UNIVERZITET U BIHACUEKONOMSKI FAKULTET4+1

Dobit i troškovi BiH od članstva u EU

Fatkić Emir prof.dr. Halil Kapić1672

Bihać, 16.04.2010 godine.

Sadržaj:

1.Uvod............................................................................................................12.Ciljevi Europske unije ................................................................................23.Šta  su europske integracije?.......................................................................24.Prednosti  europskih  integracija za BiH....................................................25.Šta se mijenja u BiH pridruživanjem i članstvom u EU ?..........................36.Dobit za BiH kroz EU fondove...................................................................37.EU fondovi općenito..................................................................................4 7.1.Ciljevi predpristupnog instrumenta (IPA)...............................................................5 7.2Kako se pristupa IPA sredstvima u BiH?..................................................................6 7.3Nacionalna struktura..................................................................................................7 7.4Višegodišnji indikativni planski dokument (MIPD)..................................................7 7.5Procedura....................................................................................................................7 7.6BIH i Programi Zajednice..........................................................................................8 7.7 IPA- u brojkama........................................................................................................98.Troškovi članstva BiH u EU.....................................................................10 8.1 Pregled troškova vezanih za članstvo u NATO-u.........109.Zaključak...................................................................................................14

1.Uvod

Bosna i Hercegovina teži ka što prijim integracijama u EU. Te integracije prate i ogromi troškovi kako bi ispunili sve uvjete koje nam postavlja Evropska unija prije potpunog ulaska BiH u EU. Uvjeti koje je Evropska unija postavila pred Bosnu i Hercegovinu dotiču sva ekonomska, politička, društvena i obrambena polja Bosne i Hercegovine. Drugo lice integracije Bosne i Hercegovine ka Evropskoj unije su fondovi koji se otvaraju za BiH kako bi joj olaksali ulazak u Evropsku uniju.Bosna i Hercegovina da bi postala punopravni član Evropske unije treba proći kroz određene faze. . U svim ovim fazama zemlja može koristiti različite fondove EU. U tom smislu, veoma je važno za lokalne vlasti da budu upoznate sa različitim EU fondovima koji su i na raspolaganju i posebno, da budu upoznate sa fondovima koji se otvaraju prema Bosni i Hercegovini u svakoj od faza.Kroz ovaj seminarski rad koji za temu ima troškove i dobiti za BiH od članstva u EU baziracu se na dobiti iz investicionih fondova i troškova koji prate priključenje u NATO kao jedan od glavnih preduslova za priključenje u Evropsku uniju.Nadam se da cu doci do zaključka da li je Bosna i Hercegovina spremna da preuzme sve obaveze za priključenje u Evropsku uniju pri velikoj krizi koja vlada u samoj državi.

1

2.Ciljevi Europske unije

• promocija ekonomskog i društvenog napretka te visokog stepena zaposlenosti,postizanje uravnoteženog i održivog razvoja stvaranjem područja bez unutarnjih granica,snažanje ekonomske i društvene povezanosti te utemeljenje ekonomske i monetarneunije koja će u konačnici imati jedinstvenu valutu;• afirmiranje vlastitog identiteta na međunarodnoj sceni, naročito provedbom zajedničkevanjske i sigurnosne politike, uz postupnu izgradnju zajedničke odbrambene politike kojabi dovela i do zajedničke odbrane;• snažanje zaštite prava i interesa državljana država članica uvođenjem državljanstvaUnije;• očuvanje i razvijanje Unije kao područja slobode, sigurnosti i pravde, u kojem se osiguravaslobodno kretanje osoba zajedno s odgovarajućim mjerama u pogledu kontrolevanjskih granica, azila, useljavanja te sprečavanja i suzbijanja kriminala;• očuvanje cjelokupne pravne stečevine Zajednice i njeno nadograđivanje.  

 

3.Šta  su europske integracije?

Europske integracije je pojam koji se odnosi  na sve procese institucionalne, ekonomske i političke  suradnje (u nekim slucajevima društvene i kulturne)  i  integriranja europskih država. Danas se integracije primarno ostvaruju kroz Europsku uniju i Vijeće Europe. Postoji i dosta  organizacija međuvladinog karaktera, koje pružaju okvir za različite oblike suradnje ( npr. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju između europskih država, Europski ekonomski prostor (EEA), EFTA-e,CEFTA-e i dr. )

4.Prednosti  europskih  integracija za BiH

Građani neće gubiti vrijeme u ambasadama i na  graničnim prijelazima, a državljani koji rade i žive u zemljama EU neće biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale.Ulazak u Europsku uniju pružio bi BiH :• uključivanje u stabilno političko i ekonomsko  okruženje, što  će pogodovati društvenom i ekonomskom razvoju BiH• povećanje ugleda i  pregovaračke moći u okviru globalnih aranžmana• učestvovanje  u razvoju politika koje se tiču budućnosti Europe i šire• pristup unutrašnjem tržištu EU• stabilno poslovno okruženje i nove razvojne mogućnosti• povećanje prilika za izvoz i rast izvoza• poticanje konkurentnosti domaćih preduzeća , modernizaciju poslovanja, upotrebu novih tehnologija  ipovećanje produktivnosti• bolji pristup kapitalu, opremi, znanju i tehnologijama• otvaranje obrazovnih mogućnosti za bh.. građane te mogućnost zapošljavanja udržavama članicama EU• pristup fondovima EU ( pristup strukturnim fondovima EU jedna je od prednosti članstva) 

2

5.Šta se mijenja u BiH pridruživanjem i članstvom u EU ?

Doći će do nekih općih promjena, kao npr.:-ostvariće se ekonomski uslovi za učestvovanje u  unutarnjem tržištu Unije,  -primjeniće se  reforme koje će osigurati rast domaće ekonomije i rast životnog standarda stanovništva.-doći će do značajnih promjena u pravnom, ekonomskom i političkom životu-propisi će morati biti usklađeni s propisima Europske unije i moraće biti osigurano njihovo provođenje. U 2007. godini skoro 80% izvoza novopridruženih članica išlo je u ostale zemlje EU. Visoki nivo nezaposlenost u novim članicama smanjen je na nivo ostatka Europe, tj . na oko 7% u 2007. godini.Benefit Španije, koja je jedna od zemalja  sa najvećim iznosom primljenih sredstava iz fondova EU , evidentni su  u modernoj infrastrukturi, poboljšanju radne produktivnosti, povećanju prihoda po glavi stanovnika i ekspanziji ekonomije. Takođe, fondovi namijenjeni zemljama članicama pomogli su ublažavanju efekata nekih strukturalnih promjena u Španiji , poput liberalizacije tržišta rada i privatiziranja državne industrije.

6.Dobit za BiH kroz EU fondove

Jedna od mogućnosti na putu pristupanja EU koja se otvara relevantnim zemljama općenito pa i općinama, jeste dodatni izvor finansiranja. Zapravo, zemlja, kao potencijalni kandidat, mora proći kroz različite faze dok ne postane punopravni član. U svim ovim fazama zemlja može koristiti različite fondove EU. U tom smislu, veoma je važno za lokalne vlasti da budu upoznate sa različitim EU fondovima koji su i na raspolaganju i posebno, da budu upoznate sa fondovima koji se otvaraju prema Bosni i Hercegovini u svakoj od faza. Opće poznavanje integracijskog procesa u EU, posebno o procesu pristupanja nije dovoljno i nije sistematično. Također, lokalne vlasti u BiH nisu dovoljno informirane ili imaju veoma plitko znanje o mehanizmima koje koristi EU kroz svoje predpristupne, strukturne, kohezione i fondove zajednice, u svrhu podrške regionalnom i lokalnom razvoju. S obzirom na navedeno, jedna od ideja Centra za podršku i promociju evropskih integracija - CePPEI, jeste da prezentira većinu ovih fondova s ciljem podizanja svijesti prije svega naših osnivača, zatim sektora malih i srednjih preduzeća, nevladinih organizacija, građana, medija o količini novca koja nas očekuje pod okriljem EU.

3

7.EU fondovi općenito

Struktura finansiranja EU i pridruženih instrumenata i programa je izmijenjena u novom budžetu za period 2007-2013. Dok neki od ranijih programa nastavljaju djelovati u ovom periodu, neki programi su sjedinjeni u cilju pojednostavljivanja, a pokrenuti su i potpuno novi programi. Ukupna izdvajanja za ovaj period iznose više od 975 milijardi eura ( Finansijski okvir EU 2007-2013 ) tako da sada postoji više fondova dostupnih za bukvalno svaku evropsku ogranizaciju, u usporedbi sa prethodnim periodom. Novi finansijski plan sastoji se od pet budžetskih poglavlja koji predstavljaju glavne ciljeve EU. Programi koji se implementiraju u periodu 2007-2013. predstavljaju dijelove poglavlja kako je predstavljeno dolje, dajući odgovarajuća budžetska izdvajanja u procentima: EU potrošnja 2007-2013Zaštita i upravljanje prirodnim resursima - 43%Građanstvo, slobode, sigurnost i pravda - 1%Održivi rast i zapošljavanje - 43 %EU kao globalni akter - 6%Ostala potrošnja uključujući administraciju - 6%

Glavni ciljevi evropske pomoći u BiH su: Podrška BiH u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja,Podrška konsolidaciji mirovnog procesa i pospješivanje međuentitetske suradnje,Podrška etničkom pomirenju i povratku izbjeglica i raseljenih lica u njihova izvorna mjesta,  Uspostavljanje funkcionalnih institucija održive demokracije,  Polaganje temelja za održivi ekonomski oporavak i rast,Približavanje Bosne i Hercegovine standardima i principima EU8.Instrumenti dostupni BiHCiljevi CARDS programaIzmeđu 2000. i 2006, CARDS program je investirao 4,6 milijardi EUR u cilju podrške u izgradnji institucija i drugim mjerama koje su pomogle postizanje cetiri glavna cilja:Rekonstrukciju, stabilizaciju demokracije, pomirenje i povratak izbjeglica;Institucionalni i zakonodavni razvoj, uključujući harmonizaciju sa normama i pristupima EU, u svrhu učvršćivanja demokracije i vladavine prava, ljudskih prava, gradanskog društva i medija, kao i djelovanje tržišne ekonomije;Održivi ekonomski i socijalni razvoj, uključujući strukturne reforme;Promoviranje bliskih odnosa i regionalne saradnje među zemljama, kao i između njih, EU i zemalja kandidata

4

7.1.Ciljevi predpristupnog instrumenta (IPA) 

Počevši od 2007, IPA zamjenjuje ranije predpristupne instrumente: PHARE, ISPA, SAPARD i CARDS. Glavni cilj pripremanja IPA-e bilo je pojednostavljivanje svih predpristupnih pomoci u jedinstven okvir zemlje kandidate i potencijalne kandidate, pospješujući time prenos iz jednog statusa u drugi. BiH, kao potencijalni kandidat, ima pravo na predpristupne fondove.Glavni cilj fondova jeste podrška zemljama kandidati u zadovoljavanju EU standarda i zajednicki prava, kao i pripremanje ovih zemalja za djelotvorno korištenje Strukturnih i Kohezi fondova. IPA fondovi su kreirani za period 2007-2013. Sveukupni cilj fondova jeste približavanje zakonodavstva zemalja clanica zakonodavst EU, sve u svrhu pripremanja zemalja za članstvo u EU. IPA podrška pomaže zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima da zadovolje Pristupne kriterije (ispune politiche ekonomske i Acquis kriterije za članstvo, izgrađujući njihove administrativne i pravosudne kapacitete) i pripreme se za programiranje, upravljanje i implementaciju Kohezionog, Strukturnog i Ruralnog razvojnog fonda nakon pristupanja. Zemlje korisnici se dijele u dvije grupe, ovisno njihovom statusu kao Zemlje kandidati (Hrvatska i Turska), odnosno Zemlje potencijalni kandidati (BiH, Makedonija, Albanija, Crna Gora i Srbija). IPA (2007-2013.) sa ukupnim budžetom od 11.468 milijardi eura ima za cilj progresivno prilagođavanje standardima i politikama Evropske unije, uključujući, gdje odgovarajuće, Acquis Communautaire, sa ciljem postizanja članstva (Regulativa Vijeca (EC) 1085/2006, od 17. jula 2006.). Projekti se mogu finansirati u pet širokih kategorija: 1.  Tranzicijska podrška i Izgradnja institucij2.  Regionalna/medudržavna suradnja3.  Regionalni razvoj4.  Razvoj ljudskih resursa5.  Ruralni razvoj  BiH, kao zemlja potencijalni kandidat, ima pravo na prve dvije komponente. Prva komponenta tiče se sljedećih vrsta aktivnosti: 1.  jačanje demokratskih institucija i vladavine prava2.  reforma javne uprave3.  ekonomska reforma4.  promoviranje i zaštita ljudskih prava i poboljšano poštivanje prava manjina5.  razvoj civilnog društva6.  pomirenje, mjere za izgradnju povjerenja irekonstrukcija Druga komponenta će podržavati aktivnosti koje uključuju granične regione između dvije zemlje korisnika, kao i projekte koji se zajednički izvode od strane zemlje korisnika i zemlje članice. Projekti međudržavne suradnje pokrivaju kopnene i morske pogranične regione između susjednih zemalja. Teritorije sa pravom na finansiranje (Cl. 88 Pravila implementacje IPA) su definirane od strane Komisije u dogovoru sa zemljama učesnicama. Pravila dostupnosti su ista kao i za cilj Teritorijalne suradnje  Strukturnih fondova (NUTS nivo III regioni). Za zemlje kandidate/potencijalne kandidate gdje NUTS klasifikacija još uvijek nije dostupna, identificiraju se ekvivalentna područja.

 5

Međudržavni programi sadrže “mjere” koje se u biti implementiraju putem poziva za ponude (šeme grantova). Ovi programi će finansirati zajedničke operacije koje su zajednički odabran od strane zemalja učesnica putem jedinstvenog poziva za ponude koji pokrivaju cijelo područje kojem je dostupno finansiranje. Što se tiče predpristupne finansijske podrške - IPA, usvojen je Višegodišnji indikativni planski dokument (MIPD) 2008-2010 za Bosnu i Hercegovinu, koji je ključni planski dokument za pomoć BiH u okviru IPA. Ukratko, MIPD je glavni  strategijski dokument za IPA, razvijen od strane Komisije u suradnji sa zemljom korisnikom i usvojen od strane Komisije. Dokument prezentira indikativne alokacije po glavnim prioritetima unutar svake komponente. On je višegodišnji po prirodi, ali se revidira svake godine. Međutim, od pripreme prethodnog strategijskog papira (MIPD 2007-2009.), Bosna i Hercegovina je napravila samo ograničeni napredak u preostalim reformama koje zahtjeva Proces stabilizacije i pridruživanja (SAP). Stalni je i značajan izazov za Bosnu i Hercegovinu da se zadovolje politički uvjeti SAP-a, kroz povećanje djelotvornosti izvršnih i zakonodavnih tijela, poboljšanje koordinacije između Države i Entiteta, kao i postizanje dogovora o reformi njene policijske strukture. Indikativna alokacije za Bosnu i Hercegovinu u  sklopu Višegodišnjeg indikativnog finansijskog okvira (MIFF) za 2008-2010. iznosi 269,9 miliona eura. U sklopu komponente I, 30-40% je indikativno alocirano za pomoć zemlji da zadovolji političke kriterije, 25-30% za ekonomske kriterije, 35-45% za uvjete vezane za Acquis. Strategija predpristupne pomoci je u skladu sa preporukama Izvještaja o strategiji i napredovanju proširenja, prioritetima Evropsko partnerstva i zadovoljava uvjete SAA. Priložena tabela daje pregled godišnjih izdvajanja za dvije komponente: 

  2008 2009 2010Total(milion €)

Tranzicijska podrška i izgradnja institucija 

69,9 83,9 100,7 254,5

Prekogranična saradnja 

4,9 5,2 5,3 15,4

UKUPNO: 74,8 89,1 106 269,9 Lokalne vlasti također mogu imati koristi od IPA inansiranja. Odgovarajući kanal za njih da suraduju sa IPA bit ce putem bosanskih organa vlasti i Direkcije za evropske integracije BiH.Državni organi vlasti pripremaju i predlažu finansijske programe, poštujući i doprinoseći ispunjavanju prioriteta Evropskog partnerstva dok programiranje mora biti napravljeno u skladu sa smjernicama IPA. 7.2Kako se pristupa IPA sredstvima u BiH? IPA sredstva se raspoređuju na osnovu alokacija navedenih u MIPD-u, gdje su alokacijeusklađene kroz proces konsultacija između NAC-a (Direkcije za evropske integracije) i Delegacije Evropske komisije.  

6

7.3Nacionalna struktura Za sveukupnu koordinaciju i upravljanje programom IPA u Bosni i Hercegovini  zadužena je Direkcija za Evropske Integracije BiH (DEI ) odnosno ured Nacionalnog Koordinatora za IPA (NIPAC). Kroz Komitet za pripremu projekata (Project Preparation Committee - PPC), koji se sastoji od Voditelja programa (Senior Programme Oficer - SPO-a), Task Manager-a Delegacije Evropske komisije i Task Manager iz DEI-a i Komitet za upravljanje programami (Programme Managment Committee - PMC), koji se sastoji od predstavnika Evropske komisije i predstavnika DEI-a, se koordiniraju i usaglašavaju sva sporna pitanja, te dolazi do jasno identifikovanih prioriteta.  7.4Višegodišnji indikativni planski dokument (MIPD) IPA sredstva se rasporeduju isključivo u skladu sa Višegodišnjim indikativnim planskidokumentom - MIPD za period 2008-2010. To je dokument koji se priprema za trogodišnji period u kontinuitetu, uz godišnje preglede i služi kao osnova za godišnje programiranje EU sredstava. Ciljevi i rezultati navedeni  dokumentu MIPD se koriste kao polazište za odabir i identiikaciju budućih projektnih prijedloga (project synops koji se onda transformišu u projektne ideje (Project Fiche). 7.5Procedura Nacionalni koordinator rukovodi i nadzire procesima strateškog programiranja,identifikacije potreba i prioriteta koristeći mrežu Voditelja programa (Senior ProgrammOficers - SPOs) u državnim institucijama. Funkciju SPO-a većinom obavljaju pomoćnici ministara državnih ministarstava i šefovi odsjeka, iz razloga što posjeduju cjelokupan pregled potreba ministarstava, kao i njihovih strateških ciljeva. Uloga SPO je veoma važna jer predstavljaju sponu između Nacionalnog koordinatora i potencijalnih aplikanata. SPO trebaju da osiguraju da potencijalni aplikanti budu upoznati sa prioritetnim oblastima intervencija, te da ih upoznaju za koje vrste projektnih aktivnosti mogu podnositi projektne ideje: tehnička podrška, radovi, nabavke, Twinnings-i, itd. Projektni prijedlozi se, u za to predviđenom formatu (project synopsis), predaju nadležnim SPO-ima u skladu sa odobrenim vremenskim rokovima za proces programiranja IPA za narednu godinu. Finalni odabir projektnih prijedloga na nivou države PMC. Iz finalnih projektnih prijedloga SPO-i (u koordinaciju task managera iz DEI-a i Delegacije Evropske komisije) pripremaju projektne ideje (Project Fiches). Finalne projektne ideje se podnose na konačno odobrenje IPA upravljačkom komitetu koji se sastoji od predstavnika Evropske komisije iz zemalja članica. Ukratko, IPA podržava BiH u zadovoljavanju Evropskih standarda, posebno u pogledu unutarnjeg tržišta, pravde, sloboda i sigurnosti, kao i sektorskih politika. Socio-ekonomska situacija u zemlji i medu njenim stanovništvom zahtjeva finansijsku podršku u cilju borbe protiv visoke stope nezaposlenosti, reforme obrazovnog i sistema javnog zdravstva. IPA se također bavi razvojem infrastrukture, malim i srednjim preduzećima, trgovinskom politikom, poljoprivredom, okolišem, energijom i transportom.   

7

7.6BIH i Programi Zajednice BiH je još uvijek zemlja u fokusu Evropske inicijative za demokraciju i ljudska prava. BiH također ima koristi of LIFE okolišnog program kao i 6./7. Okvirnog programa za istraživanje i razvoj. Podrška za deminiranje je nastavljena u sklopu Akcijskog programa za borbu protiv mina. Dana 22. novembra 2004, BiH i Evropska komisija su potpisale Okvirni sporazum o općim principima za učestvovanje BiH u programamima Zajednice. U skladu sa ovim dokumentom, BiH ima pravo učestvovanja u većini programa Zajednice. Međutim, BiH će doprinositi finansijski u opći budžet zajednice u skladu sa pojedinačnim programima u kojima učestvuje. Učestvovanje u programima Zajednice je otvoreno za zemlje koje su pridružene Evropskoj uniji, evropske zemlje koje nisu članice EU, zemlje kandidate i zemlje potencijalne kandidate. To predstavlja dio pokreta prema tješnjim vezama između Unije i ovih zemalja i njihovog upoznavanja sa politikama i metoda rada kroz pospješivanje razmjene iskustava i najboljih praksi. Cilj ovoga je podrška procesa stabilizacije i pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana u pogledu njihove evropskeperspektive. Neki od programa zajednice koji su otvoreni za Bosnu i Hercegovinu su:CIP: Okvirni program za konkurentnost iinovativnostKulturaEvropa za gradaneDaphneFP7: zemlje kandidatiOsnovna prava i gradanstvoInterregLife+Doživotno učenjeMarco Polo IIMediaProgressZdravstvoMladi u akciji  

8

 U cilju korištenja fondova EU nakon pristupa BiH EU, BiH mora uspostaviti sljedeće:Neophodne zakonske akteMrežu posebnih dogovoraOdredena operativna i upravna tijelaOjačati ljudske kapacitete i educirati veliki broj osoblja, a nakon realizacije ovih korakaMora početi sa implementacijom procedura i metodologija za implementaciju fondova EU nakon pristupanja EU. U ovom novom aranžmanu, Evropska komisija će djelovati kao finalni kontrolor procedura i učiniti da zemlje koje koriste fondove ugrade finansijske aranžmane Imajući u vidu trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, značajni zadaci leže pred ovom zemljom. Program podrške BiH od strane EU se realizira unutar centraliziranog i decentraliziranog sistema menadžmenta, gdje Evropska komisja, odnosno Delegacija Evropske komisije u  Sarajevu upravlja svim fazama programskog ciklusa i vodi i realizira aktivnosti unutar ovog ciklusa za račun BiH. U  isto vrijeme BiH, kao korisnik, je uključena pasivno, pokazujući nedovoljan interes pripreme. Kao dio pripreme zemlje za korištenje, tj. upravljanje EU fondovima nakon pristupanja EU, BiH mora promijeniti način na koji koristi pomoć i pripremiti se na decentraliziran sistem menadžmenta. U sklopu ovakvog menadžmenta, najveći dio odgovornosti će biti prebačen sa Komisije, odnosno Delegacije, na BiH institucije. Evropska komisija je jasno definirala ovaj uvjet. Međutim, ovo predstavlja odredene probleme. Prvo, BiH ima pasivnu ulogu u općem korištenju međunarodne pomoći, ulogu “pacijenta” koji dolazi na primanje terapije budući da nema uspostavljeni sistem koordinacije pomoći koju dobija od različitih međunarodnih izvora. Prema tome, BiH ima pasivnu ulogu prema pomoći EU. Drugo, nedovoljno je poznavanje i razumijevanje decentraliziranog sistema upravljanja EU pomoći u ovom trenutku, kao i važnosti njegovog uspostavljanja u skoroj budućnosti i njegova važnost u napredovanju BiH u procesu evropskih integracija u pogledu upotrebe određenijih instrumenata pomoći i pripreme BiH  za korištenje EU fondova nakon pristupanja. Treće, nedovoljno poznavanje potreba koje ovaj proces nameće državi, počevši od razvoja određenih operativnih principa, odgovornosti glavnih aktera u sistemu i neophodne strukture za realizaciju decentralizacije. 

9

7.7 IPA- u brojkama

IPA (2007-2013) 11,486 milijardi EUR

BiH (2007-2013) 682 miliona EUR

2007- 62,1 miliona EUR2008- 74,8 miliona EUR2009- 89,1 miliona EUR2010- 106 miliona EUR+ 15% VLASTITOG UČEŠĆA

8.Troškovi članstva BiH u EU

Bijela knjiga o pripremi za unutrašnje tržište definiše program za udovoljavanje obavezamakoje nameće unutrašnje tržište. Taj program treba da provodi svaka pridružena zemlja podnadzorom Evropske unije. Program identificira ključne mjere u svakom sektoru i predlažeredosljed aktivnosti u procesu približavanja. Ali, on se ne zadržava samo na tome. Programuvažava činjenicu da integraciju zemalja Centralne i Istočne Evrope u unutrašnje tržište Uniječini mnogo više od pukog usklađivanja legislative. Pridružene zemlje treba da uspostave«zakonski okvir i okvir za propise, standarde i metode certificiranja kompatibilne onima uEvropskoj uniji», a Bijela knjiga potcrtava i opisuje strukture koje će biti neophodne da bilegislativa bila djelotvorna.Iako je glavna svrha Bijele knjige pružanje pomoći zemljama Centralne i Istočne Evrope uplaniranju i programiranju ona je samo dio pretpristupne strategije. Zemlje koje sepripremaju za pristupanje Uniji morat će također provesti privredne reforme i jasnu makroekonomskupolitiku. Tranzicija u tržišnu ekonomiju podrazumijeva uspostavu sistemazakonskih i komercijalnih pravila čime će se osigurati pravna sigurnost i transparentnost zaekonomske operatore. Provođenje reforme sudskog sistema također je dio ovog procesa.Bijela knjiga predstavlja legislativu u svakoj oblasti na takav način da izdvaja «ključne mjere»iz skupa svih mjera koje treba primjeniti, a zatim ključne mjere grupiše u dvije faze. Mjereprve faze su one mjere koje: (a) stvaraju širi okvir za detaljnu legislativu, (b) su vezane za

fundamentalne principe ili koje definišu osnovne procedure, (c) koje su preduslov zadjelotvorno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta u odgovarajućem sektoru. U nekimslučajevima mjere prve faze također uključuju i mjere koje zahtijevaju posebno dug periodimplementacije.Jedan od najvećih troskova od članstva u EU je ulazak u NATO savez koji je jedan od najvećih preduslova za ulazak u EU.

8.1 PREGLED TROŠKOVA VEZANIH ZA ČLANSTVO U NATO-U

Prije svega, kada govorimo o troškovima i beneficijama članstva Bosne i Hercegovineu NATO savezu, to je u stvari poređenje troškova i beneficija između kolektivne iindividualne odbrane. Šta je skuplje, šta je jeftinije, šta je sigurnije? Svakako da postojemnogi aspekti koje je potrebno sagledati, a jedan od najvažnijih je izrada kvalitetnemetodologije u kojoj se proces pridruživanja treba tretirati kao problem koji se ne možekvantitativno mjeriti. U svim novim zemljama članicama NATO-a vodile su se sličnediskusije o ovom pitanju. 10Da li članstvo u EU samo po sebi donosi "dovoljno", stabilnosti i sigurnosti, tj. da li postoje alternativni načini postizanja iste "razine sigurnosti" u slučaju neutralnosti kao mogućeg scenaria. U godinama nakon sticanja nezavisnosti, članstvo u NATO-u bilo je predstavljeno kao potvrda o sakrivanju pod kišobran sigurnosti Zapada, što je smatrano samo po sebi dovoljno, bez obzira na moguće troškove. Međutim, nakon učvršćivanja "pro-zapadnih" snaga širom zemalja bivše Jugoslavije, potreba da se jasno prezentiraju svi mogući uticaji na buduću zemlju članicu, postali su krajnje važni elementi. Na osnovu aktivnosti ministarstva odbrane u medijima je mnogo toga pisano o neminovnosti značajnog porasta troškova za odbranu u slučaju da Bosna i Hercegovina ostane izvan NATO saveza i tako bude prisiljena da se oslanja na individualne odbrambene sposobnosti. Podjela troškova koji su vezani za integracije u NATO, svrstaćemo na direktne i indirektne.

Direktne troškove podjelili smo u sljedeće kategorije:1. Troškove članstva – doprinos zajedničkom budžetu NATO-a;2. Troškove koji se odnose na civilno i vojno predstavljanje u NATO-u;3. Troškove vezane za obaveze naših trupa u zajedničkim operacijama;4. Troškove učešća u zajedničkim aktivnostima NATO-a (seminari, konferencije, zajedničkevježbe, uloga „zemlje domaćina“ itd.);5. Održavanje budžeta odbrane na određenom nivou, kako bi se postigla modernizacija irestrukturacija oružanih snaga prema NATO standardima; 1. Troškove članstva – doprinos zajedničkom budžetu NATO-a;Bosna i Hercegovina bi u zajednički budžet, kao i ostale članice, trebala da uplaćujeiznos na osnovu dogovorene formule raspodjele troškova između zemalja članica. Svote koječlanice NATO-a uplaćuju u budžet, kojim upravlja NATO, u biti predstavlja samo malipostotak njihovih vojnih budžeta za odbranu. Finansijsko upravljanje zajedničkim budžetimavrši se kroz posebne civilne, vojne i infrastrukturne budžete NATO-a.Najčešće, manje od 0,5% vojnog proračuna zemlje uplaćuje se na ime zajedničkihtroškova za funkcionisanje strukture NATO-a, tako da bi po sadašnjim parametrima BiH bila dužna uplaćivati oko 1,8 miliona KM na godišnjm nivou.2. Troškove koji se odnose na civilno i vojno predstavljanje u NATO-u;

Kako bi realizirali efektivnu komunikaciju, konsultacije i zajedničko donošenje odlukameđu članicama NATO-a, svaka zemlja koja pretendira na članstvo treba poslati određen brojdiplomata, savjetnika, te vojnog i pomoćnog osoblja u Glavni štab NATO-a. Sadašnjasistematizacija koju predstavlja BiH u NATO-u predviđa 18 osoba, od kojih je 1 mjestopredviđeno za ambasadora, 4 mjesta za politički odjel, 2 mjesta za odbrambeni odjel, 6 mjestaza vojni, od čega 4 u Briselu i 2 u Monsu, te 5 mjesta u administrativnom sektoru. Što se tičetroškova, bez kapitalnih izdataka za 2008. godinu predviđeno je 531.521 KM rashoda zaMisiju BiH pri NATO-u. U 2009. godini, popunjavanjem upražnjenih mjesta, predviđeno je316.643 KM rashoda kapitalnih izdataka, što ne uključuje zakup prostora koji iznosi 300.447KM, kao ni troškove tehničkog sekretara, domara-vozača. Iz navedenih podataka, ukupaniznos rashoda Misije BiH pri NATO-u za 2009. godinu iznosi 617.000 KM. Sredstva zacivilni budžet snosi Ministarstvo vanjskih poslova BiH, a sredstva za vojni budžet isigurnosno-investicione programe pokriva Ministarstvo odbrane BiH. Vidljivo je da senajveći dio troškova odnosi na kapitalne izdatke, putne troškove, dnevnice, smještaj, zakupprostora. U ove troškove bi u narednom periodu trebalo uključiti i neke ostale beneficije zanaše osoblje u skladu sa praksom drugih zemalja, troškove obuke i specijalizacijama osobljavezanog za STANANG, te troškove adekvatnog predstavljanja delegacije zemlje i saradnje sadrugim vojnim misijama, što ujedno predstavlja i zvaničnu obavezu.

113. Troškove vezane za obaveze naših trupa u zajedničkim operacijama;Učešće u aktivnostima NATO-a koje nisu u direktnoj vezi sa članom 5. Ugovora oNATO-u postale su jedna od osnovnih obaveza zemalja članica. Prema izvorima iz Ministarstva odbrane, angažman našeJedinice za uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS-a) u Iraku u okviru jednerotacije u trajanju od šest mjeseci koštao je 1.150.000 KM. Znači, za dvije rotacije nagodišnjem nivou je koštalo 2.300.000 KM. Sve ostalo, opremanje i logistiku sufinansirala jeVlada SAD. Naša zemlja učestvuje u različitim operacijama mira inkorporiranim ukontingente ostalih zemalja članica, od čega mi pokrivamo 20% operativnih troškova, aostatak Alijansa.4. Troškove učešća u zajedničkim aktivnostima NATO-a (seminari, konferencije, zajedničkevježbe, uloga „zemlje domaćina“ itd.);Što se tiče troškova projekata NATO-a i PfP-a, uglavnom se odnose na učešće našihpredstavnika na događajima po programima NATO/PfP (troškovi prevoza, smještaja idnevnica).U 2005. i 2006. godini, troškovi na ime NATO i PfP aktivnosti na godišnjemnivou su se kretali oko 80.000 KM. U 2007. godini je bio nešto izraženiji intenzitet aktivnosti,te su troškovi porasli na oko 170.000 KM (25 realizovanih događaja samo po IPP-u i 4 do 5konferencija na godišnjem nivou). U 2008. godini troškovi na ime NATO i PfP aktivnosti seprocjenjuju na oko 950.000 KM (aktivnosti po IPP-u, oko 224 aktivnosti u 2008, po PARP-u,po IPAP-u, te ostali događaji poput učešća na sastancima, konferencijama i događajima nakoje se pozivaju predstavnici BiH). U 2009. godini na ime troškova vezanih za NATO/PfPaktivnosti je planirano oko 855.000 KM. U narednom srednjoročnom periodu se, što je i logično, očekuje veći intenzitetaktivnosti. U 2010. godini je planirano oko 1,2 miliona KM, dok se za 2011. godinu planiraoko 2,28 miliona KM, zbog pripreme i održavanja vježbe „COOPERATIVELONGBOW/LANCER 2011“. Tokom 2012. godine za aktivnosti vezane za NATO/PfPprograme planiran je utrošak 1,69 miliona KM.5. Održavanje budžeta odbrane na određenom nivou, kako bi se postigla modernizacija irestrukturacija oružanih snaga prema NATO standardima;Cijena odbrane, naravno, varira od države do države, kao i od sigurnosnog okruženja.

Reforma odbrambenih snaga Bosne i Hercegovine dovela je do značajnog smanjenjaizdvajanja budžetskih sredstava za troškove odbrane. Neposredno nakon rata troškoviodbrambenog sistema dostizali su preko 8% BDP, tako da je to i bio jedan od bitnih razlogaza sprovođenje reformi. Prije korjenite reforme odbrane, budžet za Ministarstvo odbrane BiH,Federalno ministarstvo odbrane BiH i Ministarstvo odbrane Republike Srpske u 2004. godiniiznosio je 321.528.158 KM. Najveći dio strukture ukupnog budžeta odnosio se na personalnetroškove, što je dostizalo 81,18% ukupnih troškova. Ostali operativni troškovi iznosili su17,52% ukupnih troškova, dok su za kapitalne troškove projecirani troškovi samo u iznosu od1,3% ukupnih troškova. Visok procenat personalnih troškova u ukupnim troškovima jevelikim dijelom uzrokovan isplatom otpremnina, a zbog smanjenja Oružanih snaga u BiHkoje se provodilo u 2004. godini. Odobreni budžet za Ministarstvo odbrane BiH, Federalno ministarstvo odbrane BiH i Ministarstvo odbrane Republike Srpske u 2005. godini iznosio je 274, 016.648 KM, što je za oko 17% manje u odnosu na planirane potrebe u 2005. godini. Personalni troškovi su iznosili 77% ukupno odobrenih sredstava, ostali operativni troškovi su projecirani na oko 20%, dok su za kapitalne troškove izdvojio iznos od 3% ukupno odobrenih sredstava u 2005. godini.

12Značajna stabilizacija odbrambenog proračunadešava se u periodu reforme odbrambenog sistema i približavanja BiH programu PfP, pa jetako proračun troškova bio sveden na približno 2% od ukupnog BDP-a. Kako je bio primjetanporast BDP-a, sukcesivno su se povećavala i izdvajanja Bosne i Hercegovine za odbranu.Tako je budžet 2006. godine iznosio je oko 140 miliona EURA (278,1 mil. KM), 2007.godine 143 mil. EURA (285 mil. KM), 2008. godine 166 mil EURA (324,8 mil. KM), dok zatekuću godinu Ministarstvo odbrane traži dodatnih 25 mil EURA (49 mil. KM) za budžetodbrane, što bi u konačnici trebalo da bude oko 190 mil. EURA (371,24 mil. KM) za 2009.Godinu.

Tabela 1. Budžet u srednjoročnom periodu od 2006.-2012. godine2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

GDP - - 21.151

24.161

27.584

30.529

33.966(feb.2009)

Nijeažuriranpodatak

Nijeažuriranpodatak

Odobreni budžet MOBiH

321.5 274.0 278.1 285 324.8 371.24

- - -

%GDP - - 1.31 1.18 1.18 1.22 - - -

Bužetski zahtjeviMOBiH

- - 290.15

334.66

349.6 489.47

474.89 478.17 530.98

%GDP - - 1.37 1.39 1.27 1.60 1.39 - -Izvor: Ministarstvo odbrane BiH

139.Zaključak

Pisajući ovaj seminarski i tražeći sve podatke koji ce mi biti korisni za rad shvatio sam veličinu projekta koji se zove Integracija Bosne i Hercegovine u EU i upravo tad sam shvatio da mi jos nismo spremni za Evropsku uniju. Evropska unija je klomplikovana ekonomska zajednica kojoj mi još nismo dorasli na ekonomskom nivou i samim ulaskom u EU izgubili bi svoj identitet. Velike količine novca se ulažu u riješavanje zadataka koje nam je EU dala kao preduslov za ulazak u Evropsku uniju. Danas se milijarde ulažu u te zadtke a zanemaruje se stanjeu državi koje veona nezadovoljavajuće. Naša ekonomija, proivodnja i ostali segmenti naseg privrednog i socijalnog društva su u katastrofalnom stanju i smatram ukoliko se te stvari koje bi trebale biti primarne u odnosu npr. na ulazak u NATO ne riješe prije ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju moglo bi doći do katastrofalnih posljedica za stanovnike Bosne i Hercegovine. Smatram da čitav sustav Bosne i Hercegovine mora se popeti na jos jedan odrećeni nivo iznad zajedno sa svakim segmentom njenog društva prije ulaska u Evropsku uniju. Inače, mislim da bi došlo do velikih neprilika i na prvi pogled ono za šta se smatralo da bi bio jedini izlaz za Bosnu i Hercegovinu iz vječne krize mogao bi da bude njen konačan kraj.

14Literatura:

Pisani izvori:

Ljuca Vahida, Bosna i Hercegovina na putu u Evropsku uniju, Specijalistički radSarajevska regionalna razvojna agencija, Centar za podršku i promociju evropskih integracijaStrategija integriranja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, Direkcija za evropske integracije

Internet izvori: http://europa.eu/abc/budget/future/index_en.htm#b

http://www.dei.gov.ba/Default.aspx?template_id=37&pageIndex=1