of 28 /28
6. hrvatski kongres medicine rada s meÿunarodnim sudjelovanjem Šibenik, 30. rujna - 4. listopada 2015. PSIHODIJAGNOSTIKA SREDSTVA U MEDICINI I PSIHOLOGIJI RADA I PROMETA Prof. dr. sc. Krunoslav Matešiđ Filozofski fakultet, CZON Ivana Luēiđa 3 10000 Zagreb e-mail: [email protected]

PSIHODIJAGNOSTI KA SREDSTVA U MEDICINI I …hdmr.hlz.hr/6kongres/pdf/6k-prez--Matesic--Psihodijagnosticka... · TEMELJ PSIHOLOŠKE STRUKE BILA JE I OSTAJE PSIHODIJAGNOSTIKA!!! K

  • Author
    buidieu

  • View
    213

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of PSIHODIJAGNOSTI KA SREDSTVA U MEDICINI I...

  • 6. hrvatski kongres medicine radas me unarodnim sudjelovanjem

    ibenik, 30. rujna - 4. listopada 2015.

    PSIHODIJAGNOSTI KA SREDSTVA U

    MEDICINI I PSIHOLOGIJI RADA I PROMETA

    Prof. dr. sc. Krunoslav MateiFilozofski fakultet, CZONIvana Lu i a 310000 Zagrebe-mail: [email protected]

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Po etak primijenjene psihologije (i medicine rada?) u Hrvatskoj2. sije nja 1932. po ela s radom Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja pri Komori za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu.To je po etak primijenjene psihologije u Republici Hrvatskoj.

    *

    Zaposlenici:1. Aurel Forenbacher (1882.-1972.), botani ar, lije nik, direktor Stanice, lije nike medicine rada povijesno izuzetna osoba. 2. Zlatko Pregrad (1903.-1980), doktor filozofije, psihotehni ar.

    *

    Za razumijevanje ovog procesa bitna je monografija Mire Kolar:Hrvatski radia 1903. 1945. 2003.

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Aurel Forenbacher (1882.-1972.)

    Zlatko Pregrad (1903.-1983.)

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    KRENIMO OD PRVOG PO ETKA!Psihologija je znanost o umu i ponaanju (VandenBoss, APA, 2007.)Ovo je aktualna definicija psihologije.Moemo re i da je psihologija bila definirana kao:a) ... znanost o ponaanju b) ... znanost o doivljavanju i ponaanju Autorskih definicija bilo je na stotine!

    *

    Vie od stotinu godina: Psihologija je znanost i struka. *

    Primijenjena psihologija starija je od eksperimentalne psihologije

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Najstariji problem primijenjene psihologije bio odabir nadarenih! Selekcija intelektualno superiornih zabiljeena je u Kini prije 2500 godina. Vidjeti:

    (http://education.ufl.edu/faculty/files/2011/01/oakland_thomas_2011_vita.pdf)*

    Povijesno su postojale i postoje tri paradigme u pokuajima procjene inteligencije odnosno identifikacije nadarenih (Ackermann, 1996.):

    1. Pedagoka paradigmaOni koji brzo, lako i uspjeno u e jesu nadareni.

    2. Medicinska paradigmaSvi mogu i tjelesni korelati psihi kih funkcija.

    3. Psiholoka paradigmaInteligenciju moemo procijeniti izazivaju i i mjere i kognitivne varijable kao to su zamje ivanje, pam enje, /u svim kategorijama/ miljenje, zaklju ivanje, .

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Prete a psihodiaganosti kih postupaka u suvremenom smislu bili su psihotehni ki aparati

    Psychotechnik Wissenschaft von der praktischen Anwendung der Psychologie im Dienste Kulturaufgaben. H. Mnsterberg, 1914.

    Psihotehnika primjenjuje psihologijske spoznaje i metode na prakti na pitanja, koja donosi civilizirani ivot. M. Tkal i , 1939.

    Psihotehnika se uobi ajeno odre uje kao dio I/O psihologije temeljeno na procjeni psihomotori kih sposobnosti.

    Eksplozivan razvoj psihotehnike u Njema koj i mnogim europskim zemljama je bio usmjeren na selekciju industrijskog radnitva.

    Psihotehnika /kao naziv/ u Hrvatskoj bila je vezana uz potrebe selekcije kandidata za obrtnitvo.

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Razvoj testova i postupaka testiranja u Republici Hrvatskoj dijeli se u etiri razdoblja:

    1. razdoblje 1912.-1931. U Uvodu u eksperimentalnu didaktiku, Zagreb: HPKZ, 1912., objavljen je Binet-

    Simon-Goddard-Radosavljevi ev test za ispitivanje inteligencije djece Objava nije imala nekih zna ajnijih posljedica na pedagoku praksu, tada u

    Hrvatskoj studija psihologije nije jo ni bilo. Narednih dvadesetak godina objavljeno je jo nekoliko prijevoda/pokuaja

    adapatacija uglavnom Binet-Simonovog testa. Opirniji tekst za prva etiri razvojna razdoblja dostupan je na sljede oj adresi: www.nakladaslap.com/knjige.aspx?gid=ef81fefdcb4b4b2a84f308d9bbaa856d

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Zlatko Pregrad je pri pregledu kandidata odmah po eo s primjenom svoje prilagodbe Bobertagove adaptacije Binet-Simonovog testa

    - koriten je postupak u okviru psiholoke paradigme. 1935. Pregrad prire uje Stejskalovu adaptaciju Binet Simona. Zajedno s R. Bujasom i M. Agapovim prire uju i Vojnu Betu i

    Vojnu Alfu. Godine 1935. po inje povremeno a od 1937. u Stanici je stalni

    suradnik Zoran Bujas. Ramiro Bujas i Zoran Bujas razvili su 1937. prvi potpuno

    autorski test inteligencije u Hrvatskoj, to je:- Serija Z.

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Prvo izdanje Serije Z iz 1937. godineIz ovoga je kasnije razvijena M-serija

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    2. razdoblje 1931.-1948.Drugo je razdoblje trajalo od 2. sije nja 1932., nakon to je otvorena Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja u okviru Zavoda za unapre ivanje obrta Komore za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu.

    *

    18. prosinca 1948. dolazi do politi kog napada na Ramira Bujasa, Zorana Bujasa i Adelu Ostoj i kao i napada na op u teoriju testova i praksu testiranja. Osim spo itavanja zbog raznovrsnog i tekog ideolokog skretanja u sveu ilinoj nastavi psihologije, u referatu su izri ito bili napadnuti i psiholoki testovi kao i postoje a praksa njihove primjene u Hrvatskoj. 4. srpnja 1936. su psiholoki testovi bili zabranjeni u SSSR-u.Traila se i njihova zabrana u Hrvatskoj. Razlozi zabrane u SSSR-i u RH nisu bili isti, ali to nije bilo vano. Jedna od posljedica napada bilo je ukidanje slube slijednika Stanice, a pet zaposlenih psihologa preko no i je ostalo bez posla.

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    3. razdoblje 1952.-1992.Tre e razdoblje po elo je 1952. nakon ponovne uspostave Slube za profesionalnu orijentaciju (PO) i trajalo je do stvaranja samostalne Republike Hrvatske. Ovo etrdesetogodinje razdoblje moemo podijeliti u najmanje dvije podfaze, do Privredne reforme iz 1965. i nakon toga. Od kraja 1950-ih ne testira se vie samo za potrebe PO.Nakon 2. svj. rata pove ava se broj diplomiranih psihologa, posebno u drugoj polovini 1960-ih.To dovodi do zapoljavanja u vrlo raznolikim podru jima rada raste potranja za novim PDS. Slovenski politi ari su 1952. osnovali kasniji Zavod za produktivnost dela sa zada om unosa zapadnih tehnolokih postupaka u industrijski nerazvijenu zemlju. Zavod od 1970-ih nudi velik broj standardnih svjetskih testova za potrebe razli itih dijelova psiholoke prakse

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    4. razdoblje 1992.-2013. etvrto razdoblje zapo elo je nakon stjecanja nae neovisnosti i trajalo je do prijema Republike Hrvatske u EU.U promijenjenim drutveno-ekonomskim uvjetima dolazi do privatizacije cjelokupne izdava ke djelatnosti pojavljuju se i privatni izdava i PDS-a. Osobno ocjenjujem da je najve i iskorak u unaprje enju psihodijagnosti ke prakse u 4. razdoblju objavljivanje WISC-a IV HR. WISC IV HR je prvi individualni prilagodljivi test za mjerenje inteligencije djece koji je u ovih 100 godina standardiziran na djeci u Hrvatskoj (N=1200).Godine 2003.donosi se Zakon o psiholokoj djelatnosti. (NN 47, 25. 3. 2003.) dostupno na: http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/dok_zakon.pdf

    PSIHOLOZI SU POSTALI SAMOSTALNA STRUKA!TEMELJ PSIHOLOKE STRUKE BILA JE I OSTAJE PSIHODIJAGNOSTIKA!!!

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Na temelju lanka 60. Zakona o psiholokoj djelatnosti Hrvatsko psiholoko drutvo i Ministarstvo rada i socijalne skrbi osnovali su Hrvatsku psiholoku komoru na Osniva koj skuptini odranoj 15. studenoga 2003. godine.

    lanak 25. Zakona o psiholokoj djelatnostiPsiholoke testove i mjerne instrumente koje je Komora propisala kao psiholoke mjerne

    instrumente (u nastavku: psihodijagnosti ka sredstva) mogu upotrebljavati psiholozi.Komora odre uje popis posebno zati enih psihodijagnosti kih sredstava. Posebno zati ena

    psihodijagnosti ka sredstva zabranjeno je u cjelini ili u dijelovima preslikavati i na bilo koji na in davati na uvid neovlatenim osobama. Ova zatita obvezuje psihologe, izdava e i distributere psihodijagnosti kih sredstava, korisnike psihodijagnosti kih sredstava, pomo no osoblje, korisnike psiholokih usluga i sve druge sudionike u psihodijagnosti kom procesu.

    Psihodijagnosti ka sredstva upotrebljavaju se sukladno standardima psihologijskog testiranja koje propisuje Komora. Psiholozi su slobodni u izboru psihodijagnosti kih sredstava i primjeni psiholokih metoda i tehnika u radu, osim kad su oni zadani u upravnom ili drugom pravnom propisu.

    Upotreba psihodijagnosti kih sredstava protivno odredbama ovoga lanka je kanjiva.

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    RAZVOJ KATEGORIZACIJA TESTOVA Nakon II. svj. rata dolazi do potrebe klasifikacije PDS-a. Po etak raspodjele psihodijagnosti kih sredstava daje APA. Podjela se temelji na ishodima testiranja. Postupno dolazi do nastanka A-B-C modela kategorizacije - danas prihva eno u brojnim

    zemljama svijeta. A-B-C model nije idealan, ali je dovoljno dobar za uvaavanje nacionalnih tradicija u

    testiranju. Polaze i od lanka 25. Upravni odbor Hrvatske psiholoke komore donio je:

    1) Pravilnik o kategorizaciji psihodijagnosti kih sredstava (Pravilnik, 2010), 2) Katalog psihodijagnosti kih sredstava3) Standarde psiholokog testiranja /svi dokumenti su dostupni na webu HPK/.

    Povjerenstvo za PDS HPK-a razvrstalo je testove u etiri kategorije: '0', 'A', 'B' i 'C.

    Katalog PDS HPK sadri popis legalnih psihodijagnosti kih sredstava.

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    PSIHOLOGIJSKI TESTOVI ili PSIHODIJAGNOSTI KA SREDSTVANekoliko definicija psihologijskih testova. Ovu znademo svi:Test je standardizirani postupak pomo u kojega se izaziva neka odre ena aktivnost, a onda se u inak te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat usporedi s rezultatima koji su dobiveni kod drugih individua u jednakoj situaciji. (Z. Bujas, 1959.)U nizu slu ajeva u ameri koj literaturi autori sustavno navode dvije definicije psiholokih testova koje su dali velikani u podru ju. Test je sustavni postupak promatranja i opisivanja ponaanja uz pomo broj anih ljestvica ili utvr enih kategorija. (E. L. Cronbach)Psihologijski test je objektivna i standardizirana mjera uzorka ponaanja. (A. Anastasi)

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Psihologijski test je standardizirani instrument (tj. test, inventar ili ljestvica) koja se koristi za mjerenje inteligencije, odre enih mentalnih sposobnosti (rasu ivanje, razumijevanje, apstraktno miljenje itd.), odre ene spretnosti (mehani ka spretnost, ru na koordinacija, spretnost prstiju, ruku itd.), postignu a ( itanje, pisanje, matematika itd.), stavova, vrijednosti, interesa, li nosti i poreme aja li nosti ili drugih obiljeja koja su vana u psihologiji. (APA, VandenBos, 2007., str. 753.):

    Moemo zaklju iti da su tu o ite poteko e da se do e do neke elegantnije odrednice psiholokog testa.

    ITC (2000) zauzima prili no defetisti ki stav u vezi testova i testiranja: Svaki pokuaj preciznog definiranja testa ili testiranja kao procesa, vjerojatno e

    propasti jer e pokuati isklju iti neke postupke koji bi morali biti uklju eni, a uklju iti druge koji bi trebali biti isklju eni.

    Za ve inu nas ostaje pojmovno da je test metrika!

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    ISTRAIVA KI INSTRUMENTI Istraiva ki instrumenti omogu avaju opaanje fenomena, ali ne daju

    osnovu za individualnu psihodijagnosti ku procjenu! Neprimjerene interpretacije rezultata istraiva kih instrumenata brinu

    mnoge. ITC je u travnju 2014. objavilo O itovanje o istraiva kim instrumentima. O itovanje je prevedeno i dostupno na:

    - Web stranicama HPD-a,- Web stranicama HPK-a,- Web stranicama ITC-a.

    Moete uzeti primjerak sa stola.

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Tko sve brine o testovima? EFPA APA EAWOP ETPG ITC Nacionalne udruge psihologa

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Dvije temeljne podjele psihologijskih testovaI. -i) testovi najve eg u inka to su: testovi sposobnosti i testovi znanja, iii) testovi tipi nog ponaanja - to su: upitnici, inventari, tehnike i postupci za procjenu li nosti.

    II. i) istraiva ki testoviii) psihodijagnosti ka sredstva (PDS)

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Definicija istraiva kog instrumenta postoji u Standardima za pedagoko i psiholoko testiranje (AERA, APA, 1999./2006.,) :

    Standard 3.27Ako je test ili njegov dio namijenjen samo za istraiva ke svrhe i ne raspa ava se za operativno koritenje, ta okolnost mora biti jasno istaknuta na svim interpretacijskim i tehni kim materijalima koji se alju korisnicima.

    Komentar:Ovaj standard odnosi se na testove koji se koriste samo u istraiva ke svrhe, ali ne i na standardne operacije u razvoju testa prije njegova putanja u operativnu primjenu (npr. probne primjene).

    *U O itovanju me unarodnog povjerenstva za testove (ITC) stoji sljede e:

    ... u istraiva koj praksi, testovni se podaci obi no koriste za procjenu pojava (npr. karakteristike testa ili odnosa izme u testovnih rezultata i jedne varijable na drugu), a cilj je unaprijediti spoznaje, razumijevanje i primjenu. Nasuprot tome, u institucijskoj i klini koj praksi, testovni se podaci obi no koriste za procjenu i donoenje odluka koje mogu utjecati na pojedine ispitanike.

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Daleko najve i broj istraiva kih instrumenata vezano je uz pojmove/deskriptore li nosti.

    Me utim, uvjerenje da se istraiva ki instrumenti odnose samo na upitnike i inventare li nosti NIJE TO NO!

    Npr, French kit, sastavljeno kao baterija koja na prvi pogled podsje a na testove za provjeru Thurstoneovih Primarnih mentalnih sposobnosti, koriteno i u RH, ima sljede e upozorenje otisnuto na koricama:

    The tests described in this manual are distributed for research use only. They should not be used for counseling or other operational purposes. - Educational Testing Service - Princeton, NJ.

    Dostupno na: http://www.ets.org/Media/Research/pdf/Manual_for_Kit_of_Factor-Referenced_Cognitive_Tests.pdf

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Psihodijagnosti ka sredstva su samostalne ome ene publikacije, objavljuju ih izdava ka poduze a kojima je to glavna djelatnost (core activity).

    PDS su sustavno pra ena u daljem razvoju to uklju uje objavljivanje priru nika, klju eva za odgovore, pripadaju ih normi, testovi prihva eni u praksi prate se s novi, promijenjenim, dora enim odnosno poboljanim oblicima.

    EuroPSY diploma ima naglasak na stjecanju komepetencija. Temeljito razumijevanje odlika i mogu nosti psihologijskih alata bitna je pretpostavka te i

    takove kompetentnosti.U RH je Odjel za psihologiju u Zadru do sada objavio sedam zbirki istraiva kih skala i upitnika.Treba pohvaliti ovo nastojanje budu i da se time op enito unaprje uje svijest o testovima i postupcima testiranja.Na alost, bez obzira na istaknuta upozorenja, neki su od ovih instrumenata ugra eni u pravilnike i druge podzakonske akte vezane uz psihodijagnosti ke algoritme.

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Upitnici li nostiTehnike i potupci za procjenu li nosti svode se na:- samoprocjene- procjene drugihU analizama za koje vjerujemo da po ivaju na sagledavanju problema u uzro no-posljedi nim odnosima, generalno govorimo o psiholokom pristupu.Me utim, u nevjerojatno velikom broju mogu ih postupaka za procjenu li nosti susre u se:

    - alternativni pristupi (naziv iz ameri kih slubenih dokumenata), odnosno- mitologijski pristupi (evropska kategorizacija).

    Temeljni je problem alternativ nih/mitologijskih prisutpa u facijalnoj ili prividnoj valjanosti postupaka.U povijesti psihologije odba eni su sklopovi instrumentarija (psihotehni ki instrumenti za mjerenje psihomotori kih sposobnosti) zbog facijalne valjanosti.

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Problemi s prividnom ili facijalnom valjano u Jedan od najve ih problema u primjeni PDS-a jest PRIVIDNA VALJANOST! Esencija psihotehnike bili su psihotehni ki aparati kojima se mjerilo

    psihomotori ke vjetine / psihomotori ku spretnost. Procjene na temelju psihomotori kih varijabli pokazale su se neuspjenim. Zabrana uporabe testova u SSSR-u 1936. bila je zbog psihotehnike. Pri zabranjivanju uporabe testova u Hrvatskoj 1948. pozivalo se na

    sovjetsku zabranu iako su razlozi bili posve druk iji. Danas su odba eni projektivni postupci na temelju testova crtea. Npr. Warteggov test crtea proglaen je pravno nitavnim:

    http://www.hrr-strafrecht.de/hrr/1/98/1-618-98.php3

    Glavni lanak je bio u Annual Review of Psychology, davne 1976.: http://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.ps.27.020176.002551

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    U aktualnom vremenu javlja se problem (ne)prihva anja instrumenata koje je registrirala HPK.

    Posljedi no se upu uju prigovori Komori zbog nelegalnih PDS-a. Bitne odlike testa su: zadovoljavaju e psihometrijske karakteristike, unificiranost postupka

    primjene i normiranost kao temelj interpretacije dobivenih rezultata. U pravno ure enim zemljama test mora zadovoljavati neke dodatne kriterije. ETPG sprema pisma Europarlamentu i Vije u Europe sa zahtjevom da se op enito pove a

    svijest svih sudionika u postupku testiranja da su testovi definirani i nekim pravnim normama.

    Legalnost uporabe se vezuje uz potivanje autorskih i izdava kih prava, onaj tko testira mora imati legitimitet, bilo diplomu/struku, bilo odgovaraju u licencu unutar same psihologije

    U RH se koriste ilegalni PDS kao npr. MMPI 201, prisutni su razli iti oblici PDS zaostalih iz bive Jugoslavije ija uporaba nije vie pravno uredna, itd.

    Primjena testa mora biti pla ena. Na elo: jedan ovjek = jedan kredit, medij primjene nije bitan (test tipa papir i olovka, intra- internetsko testiranje, kartica, iPod, tablet, itd. )

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    Podsjetnik za primjenu testova u slu aju mogu ih vjeta enja:(alabahter za psihologe te vjetake/pravnike/odvjetnike/suce)

    Je li test komercijalno objavljen? Je li dostupan priru nik za korisnike? Ima li dostatnu razinu valjanosti? Ima li zadovoljavaju i stupanj pouzdanosti? Je li instrument valjan za svrhu u koju e se koristiti? Koje su potrebne kvalifikacije za primjenu instrumenta? Je li instrument recenziran od strane stru njaka?

    *** Koji se konstrukt procjenjuje? Postoje li alternativne metode procjene konstrukta na izravniji na in? Postoji li neprihvatljiva logika zaklju ivanja izme u mjerenog konstrukta i psiholoko-pravnih

    pitanja? (Ackerman, M.K. /ed./: Essentials of Forensic Psychologicla Assessment, 2010.)

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    NAKLADNICI TESTOVA U RH U RH je najstariji izdava testova Hrvatski zavod za zapoljavanje. Prete a HZZZ-a bila je Stanica/Savjetovalite pri izboru zvanja koja je po ela s

    radom 2. sije nja 1932. Ostali izdava i PDS-a u RH su: 1. Mirko Drenovac CRD serija 2. Naklada Slap Nekoliko doma ih autorskih izdava a je u nejasnom statusu nakon uvo enja

    fiskalizacije.

  • K. Matei : Psihodijagnosti ak sredstva u medicini i psihologiji rada i prometa 6. hrvatski kongres medicine rada

    ibenik, 1. listopada 2015.

    HVALA!***

    IDEMO S

    PITANJIMA!

    /ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 200 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages false /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 600 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /FlateEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

    /CreateJDFFile false /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice