dobra ekonomija

u dobrim pričama3 Izvještaj o primjerima dobre prakse

ZMAG, Vukomerićožujak, 2016.

Dobra ekonomija u dobrim pričamaIzvještaj o primjerima dobre prakse

Tiskanje ove publikacije omogućeno je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost autora i nužno ne izražava stajalište Nacionalne zaklade.

566811131517212832374047

UvodPrimjeri

Socijalna zadruga Relax, Zagreb Banka vremena, Pula Hedona d.o.o., KriževciO La La, SplitUdruga Kamensko, ZagrebUčenička zadruga “Šparooga”Udruga IKS, PetrinjaImpact Hub ZagrebUdruga Sunce, SplitITAS Prvomajska d.d.Zajednički pašnjaci, Gajna

O Udruzi ZMAG

Sadržaj

4

5

J edna od boljih stvari koje smo unijeli u dobru ekonomiju kao nasljeđe Zelene mreže aktivističkih grupa [ZMAG] koja stoji iza ove priče je da sve što radimo mora u nekom trenutku

„pobjeći“ iz teorije i prikazati se u stvarnom obliku, postati konkretno, prikazati se kao živi model. I zato je pravi gušt raditi izvještaje Dobra ekonomija u dobrim pričama, jer tu cijela ideja postaje opipiljiva i vidljiva. Jedno je pričati što bi bilo kad bi bilo, a drugo je imati spremne primjere dobre prakse kako bi ih mogli sagledati, čak i kritički ako treba, ali i uživati u njima jer naprosto Hrvatska je bolje mjesto za biti tu zbog njih.

Siguran sam da svatko od nas može nabrajati stvari koje nas ovdje rastužuju, ljute ili čine razočaranima. Nema potrebe negirati kako živimo, radimo i borimo se za bolji svijet u prostoru koji toliko često živi u prošlosti, okrivljavanju slabijih, slijepom odnosu prema svom bogatstvu i resursima te koji ne ulaže u dugoročno i održivo. To je jedna strana klackalice i za takve stvari uvijek moramo naći snage upozoravati i truditi se smanjiti njihov utjecaj. Primjeri u ovom izvještaju su druga strana klackalice koji nam pokazuju kako ovdje kod nas postoje ljudi koji proizvode i stvaraju, poklanjaju i razmjenjuju, čuvaju i brinu se te opstaju na tržištu kroz modele dobre ekonomije. Oni su naša ljepša strana zbog koje možemo biti sretni. Najbolje je kada imamo snage upozoravati na ono što nije dobro idok ujedno stvaramo ono što je dobro.

U skladu s prošlogodišnjim izvještajem nastavili smo s uglav-nom otvorenim pitanjima prilagođenim samim akterima. Možemo primjetiti dvije stvari u izvještaju što se tiče dobrih priča. Prvo je njihova raznolikost i osobni dodir što ih čine primjercima modela dobre ekonomije. Drugo je što unatoč njihovoj razgranatosti mi vidimo zajednički korijen, vidimo zajednički smjer – da se prostor gdje jesu, gdje rade i žive, učini boljim mjestom za život.

Nakon svakog izvještaja o dobroj ekonomiji se pitamo kako ćemo napuniti sljedeći, misleći da smo iscrpili sve dobre primjere.No dobre priče dobre ekonomije su kao gljive poslije kiše – taman kad misliš da si ih sve pobrao, u sljedećoj šetnji naiđeš na nove. Sada smo, nakon tri godine, ipak malo iskusniji pa znamo da nas čeka dobra berba i sljedeće godine. Do tada, uživajte u ovogodišnjoj.

— Dražen Šimleša

UvodDobra ekonomija je ona ekonomija koja je dobra. To je ekonomija koja podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici; koja stvara obilje prilika i mogućnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugrožavanja drugih; koja prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost; koja pravedno koristi i dijeli resurse; koja poštuje održivost ekosustava.

6

Kako je započela priča sa Relaxom i što vas je potaknulo na to? Relax je organiziran kao socijalna zadruga, zašto ste se odlučili za takav model radne organizacije?Zadruga Relax proizašla je iz projekta udruge Europski centar za edukaciju slijepih (ECES) koji je početkom nultih godina organizirao edukacije za slijepe

osobe između kojih je bilo moguće educirati se za zanimanje masera. Nakon edukacije i specijalizacije u Kini korisnici projekta počeli su raditi u masažnom salonu u Masarykovoj. Nažalost, djelatnici udruge ECES počeli su eksploatirati korisnike projekta te su slijepi i slabovidni maseri doslovno radili besplatno jer im je servirana priča kako svojim radom trebaju otplatiti troškove edukacije i specijalizacije. Naravno, valja spomenuti da je edukacija i specijalizacija bila financirana

preko projekata te su se korisnici, nakon konzultacija s pravnicima povukli iz ECES-a i osnovali zadrugu. Htjeli smo izbjeći još jednu udrugu, a nismo htjeli biti ni klasična profitna tvrtka i zato smo se odlučili na zadrugarstvo, samozapošljavanje i sasvim drugačiji princip vlasničko-zaposleničkih odnosa gdje ipak radimo za profit, ali gdje smo svi jednaki u pravima odlučivanja i svega ostalog vezano za posao.

Koliko ljudi je zaposleno u Relaxu i kako opstajete na tržištu?U ovom trenutku imamo trinaest zaposlenih od čega osam osoba s invaliditetom. Do listopada ove godine planiramo zapošljavanje još najmanje tri osobe. Na tržištu opstajemo zahvaljujući kvaliteti našeg rada. Kao zadruga Relax djelujemo već gotovo deset godina, 22. listopada bit će okrugla obljetnica i kroz cjelokupno razdoblje imamo solidan promet, broj klijenata i posjećenost. Nikad se nismo agresivno reklamirali i sve što smo postigli, postigli smo kvalitetom koju su klijenti prepoznali i širili dalje priču usmenom predajom i preporukama. Možemo se pohvaliti da imamo stalne klijente koji su još dolazili u ECES-ov prostor u Masarykovoj i najkraće rečeno, uspijevamo opstati i nastavljamo dalje. Naravno, ima uspona i padova, nije svaki mjesec isti, mijenjaju se i maseri i klijenti, ali u generalnom prosjeku sasvim dobro funkcioniramo.

Ideja socijalne zadruge kakvu ima Relax inovativan je model u Hrvatskoj? Da li surađujete s nekim organizacijama u području društvene ekonomije i tko su Vam partneri?Povezani smo s većim brojem organizacija za osobe s invaliditetom (Hrvatski savez slijepih, Udruga slijepih zagrebačke županije, URIHO) te s drugim socijalnim poduzetnicima (Martinov plašt).

Socijalna zadruga Relax | Zagrebhttp://www.zadruga-relax.hr/

Misija/CiljeviPodizanje razine kvalitete života osoba s invaliditetom na način da im se omogući pravo na rad.

7

Na koji način Relax daje odgovor na potrebu jačanja socijalne kohezije u društvu i boljeg odnosa prema marginaliziranim osobama?Samim svojim primjerom. Osobe s invaliditetom jesu marginalizirana skupina, također pripadaju u skupinu teško zapošljivih osoba i stvaranjem platforme u kojoj se osobe s invaliditetom mogu educirati te se čak i zaposliti u našoj zadruzi sasvim je relevantan primjer. Osoba s invaliditetom kod nas ostvaruje svoje pravo na rad čime se automatski bolje osjeća, nema psihološki pritisak spoznaje da je beskorisna u društvu, za svoj rad je više nego pristojno financijski pokrivena i može se posvetiti drugim životnim prioritetima (stambeno zbrinjavanje, stvaranje obitelji).

Kako vidite ulogu Relaxa u lokalnoj zajednici?Zadruga osim primarne djelatnosti ima mali projektni tim koji stvara različite inicijative i projekte za dobrobit šire zajednice. Primjerice, aplicirali smo na DM-ov natječaj inicijativu kroz koju bismo kroz godinu dana pružali besplatne usluge masaže osobama starijim od 65 godina.

Je li u radu Relaxa uključena ekološka održivost? S obzirom da se ne bavimo proizvodnjom već uslužnim djelatnostima to nam je manje u fokusu u svakodnevnom radu.

Socijalna zadruga Relax | Zagreb

8

Kako ste počeli s radom i što vas je potaknulo da se organizirate?Prva saznanja o banci vremena došla su nam kroz pripovijedanje prijatelja iz inozemstva, novinskog članka jednog inozemnog izvjestitelja i interneta kao prozora u svijet. Ideja korištenja vremena kao sredstva razmjene umjesto novca odmah nas je zaintrigirala. Onda smo 2011. u udruzi Gradska radionica -Pula uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva pokrenuli projekt Banka vremena. Okupili smo manju grupu ljudi koja je eksperimentalno počela primjenjivati model banke vremena. Povezali smo se s Banche del Tempo Italia, a oni su nas odmah uključili u svoje seminare i konferencije koje su tada organizirali.  Najveću podršku pružili su nam članovi banke vremena iz Udina, Trsta i Milana, i to najviše u prenošenju znanja i iskustava. Na našu prvu tribinu o banci vremena došao nam je pun autobus Talijana dobro opremljenih za feštu.

Kako se banka vremena financira i postoje li pokazatelji vrijednosti vaših aktivnosti? Je li to moguće izmjeriti?Da bi se pokrenula banka vremena, u osnovi nisu potrebna nikakva financijska sredstva. Grupa se formira iz građanske inicijative u duhu tranzicijskih pokreta. Ideja je da se kroz princip koprodukcije, odnosno suradnje,  omogući ostvarenje određenih potreba zajednice udruživanjem ljudi i potencijala zajednice. Za nadogradnju vam mogu trebati neka financijska sredstva ukoliko te potrebe ne možete riješiti unutar svoje grupe vremenskih bankara.  Na primjer, novac vam može zatrebati za organiziranje javnih događanja, edukaciju, potrebe ureda i koordinaciju, za tisak priručnika i promo materijala, za postavljanje on-line sustava razmjene, za razvijanje specifičnih projekata i slično. Naša banka vremena koju smo nazvali “Ura po ura” prvotno je dobila financijsku potporu od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a od 2012. Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije sufinancirao je nekoliko projekata: Ekonomija zajedništva kroz banku vremena, Banka vremena za treću dob i Koprodukcija kao alat pružanja socijalnih usluga. Ovaj potonji projekt sufinancirao je i Grad Pula, dok je istarska Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnoga društva pružila potporu građanskoj inicijativi “Obnavljanje igrališta Nova Veruda”. Evidenciju ostvarenih sati razmjene vodi koordinator.  Unutar grupe razmjenjujemo oko 20 sati mjesečno, a nudimo oko 80 različitih usluga. 

Koristite potencijale volontiranja. Kakvo je iskustvo s takvim darivanjem svog vremena za nešto korisno i lijepo?U banci vremena svatko tko se želi učlaniti donosi određenu količinu osobnog slobodnog vremena i znanja koje je spreman podariti zajednici, a za uzvrat može dobiti jednaku količinu vremena ili određene pomoći nekog drugog. Kako u banci vremena postoji naknada u obliku jedinice

Banka vremena | Pulahttps://hr-hr.facebook.com/pages/Banka-vremena-Ura-po-ura/204859349583024

Banka vremena | pula9

vremena, vrlo često možete naići na polemiku o njenoj vrijednosti u odnosu na klasično volontiranje. Premda nitko nije obvezan uzvratiti, ipak je svatko pozvan da u banku vremena uloži svoje vrijeme za druge. Činom pružanja usluge odnos primatelja i davatelja se ne završava, time se zapravo otvaraju nove mogućnosti za širenje mreže uzajamnog davanja jer onaj koji prima uslugu danas, pružit će je nekom drugom kad bude bilo potrebno. Banka vremena je inkluzivna i polazi od ideje da svaki čovjek ima nešto za dati i da je svatko sretniji kad može uzvratiti. Nadalje, banka vremena ispunjava potrebe pojedinaca koji rijetko mogu biti korisnici organizirane volonterske pomoći ukoliko nisu članovi specifične organizacije ili grupe ili ako nisu predviđeni kao krajnji korisnici posebno osmišljenih programa. U suštini banka vremena nije klasično volontiranje već čini jedan korak dalje uključujući princip reciprociteta, na taj način se krugovi dobročinstva šire. Kroz naše dosadašnje iskustvo pokazalo se da ljudi u banci vremena, više od same koristi koja se ostvaruje razmjenom, najviše cijene njen doprinos duhu zajedništva i revitalizaciji međuljudskih odnosa.

Koliko ljudi sudjeluje u određenim aktivnostima banke vremena? Kako je organiziran sustav ponude i potražnje? U našu banku vremena do sada se uključilo oko 60 članova, od čega 6 organizacija civilnog društva. Sustav razmjene se obično organizira preko internet sustava. Isprobali smo nekoliko softwerskih programa drugih bankaka vremena, međutim kako sve ne bi postalo previše virtualno i kako se ne bi izgubio osobni kontakt, organiziramo susrete i druženja članova banke vremena, a koordinatorica banke vremena često posreduje u povezivanju ljudi u ponudi i potražnji, naručito kod starijih osoba koje nisu vješte u korištenju suvremenih tehnologija.

Da li je održivost prema okolišu uključena u vaše aktivnosti?Indirektno da. Podržali smo organiziranje buvljaka u Puli i sudjelovali u

Banka vremena | pula10

sajmovima razmjene Milo za drago. Time se potiče ponovna upotreba predmeta koje bi inače bacili. Naši članovi su držali kreativne radionice izrade predmeta od recikliranih materijala, organizirana su druženja u prirodi, radionica o samoniklom jestivom bilju te se pomagalo u sadnji lavande, građenju aromatičnog vrta i uređenju okoliša. Pomagali smo u jednoj land art akciji izrade skulptura od slame, a sudjelovali smo i u projektu Slavonia Organica gdje smo prezentirali model banke vremena kao mogući model suradnje organskih poljoprivrednika.  Također se kroz zajedničku upotrebu automobila smanjuje ekološki otisak.

Na koji način pozitivno djelujete na lokalnu zajednicu?U javnosti je ideja banke vremena jako dobro prihvaćena. Iskazan je interes građana, organizacija civilnog društva, akademske zajednice i medija. Javljali su nam se ljudi iz raznih krajeva Hrvatske koji su se željeli uključiti. Međutim kako je ovaj sustav najprimjenjiviji u mikro sredinama, važno je pokrenuti ljude da se samoorganiziraju. Pomogli smo u nekoliko inicijativa pokretanja banki vremena, u Rovinju, Rijeci, Zagrebu i Osijeku, međutim, koliko mi je poznato, nisu baš zaživjele. No, iznova se pojavljuju. Kod pokretanja banke vremena obično nije problem u tome kako okupiti ljude, niti ponuda usluga, češći problem je kako promijeniti ukorijenjene navike i pokrenuti dinamizam razmjene. Zato je potrebno jako puno raditi na poticanju. Ove godine u sklopu Otvorene platforme Rojc ponovo organiziramo druženje s Martinom Simonom, dugogodišnjim direktorom Time Banks United Kingdom. 2014. godine ugostili smo ga radi edukacije o koprodukciji. Ove godine učimo o ABCD metodi tj. o samoorganiziranom direktnom uključivanju građana u stvaranje boljeg okruženja za život. Više o ovoj metodi se može naučiti i preko platforme ABCD Europe. S intencijom postizanja većeg stupnja povezanosti i samoodrživosti, ideja je da se i unutar Društvenog centra Rojc počne primjenjivati model banke vremena. Ono što je važno kao bitan doprinos banke vremena je zapravo valorizacija onog rada koji se često shvaća zdravo za gotovo i koji nije prepoznat niti u jednoj bilanci, a bez kojeg bi naše društvo teško opstalo i bilo bi puno siromašnije.

Kako je nastala Hedona d.o.o.? Što vas je inspiriralo da pokrenete ovakvu priču?Socijalno poduzeće Hedona d.o.o. osnovala je Udruga osoba s invaliditetom Križevci na čelu sa predsjednikom udruge, gospodinom Petrom Gatarićem. Kako je Udruga vrlo aktivna i vrlo uspješna u svojem djelovanju i brine puno o svojim aktivnim i neaktivnim članovima, tako su odlučili pomoći i mladim

članovima koji su tek završili srednjoškolsko obrazovanje i ne mogu pronaći posao. Tako se putem projekta rodila ideja o proizvodnji ručno rađenih pralina i čokolada - poslu “za prste polizati” :) Iz projekta čokolaterija je prerasla u prvo socijalno poduzeće u Hrvatskoj , staro/mlado 3 godine.

Koliko ljudi je zaposleno kroz vas rad i proizvodnju odnosno kako Hedona stoji na dimenziji ekonomske održivosti?U Hedoni je zaposleno 9 zaposlenika - 3 osobe bez invaliditeta (direktorica, voditeljica

proizvodnje, komercijalistica), 6 osoba sa invaliditetom (5 djelatnika u proizvodnji, 1 prodavač na našem prodajnom mjestu u centru grada).

Koliko je teško opstati na tržištu s proizvodom koji je toliko poseban kao vaše slasne delicije?Što se tiče opstojanja na tržištu, nije lako a nije niti teško. Borimo se, svima nam je stalo do tog posla. Kada nešto volite raditi i osjećate se korisno znajući da time uveseljavate postojeće čokoljupce ili one potencijalne, na posao se ide sa voljom, željom i dobrom voljom. Tako da što se tiče tržišta, ne brinemo se, mlada smo ekipa koja je spremna opstati i kada je teško, puni smo ideja i kreativni, vjerujemo u ovo predivno poduzeće tako da ćemo se kao i do sada boriti. Naše čokolade i praline rađene su ručno sa posebnom pažnjom i ljubavlju, rijetko takve proizvedu u Hrvatskoj.

Koristite li neke lokalne proizvode i resurse te na koji način je ekološka održivost prisutna u radu vašeg poduzeća?Što se tiče lokalnih proizvoda i resursa, za sada ih ne koristimo. Nismo u mogućnosti zbog HACCP načela po kojima poslujemo. Naime, lokalnim OPGovima i ostalim Udrugama i Zadrugama teško je po pitanju financija prikupljati određenu dokumentaciju koja je nama potrebna za zdravstvenu ispravnost i mogućnost korištenja u proizvodnji.

Hedona d.o.o. | Križevcihttp://hedona.hr/

Misija/CiljeviNaša misija je proizvoditi kvalitetne proizvode te u slijedećih deset godina zaposliti sve nezaposlene osobe s invaliditetom u Križevcima. Naša vizija je reinvestiranje dobiti u svrhu stvaranja novih radnih mjesta i stvaranja trajnih vrijednosti, a to su zadovoljni i motivirani zaposlenici koji rade u ugodnom okruženju te proizvode najfiniju čokoladu i praline.

11

S kim surađujete i tko su vam partneri?Surađujemo sa mnogima: ponosni smo na hotel Esplanada za kojeg radimo 1000 pralina tjedno, pa čokolade za Božić, Uskrs i slično. Također surađujemo sa PBZ-om, HEP-om, T-Com. Radili smo čokolade i za Qatar Airways, DHL express, i brojnim drugima koji podupiru našu priču. Naši proizvodi također se mogu kupiti u SPAR filijalama: Arena centar, Garden mall, City center one east/west, King cross, Retkovec, Stupnik, Buzin. Primamo narudžbe i preko web shopa, javljaju se potrošači putem maila ili telefona pa im šaljemo pakete, a neizostavni su također razno razni sajmovi i festivali gdje se sklope razni sajmovi. Kakva je uloga Hedone u jačanju socijalne kohezije u društvu i lokalnoj zajednici?Vjerujem i pretpostavljam, gledajući s našeg stajališta da Hedona ima značajnu i veliku ulogu u tome. Kao što je gospodin Petar Gatarić bio odvažan, hrabar krenuvši od ideje projekta pretvorivši Hedonu u socijalno poduzeće , tako svi mogu učiti od njega i od nas, da se dobrom voljom i vjerom u sebe može postići sve bilo na lokalnoj ili državnoj, društvenoj razini. Potrebno je puno borbe ispunjene vjerom u postizanje rezultata (bilo da su ti rezultati mali ili veliki) bez posustanja na preprekama.

12 Hedona d.o.o., | Križevci

13

Što je O La La inicijativa?O La La kuhanje za beskućnike je neformalna inicijativa iz Splita koju su pokrenule Lana i Lada, od tuda ime. Mi smo dvije obične neobične žene koje su htjele napraviti nešto za buskućnike u našem gradu. Oni su smješteni u prihvatilištu koje vodi udruga MoST i pala nam je na pamet ideja da im probamo kroz građansku akciju osigurati večeru, jer je do tada nisu imali. Tih 35 ljudi koliko ih je tamo. Evo nas već četiri godine sada. Svaki dan. I praznici i zimi i liti.

Kako to izgleda u praksi?Nas dvije vodimo facebook stranicu. Objavljujemo vijesti i animiramo ljude kad osjetimo da ima potrebe. Znači ljudi, nema ko nije kuho, stvarno ti kažem. Čitave familije, rođaci, kolege, sportaši, stranci, političari…već ko je, uzimaju jedan datum u godini dana i taj je njihov, na taj dan triba odnijet njima večeru za 35 ljudi. Kuha se sve i svašta. Kuhaju u svojim kućama. Organiziraju meni uglavnom to bude ono što se sezonski kužinava, ono što je u kućama. Nose večeru direktno dolje u prihvatilište i tamo ih iz tih svojih zdjela, teča, već šta je prebace u njihove i odlaze sa svojim praznim tečama, ispunjenih srca. Odlaze kućama...

Koliko ljudi sudjeluje u priči i kako se financira?To ti ne znam reći. Znamo da skoro nikad ne kuha jedna osoba…a di će kuhat za 35 ljudi? Ljudi se udruže. Šta ja znam koliko može bit na jednu večeru. Nekad ih je 5 minimum, nekad ih je 10, koji put ih je i više, pa računajte, jako, jako puno. Jedan veliki, veliki broj. Neki se ponavljaju iz godine u godinu, a neki su po prvi put. Neki kuhaju više puta u godini. Ima ih nekoliko koji kuhaju i po 10 puta. Ono što je bitno da ljudi solidarno sami kupe sve što kuhaju, to je poklon. I nije samo Split, dolaze iz Omiša, iz Trogira, iz

Metkovića, znači ne samo iz naše županije nego i šire. Molim te napiši jer im hvala svima. Mi tu malo posredujemo, al ovo ne bi ništa bilo bez ljudi.Ovo je mislim ta jedna solidarnost koja se probudila prije par godina. Pa smo možda mi u tom nekom momentu, pravom momentu imale ovu neku ideju koja je jednostavno zaživila. Ako neko i ne može kuhat, a želi pomoć pošaljemo da kupi nešto hrane pa će beskućnici imati doručak. A

O La La | Splithttps://hr-hr.facebook.com/O-La-La-328012360546209/

O La La | split14

imamo već sad i ljude koji ne znaju ili nemaju s kim kuhat ili koji god razlog imali, ali nude svoje usluge kao zubari, pedikeri, frizeri…ma ludilo ti kažem.

Što vam je najbitnije u vašoj inicijativi?Pa mislim da je najvažnije to buđenje. To buđenje, to suosjećanje. U Splitu se ljudi ne boje i ne biže od beskućnika znaš. Oni su tu, naši su. Mislim, i MoST je tu najviše dao jasno…i svi oko njih i volonteri i mi okolo. Al ovdje se ne prolazi kraj njih, a i ne žalimo ih onako…šta ja znam bez veze, nego idemo u akciju i pusti priče…oni ti svi rade kad nešto treba, znaju puno i sposobni su…samo ih je tako zapalo. Znači samo neko čekanje da država, grad rješava nekakve probleme je nažalost nedovoljno. Nego smo eto krenuli svi zajedno u mogućnost rješavanja tih problema. Odnosno da ne bude gladnih. I da ne moraju spavati na ulici. Pa mislim da je to najvažnije. Čisto buđenje svijesti o siromaštvu, o beskućnicima, o potrebitima, jel.

S kim surađujete?Sa građanima, znači građani su ti koji se javljaju. Jasno i MoST je tu. Ali ja vam moram reći da su nama kuhale sve skupine, možda ne sve, ali ja mislim da su sve stranke političke kuhale za beskućnike, vjerske, etničke... društvene... skupine, sportske. Nema reklamiranja kod nas, imamo tu neku facebook stranicu na koju ljudi stave neke slike, pohvale se, ali sve je to, ma nije to niti da se hvale, dijele, je li. Ovo je stvarno dijeljenje dobrote, definitivno. I solidarnosti.

Kako vidite utjecaj na lokalnu zajednicu?Mi sad svi dišemo za ovo…i reći ću ti, to je ovi grad…lud i poseban…volim ga i ljude. I beskućnici su ljudi, to je najvažnija poruka za lokalnu zajednicu. Jako je teško vidit stariju osobu koja kopa po kontejnerima. Ja ne znam, ja mislim da nema osobe koja na to ne reagira, negdi u sebi. Mene osobno kad stranci, pošto sam turistički vodič pitaju, jer primjete nekoga da gleda tamo po smeću, traže nešto, ja objasnim da je to za te boce jer oni se ne znam za 10 boca mogu kupit kilu kruha ili sa drugih 10 boca kila, litru mlijeka i to je ipak nešto je li u toku dana. Ali je katastrofalno to na šta smo došli, ali to je u svijetu nije to sad samo u nas. Za nas je važno da nema gladnih i da nema ljudi na ulici i da prihvaćamo da su tu i da se ne moraju skrivati. To je važno…

15

O organiziranom uništavanju tvornice Kamensko dosta se pisalo u našim medijima. Ali od kud snaga i volja da se nastavi dalje i krene u nešto novo? Od kuda snaga da se ne odustane? Što vas je potaknulo da započnete novu priču?Zagrebačka tekstilna tvornica Kamensko je otišla u stečaj u listopadu 2010. godine, a 426 radnica završilo na burzi gdje su ostale bez svojih sedam zarađenih plaća i pola otpremnine. Iako je prošlo već pet godina mi ne odustajemo od svojih teško zarađenih plaća i otpremnina jer smatramo da nije u redu niti dostojanstveno da netko za svoj rad ne bude plaćen.

Izgubljene u vremenu i prostoru prijavile smo se na burzu, sve smo bile u zrelim godinama iznad 50 godina premlade za mirovinu a stare za rad. Kucale smo na mnoga vrata, javljale se na rijetke upite za posao, poslodavci su nas vrijeđali da smo pre stare i babe te da nisu zainteresirani za naše probleme i naše radne sposobnosti. Dogovorili smo se “sada je dosta”. Društvo nije ni svjesno bilo da su nam “pomogli”, aktivirali su u nama prkos, odlučile smo da ćemo pokazati da ženska vrijednost nema rok trajanja, te da su oni jedini koji to nisu uspjeli prepoznati, osnovale smo Udrugu Kamensko.

Osnovale smo Udrugu Kamensko 15.07.2011. kako bi (između ostalog) pomogle socijalno ugroženim ženama starijim od 45 kreativnim radionicama na kojima bi te žene bile osposobljenje i educirane kako bi se ponovno vratile na tržište rada na kojemu su sada višak i kako bi pridonijele vraćanju vlastitog ljudskog dostojanstva te na takav način pomogle sebi, vlastitm obiteljima i široj društvenoj zajednici. Iako su zahvaljujući tajkunskim malverzacijama ostale bez posla, bez krvavo zarađenog novca od plaća i otpremnina, pronašle su u sebi još nešto poduzetničkog duha te danas pored proizvodnje držimo i kreativne radionice.

Koliko danas osoba radi u vašoj organizaciji i kako se financirate?Radnice Kamenskog su od grada Zagreba dobile na korištenje dva prostora na Knežiji: Rudolfa Bičanića 4 i Braće Cvijića 9. U radionici se tijekom 2013. godine zapošljava pet radnica preko javnih radova. Tijekom 2014. godine udruga uspijeva zaposliti sa prijavom sedam do osam radnica, krajem 2014. godine dvije radnice odlaze u zaluženu mirovinu te danas imamo zaposlenih šest radnica. Sve što prodamo pokriva naše plaće te se ulaže u daljnji razvoj proizvodnje i prodaje.

Na koji način je danas udruga integrirana u lokalnu zajednicu i društvo? S kim surađujete i tko su Vam partneri?Veliku zanimanje za našu radionicu vide mladi te je od 2013. godine do danas kroz stručno osposobljvanje prošlo troje mladih diplomiranih dizajnera. Danas imamo jednu mladu dizajnericu u radionici gdje krojimo i šivamo po mjeri, radimo svoju kolekciju, krojimo i šivamo prema ponudi te vršimo popravke svih vrsta.

Udruga Kamenskohttps://web.facebook.com/otvorenokamensko

Udruga Kamensko | zagreb16

Osim redovnog krojenja i šivanja u radionici vršimo i osposobljavanje i edukaciju za sljedeće vještine: krojenja i šivanja, pletenja, kukičanja, vezenja, plisiranja i tečaja starih zanata.

Svaki od ovih tečaja namijenjen je svima od 18 godina do 80 godina kako bi ih osposobio za nove mogućnosti i izazove na tržištu rada, ali i pomogao lokalnoj zajednici da lakše riješi probleme socijalno ugroženih žena dobnih skupina koja vrlo teško pronalazi novo zaposlenje. Lokalna zajednica će na taj način dobiti pozitivne primjere uspješnih žena koje će biti u stanju rješavati vlastite egzistencijalne probleme.

Danas ste pravi primjer dobre ekonomije. Kako gledate iza sebe, što osjećate kad se prisjetite sve kroz što ste prošle?Kada se vremeplovom vratimo na put koji smo prošle osjećamo tugu i ponos. Tugu što još uvijek nismo dobili svoje krvavo zarađene plaće i otpremnine. Lopovi koji su nas pokrali i dalje slobodno šetaju, a svi znamo gdje im je mjesto. Ponosne smo što na tom putu nismo izgubile sebe, idemo naprijed korak po korak.Zahvaljujemo svim dobrim ljudima koji nas prate i pokreću.

17

Kako je Učenička zadruga “Šparooga” nastala? Što vas je potaknulo za taj korak?U Školi za odgoj i obrazovanje-Pula školuju se učenici s teškoćama, a u našoj srednjoj oni se osposobljavaju za pomoćna zanimanja. Imamo razne smjerove (pomoćni kuhar i slastičar, vrtlar, cvjećar, voćar, vinogradar i vinar, soboslikar, autolimar, vodoinstalater) i svima njima zajedničke probleme zapošljavanja nakon završenog školovanja.

Naša je zadruga mlada, osnovana je krajem 2014.g. kako bi otvorila put našim učenicima, prije svega, na tržište rada. Smatrali smo ključnim učiniti nešto kako bi pokazali da unatoč preprekama koje postoje za aktivno uključivanje osoba s teškoćama na tržište rada ono je itekako moguće.

U trenutcima teške hrvatske realnosti gdje je izgubljeno na tisuće radnih mjesta, osobe s invaliditetom su u posebno nepovoljnom položaju. Prateći stanje na tržištu rada, kao i istraživanja koja se bave ovom problematikom razvidno je da nekoliko krucijalnih činjenica utječe na lošu poziciju, odnosno nemogućnost zapošljavanja osoba s teškoćama. Unatoč donesenim Zakonima, Konvencijama i Strategijama osobe s invaliditetom još uvijek ne nalaze svoje mjesto na otvorenom tržištu rada.

Predrasude poslodavaca, zastarjela zanimanja koja se nude učenicima s teškoćama su problem, dok same osobe s invaliditetom navode kako nedostatak stjecanja praktičnih iskustava smanjuje njihovu konkurentnost na tržištu rada. Ključni element strukovnog obrazovanja je i učenička praksa s ciljem uspješnijeg prelaska učenika na tržište rada po završetku školovanja. U stvarnosti se praksa nije pokazala kao učinkovit mehanizam koji jamči zapošljavanje nakon završetka osposobljavanja.

Prateći stanje na tržištu rada kroz stručno osposobljavanje srednjoškolaca, napredak na stručnoj praksi, te dugoročnu nezaposlenost nakon završetka školovanja svojih učenika nastavnica tehnologije ugostiteljstva i poljoprivrede pokrenula je inicijativu nastanka učeničke zadruge i oformila je. Vjerovanje da atraktivna zanimanja, kvalitetni proizvodi, radna učinkovitost, stjecanje praktičnih iskustava vode k većoj radnoj osposobljenosti, razbijanju predrasuda poslodavaca, senzibilizaciji okoline, te olakšanom pristupu tržištu rada pokazalo se ispravnim. Učenička zadruga je otvorila mogućnost da svi naši radni uspjesi, svih naših učenika (uključujući učenike s većim teškoćama) postanu vidljivi i vrednovani.U kratko vrijeme našeg djelovanja, naša misija polučila je izrazito značajan uspjeh.

Koliko je bitan udio volonterskog rada u zadruzi? Imate li nekoga tko je zaposlen?Naša učenička zadruga dio je naše Škole, odnosno izvannastavnih aktivnosti. Prvenstveno, ona funkcionira na dragovoljnoj osnovi. Naša Šparooga ima

Učenička zadruga Šparooga | Pula

18

7 sekcija: ugostiteljska, poljoprivredna, keramičarska, likovna, kreativna, ekološka i pet friendly sekcija.

Sekcija je temeljna odgojno-obrazovna i radna jedinica zadruge. Svaka sekcija ima svoga voditelja/mentora koji primjerenim metodičkim postupcima omogućava razvoj vještina i sposobnosti kod učenika, te stjecanje, produbljivanje i primjenu znanja iz područja njegovog rada. U radu zadruge posebno se razvijaju i njeguju radne navike, radne vrijednosti i kreativnost, kao i svijest o načinima i potrebi očuvanja prirode i kulturne baštine. Važno nam je upoznati naše učenike s novim tehnikama rada, učenja i kreativnog izražavanja kako bi stvorili preduvjete za praktičnu primjenu znanja u životu i lokalnoj sredini. Zbog obima posla, načelno svi naši mentori su volonteri, učenici također jer razvoj naše zadruge je puno veći no što smo se mogli nadati. U rad zadruge rado se uključuju mnogi učitelji mimo svoga radnog vremena, kao i roditelji. Isto tako, gosti koji nam dođu kako bi kuhali s nama i pružili nam podršku dolaze na volonterskoj osnovi.

Kako uspijevate osigurati ekonomsku održivost s proizvodima i uslugama koje nudi zadruga?Naš prvi uspjeh dogodio se na otvaranju kabineta praktičnih vještina u našoj Školi. Naši su kuhari i slastičari pripremili zakusku za goste. Tada smo prvi puta „angažirani“ za pripremu cateringa za jedan radni sastanak.Budući da nemamo trošak plaća zaposlenih, a novac potrošen na namirnice za catering, kao i režije pokriva Škola jer ta sredstva bi bila potrošena na praktičnu nastavu tehnologije ugostiteljstva, nama ostaje sloboda da cijene naših usluga budu pristupačne svima što je znatno utjecalo na broj naručitelja. Naša ulaganja se nisu znatno povećala, a osigurala su nam značajan profit. Glas o nama se pronio najvećim djelom zbog naše pripreme i dostave hrane. I tu leži naša najveća zarada. Ali u našoj ponudi nije samo to.

Učenička zadruga Šparooga | pula19

Mi nudimo izradu cvjetnih aranžmana, aromatičnih sapuna, pekmeza (nekonzerviranih, domaćih), sirupa (menta, bazga, kadulja), broševa, božićnih/uskršnjih vijenaca, keramike (pločice, posude, suveniri, ogrlice, narukvice, svijećnjaci, aroma lampe…), ukrasne i uporabne predmete od različitih materijala (torbice za mobitele, držače za olovke, ukrasne štipaljke, privjesci), platnene oslikane vrećice, platnene pregače, prigodne magnete, čestitke, kamene vrtove sa začinskim biljem, začinske soli, prirodne kreme, kantarionovo ulje, drvene poslužavnike, kalendare, artikle po narudžbi poput keksa u obliku europskih zvjezdica ili revera za vjenčanje. Izrađujemo i jastuke za kućne ljubimce, te kekse za pse.

Niti u jednom trenutku naš pokretač nije bio profit. Važna nam je bila društvena promjena. Iskoristili smo sve resurse koje imamo i uvijek smo voljni okušati se u nečemu novom. U želji za razvojem i unaprjeđenjem naših programa i aktivnosti financiramo se i putem projekata. Projekti “Vrt znanja“, „ Kuham zdravo-jedem zdravo“, te „ Zdrava avantura“ financirani su isključivo na taj način, sredstvima Istarske županije.

Sredstva koja zaradimo narudžbama i prodajnim štandovima uložimo u razvitak aktivnosti, odnosno nabavku materijala, opreme, alata za sve sekcije kao i za nagrade učenicima. Donacijama smo dobili sadnice lavande, paprike, rajčice, kestena kao i multipraktik, te ručni mikser. Isto tako, neke od naših prehrambenih proizvoda mi poklonimo u humanitarne svrhe, pulskim beskućnicima.

Možete li odrediti utjecaj koji zadruga ostvaruje u lokalnoj zajednici? Kako se gleda na vašu inovativnu i hrabru ideju?Svoje proizvode plasiramo u lokalnoj zajednici. Naša je lokalna zajednica pokazala izrazitu senzibiliziranost za potrebe i nastojanja naših učenika. Nešto prodamo na prodajnim štandovima, najčešće organiziranim prije velikih blagdana. Ipak, najveći dio naše zarade događa se narudžbama. Jedinice lokalne samouprave, ustanove, udruge, privatne tvrtke i fizičke osobe od nas naručuju catering, čestitke, eko vrećice, integralne kekse, jastuke za kućne ljubimce ...

U prosincu je Humanitarna mreža Grada Pule organizirala koncert u Istarskom narodnom kazalištu, pod pokroviteljstvom Grada Pule i lokalne tvrtke Arenaturist, te su sva prikupljena sredstva išla Šparoogi kao poticaj za daljnji razvoj njezinih aktivnosti. Taj čin, kao i prepuno kazalište draga su nam potvrda prepoznavanja vrijednosti i važnosti naše uloge u lokalnoj zajednici.

Iskreno govoreći, ne reklamiramo se baš, a puni smo posla.Drago nam je vidjeti da naš rad govori o nama i za nas. Moglo bi se reći da

Šparooga i lokalna zajednica kroz zajedništvo, proaktivan pristup rješavanju problema i obostranu korist promoviraju inovativan način djelovanja s ciljem stvaranja održivog modela za poboljšanje uvjeta života za sve građane.

Tko su vam partneri i s kim surađujete? Da li vam netko pomaže u vašem radu?Načelno, partnera nemamo. Ipak, rado konzultiramo stručnjake za područje poljoprivrede. Kreativni smo i samouki, te je kod nas kratak put od ideje do realizacije. Snažna motiviranost svih mentora najveća je pomoć ovom projektu. Zahvaljujući tome naši učenici napreduju u svom radu.

Je li na neki način lokalni proizvodi uključeni u vašu ponudu i kako ostvarujete ekološku održivost?U našoj ponudi mogu se naći mnogi proizvodi koji su karakteristični za naš kraj, od odabira začina u aromatičnim vrtovima, pripreme sapuna, prirodnih krema i balzama, začinske soli, suvenira, slikarija na našim vrećicama, pregačama, poslužavnicima pa sve do ponude hrane i pića. Mnogi naši proizvodi, kao i kulture zasađene u našem vrtu dio su identiteta našega kraja. Namirnice uzgojene u našem vrtu koristimo u svojoj ugostiteljskoj ponudi, kao i školskoj prehrani naših učenika. Razvojem svijesti o važnosti eko uzgoja i zdrave prehrane, te razvojem svijesti o očuvanju okoliša i bioraznolikosti nastojimo kroz razvoj sposobnosti kod naših učenika potaknuti i lokalnu zajednicu u cjelini da se dugoročno obnavlja u svojim temeljnim ekološkim karakteristikama pogodnim za zdravlje i opstanak živog svijeta.

Učenička zadruga Šparooga | pula20

21

Udruga za promicanje informatike, kulture i suživota [IKS]www.udrugaiks.hr

Dobra ekonomija u slučaju IKS-a je zapravo splet sudbinskih, ljudskih kontakata koji prelaze granice hladne i matematički oblikovane prakse poslovanja. Ovdje se radi o trenutcima u kojima se poklope mnoge pozitivne energije, gdje se prepoznaju dobri ljudi i dobre namjere bez obzira na godine i iskustva, koje zahvaljujući nama samima grade neiscrpan izvor dobrih ideja i kvalitete rada našeg tima.

Ambiciozni i uporni članovi i djelatnici Udruge IKS iz Petrinje čine organizaciju koja radi na poticanju i razvijanju aktivnog građanstva i participativne demokracije. Osnaživanjem različitih skupina građana u zajednici utječemo na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, a primarno smo usredotočeni na razvoj civilnoga društva u RH, jačanjem kapaciteta OCD-a i lokalnih zajednica te osposobljavanjem mladih za karijeru u neprofitnom nevladinom sektoru.

Misija/VizijaŽelimo... osnažiti građane razvojem osjećaja odgovornosti i preuzimanjem inicijative za napredak cijele zajednice. Želimo doživjeti... istinski humanije, demokratsko okružje u kojemu udruga iks i dalje djeluje kao generator promjena i uporište pozitivnih ideja.

Ime vaše organizacije je zanimljivo? Kako ste spojili Informatiku, Kulturu, Suživot? Što je bio razlog da nastanate?2003. godine Grad Petrinja nije izgledao bajno niti je nudio puno, posebno mladima. Područje od posebne državne skrbi? Sam naziv je dovoljan za stvaranje predodžbe o kakvom se to onda području radi. Razrušen, raseljen, polupusti, polumrtvi grad koji se nekom čudnom hladnoćom opirao svom oporavku kao i ljudi koji su jamrali i tražili krivca za sve. Teško je bilo naći mrvicu mladenačkog entuzijazma čija bi snaga mogla pokrenuti bilo što. Ali, kao i obično, uvijek postoje neki mladi buntovnici koji to ipak uspiju. Tako je i nekolicina mladih te 2003. godine svoje svakodnevno “gubljenje vremena” u nezaposlenosti i predavanju učmalosti odlučilo zamijeniti nekim oblikom aktivizma, kojega tada nisu bili ni svjesni. Promicanje informatike, zato što je u “novoj eri” napredni svijet uvelike koristio internet, a kod nas jedva da je kompjutera i bilo. Ljudi su nam ionako dovoljno propustili u osobnom razvoju i edukaciji tijekom petogodišnjeg rata i izbjeglištva, valjalo je i njima omogućiti pristup tom “ogromnom čudu informacija”. Kultura? Iako nije potrebno puno govoriti o tome, u okružju popriličnog nazatka jasno je koliko je kulture ostalo ili postalo. Vrlo malo. Jedina mjesta “kulturnih sadržaja” svodila su se na kafiće u kojima su mladima bile ponuđene samo “kulturne cajke”!

Suživot? Bila je to jedna od ne baš rado slušanih rijeci. Tadašnja “propaganda” ju je povezivala sa svim osim s onim s čim je trebalo. Suživot

22

je bila posprdno korištena riječ i svi koji su je prakticirali u svom stilu života, neizgovoreno su, samo iz pogleda samozvanih predstavnika “više kaste”, osuđivani kao uljezi u novohrvatakom društvu. Upravo zbog važnosti značenja riječi suživot u razvoju demokracije, uvažavanju različitosti i uzajamnom poštivanju svih članova zajednice bez prebrojavanja krvnih zrnaca prognanika, povratnika, doseljenika, domicilnih Hrvata, Srba, Bošnjaka i tko zna kojih još koji se možda ni sami u ludilu rata nisu stigli prebrojiti, Udruga IKS je prkosila u procesu povratka značenja ove riječi u njezin pravi smisao.

Koliko  ljudi je danas zaposleno u IKS-u i kako se financirate?Udruga je od 2003. - 2007. godine radila isključivo na volonterskoj bazi. Od 2007. do danas kroz različite projekte Udruga je zapošljavala 36 djelatnika. Danas smo ozbiljna i stabilna organizacija s 10 zaposlenih osoba s preko 15 EU projekata iza sebe. Različitim oblicima osposobljavanja i stalnog učenja razvijamo i usavršavamo svoje vještine kako bi naši projektni prijedlozi bili “neodoljivi” te apliciramo na razne natječaje i kod različitih donatora. Trenutno imamo Institucionalnu podršku od Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva koja nam uvelike olakšava ovaj proces osposobljavanja novih, mladih potencijala koji pripremaju projekte i na taj način osiguravaju postojeća i otvaraju nova radna mjesta.

Prednost pri zapošljavanju u našoj organizaciji dajemo našim volonterima, a kako i sami puno volontiramo ulažući svoje slobodno vrijeme  nakon posla i vikendom u razvoj same organizacije prevladavamo provedbu aktivnosti za koje nam nisu odobrena sredstva. Zamislite kako bi izgledalo da s radom prestane Lokalni volonterski centar Petrinja ili volonterski program administrativne pomoći građanima u Građanskom centru zato “što nije prošao projektni prijedlog na natječaju”?!

IKS radi nevjerojatno dobre stvari i teško je i pobrojati sve aktivnosti. U permakulturi koristimo pojam ljepilo zajednice bez čega nema kvalitetnog i održivog razvoja gdje se pazi na sve uključene. Jeste li vi ljepilo zajednice za svoj kraj?Udruga IKS je u postratnoj, na više načina “oskvrnutoj” zajednici, što zbog velikih migracija ljudi, što zbog nastalog sraza kultura, tradicija, vjeroispovijesti, nacionalnosti i svima znane netrpeljivosti prema “novom” i “drugačijem” vodila računa da svojim načinom rada omogući uključivanje u aktivnosti svih tih “drugih i drugačijih”. Na taj način stvorili smo prepoznatljivost u zajednici kao mjesto gdje “za svakoga ima mjesta”. Kroz godine smo razvijali sposobnost prepoznavanja problema u zajednici, a po svom “defaultu” empatični, razvijali smo projekte i aktivnosti za sve socijalno osjetljive, marginalizirane skupine naših sugrađana. Trudimo se svojim načinom rada izdignuti iznad svih prisutnih nepravednih podjela u društvu te svojim primjerom navesti ljude da od različitosti čine šaroliko bogatstvo multikulturalne zajednice u kojoj se svi osjećaju dobro jer imaju jedni od drugih štošta novoga spoznati. Provodimo ponekad aktivnosti kojima “bodemo u oči” jer na neki način prkosimo trenutnom političkom trendu i spajamo nepomirljivo, pa nas to velikom broju građana čini

Udruga za promicanje informatike, kulture i suživota [IKS] | petrinja23

simpatičnima. Promjene su neophodne i zdrave, teško ih je doseći, pa se ponekada obeshrabrimo jer se čini da nismo baš puno uspjeli. Ali, onda zbog nekog od “silnih” izvješća pobrojavamo aktivnosti, sudionike, djecu, mlade, nezaposlene, pripadnike nacionalnih manjina, povratnike, doseljenike, lokalne i volontere iz zemalja EU, pa se onda zapravo osvjestimo koliki veliki broj svih skupina sudjeluje u aktivnostima udruge u zajednici, pa nam se u nervozi pisanja izvješća (što rijetki od nas vole) lica u tišini ozare osmijehom. Ipak činimo male korake i velike promjene!

Ponekada je teško vjerovati da smo i dalje jednako energični u okružju koje je zaista poprilično apatično unatoč činjenici da je rat odavno završio, njegovih posljedica se ni izdaleka nismo riješili.

Ustrajnost u nakani da pozitivno mijenjamo našu zajednicu i društvo u cijelosti se ponekada čini neiscrpno. To je razlog zbog kojega se hvatamo u koštac sa svakojakim preprekama. Udruga IKS koristi jedan mali dio ogromne, zapuštene kulturne ljepotice u samom središtu grada Petrinje koja preko 20 godina čeka svoje novo ruho. Kao državna imovina još nije došla na red, posebno zbog pozadinske priče o neriješenim imovinsko - pravnim odnosima.

Međutim, ovaj mali dio koji koristimo uspjeli smo oživjeti brojnim aktivnostima, volonterskim radom na uređenju i podrškom građana. Daljnji korak nam je provedba projekta “Community {R}evolution” u okviru kojega će se obnoviti i opremiti 2.703,10 m2 građevinske bruto površine zapuštenog prostora. Ovaj prostor bit će stavljen u funkciju za provedbu različitih aktivnosti od opće koristi za sve građane, a naročito nezaposlene osobe s područja grada Petrinje i Sisačko-moslavačke županije. S ciljem osnaživanja građana i razvoja zajednice, ovaj projekt uključuje: Poduzetnički

inkubator (HUB Banovina), Volonterski i Građanski centar/učionica, Klub tražitelja posla, opremljen prostor za smještaj i boravak mladih u sklopu međunarodnih razmjena, lutkarsku radionicu za proizvodnju lutaka (muppet puppet), foto-video studio, multi-funkcionalnu dvoranu, glazbene i likovne kreativne prostore te vanjski prostor za ljetnu pozornicu i ostale aktivnosti na otvorenom.

Jako puno radite na promociji i korištenju volontiranja. Kakva su iskustva s tim zanemarenim poklanjanjem dobrog dijela sebe za korisne ideje i ciljeve?Vjerujemo da smo znatno pridonijeli razvoju svijesti o vrijednostima volontiranja u našoj županiji ali i drugim krajevima RH kroz dijeljenje znanja i iskustva s brojnim građanima, udrugama i institucijama. Ne propuštamo priliku za promicanje volonterstva jer vjerujemo da utječe na stvaranje vrijednosti kod svakog pojedinca koji je na neki način primio ili pružio volonterske sate kao temelj daljnjeg razvoja. Također intenzivno radimo s djecom i mladima te kroz sve naše aktivnosti pozivamo na aktivno uključivanje u volonterske programe i akcije. Tako smo znatno povećali broj mladih koji su redovito uključeni u rad udruge, stekli nova iskustva i vještine pa se tako i zaposlili kod nas, u drugim udrugama ili u privatnom sektoru koji cijeni iskustva i kompetencije stečene kroz volonterstvo. Poboljšali smo suradnju s ustanovama i kvalitetu života korisnika pa tako i broj građana koji se uključuju u brojne aktivnosti udruge. Nedavno smo završili projekt “Zajednica sa srcem” u kojem smo radili na jačanju ekonomske i socijalne kohezije kroz volonterstvo koji nam je još više ‘otvorio oči’ u smislu našeg utjecaja u doprinosu jačanja i stvaranja ‘resursa’ za dobru ekonomiju u zajednici. Brojni volonteri su nam se zaposlili kao rezultat projektnih aktivnosti koje su utjecale na njihov osobni i profesionalni razvoj. Morali smo redovito tražiti nove volontere za brojne programe ali s guštom! Novi portal volonteri.hr omogućava spajanje organizatora i volontera svojom ‘matching’ funkcijom kako bi se interesi, znanja i vještine poklopili za daljnji

24

Udruga za promicanje informatike, kulture i suživota [IKS] | petrinja25

razvoj resursa u zajednicama širom Hrvatske. Bitno je napomenuti i doprinos naših stranih volontera koji borave dugoročno u Petrinji kroz EVS i provode ono što naši građani nazivaju ‘malom školom stranih jezika ali i građanskog odgoja’ uz brojne druge aktivnosti kroz koje ostavljaju trajnu imovinu u našoj zajednici a takvih je do sada bilo 25. Svi su na svoj način ostavili trag i pojačali entuzijazam u Petrinji. Dugogodišnjim razvojem svijesti smo napokon uspjeli potaknuti i odlazak naših lokalnih pojedinaca na EVS u druge zemlje što znatno utječe na njihovo viđenje svijeta.

Možete nešto reći o svom radu sa socijalno isključenim skupinama i edukativnim aktivnostima kojima je cilj ljude u teškom položaju osnažiti znanjima i vještinama za naći posao?Sve naše aktivnosti su povezane s osnaživanjem pojedinaca iz različitih socijalno osjetljivih skupina. 2011. smo uz podršku Fondacije Otvoreno društvo po prvi puta u Hrvatskoj uspostavili Klub tražitelja posla prema modelu koji je naša kolegica imala priliku već prakticirati tijekom svog rada u NGO sektoru u Australiji. Veliki broj dugotrajno nezaposlenih s područja SMŽ je godinama u evidenciji HZZ-a, ali bez sustavne podrške u razvoju svojih vještina i znanja koje iziskuje turbulentno tržište rada. Klub tražitelja posla u IKS-u primjenjuje metode rada kojima se takve osobe osnažuje s više aspekata. Nisu svi niti svjesni svojih sposobnosti, a često nemaju niti razvijenu vještinu predstavljanja poslodavcu. I kada se u moru nezaposlenosti otvori prilika da se osobno predstave potencijalnom poslodavcu, mnogi nisu vični da je iskoriste i predstave se u pravom svjetlu. Klub tražitelja posla u IKS-u nudi cjelovit pristup osnaživanju nezaposlenih, od usvajanja novih znanja, računalnog osposobljavanja, motivacijskih radionica i razvoja samopouzdanja, pripreme kvalitetnog životopisa, simuliranih razgovora s potencijalnim poslodavcem koje snimke analiziramo i u grupama međusobne potpore komentiramo do pretrage slobodnih radnih mjesta i izrade zamolbi i motivacijskih pisama. Naravno, uz sve to potičemo nezaposlene na uključivanje u volonterske aktivnosti što ih dodatno osnažuje, donosi osjećaj korisnosti u zajednici, ali i stvara radne navike što ih onda u konačnici sve više približava tržištu rada. Koliko je ovaj model učinkovit govori činjenica da se od prve grupe nezaposlenih u Klubu tražitelja posla 30% zaposlilo tijekom prvih 8 mjeseci rada.

Koliko nam je važan kao prioritetni zadatak osposobljavanje i osnaživanje građana u procesu primicanja tržištu rada govori i činjenica da već nekoliko godina aktivno sudjelujemo u stvaranju promjene dosadašnje politike osposobljavanja i zapošljavanja kroz rad Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Sisačko -moslavačke županije.

Uz to ulažemo puno vremena u izgradnju korektnih odnosa s potencijalnim poslodavcima kako bismo i sami kao organizacija stekli kredibilitet čija preporuka poslodavcu može značiti puno kod odabira zaposlenika.

Na koji način je održivost prema okolišu uključena u vaš rad?Prvenstveno radimo na informiranju i educiranju građana. Za živo čudo, u 21. stoljeću, u Gradu i na selu u većinski ruralnom području, još uvijek nije

26

dovoljno razvijena svijest o važnosti očuvanja ove kod nas na Banovini, posebno lijepe i izvorne prirode. Kroz različite projektne aktivnosti razvijamo svijest građana ne bi li ih potakli na odgovornost prema okolišu. Kroz volonterske aktivnosti često radimo akcije vezane za čišćenje uz rijeke Petrinjčicu i Kupu gdje u samom gradu na poznatim kupalištima izvlačimo dijelove bicikla, traktorske gume, stare “siceve” iz Fićeka i slične olupine. Djecu u vrtićima i školama educiramo na temu kroz lutkarske predstave s Muppet puppet lutkama koje izrađujemo tako da koristimo 60% reciklirani materijal. Zvijezda lutkarske scene je “eko boy”, desetogodišnji “freak” koji svojom simpatičnom zelenom kosom privlači pažnju i ni pod kojim uvjetima ne dopušta “sabotažu ljenčina” kojima je teško za sobom pokupiti smeće od bureka na našem prekrasnom šetalištu uz Petrinjčicu ili u parku iz Napoleonovih dana. Surađujemo u  zajednici sa školama za koje redovito skupljamo različite materijale za recikliranje koje nam donose građani dobre volje. Naravno, kao organizacija promičemo kulturu održivosti u svakom smislu pa tako i okoliša na poslu i u privatnom životu, razvijamo suradnju i podržavamo druge organizacije kao i sve lokalne projekte koji se bave pitanjima okoliša, ekologije i održivosti, prepoznajemo postojeće resurse i radimo na korištenju i razvoju istih.

U nastojanjima da iskoristimo bogatstvo naše prirode, neiscrpnih resursa koje kao takva nudi, a s ciljem njenog očuvanja, pripremili smo projektni prijedlog “Eko - etno selo na Banovini” za koji samo čekamo pravu priliku.

Vi puno radite s mladima u području gdje je uvriježeno mišljenje da za mlade nema mjesta. Kako IKS prazninu popunjava i koji su rezultati?Mlade ljude upoznajemo s aktivnostima koje nudi ne samo naša Udruga, već i druge organizacije civilnog društva koje rade s mladima, te im omogućavamo  individualnu i grupnu podršku u raznim područjima. Glavni fokus je ponuditi mladima smisleno volontersko iskustvo, priliku za neformalno i informalno učenje i poticati aktivno sudjelovanje mladih u društvu. Kroz rad s mladima potičemo razvijanje nekih od ključnih kompetencija potrebnih za razvoj potencijala mladih ljudi i otkrivanje svoga mjesta u zajednicama kojih su dio (kulturno izražavanje, poduzetništvo, međuljudska i građanska kompetencija, digitalna kompetencija).

S mladima radimo kroz programe i aktivnosti Volonterskog centra, Građanskog i Info centra za mlade Petrinja, kao i u srednjim školama na području SMŽ-a, podržavamo neformalne inicijative mladih i povećavamo broj outreach aktivnosti.

Kroz programe koje kreiramo pokušavamo odgovoriti na probleme mladih u zajednici kao što su visoka stopa PTSP-a i alkoholizma u obitelji, visoka stopa nezaposlenosti  i siromaštva mladih, vandalizam, uspon desničarskog ekstremizma, nepostojanje adekvatnog prostora za mlade (mladi provode noći na betonskoj gradskoj tržnici), loša slika o mladima u zajednici i mnogi drugi.

Nedavno smo uspostavili Info centar za mlade u Petrinji čija svrha je  informirati mlade o važnim temama: obrazovanje i stipendije, mogućnosti za mobilnost, volontiranje, radionice za pripremu za tržište rada, informiranje o radu Savjeta mladih.

27 Udruga za promicanje informatike, kulture i suživota [IKS] | petrinja

Volonteri Aktivci :-) su skupina mladih ljudi koji svoje slobodno vrijeme koriste za organiziranje inicijativa mladih i osmišljavanju aktivnosti za mlade. Također promoviraju svoje aktivnosti i rade na osvještavanju drugih mladih ljudi o važnosti aktivnog sudjelovanja u zajednici. Aktivci su već do sada organizirali međunarodni ljetni kamp za mlade, Party Ćilim for the Ćilin, filmske večeri za mlade i Malu školu građanskog odgoja i obrazovanja - pravi Aktivci, zar ne? Ovaj program je zanimljiv zbog svog dvostrukog karaktera, na jedan način to je volonterski  program, a u isto vrijeme strukturiran, programski rad s mladima. Volontere u ovom programu uključujemo u međunarodne razmjene mladih kako bi im omogućili mobilnost i učenje i u internacionalnom kontekstu.

IKS je samo u posljednje 4 godine proveo 27 raznih projekta u okviru Erasmus+. Trenutno su u trajanju sedmi i osmi dugoročni EVS projekti. Jedan EVS se bavi temama građanskog odgoja i obrazovanja, gdje se kroz kazalište lutaka djecu  podučava o ljudskim i dječjim pravima, volontiranju, ekologiji, zaštiti životinja, ravnopravnosti spolova… Drugi EVS se bavi promoviranjem multikulturalnosti, suradnje mladih,  inicijative mladih i građanskim odgojem i obrazovanjem.

Prošle godine smo započeli s edukacijom za EVS volontere i mlade koji se žele baviti radom s mladima - Uvod u rad s mladima (Youth work basics training). Također, u ožujku započinjemo još jedan krug edukacije pod nazivom Mladi za mlade - trening o pisanju Erasmus+ projekata.

Ponosni smo na naš rad s mladima jer vjerujemo da se ovim aktivnostima koje imaju za cilj osobni i profesionalni razvoj mladih postiže cjelokupni razvoj zajednice. Utječemo na njihove obitelji i širu zajednicu, psihičko zdravlje građana i povećani građanski aktivizam. Veliki broj mladih su kroz volonterstvo i druge razvojne aktivnosti stekli brojne kompetencije i neprocjenjiv osobni razvoj, ali i motivaciju za rad u civilnom društvu.

Tim udruge IKS sada većinom čine mlade, ambiciozne osobe, ogromni potencijali koji razvijaju svoje karijere u sektoru koji nažalost još uvijek nije dovoljno priznat i prepoznat u našem društvu, a čini neophodan djelić mašine koja nas “vozi” u bolje sutra!

Impact Hub Zagrebhttp://zagreb.impacthub.net

Impact Hub Zagreb mjesto je i zajednica koja promiče i podržava poduzetništvo usmjereno na stvaranje pozitivnih društvenih promjena. Svojim djelovanjem Impact Hub Zagreb podupire pojedince i različite organizacije kako bi svoje ideje i poduzetničke poduhvate što učinkovitije ostvarili i povećali svoj pozitivan utjecaj na društvo. To radi pružanjem dijeljenog radnog (coworking) prostora u koji korisnici svakodnevno mogu doći raditi te kvalitetnih edukativnih programa i događaja za inspiraciju i umrežavanje. Osim toga, Impact Hub Zagreb svima njima pruža pristup raznolikoj mreži svojih partnera i korisnika kao i globalnoj mreži 12 000 + nositelja promjena koji rade kroz ostala 84 Impact Huba u svijetu.

Misija/ VizijaInspirirati, povezati i osnažiti po-jedince da pokrenu poduzetničke poduhvate koji će donijeti mjerljiv pozitivan društveni učinak.Lokalno ukorjenjena i globalno povezana zajednica kreativaca i vizionara, pojedinaca i organizacija predanih radu i suradnji na po-duhvatima za pravedniji i održiviji svijet gdje su biznis i profit na uslu-zi ljudima i planeti.

Kako je sve počelo i što Vas je inspiriralo da pokrenete priču kao što je Impact Hub?Impact Hub je u živote nas koji smo ga zajedno osnovali došao na različite načine i očito baš u pravi čas. Ubrzo nakon poprilično nenadanog spajanja u jesen 2010., kroz mrežu kanala prijatelja i poznanika, izmijenili smo informacije o projektima na kojima radimo. Tema koja se provlačila bila je i tema nedostatka mjesta u Zagrebu koja zadovoljavaju, inspiriraju i podržavaju potrebe za radnim prostorom raznolike zajednice pro/kre-aktivaca svih dimenzija, oblika i ukusa, kojima je zajedničko

poduzetno promišljanje i akcija za bolji svijet. Nakon samo nekoliko zajedničkih druženja sve ideje sveli smo na jedno ime: Impact Hub, pošto smo svi mi posjetili bar jedan od tada postojećih Impact Hubova u svijetu. Onaj u Beču i Milanu dali su nam prve ideje o tome što znače snažna zajednica i inspirativan prostor usmjeren na pozitivne promjene koje smo željeli dovesti u Zagreb. Nakon skoro 2 godine razgovora s potencijalnim partnerima, javnih predstavljanja i radionica na kojoj smo s budućim korisnicima zajedno kreirali budući prostor i njegovu ponudu, vrata Impact Huba otvorili smo 1. siječnja 2013. u našem prvom prostoru na Zrinjevcu.

Koliko ljudi trenutno radi u Impact Hubu i kako se financirate?Trenutno u Impact Hubu Zagreb radi 5 osoba. Impact Hub Zagreb djeluje preko dva legalna tijela – udruge Pokreni ideju i j.d.o.o.-a Pokreni ideju tako da je i sam naš model financiranja hibridan. Određeni dio programskih aktivnosti (koji je za naše krajnje korisnike besplatan) financiramo iz primjerice, EU fondova ili nekih drugih suradnji usmjerenih na razvojne aktivnosti. S druge strane iznajmljivanjem prostora za događaje (vanjskim klijentima), coworking prostora našim članovima kroz fleksibilne mjesečne

28

korisničke pakete te naplatom naših programa sami ostvarujemo određeni profit koji se onda reinvestira u uređenje prostora, razvoje novih programa i zapošljavanje novih ljudi.

Imate veliku ulogu u okupljanju ljudi koji su inovativni i kreativni, a društveno aktivni i odgovorni. Koliko je to zahtjevan posao u ovom trenutku u Hrvatskoj?Zahtjevan je svaki posao kojim se pristupa s ciljem da se odradi na najbolji mogući način pa tako možemo reći da ono što mi radimo zaista jest zahtjevno, ali da isto tako donosi veliko zadovoljstvo. Pogotovo je to tako zato što je Impact Hub Zagreb mjesto na kojem niti jedan dan nije isti, kroz njega prolaze različiti ljudi, sadržaji i ideje. Vrlo je ugodno, ali i inspirativno raditi uz i sa takvim raznolikim ljudima koji su puni ideja, pozitivnih statova i otvoreni prema novim poznanstvima, znanjima i vještinama. Zahtjevnost posla možda je najviše izražena u činjenici da radimo nešto što je još relativno novo i što si, uz maksimiziranje svoje društvene usmjerenosti i učinkovitosti, moramo osigurati financijsku održivost. Društveno odgovornih kreativaca sve je više, i to u cijeloj Hrvatskoj, brojni su pojedinci i organizacije koje prepoznaju probleme s kojima se suočavamo lokalno, ali i globalno te traže rješenja tih problema. Mi smo tu da im pomognemo umrežiti se, osiguravamo prostor za rad, a i programe koji razvijaju neke vještine koje im nedostaju. Ali ima pojedinaca ili organizacija koji kod nas dođu bez te društvene komponente ili u njezinim ranim začecima, no njih vrlo brzo “zarazimo” pa i oni počinju razmišljati o maksimiziranju svoje aktivne uloge u stvaranju pozitivnih promjena. Možda je najzahtjevniji dio posla onaj oko mijenjanja stavova - dio naših programa fokusira se upravo na one koji su «društveno neaktivni». Svojim sadržajima i metodologijama nastojimo povećavati njihovu svijest o izazovima današnjice i potaknuti ih da pokrenu svoje ideje i inicijative za bolji svijet. S kim sve surađujete i kako vidite svoju ulogu u društvu?Jedna od naših ključnih uloga svakako je povezivanje aktera i inicijativa iz različitih sektora, stvaranja prostora za njihove konkretne suradnje i akcije usmjerene na razvoj zdravog impact ekosustava odnosno ekosustava koji pruža podršku i resurse društvenim inovatorima i poduzetnicima. Osim toga, Impact Hub Zagreb je fizičko mjesto susreta i rada sviju onih koji na razvoju toga ekosustava rade te mjesto održavanja programa i događaja

29 Impact Hub Zagreb | zagreb

30

usmjerenih na umrežavanje pojedinaca i razvoj njihovih ideja i projekata koji pružaju rješenja određenih društvenih ili okolišnih izazova. Kako bismo bili učinkovitiji u svemu ovome, ključne su dobre i snažne suradnje koje smo pokrenuli i koje tek razvijamo. Uz raznolike organizacije s kojima implementiramo naše događaje i programe, organizacije koje su članovi Impact Huba Zagreb, istaknute pojedinace iz akademskog i privatnog sektora, tu su svakako i CEDRA, nacionalni klaster za eko-društvene inovacije i razvoj te Zadruga za etično financiranje. Jedan od naših najvažnijih strateških ciljeva jest pružanje prostora i platforme za društvene inovacije odnosno istraživanje, dizajniranje i testiranje određenih rješenja društvenih problema kao i omogućavanje kontinuiranog dijaloga usmjerenog na rezultate između javnog, civilnog,obrazovnog i privatnog sektora.

Premda je to nezahvalno možete li izdvojiti neke od inspirativnijih priča koje su se razvile zahvaljujući Impact Hubu?Dosta je njih koje su ostale zabilježene samo u našim usmenim pričama. Neke od njih svakodnevno koristimo kao ilustrativne i inspirativne primjere iako zaista jest nezahvalno isticati jedne, a ne spomenuti druge. Uvijek se rado sjećamo svojih početaka iz siječnja 2013., a za to nas vrijeme veže jedna posebno poznanstvo, ono s osnivačem E-glasa koji je razvio Servus, elektronički sustav za glasovno upravljanje domom, Miroslavom Vrankićem. On je bio jedan od naših prvih članova, a i sudionik našeg prvog događaja usmjerenog na poduhvate s pozitivnim društvenim učinkom koji su poslovni slučajevi spremni za investiciju. Miroslav je preko Impact Hub mreže došao do mnogih korisnih kontakata, njegova priča odnosno priča Servusa nastavila se jako dobro razvijati, danas E-glas nudi brojne proizvode, u planu su i novi. Iznimno nam je drago da smo ga i mi u jednom važnom trenutku mogli podržati. Diana Gluhak i njezin Healthy Meal Standard - dok je još bila nezaposlena, Diana se našla na jednom događanju u Impact Hubu Zagreb, dobila inspiraciju i poticaj da detaljnije poradi na svojoj ideji, ušla je u naš prošlogodišnji inkubatorski program i razvila ideju certificiranog sustava zdravih menija uglavnom za turističke objekte, s potencijalnom primjernom u školama, vrtićima i drugim ustanovama pa i specijalnim bolnicama. Mnogo je pojedinaca, zanimljivih ideja i projekata prošlo kroz Impact Hub Zagreb, neki samo kroz događaj, drugi kroz neki program ili pak coworking prostor, drago nam je zbog svakog djelića potpore koji smo im pružili na razne načine i koji su doprinijeli njihovom razvoju odnosno uspjehu.

Na koji način se poduzetnički duh, socijalne potrebe u društvu i odgovornost prema okolišu pomiruju u Impact Hubu?Ponajprije kroz našu zajednicu (članove, partnere) koja se kroz prostor Impact Huba kreće te sve programe i događaje usmjerene na inspiraciju, umrežavanje i edukaciju pojedinaca. Neki od njih imaju i poduzetničkog duha, i osjetljivi su, svjesni i savjesni prema društvu i okolišu te to iskazuju kroz svoje poduhvate i inicijative koje mi na neki od raspoloživih načina podupiremo. Oni koji jesu poduzetni, ali im nedostaje društvena komponenta te oni koji imaju društvenu misiju, a nedostaje im poslovni model i poduzetnički stav i duh – za njih kod nas uvijek ima korisnog

Impact Hub Zagreb | zagreb31

sadržaja. Nabrojat ćemo samo neke - tu su najveće europsko natjecanje u društvenom poduzetništvu i inkubacijski program za studente pod nazivom Social Impact Award koji su razvile kolege iz Impact Huba Beča; naš drugi po redu Impact Inkubator, inkubacijski program za poduzetničke ideje koje rješavaju društvene i/ili okolišne probleme; neki od europskih projekata na kojima kontinuirano radimo, kao nedavno završeni WISE projekt za žene društvene inovatorice u Evropi kroz čiji je program prošlo 60 žena u Španjolskoj, Grčkoj i Hrvatskoj te European Coworking Network usmjeren na mlade i načine na koje ih se može potaknuti i podržati u odabiru odgovornog poduzetničkog puta kroz koncept coworkinga i sl. Različitim događajima također nastojimo ove ključne dimenzije spojiti i podići svjest pojedinaca i organizacija o gorućim problemima današnjice i naše odgovornosti da nešto poduzmemo odnosno o velikom potencijalu društvenog poduzetništva i inovacija. Osim ove orijentiranosti na korisnike i našu podršku njima, važno je reći i da u samoj unutrašnjoj organizaciji i dnevnim aktivnostima, čitav tim djeluje poduzetno i suradnički, nema hijerarhijske strukture već svi preuzimamo odgovornost za svoj dio našeg «stroja». Zapravo, i mi sami kao tim utjelovljujemo kulturu i koncepte koje promoviramo i podupiremo, otvorenost, društvenu osjetljivost, solidarnost, suradnju, odgovornost. Odvajanje otpada, racionalizacija trošenja papira, energetski učinkovite žarulje, dio je naših početaka dosljedne odgovornosti prema okolišu. Planiramo puno više i na tome segmentu poraditi, a u ovome trenutku se možemo pohvaliti i da je naš Impact Inkubator ugljično neutralan inkubator zahvaljujući suradnji sa CO2cut tvrtkom, koja je od samih početaka dio naše zajednice! Sve ovo ne bismo ostvarili da nije suradnje s našim članovima i partnerima.

32

Kako je sve počelo? Što vas je potaknulo na ovaj projekt? Kad ste počeli s radom? Kakav je ustroj vaše organizacije? Kako je sve počelo? Što Vam pomaže da ustrajete u svom radu? Kako ste organizirani?

Udrugu Sunce osnovala je 1998. godine grupa splitskih intelektualaca kako bi odgovorili na rastuću potrebu društva za neovisnim i stručnim tijelom koje će ponuditi rješenja u pitanjima zaštite okoliša i prirode.

Zauzimamo se za povećanje standarda i unapređenje sustava zaštite okoliša i prirode, potičemo uključivanje i sudjelovanje javnosti te zagovaramo stvaranje odgovornog društva svjesnog povezanosti ljudi i prirode.

Edukacija predstavlja izuzetno važan oblik djelovanja Udruge Sunce te smo u osnovnim i srednjim školama prisutni od samog osnutka pri čemu je kontinuirano rastao interes škola za naše edukacijske aktivnosti poput radionica, predavanja i sl. S druge strane putem projekata nismo mogli osigurati dovoljno financijskih sredstava kako bi osigurali provođenje ovih aktivnosti. Tako se rodila ideja o osmišljavanju izleta u okviru kojih će se provoditi edukacija, a djeca će istovremeno boraviti u prirodi što snažno zagovaramo.

Poznati su vaši Zeleni izleti kao oblik društvenog poduzetništva u udrugama? Kako ste došli na tu ideju i kakvo je iskustvo nakon nekoliko godina?Uz stručnu i financijsku podršku organizacije NESsT Udruga Sunce izradila je poslovni plan za razvoj društvenog poduzetništva u okviru kojeg se pruža usluga edukacije djece i mladih o prirodi i njenim ekosustavima putem radionica u prirodu- Zelenih izleta. Tako su od lipnja 2012. započeli organizirani edukativni izleti u prirodu – Zeleni izleti. To su poludnevni ili cjelodnevni izleti koji uključuju posjete zaštićenim područjima te:

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Suncewww.sunce-st.org

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce je vodeća organizacija civilnog društva za zaštitu prirode i okoliša u Dalmaciji, kao i jedna od najutjecajnijih okolišnih udruga u Hrvatskoj.

Misija/CiljeviDruštvo u kojem su očuvana priroda i okoliš temeljne vrijednosti te u koje se gospodarenju pristupa kroz primjenu odrednica održivog razvitka. Aktivno doprinijeti zaštiti okoliša i očuvanju prirode, a ostvarujemo je kroz:→ poticanje sudjelovanja javnosti,

educiranje i informiranje javnost s ciljem promjena vrijednosti i ponašanja,

→ provođenje istraživanja u svrhu stvaranja podloga i smjernica za mjere zaštite i učinkovitije djelovanje,

→ zagovaranje odgovornih načina upravljanja i gospodarenja na temelju odrednica održivog razvitka.

33 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | split

→ Educiraju učenike u prirodi, o prirodi i njenim ekosustavima.→ Omogućavaju učenicima razumijevanje prirode i povezivanje s prirodom.→ Služe za stjecanje znanja o vrijednostima ekosustava.→ Educiraju učenike o principima ekološki odgovornog ponašanja i potiču ih

na njihovo prakticiranje u svakodnevnom životu.

Zašto izabrati Zeleni izlet?→ Nastava postaje raznolikija i sadržajnija, a učenici samostalniji,

odgovorniji i kreativniji. → Razvija se odgovorni odnos djece prema prirodi i okolišu.→ Potiče se razvoj zdravih stilova življenja, navike šetnje i boravka u prirodi.→ Podržava se rad Udruge Sunce na području društvenog poduzetništva čiji

je cilj riješiti kritične društvene probleme na održivi način.

Koliko ljudi radi na projektu? Od toga koliko zaposlenih, koliko volontera? Koliko ljudi je zaposleno u Vašoj organizaciji/projektu? Koliko ih je uključeno u aktivnosti koje provodite?Zeleni izleti održavaju se u suradnji s turističkim agencijama, a Udruga Sunce osmislila je i zadužena je za provedbu edukativnih aktivnosti tijekom izleta. Trenutno Udruga Sunce ima 11 zaposlenih, te se za još 2 osobe koriste potpore putem mjera HZZ (stručno usavršavanje i javni radovi). U 2015. godini bilo je 12 aktivno uključenih volontera. U aktivnosti vezane uz Zelene izlete koje uključuju kontinuirano osmišljavanje novih ponuda, razvoj i unaprjeđenje Zelenih izleta na temelju rezultata i evaluacija održanih, promociju te u konačnici organizaciju održavanja za zainteresirane korisnike uključena su 4 zaposlenika.

34

Voditelji aktivnosti su edukatori Udruge Sunce, a u provedbi nam pomažu i volonteri koji se pritom educiraju za buduće edukatore.

Je li projekt financijski stabilan? Uspijevate li se samofinancirati? Na koji način se financirate i kakva je ekonomska održivost priče? Najveći dio financijskih sredstava dolazi kroz projekte financirane od međunarodnih donatora te putem EU fondova. Od 2013. godine također porastao je udio vlastitih prihoda, ca 30%, a ostvarenih najvećim dijelom putem pružanja usluga izrade stručnih studija. Dio vlastitih prihoda vezan je uz organizaciju javnih događanja kao i pružanje edukativnih usluga u okviru Zelenih izleta.

Zeleni izleti, gledano izdvojeno od ostalih izvora samofinanciranja nisu dostigli točku financijske održivosti. Naime još uvijek se dio aktivnosti Zelenih izleta sufinancira sredstvima iz različitih projekata, a promotivne aktivnosti i kroz Institucionalnu podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Ipak zamjetan je rast interesa za Zelene izlete te se u budućnosti očekuje postizanje financijske stabilnosti ovog projekta.

Na koji način ste povezani s lokalnom zajednicom u kojoj djelujete? Na koji način vidite ili pratite utjecaj na lokalnu zajednicu i društvo svog rada i aktivnosti? Zelene izlete namijenili smo i prilagodili učenicima svih razreda osnovnih škola kako bi im pružili priliku za povezivanje i razumijevanje prirode, kako bi ih upoznali sa osnovnim sustavom funkcioniranja prirodnih procesa te im omogućili da uživaju u učenju kroz druženje. U okviru Zelenih izleta uključeni učenici i nastavnici ispunjavaju evaluaciju kroz koju između

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | split35

ostajemo procijeniti koliko su izleti doprinijeli usmjeravanju ponašanja ka ekološki odgovornom. Većina nastavnika postaju naši trajni korisnici, a učenike često uključujemo i druge naše edukacijske programe. Kroz kontinuiranu prisutnost tijekom odgojno-obrazovnog procesa doprinosimo spoznavanju važnosti zaštite okoliša i prirode, razumijevanju posljedica koje su rezultat neodgovornog odnosa prema okolišu, ali i uviđanju potencijala za pokretanje promjena.

Radite puno i na obrazovanju djece i mladih za održivi razvoj? Kakvo je vaše mišljenje o potencijalima naših škola da primjenjuju održivi razvoj?Potencijal škola izravno ovisi o interesu i angažmanu nastavnika i ostalog osoblja škole. Odgojno-obrazovni djelatnici trebaju shvatiti nužnost provođenje ovakvih oblika edukacije te osobito važnost primjene u praksi naučenog. Naime, poznato je kako djeca uče iz iskustva i oponašanjem. Učenjem lekcija o odvojenom prikupljanju otpada i spremnicima, a bez osiguravanja ovakve prakse u školama gotovo je besmisleno, ako ne i licemjerno. Ako s jedne strane govorimo kako je potrebno smanjiti količine otpada koji stvaramo te time potrošnju prirodnih resursa, a s druge strane nastavnici u zbornicama za svakodnevno ispijanje vode koriste jednokratne plastične čaše kakvu poruku šaljemo djeci i mladima?

Slično je i sa svim ostalim temama povezanim s održivim razvojem. Stoga smatramo kako je nužno educirati nastavnike te inzistirati na primjeni alata za održivi razvoj u praksi. Jedino tako možemo očekivati da će većina pripadnika mlađih generacija, a ne samo pojedinci, kao što je to sada slučaj, živjeti sukladno principima održivog razvoja.

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | split36

S obzirom da ste ekološka udruga mnoge aktivnosti se odnose na zaštitu okoliša i održivost u prirodi. Kako to spajate s drugim bitnim područjima održivog razvoja: ekonomija, mladi, socijalna pitanja...Naš rad je interdisciplinaran, a tim Udruge Sunce sastavljen od visokoobrazovanih osoba različitog profila što nam omogućava da određenu problematiku sagledamo s raznih strana. Primjerice, zalažemo se za cirkularnu ekonomiju koja otpad gleda kao sirovinu i vrijedan resurs, a kojeg je moguće iskoristiti ukoliko se prethodno osigura dobar sustav odvojenog prikupljanja biootpada, stakla, papira i dr. Smatramo kako mladi trebaju imati ključnu ulogu u pokretanju promjene te su stoga brojne naše aktivnosti usmjerene ka njihovoj edukaciji o važnosti aktivnog angažmana te pojedinim temama u zaštiti okoliša i prirode. Tako organiziramo proljetni seminar za mlade, volontiranje u Udruzi, programe za djecu povodom različitih okolišnih datuma, provodimo edukacijske programe za djecu i mlade o kompostiranju, odvojenom prikupljanju otpada i dr. U suradnji s Prirodoslovno tehničkom školom iz Splita provodimo program društveno korisnog učenja (Service-Learning), a trenutno se provode i dva projekta u okviru kojih će se programi društveno korisnog učenja uspostaviti za studente Ekonomskog, Kemijsko-tehnološkog, Filozofskog fakulteta te Centra za studije mora iz Splita. Smatramo kako javna dobra trebaju ostati u funkciji građana, te kako se sve aktivnosti trebaju planirati na način da budu u funkciji u građana te istovremeno ne nanose štetu prirodi i okolišu.

Želite li još nešto dodati? Ideja Zelenih izleta je pružiti uslugu edukacije u prirodi za učenike svih razreda osnovne škole. U tu svrhu, visokokvalificirani tim Udruge Sunce osmislio je niz vježbi i igara u prirodi koje su namijenjene poticanju zdravih navika poput šetnje, boravka u prirodi, druženja kroz igru, osvještavanje i educiranje o vrijednostima ekosustava i bioraznolikosti te zbližavanje s prirodom- pod nazivom Zeleni izleti.

Odlaskom na Zeleni izlet, djeci se pruža novi pristup učenja, učenje u praksi, a nastavnici svoju nastavu mogu napraviti raznolikijom i sadržajnijom, te kroz izvanškolski pristup doprijeti do interesa djece za svoj predmet. Za svaki ekosustav, Udruga Sunce osmislila je poseban izlet pa se tako u ponudi mogu pronaći izleti za ekosustav mora, rijeka, šuma, jezera... Svaki izlet izvodi se na atraktivnim, najčešće zaštićenim prirodnim lokacijama, primjerice izvorima rijeke Krke, Cetine, Rude, Graba; poučnoj stazi Leopolda Mandića u Omišu; na Modrom i Crvenom jezeru u Imotskom i drugim lijepim lokacijama u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Šibensko-kninskoj županiji. Sve zainteresirane profesore i/ili roditelje za više informacija ili dogovor pozivamo da nam se jave na telefon Udruge Sunce 021-360-779, posjete našu Web stranicu www.sunce-st.org ili Facebook stranicu Zelenih izleta https://www.facebook.com/zeleni.izleti/.

Itas-Prvomajska d.d. | Ivanec

37

Premda je ITAS priča koja nije toliko nepoznata, možete nam za početak ispričati na koji način je udahnut novi život u tvornici?Pošto je firma bila u privatnom vlasništvu, to je sve bilo politički namješteno i osoba koja je dobila upravljačko mjesto nije imala pojma, bilo im je bitno samo izvlačiti profit…da opljačkaju radnike, to je trajalo godinama…jedanput je nama prekipjelo radnicama i rekli smo dosta, idemo pokušati, jer smo vidli da osam mjeseci nije bilo plaće…vidjeli smo da otvaraju firme kćerke da još lakše izvlače novac. Za nas je bilo najlakše njih potjerati van i zauzeti tvornicu. Mi smo to i napravili 2005. godine…nakon kompletnog raspada, sve je bilo isključeno voda, grijanje, struja…svi partneri su nam otkazali narudžbe, otpisali su nas svi i politika i sud i stečajni upravitelj…međutim to nas nije pokolebalo iz jednog jedinog razloga - mi smo vjerovali da možemo biti vlasnici i vjerovali smo da sve partnere možemo vratiti, sve im je bilo spakovano kako su naručili i čekalo ih je i tu su nas partneri prepoznali kao ozbiljne. Imali smo 32 milijuna kuna dubioze i ići dalje nakon toga može samo fanatik…a cilj nam je bilo pokazati da radnici mogu biti poduzetnici, svaki radnik da odlučuje o svojoj sudbini. I možemo trošiti samo ono što zaradimo i dobit investiramo u nove tehnologije i nove kadrove.

Dakle, nismo odustali, za struju smo morali štrajkati i glađu, ali ostali su ljudi, nisu se razbježali mada su nas svi otpisali, to nas je spasilo…novac ćeš i

http://www.itas.hr/

naći, netko će nešto kupiti ili ulagati, ali bez ljudi…Time smo stvorili novi život i radimo već deset godina od tada… Koji su vam trenuci bili najviše izazovni za izdržati i što vas je držalo u tim trenucima?Presudno je bilo kad se 18 odlučilo za štrajk glađu. To je 11. mjesec, bez struje, ičega, hladnoća…po stepenicama su bile svijeće i mi smo samo htjeli struju da krene proizvodnja…neki strojevi nam rade tako da ako nisu pod naponom neko vrijeme izgube „pamet“. I nismo htjeli ostati s hrpom željeza.

Da nismo stupili u štrajk glađu, jer bez struje nema proizvodnje. Tada je predsjednik vlade bil Sanader i zbog ITAS-a je nakon tri dana štrajka glađu bila sazvana izvanredna sjednica vlade i tu smo ih stisnuli.

Sve smo partnere na ljudski korektan način vratili i dokazali da radnik poduzetnik može odgovarati za ono što stvori i proizvede. Koliko danas ljudi radi u ITAS-u? Kakva je ekonomska održivost cijelog poduzeća?Danas u ITAS-u radi 230 radnika. Mi smo u zadnji 4, 5 godina prošli smjenu generacije…prije je bilo prosjek starosti 50 godina, a danas je ispod 40…i to sve bez i jedne kune ičije pomoći…tih 230 radnika zarađuje svoje plaće i imamo dovoljno za nove tehnologije i nove kadrove, a to nam je bilo cilj da možemo i da je ekonomski održivo…u Hrvatskoj ovu djelatnost radimo samo mi, najviše za Njemačku, a onda Engleska i Amerika…danas ako nemate alatni stroj nema ničega i to je budućnost i to je održivo i za naš kraj i za firmu za koju se nadam da neće više imati probleme kroz koje smo morali prolaziti. Mislite li da je vaš model moguće replicirati drugdje u Hrvatskoj?Bilo je pokušaja…gdje su nas firme same zvale…čak i iz Slovenije i Srbije, imali smo u slovenskom parlamentu izlaganje za njihovu situaciju u Celju kako da naprave model ko mi…a u Hrvatskoj bi bilo najbolje to za firme u državnom vlasništvu kao RIZ odašiljači iz Zagreba, to su tvornica radijatora Lipovica i imate tekstilnu industriju Orljava u Požegi. Problem je u tome da se tu postavljaju političke direktore ili kadrove, i oni namjerno tvornice koje su proizvodne uništavaju i prikazuju kao da su u gubitku i dugu…naš je prijedlog da naprave naš model, jer oni svi znaju raditi i imaju tržište…ali ako ih netko iz svojih interesa odluči uništiti to će se i desiti…moj je prijedlog da se sve te tvornice daju radnicima po povoljnim uvjetima i država isto može uštedjeti jer će radnici biti odgovorni sami za sebe, za svoju tvornicu. Dakle, nije to moguće svugdje, ali postoji veliki broj gdje bi se mogla spasiti proizvodnja i radna mjesta s našim modelom. Aktivni ste i izvan samog pogona tvornice. Gdje ste sve prisutni u lokalnoj zajednici i šire?Mi radimo puno, sve ide iz tvornice…radimo i u Regionalnom industrijskom sindikatu koji djeluje u 5 sjevernih županija i specifični smo po tome što se ne dijelimo po zanimanjima i strukama nego smo svi skupa i pomažemo si. Dosta surađujemo s organizacijom BRID (Baza za radničku demokraciju)

38

39

iz Zagreba gdje i zajedno predstavljamo model gdje bi radnici mogli biti suvlasnici i dioničari kao što je kod nas slučaj. Kod nas su radnici vlasnici tvornice 100 posto. Je li ekološka dimenzija i održivost integrirana u proizvodnju i rad ITAS-a?Sva otpadna ulja, sredstva za hlađenje, boja i lakova sve se sprema kako treba, propisuje zakon i ne idu u okoliš…imamo i povjerenika za zaštitu okoliša i za zaštitu na radu…sakupljamo i sav komunalni otpad i sortiramo te to preuzimaju ovlaštene firme dalje i zbrinjavaju i u tom dijelu vodimo brigu i o okolišu i o održivosti.

Itas-Prvomajska d.d. | Ivanec

40

Kako je nastala ideja zajedničkih pašnjaka? Radi se o jedinstvenoj priči u Hrvatskoj?Pašnjak Gajna na kojem radimo je zajednički i zaštićeni tipični slavonski prisavski pašnjak, obogaćen močvarnom florom i faunom. Značajni krajobraz Gajna, jedan je od primjera kako putem poticanja ispaše sačuvati divlje i domaće vrste, a pri tom ne ugroziti opstanak ruralne zajednice. Osnovni cilj je pašenjem i gaženjem doprinijeti uništavanju invazivnih biljaka i sačuvati bioraznolikost. Brodsko ekološko društvo-BED zadnje desetljeće pokušava riješiti status posjednika na Gajni kako bi i lokalno stanovništvo koje se bavi ekstenzivnim stočarstvom moglo regulirati svoj status. Kad bi poljoprivredna potpora bila dostupna, mogle bi se nadoknaditi štete na infrastrukturi koje se redovno događaju radi poplava, a i imati neku ekonomsku računicu. Gajna se formalno nalazi u vlasništvu RH kao poljoprivredno zemljište, kao vodno-gospodarsko dobro nalazi se pod nadležnosti Hrvatskih voda a kao značajni krajobraz pod upravljanjem Javne ustanove za zaštićene prirodne vrijednosti Brodsko posavske županije. Preklapanje nadležnosti i nedostatak koordinacije između navedenih tijela, rezultiralo je dugogodišnjom pravnom prazninom koja je je dodatno otežavala gospodarenje na tom području. Nažalost, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države je kompleksan problem na nacionalnoj razini, što se naročito odnosilo na bivše zajedničke pašnjake. Brodsko ekološko društvo-BED jedna je od pravnih osoba koja je glavni pokretač i član Pašnjačke zajednice braniteljske zadruge Eko-Gajna. Pašnjačka zajednica osnovana je 2007. godine, a u 2015. godini uz konstantnu potporu članovima dogodilo se i povećanje članstva. Na početku godine Pašnjačka zajednica braniteljska zadruga Eko-Gajna imala je 7 članova, a sada ih je 18 – svi trenutno prisutni uzgajivači na Gajni. Mislili smo da nema logičnijeg od toga da se zajedničkim pašnjakom upravlja zajednički i u tom procesu donijeli smo i svoj Program gospodarenja u koji su unesene mjere i uvjeti zaštite prirode. Nažalost, zakonodavcu, bez obzira na trenutne političke opcije, bilo je izuzetno teško razumjeti takav princip i što zbog nerazumijevanja, što nekad zbog direktnog lobiranja snažnih individualnih proizvođača, zajedničke opcije upravljanja nisu se dugo zadržavale u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Još postoje zajednički pašnjaci, naročito na poplavnom području rijeke Save, ali uglavnom nisu izdržali pritiske sustava, te nisu organizirani tako da mogu jedinstveno istupati.

Ideja je potekla u okrilju organizacije BED, čime se još bavite i s kim surađujete?Većina projekata Brodskog ekološkog društva-BED-a bavi se aktivnostima povezanima za očuvanje krajobraza, zaštitu biološke raznolikosti, očuvanje okoliša te tradicijske i kulturne baštine te općenito povezanosti između održive poljoprivrede i očuvanja prirode. Naša nastojanja idu u pravcu

Zajednički pašnjaci | Gajnahttp://www.bed.hr/

41

povezivanja svih tih ciljeva u jednu cjelinu. Iako smo svjesni važnosti promotivnih akcija i dizanja ekološke svijesti kroz radionice i publikacije, naš put do dizanja ekološke svijesti uz te uključuje i drugačije aktivnosti. Od svog osnivanja 1989. god, BED je nalazio načina da konkretnim rješenjima utječe na ova bitna pitanja uključujući pri tom u velikom broju lokalno stanovništvo u ruralnom području. Kako iz iskustva znamo da je pridjev ˝ekološki˝ često za to lokalno stanovništvo zvučao ograničavajuće i ekonomski štetno, poželjeli smo stvarati projekte koji bi dokazali kako ekološki projekti nisu skupi i zahtjevni za zajednicu ili ostavljeni grupi entuzijasta, već takodjer mogu podržati gospodarski razvoj. Više je od 30-ak projekata vezano za Savu, Gajnu i zaštitu prirode i okoliša u koje je BED bio uključen, najčešće kao glavni nositelj. Neovisno o projektima, BED je kao nastavak EU projekta iz 2007. razvio 10-godišnji Program očuvanja biološke raznolikosti na značajnom krajobrazu Gajna, putem uzgoja izvornih pasmina. BED od tada brine o stadu od 40-ak grla kritično ugrožene autohtone pasmine slavonsko-srijemskog podolskog goveda i nešto manje grla posavskog konja, crne slavonske svinje, posavske guske i ovce cigaje uz angažiranost pasa hrvatskih ovčara. Program je bio financiran dijelom uz pomoć institucionalne potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u dva ciklusa, ali u dobrom dijelu i vlastitim sredstvima BED-a. Aktivnosti koje se u sklopu njega provode su svakodnevna briga o životinjama, kontroliranje invazivnih biljnih vrsta, nabava hrane za stado, održavanje i popravci infrastrukture (cesta, štala, ograda, protupoplavni

Zajednički pašnjaci | gajna

42

plato, brana), mehaničko uklanjanje invazivnih biljaka na najkritičnijim područjima, monitoring biološke raznolikosti, veterinarski i tehnički zahvati. Tu je i konstantna podrška ostalim članovima pašnjačke zajednice vezana za upis potpora i lobiranje u tijelima povezanim za ruralni razvoj, ekološke mreže i agri-okolišne mjere, a ono za što nikako da nađemo vremena, je i pronalazak tržišta za takve proizvode radi dugoročne održivosti programa. BED je, uz provođenje svojih programa i konstantna logistička, administrativna i programska podrška nekoliko udruga uzgajivača izvornih pasmina na državnoj i regionalnoj razini koje koriste tehničku opremu, prostor, uredski materijal BED-a, a članovi BED-a volonterski odrađuju financijske i administrativne djelatnosti za njih. Aktivni smo i u radu Zelenog foruma, LAG-a Slavonska ravnica, međunarodnih mreža CEEWeb for biodiversity, ICCA (Indigenous and Community conserved area) Consortium, i EFNCP-u (Europski forum za očuvanje prirode i pastoralizam, Sava Parks mreži i SEENET-u a u statusu podržavateljice smo i u Platformi 112-vladavina prava.

Kakva je financijska konstrukcija Gajne? Gdje se tu nalazi ekonomska održivost?U gospodarenju prirodnim resursima na Gajni se odvija nisko intenzivan način poljoprivrede, slobodna ispaša i napajanje na Savi i pojilima smanjuje troškove poljoprivredne proizvodnje, a u cijelom ciklusu othranjivanja životinja one se nigdje ne susreću sa hormonima, pesticidima, herbicidima ili nepotrebnim lijekovima. Izvorne pasmine pak, s visokom adaptibilnošću, mogu izdržati specifične uvjete na poplavnim područjima te predstavljaju neprocjenjiv genetski resurs. S druge strane, one su isto tako nisko produktivne, a nedostatak plasmana proizvoda je naslabija karika u lancu. Državne potpore za izvorne pasmine prije 2010. bile su dovoljne da nadoknade gubitak prema komercijalnim pasminama, ali od tad do danas su se smanjile i do 60 %.

Govorimo o poplavnom području, koje je u zadnjih nekoliko godina pretrpilo velike štete, usprkos tome što je gospodarenje prilagođeno uobičajenim sezonskim poplavama. U svjetlu izglednih klimatskih promjena i ekstremnijih poplava kojima smo izloženi, zasigurno ćemo morati i smišljati i inovativne, a ne samo oslanjati se kao dosad na tradicionalne načine adaptacije novim klimatskim uvjetima što bi moglo i povećati troškove.

Problem je i dužina zakupa zajedničkih pašnjaka u vlasništvu države, koji nisu izjednačeni sa ostalim zemljištem, nedostatak interesa kod mlađe populacije za bavljenje takvim uzgojem te nerazumijevanje od pratećih (savjetodavnih, veterinarskih) službi.

Ipak, uz čvrsti institucionalni okvir koji bi pružio sigurnost lokalnom stanovništvu, regulirao njihov status i omogućio im korištenje poljoprivredno-okolišnih mjera i ostalih mjera ruralnog razvoja te osiguran plasman proizvoda uz vrednovanje zdravstvene i ekološke dimenzije takvog uzgoja, vjerujemo da je takav sustav ekonomski održiv. U protivnom, sve ove godine kad smo zajedno sa ostalim uzgajivačima na tom području stajali na prstima držeći glavu iznad vode su bile uzaludne, a slijedeći val će odnijeti zauvijek jednu društvenu i kulturnu tradiciju uz istovremeni

gubitak stanovništva i prirodno vrijednih područja. Čvrsto vjerujemo u to da je ovakav model moguće preslikati i na druga područja, a razlog za umjereni optimizam mogu biti sredstva koja bi od ove godine trebala početi stizati na Gajnu kroz sustav potpora.

Koliko je zahtjevan jedan takav projekt i na koje prepreke ste nailazilil?Što se udruge tiče, najveći je izazov u malom projektnom timu i nešto većoj bazi volontera održati jednaku posvećenost kroz svih ovih 27 godina rada. Naročito, jer pokrivamo razne modalitete djelovanja – od nečega konkretnog, kao što je uzgoj vlastitog stada izvornih hrvatskih pasmina i djelatnosti zaštite prirode, preko pomaganja lokalnoj zajednici u ostvarivanju svojih prava, do utjecaja na politike na nacionalnoj pa i na međunarodnoj razini.

Troškovi naših redovnih aktivnosti vezanih za Gajnu su vrlo visoki, a kako su povezani sa živim bićima - neodgodivi i uvijek prioritetni nad projektnim aktivnostima tipa edukacije ili osiguravanja administracije. Iako BED ima visoku stopu samofinancirajućih aktivnosti i određenu podršku regionalne samouprave, sredstva su još uvijek nedovoljna za financijski zahtjevno održavanje infrastrukture na jednom poplavnom području. U procesu osiguravanja sredstava, zahtjevno je u jednom projektnom prijedlogu komunicirati naše aktivnosti i njihovu višeslojnost prosječnim donatorima i njihovim procjeniteljima. Najveće prepreke ipak su bile institucionalne i zakonodavne. Godinama smo se borili da pašnjačke zajednice tj. zadruge budu prihvatljivi korisnici zakupa zemlje u vlasništvu RH. U ovom slučaju pričamo o zemljištu koje je kroz povijest bilo, a i do danas je neprekinuto zajedničko u upravljanju i korištenju, ali koje je formalno nakon drugog svjetskog rata prvo postalo društveno, a onda i prešlo u vlasništvo RH. Kao mjesto, koje je jedino institucionalno uredilo to zajedničko upravljanje u RH sudjelovali smo intenzivno i u svim izmjenama zakona o poljoprivrednom

Zajednički pašnjaci | gajna43

44

zemljištu zadnjih 7-8 godina i pokušavali lobirati da se zajedničko upravljanje na pašnjacima kroz zakon regulira i prizna. To je bio ogroman izazov za našu administraciju. Gajna nikad nije mogla biti upisana u ARKOD-u (bazu podataka poljoprivrednog zemljišta) i nikada nijedan od uzgajivača i korisnika nije mogao regulirati svoj status. Nikada do 2015., nismo bili prihvatljivi ni za jednu kunu državnih potpora za zemljište, usprkos činjenici da sve druge kriterije za potporu ispunjavamo kao mjesto koje ima tradiciju ekstenzivnog stočarstva i u kojemu održiv razvoj i zaštita prirode izvrsno surađuju. Napokon se, djelomično i našim upornim zahtijevanjem u zadnjoj verziji Zakona o poljoprivrednom zemljištu ispravila odredba o zajedničkim pašnjacima koja nije uzimala u obzir kao moguće zakupnike pravne osobe (zadruge) koje okupljaju članove (zadrugare) koji su vlasnici stoke, čak iako su te zadruge osnovane upravo u svrhu zaštite interesa zadrugara u organiziranom upravljanju zajedničkim pašnjakom. Puno je prepreka ispred nas jer je cijeli sustav kontrole i isplata rađen prema komercijalnom i individualnom korisniku te teško uklapa tradicionalne, a naročito zajedničke modele gospodarenja, no ovaj zakon i upis u ARKOD, svakako su dobri koraci u tom smjeru.

Pašnjačka zajednica braniteljska zadruga Eko-Gajna od njenog osnutka 2007. pa do 2015., nije imala zaposlenih te je o svemu brigu vodio projektni tim BED-a. Rad na takvoj vrsti zajedničkog upravljanja kao tradicionalne forme koja se mora uklopiti u suvremeni zakonski okvir, krajnje je izazovna i pionirska. Iako je okvir i model napravljen kako bi do kraja administrativno osigurali održivost takvog načina, potrebne su još godine rada i stalna prisutnost na terenu.

Što se financijske održivosti u 2015. tiče BED je uz institucionalnu potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i 3 zaposlena, imao

Zajednički pašnjaci | gajna45

dokumentiranih 5 395 volonterskih sati te samo-financiranje oko 40 %. Kao i u većini takvih slučajeva, uspjeha ne bi bilo bez duboke unutarnje motivacije i posvećenosti osoba u projektnom timu BED-a i volontera, kao i članova naše pašnjačke zajednice.

Jedan ste od najboljih primjera borbe i brige za zajednička dobra u Hrvatskoj? Osjećate li se usamljeno na tom putu?Kakva je situacija u Europi?Lokalne zajednice i autohtono stanovništvo su priznate u stručnoj međunarodnoj areni kao važni čuvari prirode. Dok neki stručnjaci govore o zajednici u održavanju "biološke raznolikosti" i "ekosustava funkcije", drugi jednostavno naglašavaju, da su kulturni i ekološki patrimoniji usko povezani. Iako u svijetu postoje primjeri u kojima izvorni narodi i njihove prakse gospodarenja čuvaju prirodu i biološku raznolikost, u Europi su te prakse uvelike na rubu izumiranja. Ipak, u Europi još uvijek postoje primjeri zajedničkih inicijativa, koje su inovativne i učinkovite. To su primjeri koji su pokazali svoje prednosti za opstanak divljih biljnih i životinjskih vrsta, usput njegujući egzistenciju, duhovne vrijednosti i lokalni identitet.Put kojim hodimo je pomalo usamljen jer su nam prirodni saveznici na jednako zabačenim mjestima i u jednako marginalnim pozicijama, no donekle vidimo određene pomake u prihvaćanju važnosti održavanja takvog načina gospodarenja i kod onih, koji nisu direktno povezani sa temama kojima se bavimo.

Od zadnjih događanja u listopadu 2015., osnovali smo i neformalnu inicijativu naziva Zajedno za zajedničke pašnjake i drago bi nam bilo da nam se priključe i ljudi iz drugih dijelova Hrvatske, koji se bave sličnim problemima. Samo mjesec kasnije bili smo jedni od organizatora sastanka u Briselu sa kolegama iz 9 zemalja EU-a, na skupu koji je povezao znanstvenike, donositelje odluka i zagovarače, no prije svega poljoprivrednike koji rade i djeluju na zajedničkim pašnjacima. Ta će se aktivnost i nastaviti i u 2016., plan je u daljnjem povezivanju i jačanju pozicije zajedničkih pašnjaka u svim našim zemljama, rješavanju problema koje doživljavamo kroz provedbu Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, ali i različitih tradicija te različitih nacionalnih rješenja. Naročito smo fokusirani na predlaganje konkretnih rješenja za nacionalna zakonodavstva, ali i ono na nivou EU-a, kako bi se zajednički pašnjaci i šume održali.

Na koji način BED vidi svoj utjecaj u lokalnoj zajednici i šire?Brodsko ekološko društvo-BED neraskidivo je vezano uz Gajnu te putem projekata, zagovaračkih akcija, upravljanjem i brigom o području čuva prirodnu i kulturnu baštinu tog kraja. BED je jedina nevladina organizacija u RH koja je inicirala zaštitu, a onda joj je pri proglašenju tog područja zaštićenim (1990.) povjereno upravljanje tj. nadzor nad provođenjem mjera zaštite prirode. Danas u tome uspješno surađujemo sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima Brodsko-posavske županije od njenog osnivanja 2006. godine. Kako smo i sami od 2007. poljoprivredni proizvođači i sve borbe sa sistemom doživljavamo i iz vlastitih cipela, stvorili smo ugled u lokalnoj zajednici i zadobili povjerenje ostalih proizvođača na tom

46

području. Također smo intenzivno angažirani u zagovaranju i analizi politika, praćenju i komentiranju zakonodavstva, naročito na polju zaštite prirode i održive poljoprivrede i to sve od lokalne razine pa –kroz mreže i grupe u kojima smo aktivni – do nivoa EU-a pa i globalno. Angažirani smo i u radnim grupama, savjetima i odborima i iako se nekad čini da omjer uložene energije i rezultata nije zadovoljavajući, smatramo da moramo biti prisutni, kako bi na dnevni red stavljali pitanja koja nitko drugi ne bi postavljao. U projektima koje provodimo, bili oni nacionalni ili financirani od strane EU-a, uvijek pokušavamo naglašavati nužnu suradnju svih sektora, javnog i civilnog a naročito uvažavanje lokalnog stanovništva i njihovih pozicija.

Osim osnovne namjene ispaše stoke, BED je osigurao da Gajna funkcionira kao prirodno mrjestilište rijeke Save i kao bogato hranilište za mnoge ptice močvarice. Na Gajni se nalazi više aluvijalnih depresija, u kojima se redovnim proljetno-jesenskim poplavama zadržava voda i nakon povlačenja vode u Savu. Projektima koje je izradilo Brodsko ekološko društvo-BED, željelo se u depresijama zadržati vode što veći dio godine i tako obnoviti vodeni, biljni i životinjski svijet bara i to je uspjelo sa serijom projekata od gradnje brane na Lateralnom kanalu 1990. nadalje. BED, kroz projekte održive gradnje i interpretacije zaštite prirode, radi i na očuvanju tradicijskog načina gradnje u zaštićenom području prirode i stvaranje specifične, ekološki prihvatljive infrastrukture, koja služi za edukaciju i informiranje.

Uz podršku ekološkoj proizvodnji zdrave hrane, program BED-a osigurava održivi razvoj lokalnog gospodarstva i institucijski razvoj upravljanja zaštićenim područjem. Uspostavljanjem i održavanjem osnovne infrastrukture, osiguravaju se uvjeti za kontrolirani turizam edukativnog tipa, koji pomaže u razvoju ekološke svijesti i pruža neprocjenjiva iskustva novim naraštajima.

Zajednički pašnjaci | gajna

O Udruzi ZMAG

U druga Zelena mreža aktivističkih grupa osnovana je 2002. godine s ciljem promoviranja, zagovaranja i praktične primjene održivih rješenja i modela. Glavna ideja jest

slijediti etiku i načela permakulturnog dizajniranja, odnosno djelovati u području razvijanja i promoviranja ekoloških znanja i tehnologija te njihovog povezivanja sa socijalnim i ekonomskim područjima društvenog života. Udruga ZMAG okuplja organske vrtlare i proizvođače hrane, praktičare održivih tehnologija i graditeljstva, dizajnere permakulture, istraživače pravednih ekonomskih modela i participativnih oblika organiziranja te ravnopravnih međuljudskih odnosa, ekološke aktiviste i sve građane i građanke zainteresirane za održivo življenje. To radimo i tako živimo zato što vjerujemo da možemo promocijom, edukacijom i primjenom permakulturne etike stvoriti temelje za održivost.

ZMAG je danas najviše poznat po projektu Reciklirano imanje, otvorenom edukacijskom centru u selu Vukomerić kraj Zagreba, koji je u lokalnoj zajednici i šire prihvaćen kao inkubator održivih znanja i vještina. Od 2013. godine ZMAG u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civinog društva djeluje kao jedan od sedam centara znanja za društveni razvoj u Republici Hrvatskoj, i to za područje održivog življenja i razvoja permakultureViše na www.zmag.hr.

ZMAG je jedan od suosnivača Zadruge za dobru ekonomiju i Platforme za dobru ekonomiju. Zadruga za dobru ekonomiju ima za cilj osigurati primjenu dobre ekonomije u praksi. Danas se to radi najviše u području hrane kroz Hrana za dobro - zadružni sustav podrške malim eko-proizvođačima hrane te investicije u jačanje proizvodnih kapaciteta. Zajedno sa ZMAG-om razvija se kroz Centar za jednostavne tehnologije prostor za istraživanje potencijala i primjenu energetski-efikasnih i ekoloških rješenja.

Zajedno, ZMAG i ZDE uz još 12 organizacija suosnivači su Platforme za dobru ekonomiju.

http://www.zmag.hr | http://www.dobra-ekonomija.hr

47

48

IzdavačZadruga za dobru ekonomiju PripremioDražen Šimleša vizualni identitet Ivan ZokovićDizajnJele Dominis TisakTiskara ZelinaNaklada300 primjeraka

Kopiranje dozvoljeno; nije za prodaju.

Vukomerić, ožujak 2016.

Dobra ekonomija u dobrim pričamaIzvještaj o primjerima dobre praksewww.dobra-ekonomija.hr