21
Univerzitet u Tuzli Prirodno matematički fakultet Odsjek: Geografija Predmet: Geoekologija II SEMINARSKI RAD Promjena nivoa okeana Student: Husein Cvrk Mentor: dr s! Sa"a#udin Smaji$% Tuzla% maj% &'() godine Sadržaj:

Husein Cvrk - Promjena Nivoa Okeana

Embed Size (px)

DESCRIPTION

seminarski rad

Citation preview

Univerzitet u TuzliPrirodno matematiki fakultet Odsjek: GeografijaPredmet: Geoekologija II

SEMINARSKI RADPromjena nivoa okeana

Student: Husein Cvrk Mentor: dr. sc. Sabahudin Smaji, doc.

Tuzla, maj, 2013 godineSadraj:

1. Uvod .......................................................................................................... 22. Rasprostranjenost vode na Zemlji ............................................................. 33. Mjerenje nivoa okeana .............................................................................. 54. Zato je bitan nivo okeana? ....................................................................... 75. Promjena nivoa okeana (eustatika promjena) .......................................... 86. Nivo okeana danas .................................................................................... 97. Faktori koji utiu na promjenu nivoa okeana .......................................... 118. Sezonske i viegodinje promjene nivoa okeana .................................... 129. Klimatske promjene ................................................................................ 1610. Posljedice podizanja nivoa okeana .......................................................... 1711. Zakljuak ................................................................................................. 1912. Literatura ................................................................................................. 20

1. Uvod

Prema nekim naunicima postojanje globalnog zagrijavanja,,odnosno klimatskih promjena, vie nije diskutabilno, nego se raspravlja koje mjere poduzeti kako bi se teta, barem u korist buduih generacija, umanjila. Nekoliina skeptika naune dokaze o klimatskim promjenama negiraju i kao argument iznose injenicu da se planeta Zemlja milionima godina sama od sebe bez ikakvih uticaja ovjeka i tehnologije mijenjala. Predvidjeti budunost i u kojem smjeru konkretno planeta Zemlja kree moe se nagaati. Ukoliko u potpunosti okrenemo ideju i pri razmiljanju o klimatskim promjenama u potpunosti izoliramo ljudski utjecaj sve promjene koje se upravo dogaaju nemaju nikako smisla i teko su objanjive kao aktivnosti nastale same od sebe. U ovome radu emo posebnu panju posvetiti porastu nivoa okeana, koji je u direktnoj vezi sa klimatskim promjenama i globalnim zagrijavanjem

2. Rasprostranjenost vode na Zemlji

Od ukupne povrine nae planete oko 2/3 je pokrivaju mora i okeani, a 1/3 kopno. Vode na Zemlji dijelimo na morske i kopnene. U morske spadaju okeani i mora. U kopnene rijeke, jezera, podzemne vode te vode u obliku leda i snijega. Od ukupne koliine vode na Zemlji, okean i slana voda zauzimaju 97,6 % vodene mase, a na kopnu je preostalih 2,4 % ali slatke vode. Samo 1 % vode je upotrebljivo za pie.

Slika 1: Odonos kopno-more

Izvor podataka: http://metro-portal.hr/koliko-ima-vode-na-zemlji/58133Okeani i mora ine vodeni sloj koji se prostire oko 24 000 kilometara du Zemlje, a prosjene dubine je 3,2 km. Tako srednja dubina okeana je oko 3700 m, dok srednja visina kopna iznosi samo 870 m. Zapremina mora vea je za oko 10 puta od ukupne zapremine kopna koje se nalazi iznad povrine mora. I ovi odnosi pokazuju kolika je vodena masa na naem planetu. Postoje i brojne razlike izmeu morske i kopnene vode. Najznaajnija razlika je u hemijskom sastavu. Tako kopnene vode sadravaju uglavnom karbonate i sulfate dok u morskim vodama dominiraju hloridi. Morske vode su takozvane stare vode, nastale su mnogo prije i to je poetak nastajanja vode na naoj Zemlji. Morske vodene mase su povezane iako je njihova povrina iznimno velika. Moe se rei da su one u neprestanom pokretu putem morskih struja. Ti pokreti deavaju se vertikalno i horizontalno to uzrokuje vrlo sline hemijske i fizike osobine morske vode.

Slika 2: Raspodjela vode na Zemlji

Izvor: http://ga.water.usgs.gov/edu/watercycleserbian.html

3. Mjerenje nivoa okeana

Mjerenje promjena nivoa mora obavlja se pomou dvije osnovne skupine okeanografskih instrumenata: 1. pomou mareografa, koji kontinuirano mjere promjene nivoa mora u vremenu na jednoj lokaciji odnosno u jednoj taci, te2. pomou satelitskog visinomjera (satellite altimeter), koji mjeri promjene nivoa mora u prostoru i vremenu, ali s grubom vremenskom razluivosti u odnosu na mareografe.Mareografi su ureaji koji mjere vremenske promjene nivoa mora perioda viih od minute, direktnom ili indirektnom metodom. Direktna metoda ukljuuje oitavanje zapisa visine nivoa mora, dobivenog pomou sistema plovak - protuuteg ili pomou radarskog/akustinog snopa. Indirektna metoda pretpostavlja mjerenje pritiska u moru, te se uz poznavanje zranog pritiska, dubine senzora i gustoe stupca mora, moe odrediti visina nivoa mora pomou hidrostatske aproksimacije. Prema nainu rada mareografi mogu biti mehaniki, tlani, akustiki i radarski. Mehaniki ureaj se redovito nalazi unutar kuice, mjerei promjene nivoa mora u zdencu povezanom s vanjskim morem spojnom cijevi. Tlani mareograf biljei vrijednosti pritiska u moru, direktno mjerei pritisak na nekoj dubini ili mjerei ravnoteni pritisak pomou tzv. sistema mjehuria (bubbler pressure gauge). Princip akustikog ureaja je mjerenje udaljenosti od izvora akustikog snopa do povrine mora, koji se zbog rasaipa snopa odvija u cijevi, te je zbog razlike temperature unutar cijevi i vanjske temperature potrebno napraviti odgovarajuu korekciju. Slian princip, ali na drugim frekvencijama i uz drugu vrstu odailjanog signala, ima radarski ureaj koji se postavlja bez zatitne cijevi, te je zbog toga jednostavniji za odravanje i kontrolu mareografske konstante. Slika 3: Shema rada mehanikog mareografa u sistemu zdenca i spojne cijeviIzvor: http://skola.gfz.hr/d1_5.htmSatelitski visinomjer usmjerava snopove zraka prema povrini Zemlje te mjeri jainu i trajanje puta odailjanog i reflektiranog signala. Mjerenja je nuno upotpuniti s preciznim odreivanjem putanje (orbite) satelita te se na taj nain moe odrediti topografija oceana, leda i kopna u odnosu na standardni geodetski elipsoid. Satelitsko odreivanje trenutne topografije povrine mora odvija se uzdu putanja satelita, koji periodino prelaze preko istih staza, te se nivo mora rauna oduzimanjem trenutne od srednje topografije povrine mora. Periodi jednog ciklusa satelita TOPEX/Poseidon, koji je u upotrebi od 1992. godine, te Jason - 1, koji je u orbiti od 2002. godine, iznose oko 10 dana. Stoga satelit ne moe mjeriti procese na manjim periodima, no moe odrediti karakteristike pravilnih signala, npr. amplitude i faze plimnih komponenti u okeanima. Preciznost odreivanja topografije mora je na centimetarskoj ljestvici, pa se pomou polja nivoa mora mogu proraunati i struje u okeanima. Slika 4: Shema rada Jason - 1 satelitskog visinomjeraIzvor: http://skola.gfz.hr/d1_5.htm

3. Zato je bitan nivo okeana?

To je ploha iznad koje prevladavaju procesi erozije/troenja stijena, a ispod koje pretee akumulacija sedimenata. Morski nivo odreuje poloaj obale. To je granica izmeu tri osnovna (Aristotelova) elementa vode, vrstoga tla i zraka. Lokalni srednji nivo mora se odreuje kao srednja visina mora, s obzirom na referentnu taku na kopnu, kao prosjena vrijednost u nekom duem vremenskom periodu (mjeseci ili godine), dovoljno dugom da se kolebanja uzrokovana valovima i morskim mijenama poravnaju. Promjene morskog nivoa u vremenu mogu biti globalne i regionalne. Globalne su one kod kojih dolazi do istovremene transgresije ili regresije na cijeloj Zemlji. To su eustatske promjene nivo mora. Nastaju zbog promjene zapremine vode u okeanskim prostorima, ili zbog promjene zapremine okeanskog prostora. Regionalne promjene nivoa mora nastaju zbog sputanja ili izdizanja pojedinih elfova, najee zbog regionalnih tektonskih poremeaja, uslijed slijeganja zbog kompakcije dijela elfa, ili zbog izostatskog izravnavanja. Poloaj nivoa mora vrlo je vaan jer relativno malom promjenom veliki prostori elfa bivaju potopljeni ili izranjaju. To moe znaajno uticati na klimu, jer voda apsorbira znatno vie suneve energije. Stoga e klima biti blaa kad je nivo mora vii. Stepen erozije kontinenata i ukupna sedimentacija u okeanima ovise takoer o nivou mora. Erozija e biti jaa ukoliko je nia erozijska baza. Ukoliko je nivo mora visok, iri elfovi djelovat e kao zamka za terigene sedimente. Suprotno, kad je nivo mora nizak (blie rubu elfa) vie terigenih sedimenata nakupljat e se na rubu, te e se ee transportovati mutnim strujama u dubokomorsko podruje.

4. Promjene nivoa mora (eustatika promjena)

Na Zemlji se morski nivo redovno podie i sputa zbog klimatskih promjena. Tokom hladnih perioda veina je vode na Zemlji pohranjena u obliku leda u lednicima dok se tokom toplijih perioda ona oslobaa pa nivo mora raste i prekriva vie kopna. Nivo mora je trenutno poprilino visok, dok je samo prije 18 000 godina tokompleistocenskogledenog doba bio poprilino nizak. Tokom hladnijih klimatskih perioda, formira se vie ledenih kapa i gleera, to umanjuje koliinu vode u okeanima. Obrnuto je u toku toplih perioda. U toku poslednjeg ledenog doba, gleeri su prekrivali skoro treinu kopna na Zemlji, a okeani su bili oko 122 metara (400 stopa) ispod nivoa na kome su danas. Prije oko tri miliona godina, kada je planeta Zemlja postala toplija, okeani su se podigli za 50 metara (165 stopa). Globalno zagrijavanjemoglo bi rezultirati u daljnjem porastu u budunosti to predstavlja rizik za priobalne gradove jer bi veina gradova bila potopljena ve samo malim porastom nivoa mora. Kako se nivo mora povisuje, tako nastajufjordoviirijasi. Fjordovi su potopljene glacijalne doline, dok su rijasi potopljene rijene doline. Fjordovi tipino imaju strme stjenovite strane dok rijasi imaju dendritike drenane obrasce tipine za drenane zone.Tektonske ploekoje plutaju na Zemlji mogu se uzdii ili spustiti zbog promjene pritiska i prisutnosti lednika. Ako se plaa pomie uvis u odnosu na ostale ploe, onda se to naziva izostatika promjena ime se formiraju uzviene plae.

Slika 5: Porast nivoa okeana od posljednjeg ledeng doba

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Post-Glacial_Sea_Level.png5. Nivo okeana danas

Lagani rast nivoa od 1-2 mm/god. prosjeno 1,27 mm/god. smatra se zbog sterikih promjena (promjena zapremine vode zbog zagrijavanja vode). Globalno zagrijavanjemoglo bi rezultirati daljnjim porastom u budunosti to predstavlja rizik za priobalne gradove, jer bi veina gradova bila potopljena ve samo malim porastom nivoa mora. Nivo mora podie se dvaput bre nego to je predvieno. Porast nivoa moraima trenutno vrijednost 1,8 mm na godinu, u zadnjih 100 godina ili 3,1 mm na godinu, u zadnjih 7 godina.Uzrok trenutnog porasta mora jeglobalno zagrijavanje, koje e se nastaviti i u budunosti. Poveanje temperature dovodi dotoplinskog istezanjavode i topljenjelednika, koji imaju otprilike jednak doprinos porastu nivoa mora. Satelitsko mjerenje sa laserskim visinomjerom, od 1993. govori da je trenutni porast nivoa mora izmeu 2,9 do 3,4 mm na godinu. Najnovija predvianja govore da bi nivo mora mogo porasti do kraja 21. stoljea, od 90 do 880 mm, sa srednjom vrijednosti 480 mm.Slika 6: Porast nivoa moraIzvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Porast_razine_moraNa osnovu mjerenja samareografom, prosjeni porast nivoa mora u 20. vijeku je bio izmeu 0.8 do 3,3 mm godinje, ili srednji porast nivoa mora je bio 1,8 mm godinje. Najdue stalno mjerenje nivoa mora se vri uAmsterdamu, od 1850. god. do danas, mjerenja pokazuju da nivo mora raste 1,5 mm godinje. Mjerenja nivoa mora su pokazala porast nivoa mora od 200 mm u 20. stoljeu. Za vrijeme maksimuma posljednjeg ledenog doba, prije oko 18 000 godina, nivo mora je bio nii oko 120 metara. Ipak, prije otprilike 6 000 godina, nivo mora je bio otprilike jednak dananjem. Danas je situacija takva da trenutna mjerenja nivoa mora ukazuju na porast koji je na gornjim vrijednostima predvianja ili ak i premauje gornju granicu oekivanog raspona, sugerirajui da bi ukupni porast razine mora mogao dostii granicu od jedan metar ili vie do kraja stoljea. Kako se plutajui led topi u okean se otputa vea koliina slatke vode s Arktika koju potom priticanjem s juga zamjenjuje slanija toplija voda. To je zapravo velika toplinska pumpa koja dovodi toplinu na Arktik. Ta toplija voda polako pretvara Arktik u podruje bez leda, koje e, umjesto dosadanje funkcije odbijanja sunevih zraka nazad u atmosferu preko plutajueg leda, sada upravo apsorbirati te iste zrake. to je vea otvorena vodena povrina, to vie topline ostaje zarobljeno u vodama Arktika, i time situacija postaje sve gora. Zatim imamo one ogromne koliine leda koji se nalazi na Grenlandu i Antarktiku. Za vrijeme posljednjeg interglacijalnog (meuledenog) razdoblja, nivo mora je porastao za 10 metara zbog topljenja svog tog leda - i to bez pomoi ovjeka. S obzirom na to da se na podruju Antarktika i Grenlanda nalazi ak 99% ukupnog leda na Zemlji. 85% dananjih ledenika je na Antarktiku, koji predstavlja najvei rezervoar pitke vode na svijetu. Ako bi se otopio sav antarktiki led, nivo mora na cijelom svijetu bi se povisio za 60 m. Iako projekcije porasta razine mora u periodu od narednih 100 godina dosta variraju, kreui se u rasponu od 29 pa do 100 i vie centimetara, izvjesno je da e, bez obzira koje se prognoze na kraju obistine, posljedice biti katastrofalne po ovjeka i njegov okoli. Ubrzano otapanje leda predstavlja realnu opasnost za otprilike 23% svjetske populacije koja danas ivi u blizini obalnih podruja.

6. Faktori koji utiu na pronjenu nivoa okeana

Razliiti faktori mijenjaju zapreminu i masu okeana, vodei do promjene nivoa mora. Dva najvea faktora su temperatura (gustina mora ovisi o temperaturi) i masa svjee vode koja pritie u more (rijeke, jezera, ledenici, polarni ledeni pokriva, morski led). Glavni uzrok promjene nivoa okeana je promjena zapremine okeanskih bazena, koja se dogaa zbog izostatskih tektonskih pokreta. Na to se nadovezuju: Promjena optereenja Zemljine kore zbog zadebljanja ili otapanja ledenog pokrova Poveanje ili smanjivanje zapremine vode u okeanima zbog smanjivanja ili poveavanja leda na kopnu Optereenje zbog rada vulkana Promjena gustine morske vode zbog promjene temperature i saliniteta ( poveanje temperature vode do dubine od 4000 m za 1 C izaziva rast nivoa mora za 60 cm.

7. Sezonske i viegodinje promjene nivoa okeana

Sezonske promjene u moru posljedica su djelovanja atmosferskih parametara na sezonskoj vremenskoj ljestvici. Oscilacije rnivoa mora na sezonskoj skali posljedica su prvenstveno sterikog efekta, zatim sezonskih oscilacija bilance vode na povrini mora, kao i sezonskih promjena zranog pritiska i vjetra. Steriki efekt predstavlja pojavu irenja i stezanje stupca mora pod uticajem sezonskog hoda zagrijavanja i hlaenja povrinskog sloja, odnosno sezonskih promjena u bilanci topline na povrini mora. Naime, tokom ljetnih mjeseci unos toplinske energije u more je maksimalan te kao posljedicu ima porast nivoa mora, dok je ohlaivanje izraeno tokom zimskih mjeseci to ima za posljedicu stezanje stupca mora. Ovaj efekt je znaajniji u podrujima s izraenim sezonskim hodom bilance topline na povrini mora, to je karakteristika umjerenih geografskih irina. Promjene nivoa mora na viegodinjoj skali su posljedica klimatskih fluktuacija openito, npr. u zranom pritisku i vjetru, u povrinskim protocima topline i mase, u promjenama cirkulacije u moru i drugo. Na klimatskoj vremenskoj skali promjene nivoa mora su posljedica sterikog irenja stupca mora, topljenja odnosno stvaranja ledenika i polarnih kapa te tektonski uzrokovanih vertikalnih pomaka tla. Ovdje je aktualan problem globalnog porasta nivoa mora koji je u zadnjih 100 godina procijenjen na 18 cm, a posljedica je klimatskih promjena u toplinskoj bilanci atmosfere koje su dijelom rezultat ljudskog djelovanja na okolinu.Tabela 1: Kratkotrajne promjene nivoa okeanaKratkotrajni (periodiki) uzrociVremenski raspon(P = periodiki)Vertikalna promjena

Periodike promjene nivoa mora

Jednodnevne i poludnevne astronomske morske mijene1224 sati (P)0,210 m

Valovi sa dugakim periodom

Kolebanja uzrokovana kolebanjem (Chandlerovo kolebanje)14 mjeseci (P)

Mjesecev vor - astronomskemorske mijene18,613 godina

Meteoroloka i oceanografska kolebanja

Atmosferski tlakSati do mjeseci0,7 to 1,3 m

Vjetrovi (olujni valovi)15 danaDo 5 m

Hlapljenjeipadaline(mogu imati dugotrajni period)Dani do tjedni

Topografijaoceanske povrine(promjene u gustoi mora imorskim strujama)Dani do tjedniDo 1 m

El Nio6 mjeseci, svakih 510 godinaDo 0,6 m

Sezonska kolebanja

Sezonska ravnoteaoceana(Atlantski, Tihi, Indijski)

Sezonske promjene u nagibu vodene povrine

Istjecanjarijeka(ipoplava)2 mjeseca1 m

Sezonske promjene gustoe mora (temperaturaisalinitet)6 mjeseci0.2 m

Stojni valovi

Stojni valoviMinute do satiDo 2 m

Potresi

Cunami(stvara katastrofalne dugotrajne valove)SatiDo 10 m

Iznenadne promjene u visini kopnaMinuteDo 10 m

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Porast_razine_moraTransgresija - regresija nije isto to i plima i oseka. Vidljivo je samo u litoralu (obalno podruje). Transgresija predstavlja napredovanje mora prema kopnu (poplavljivanje). Regresija - napredovanje kopna prema moru, pad nivoa mora. Da bi se regresivni sedimenti sauvali, mora postojati subsidencija (sputanje, tonjenje) kopna, inae se regresivni sljed uniti erozijom. Transgresijai regresija odvojeno (ne postoji u prirodi). Vano je da se regresija vrlo rijetko kao sedimentoloki zapis sauva, ee je obiljeena emerzijom (izronjavanjem) i stratigrafskom prazninom. Plima i oseka pojavljuju se zboggravitacijskihsila koje djeluju izmeu Zemlje, Mjeseca i Sunca pri njihovom kretanju kroz svemir. Mjesec sa okree oko Zemlje, te se izmeu njih javlja privlana sila koja djeluje na Zemlju, s obzirom da na Zemlji sve, osim velike vodene mase (71% Zemljine povrine prekriveno vodom), nije dovoljnofleksibilnoda bi ih Mjesec privukao, on privlai prema sebi vodenu masu na velikim povrinama (okeani, mora, velika jezera), to uzrokuje povlaenje nivoa mora na obali, odnosno nivo mora opada kako uticaj jaa i to zovemoosekom. Uticaj postupno slabi, te dolazi do postupnog poveanja nivoa mora u prvobitnotno stanje, tu pojavu zovemoplimom. Slika 7: Porast nivoa okeana u svijetu za 100 mIzvor: http://www.astrozmaj.com/system/izborposla/aktuelnosti/otapanje/potop.html

Slika 8: Porast nivoa okeana Meksiki zalivIzvor: http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1912008/klima.aspSlika 9: Poplavljena podruja Evrope porastom nivoa okeana za 100 mIzvor: http://www.astrozmaj.com/system/izborposla/aktuelnosti/otapanje/potop.htmlMjerenjem srednjeg godinjeg nivoa mora dugi niz godina na mnogim mareografskim stanicama, uoljiv je porast nivoa mora kao posljedica globalnih klimatskih promjena.

8. Klimatske promjene

Klimatske promjene u moru su posljedicaklimatskih promjena u atmosferi, promjena u geotektonici i drugih svojstava morskog dna tedrugih procesakoji djeluju na kinematike i dinamike karakteristike mora. Zagrijavanje okeana, opaeno u zadnjih stotinjak godina, dovelo je do promjena hemijskih i biolokih svojstava mora, primjerice do migracija riba iz jednog podruja u drugo. Jedna od znaajnih posljedica zagrijavanja okeana kao i promjena drugih parametarana rubu mora, jestglobalni porast nivoa mora, koji je u zadnjih stotinjak godina uoljiv na mjerenjimamareografskih stanica. Porast razine mora jest primarno rezultat zagrijavanja gornjeg sloja okeana, no znaajan je doprinos i topljenje lednika i arktikog leda. Naalost, zbog nedostatka mjerenja veine bitnih okeanografskih i meteorolokih parametara, kao i kvantificiranjaljudskog utjecaja i emisije staklenikih plinova, te nemogunosti preciznih predvianjanumerikim modelimaza dua klimatska razdoblja, javlja se znaajna greka pri odreivanju projekcija klimatskih promjena u budunosti. Ipak, prema sadanjim predvianjimaMeuvladinog savjeta za klimatske promjene (Intergovernmental Panel for Climate Change IPCC), najvjerovatniji je porast srednjg globalng nivoa mora od 40 do 50 cm u slijedeih stotinjak godina. Naravno, ove promjene bi se trebale jae osjetiti u pojedinim podrujima, dok bi neka podruja bila poteena drastinih klimatskih promjena. Klimatske promjene uzrokovat e poveanje razine mora dvostruko vie od do sada predvianog. injenice klimatskih promjena: Prosjena temperatura Zemljine povrine porasla je od 0,4 do 0,6C od kraja 19. stoljea. Deset najtoplijih godina 20. stoljea zabiljeene su u 15 posljednjih godina prolog stoljea. Godina 1998. najtoplija je godina otkad se biljei temperatura. Naunici razmatraju razliite scenarije do kraja ovog stoljea, koji ve sada upozoravaju na mogue dodatno zagrijavanje od 1,4 do 5,8C, to vodi najbrem mijenjanju klime na Zemlji u posljednjih 1 100 godina. Padavine na svjetskom nivou (iznad kopna) poveane su za oko 1%. Snjeni pokriva na sjevernoj hemisferi i sante leda na Arktiku smanjuju se. Nivo svjetskog mora porastao je za 15 - 20 centimetara tokom prolog stoljea. Otprilike 2 - 5 centimetara ovog rasta ima uzrok u topljenju gleera, a 2 - 7 centimetara u irenju morske vode usljed povienih temperatura vode.

9. Posljedice podizanja nivoa okeana

Posljedice rasta nivoa okeana su sljedee: Periodino i/ili stalno plavljenje niskih obalnih dijelova pojaano olujnim nevremenom Pojaana erozija obale te pojava odrona i klizita Poveane tete na obalnim graevinama Oteana odvodnja u naseljima Zaslanjivanje vodonosnika Promjena ekosistema Poveanje prosjene globalne temperature i otapanje polarnog leda direktno su povezani. Posljedice tih klimatskih dogaanja (direktne i indirektne) osjetit e sva otona i obalna podruja irom svijeta. Posebno ugroene i ranjive u tom smislu su niske obale Azije. Pakistan, Indija, ri Lanka, Banglade, Burma te obalna crta od Tajlanda do Vijetnama ukljuujui Indoneziju i Filipine su meu najugroenijim podrujima. U pojedinim dijelovima kao to je obala Bangladea problem je dodatno multipliciran "nestankom" kopna kojeg jednostavno odnosi okean. Otprilike 10 % teritorije Bangladea ima nadmorsku visinu do 1 m. Slian problem imaju Indija i Pakistan. Zbog trenda podizanja nivoa mora (koje je neminovna posljedica globalnog zagrijavanja, otapanja polarnog leda i kopnenih lednika) na pojedinim otonim skupinama doi e do smanjivanja raspoloivog ivotnog i produktivnog prostora za proizvodnju hrane. Dalja opasnost rastuih voda lei u potapanju ua velikih rijeka poput Nila, Nigera, Ganga, Inda, Mekonga, Rajne, Elbe, Dunava, Volge, Misisipija, Jangcea i mnogih drugih rijeka koje su ivotna i ekonomska ila kucavica ne samo odreene drave nego ak i ire. Problem visoke vode (AQUA ALTA) izraen je i u Veneciji.Uzroci su: Tonjenje podruja delte zbog izostazije i slijeganja Kompakcija sedimenata zbog dodatnog optereenja novih graevina Crpljenje podzemne vode (od 1920. do 1970. godine) U Veneciji se nivo mora podigao za 22 cm u 80 god. (od 1908. do 1988.), od toga 9 cm zbog stvarnog dizanja nivoa mora, a 3 cm zbog konsolidacije sedimenata, i 10 cm zbog crpljenja plina i podzemne vode Pojava povremenog porasta nivoa mora i za vie od 100 cm od srednjeg nivoa (acqua alta) je izraen problem. Najvii zabiljeeni vodostaj bio je 4.11.1966. kada je morsmorski nivo bio 194 cm vei od srednjeg nivoa mora. Nakon prestanka crpljenja podzemne vode 1970. godine uestalost pojave visokih voda se smanjivala sve do kraja devedesetih godina kada se opet naglo poveala. Zbog toga je poela izgradnja sistema pokretnih brana koji mogu uspjeno zaustaviti nadiranje vode u lagunu Venecije.

Slika 10: Venecija Italija

Izvor: http://onebigphoto.com/venice-italy-from-above/

Slika 11: Mal, glavni gradMaldiva

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Male-total.jpg

10. Zakljuak

ovjeanstvo se u ovom trenutku nalazi na polovini ciklusa izmeu dva ledena doba i dugorono gledano mi polako idemo ka novom zahlaenju koje e trajati oko 15 000 godina, do dostizanja najniih prosenih temperatura kada e led okovati Zemlju, kao to se to u njenoj prolosti deavalo nebrojeno puta. Poslednjih dvadesetak godina koliko traje neto jae otopljavanje, samo je jedan kratak "izlet" koji e neminovno proi.Bez ikakve sumnje moe se zakljuiti da e i minimalnim porastom nivoa svjetskih mora i okeana sigurno biti ugroeno na desetke, moda i stotine miliona stanovnika obalnih podruja. Broj ugroenih e rasti razmjerno s veliinom globalnog zagrijavanja i brzinom otapanja polarnog leda. Vrlo vaan faktor pri podizanju nivoa mora bit e i gravitacija na koju utiu ledene povrine na Grenlandu i Antarktici.

11. Literatura

1. Matas, M., Geografski pristup okoliu, Petrinja, 2001. godine 2. Spahi, M., Osnove geoekologije - Geografske osnove ivotne sredine, Harfo-graf, Tuzla, 1999. godine Ostali izvori: 1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Porast_razine_mora2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Voda3. http://www.labin.com/web/neobavezna.asp?id=4309&idkat=554. http://metro-portal.hr/do-kraja-stoljeca-razina-svjetskih-mora-mogla-bi-porasti-za-metar/440425. http://metro-portal.hr/koliko-ima-vode-na-zemlji/58133 6. http://skola.gfz.hr/d1_5.htm 19