DIPLOMSKI RAD.doc

7/23/2019 DIPLOMSKI RAD.doc

http://slidepdf.com/reader/full/diplomski-raddoc 1/65

DI P L O M S K I R A D „Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje u sistemu

krivičnog procesnog prava Bosne i Hercegovine“

Mentor: Student:

Beograd, 2015.SADRŽAJ

UOD 3

I DOKA! I DOKA!IA"J# U KRII$"OM POS%UPKU1.1. Pojam dokaza 51.2. Vrste dokaza 6



1.3. Poged na dokaze u savremenom krivičnom postupku !1.4. Dokazivanje "#$%$#$ Pojam i svr&a dokazivanja "#$%$'$ Predmet dokazivanja #(#$%$3$ )injenice koje se u postupku ne dokazuju #'

1.5. *eret dokazivanja #31.6. Postupak dokazivanja #%#$6$#$ +astupanje dokaza #5#$6$'$ zvo-enje dokaza #6#$6$3$ +eposredno izvo-enje dokaza #!1.7. .cjena dokaza #"#$/$#$ 0ormana ii zakonska ocjena dokaza #"#$/$'$ 1o2odna ocjena dokaza '(

II DIR#K%"O, U"AKRS"O I DODA%"O ISPI%IA"J#U SIS%#MU KRII$"O& PRO'#S"O& PRAA

BOS"# I (#R'#&OI"#'$#$ Historijski razvoj u zemjama ommon 4aa '#'$'$ Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje

svjedoka na raspravi u sistemu krivično procesnog pravaBosne i Hercegovine ''

'$'$#$ Direktno 7gavno8 ispitivanje svjedoka '''$'$'$ 9nakrsno ispitivanje svjedoka '%'$'$3$ Pretpostavke e:ikasnog unakrsnog ispitivanja '52.2.3.1. Priprema '52.2.3.2. Taktika unakrsnog ispitivanja '62.2.3.3. Tehnike unakrsnog ispitivanja '"'$'$%$ .2im i varijante unakrsnog ispitivanja svjedoka 3''$'$5$ Dodatno ispitivanje svjedoka 33'$'$6 Dokazna aktivnost suda na raspravi 3%'$'$/$ Dokazna aktivnost optu;enog na raspravi 35

).UPOR#D"O*PRA"I PRIKA! PRO'#S"I( I"S%I%U%ADIR#K%"O&, U"AKRS"O& I DODA%"O& ISPI%IA"JA

3$#$ <epu2ika 1r2ija %'3$'$ <epu2ika Hrvatska %53$3$ 1jedinjene =meričke Dr;ave %!

!AKLJU$"A RA!MA%RA"JA 5(LII%#RA%URA 56PRILO&: =naiza iskustava procesni& su2jekata 7stranaka8 koji aktivno učestvuju udirektnom, unakrsnom i dodatnom ispitivanju i sudija pred 1udom BiH 5!

UOD

<e:ormom krivičnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini koja je okončana kadse donio >akon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine '((3$ godine, pri&va?en jemje@oviti sistem krivičnog postupka koji predstavja kom2inaciju angoameričkogsistema u kojem su poznati akuzatorski eementi i evropskog kontinetanog sistema satradicionanim eementima istrage$ 1a stanovi@ta ovog rada oso2ito imaju značajakuzatorski eementi koji su preuzeti iz ommon 4aa, koji su dominantini u strukturi

2



novog modea dokaznog postupka koji se reaizira kroz suočavanje svije suprotnestranke, koje svoje dokaze izvode pred sudom koji je neutraan i imaju punu dokaznuinicijativu i u kome su uvedene nove vrste ispitivanja svjedoka, tj$ unakrsno i dodtanoispitivanje, koje ustvari u krivični postupak uvodi novi način utvr-ivanja istine$

Dake, oso2itno značajna novina u novom modeu krivičnog postupka je

uvo-enje drugog načina ispitivanja svjedoka na raspravama, a koja se ogeda udirektnom, unakrsnom i dodatnom ispitivanju$ 1toga, 2i cij navedenog modea 2io dase jača uoga i poo;aje stranaka u krivičnom postuoku, a prvenstveno optu;enog,nasuprot suda koji onda postaje nepristrsni i neutraan donosioc presude krivičnogspora$ +ji&ova je uoga ojačana izvornim pravom na prijedog da se izvedu dokazi ukrivičnom postuku$ .va novost, tj$ mode ispitivanja svjedoka na gavnoj raspravi po

praviima dodatnog, unakrsnog i direktnog ispitivanja, ustvari, u uskoj je vezi sa pravomoptu;enika na e:ikasnu od2ranu$ +aime, kad se daju strankama jednake priike ii @anseu postupku i u skadu sa presumpcijom nevinosti optu;enika, sa2 pret&odni uticaj sudakoji je prenaga@en, a suprotno i posjedično tome stvara se stranački sistem kroz kojistranke do2iju na va;nosti$

Predmet ovog rada odre-en je temom „Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanjeu sistemu krivično procesnog prava Bosne i Hercegovine“$ +a osnovu navedene teme

predmet istra;ivanja direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje predstavja nezao2iazaninstitut sudskog postupanja, kojim se vr@i garancija jednakosti, prava stranaka u

postupku$ 9 ovom sučaju radi se institutu koji je novijeg datuma, a koji je preuzet izango A saksonskog prava, tako da u na@em pravu nijedan aspket, kako pravni, tako istvarni impementacije ovog insituta nije dovojno istra;en u sistemu krivičnog

pravosu-a$ i@jenja smo, kako ?e razmatranje pozitivni& i negtaivni& strana direktnog,unakrsnog i dodatnog ispitivanja ustvari uraditi omogučavanje da se utvrdi prijedog delege ferenda u ciju njegove @to pri&vatjivije impementacije u sistemu krivičnog

pravosu-a u Bosni i Hercegovini$ 1 predmeta rada, neop&odno je da se istakne i cijrada, koji je u ovom radu odre-en kroz naučni i dru@tveni$ 1toga 2i naučni cij ovo rada

2io isticanje potre2e da se po2oj@a te&nika direktnog, unakrsnog i dodatnog ispitavanjau sistemu krivičnog postupka Bosne i Hercegovine, kao i das e unaprijede zakonskarje@enja za navedena ispitivanja na gavnoj raspravi$ <azvoj takvi& te&nika, omogu?io 2ive?i stepen za@tite prava pojedinca i omogu?io da se ispo@tuju načea neposrednosti,kontradiktornosti i pravednosti su-enja$

Dake, rad ima za cij vr@enje uticaja na zakonsku egisativu i naučno djeovanjesa zadatkom doprinosa nauci krivičnog procesog prava$ Dru@tveni cij 2i se ogedao utome da se u svakom dru@tvu mora o2ez2jediti po@tovanje osnovni& judski& prava iso2oda, te je neop&odno da se poka;e da je dokazni postupak, kao kjučni dio gavnog

pretresa, oso2ito značajan i sa stanovi@ta za@tite osnovni& judski& prava i so2oda,odnosno o2avezne primjene me-unarodni& standarada kad se radi o za@titi navedeni& prava i so2oda$ Do punog značaja u toku dokaznog postupka doazi za@tita minimuma prava svakog pojedinca koji je optu;en za neko krivično djeo, a koja garantuje čan 6$Cvropske konvencije o judskim pravima, izme-u koji& je pravo na pravdeno i javnosu-nje, pravo da ispituje svjedoke od2rane i optu;2e pred pod usovom koji va;e zasvjedoke od2rane, a koja se na najkonkretniji način ostvaruju upotre2om procesni&instituta direktnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja svjedoka na gavni& raspravi$

+aime, primjena predmetnog ispitivanja svjedoka na raspravi je u uskoj vezi sa pravom optu;enika da e:ikasnu od2ranu, jer se nji&ovim kori@tenjem stranaka pru;a ista priika za upsje& postupka$ z svega nevednog vidjivo je da su direktno, unakrsno i

dodatno ispitivanje svjedoka u stranačkom postupku jedno od osnovni& dokazni&sredstava, uz čiju pomo? stranke ostvaruju svoja prava i pravno priznate interese u

3



krivičnom postupku, z2og čega je nji&ovo poznavanje sa apekta po@tivanja osnovni&judski& prava i so2oda , 2itna ze cjeokupo dru@tvo$

9 pogedu metodoo@ke strukture rada, kori@tene su sijede?e metode #8Dijaektička metoda koja podrazumjeva postavu teze, antiteze, konačni& rezutata isintete, te je kori@tena kao osnovni temej za sve druge metode i na kraju cjeokupan

radaE '8 etoda teorijske anaize uz čiju pomo? je predmet istra;ivanja podijejen na 2aze na čiji način je omogu?eno 2ezuvjetno i sveo2u&vato pristupanje datom pro2emuE38 &istorijska metoda, uz čiju pomo? je poku@ano da se prika;e, gdje i kako su u toku&istorijskog razvoja o2ikovani navedeni procesni instituti i kako si izgedai u svom

početnom o2ikuE %8 Deduktivna metoda, koja je 2azirana na kori@tenju u dru@tvenimnaukama, i uz čiju pomo? su izvdenei odre-eni zakjučci, tako @to se cjeina podijeiana vi@e dijeovaE 58 nduktivna metoda, primjena pojedinačni& stavova, da 2i se:ormirao konačni stavE 68 ntervju, najče@?e kori@tena metoda da 2i se prikupii odre-eni

podaci uz pomo? razgovora, te nam je u ovom radu posu;ia kao pomo? da 2i se do@odo odre-eni& odgovora na pitanja o predmetu istra;ivanja rada, s osnovnim cije da setakvi odgovori upotrije2e u naučne svr&e$

.kvirni sadr;aj rada 2i 2io u prvo dijeu akcent je stavjen na dokazni postupak,kao kjučnom dijeu gavne rasprave, te se u njemu daje o2ja@njenje @ta je dokazivanje,

pojam dokaza i vrste dokaza, koja je svr&a dokazivanja u krivičnom postupku, predmetdokazivanja, teret dokazivanja, koji su stadiji dokazivanja, nastupanje dokaza, izvoe-nejdokaza prema načeu neposrednosti, redosijed izvo-enja dokaza, njegovi modei, zatimocjena, dokaza, :ormana i so2odna ocjena dokaza$ 9 drugom, a ujedno i centranomdijeu rada predstavjen je nastanak i &istorijski razvoj procesni& instituta direktnog,unakrsnog i dodatnog ispitivanja u tradiciji ommon 4aa, odnosno adversarnog iiakuzatroskog sistema, zatim osvrt na tradiciju precendentnog prava u kojoj su institutinastai i njegovo razikovanje od inkvizitorskog sistema kroz prizmju nji&ovi& osnovni&ii gavni& postuata, značaj pravne snage koju ima usmeni iskaz svjedoka iz aspektasvakog pravno sistema$

9 ovom dijeu su pojedinačno predstavjeni instituti direktnog, unakrsnog idodatnog ispitivanja svjedoka kroz de:inisanje nji&ovog pojma, primjene kroz zakonskeokvire, ograničenost i dopu@tenosti ispitivanja, cijeva, zatim predstavjanje nji&ovi&varijanti i :unkcija, te taktika i te&nika ispitivanja, te o2razo;enje nji&ovog značaja zavjerodostojnost i pouzdanost iskaza svjedoka, kao i za kompetnu pravičnost sudskog

postupanja u cjeini$ 9 tre?em dijeu su predstavjeni uporedno A pravni prikazi procesni& instituta direktnog, dodatno i unakrsnog ispitivanja svjedoka u zemjamaokru;enja i zemjama angosaksonske pravne tradicije$ )etvrti dio čine zakjučnarazmatranja o negativnim i pozitivnim stranama ovakvog vida izvo-enja ični& dokaza u

sistemu krivičnog procesnog prava Bosne i Hercegovine, sa prijedogom mjera de lege ferenda. Fao priog radu predstavjena je anaiza iskustava procesni& su2jekata odnosnostranaka, koji aktivno učestvuju u direktnom, dodatnom i unakrsnom ispitivanju u

postupcima pred 1udom Bosne i Hercegovine$

1. DOKA! I DOKA!IA"J# U KRII$"OM POS%UPKU

1.1. Po+a do-aa

+auka krivično procesnog prava dokaz kao institut posmatra predmetom mnogi&teorijski& rasprava kad se radi o odre-ivanju njegovog pojma, a @to opet kao rezutat

ima veiki 2roj razičiti& de:incijski& odre-enja sadr;aja koji on ima$ ij ovogdipomskog rada jeste da se prika;u divergentna mi@jenja stručnjaka iz o2asti prava u

4



Bosni i Hercegovini, te zemaja okru;enja o tome @ta pojam dokaza podrazumjeva, kaocentrani pojam dokaznog prava savremenog do2a$

Dake, područje krivično procesnog prava dokazu kao izrazu davao je razičitaznačenja, te stoga ne postoji njegova jednoznačna de:inicija, te da mnogi teoretičari pod

naznačenim pojmom podrazumjevaju jedan dokazni osnov odnosno dokazno sredstvo, ane tako rijetko i činjenice koje predstavjaju predmet dokazivanja$ Priog ovome jestesijede?a de:inicija o tome @ta je dokaz, prema kojoj je dokaz poistovje?en sa dokaznimsredstvom, te prema tome podrazumjeva izvor saznanja o činjenici koja podrazumjeva

predmet dokazivanja u krivičnom postupku, a koji u svom sadr;aju podrazumjevačinjenicu koja se po2ija ii se pak potvr-uje$

1 druge strane, pret&odno navedene stavove u kojima je dokaz isto @to i dokaznosredstvo, odnosno da su to činjenice koje predstavjaju predmet dokazivanja, Haiovi?H$, o@tro kritikuje i smatra gre@kom, zauzimaju?i stav da je takvo ne@to te@koargumentovati, te uzev@i u o2zir i to da dokaz ne mo;e 2iti predmet dokazivanja, ve?

iskjučivo i samo instrument, jer 2i onda u tom sučaju oso2a svjedoka ii vje@taka predstavjaa dokaz, @to sama po se2i ne mo;e 2iti, ve? je u konačnom is&odu to sadr;ajnjezina iskaza, te stoga pod pojmom dokaza tre2a razumjevati svaki činjenični sadr;ajkoji mo;e 2iti u stanju kod ova@tenog procesnog svjedoka, da :ormira uvjerenje o tomeda i postoji ii ne postoji činjenica koja je predmet dokazivanja$ *eorija krivično

procesnog prava poznaje i druge de:inicije dokaza, za koje je potre2no da se spomenu uovom dipomskom radu$ Prema tome, dokaz mo;e 2iti izvor saznanja o nekojreevantnoj činjenici, koja u krivičnom postupku ne mo;e 2iti utvr-ena ičnimopa;anjem, te procesno tijeo za njeno utvr-ivanje misaono upori@te izvodi iz iskazaodre-ene oso2e, isprave ii snimka te&ničkog nadzora, i procesom zakjučivanja ocijenit?e da i takva činjenica postoji ii ne$

9 krivičnom postupku, dokaz mo;e 2iti i promjena u doga-ajima krivičnog postupka ii njegovim tragovima, odnosno predmetima koji čine krivični postupak, ikoji mo;e 2iti reevantan u krivičnopravnom smisu, z2og čega je neop&odno da seizvr@i procesno :iksiranje 2a@ te promjene, a ne neka koja nema značenje niti eementedokaza$ Dokaz jeste i svaki osnov koji je mo;e 2iti priogom istinitosti odre-enečinjenice u krivičnom postupku$ *o je krivičnopravna in:ormacija koja ima svojureevantnost i dio je oso2a ii stvari, koja je rezutat procesno propisanog načina iupotre2e procesni& sredstava$ Bitno je i to da teorija krivično procesnog prava poznaje imi@jenja je da se u de:inisanju dokaza čini razika izme-u dokaza u :ormanom i

dokaza u materijanom smisu$ 9 :ormanom smisu, radnje dokazivanja podrazumjevaju one radnje koju se izvr@avaju od strane suda, da 2i isti :ormirao stav iiu2je-enje o tome da i postoji ii ne postoji činjenica koja mo;e vr@iti uticaj na njegovsud ii oduku$ 1 druge strane, u materijanom smisu, ono @to čini dokaz jeste svakiosnov ii pak razog koji je sadr;an u nekom dokaznom sredstvu, a koji opet govori u

priog istinitosti činjenice reevantne za postupak$ z ove de:inicije mo;e se izvestizakjučak da pojam dokaza čine tri eementa, a to je predmet dokaza, dokazno sredstvo iosnov dokaza$ .na činjenica koja se tre2a dokazati jeste predmet dokaza$ 1 druge stranečinjenica koja je utvr-ena i koja daje odre-eni zakjučak vaidnosti činjenice koju tre2adokazati, predstavja dokazni razog ii osnov$ Dokazno sredstvo nije ni@ta drugo negoizvor koji daje činjenice koje predstavjaju osnov dokaza$ Dokazna sredstva su o2ici, tj$

:orme gdje se pojavjuje dokazni osnov$

5



*eorijski gedano, dokazni osnov je ograničen, za raziku od dokazni& sredstava,kao i o2ici u kojima se dokazni osnov pojavjuje$ zme-u ova dva eementa ne postojičak ni kvantitativna podudarnost, iz razoga @to se uz pomo? jednog dokaznog sredstvamo;e dokazati nekoicina dokazni& osnova$ =postro:irani pojmovi u konkretom

primjeru 2i izgedai na sijede?i način ako konkretni sučaj tre2a da doka;e da i je

osumnjičeni izvr@iac nekog krivičnog djea, npr$ kra-e, za koju je optu;en, ondačinjenicu u ovom sučaju predstavja oduzimanje tu-e pokretne imovine zarad sticanja protivpravne imovinske koristi za se2e ii druge, @to je ustvari predmet dokaza, izkazsvjedoka da je osumnjičeni počinio takvu radnju predstavja dokazni osnov, a onda jesam svjedok ni@ta drugo, nego dokazno sredstvo$

e-utim, procesna iteratura daje i stavove prema kojima strukturu dokaza ukrivično procesnom postupku čini7#8 izvor odnosno nosiac dokaza @to mo;e 2iti svjedok, predmet kojim je izvr@enokrivično djeo, dokumenti, isprava i s$E7'8 eement ii sadr;aj dokaza u @to je ukjučen iskaz svjedoka, optu;enog kao ični

dokaz, sadr;aj odre-ene isprave, audio, video snimci i dr$E738 procesna radnja koja dokaz ukjučuje u postupak, odnosno dokazno sredstvo, u kojese u2raja ispitivanje vje@taka, svjedoka i s$E7%8 zakjučak o samoj činjenici, @to podrazumjeva kjuč u strukturi dokaza, te rezutatdokaza u pojedinom krivičnom postupku$.no @to je oso2ito kod dokaza u krivičnom postupku jeste način dokaza$ Dokaznusnagu dokaza čini njegova sposo2nost da pojedinačno ii u me-uso2nom odnosu sadrugim dokazima, kod organa ii tijea koji utvr-uju činjenično stanje izgradi takvouvjerenje koje ne?e ostaviti mjesta nikakvoj sumnji, oso2ito ne na nivou neizvjesnosti u

postojanje ii pak nepostojanje činjenice koja se dokazuje tim dokazom$

1.2. r/te do-aa

+auka krivično procesnog prava razikuje o2imne kas:i:ikacije dokaza, uzavisnosti iz kojeg se kriterijuma posmatraju$ Frivičnoprocesna iteratura poznaje takvestavove prema kojima se danas pitanje kasi:ikacije posmatra iz uga prevazi-enosti, teda takve kasi:ikacije nemaju svoju opravdanost niti u zakonskoj, niti ogičkoj osnovi$1 druge strane, odre-ene kasi:ikacije su pak pose2no značajne u krivičnom postupku,

pa se stoga iz razoga sistematičnosti u pristupu, tre2aju izo;iti u ovom dipomskomradu$ 1 tim u vezi, dana@nja iteratura najče@?e daje sijede?e vrste dokaza posredni ineposredni dokaziE dokazi koji su prvo2itni i dokazi koji su izvedeniE nepotpuni i

potpuni dokaziE materijani i ver2ani dokaziE dokazi u @irem i u;em smisuE dokaziod2rane i dokazi optu;2eE ne:ormani i :ormani dokaziE zakonski i nezakonskiEinicijani i direktni dokazi$

Neposredni i posredni dokazi . .va podjea je 2azirana na načinu na koji se vr@iutvr-ivanje odre-ene pravno reevatntne činjenice od strane tijea u krivičnom

postupku$ =ko se takvo utvr-ivanje vr@i na na direktan, odnosno neposredan način, ondase radi o neposrednim dokazima, a ako se pak takva radnja vr@i putem činjenica koje suindicije, onda se govori o posrednim dokazima$#

1Krapac, D., Kazneno proceno pravo, Prva knjiga: Institucije, aro!ne novine,"agre#, 2$$3:332

6



Prvobitni i izvedeni dokazi. .snov za ovu podjeu naazimo u korijenuin:ormacije$ Fad govorimo o prvo2itnim dokazima, onda se nji&ov izvor naazi u icimakoja su svojim čuima neposredno opazii odre-enu okonost, jer je 2io očevidac nekomkrivičnom doga-aju$ 1 druge strane, kod izvedeni& dokaza, organ krivičnog postupka zanji& saznaje posrednim putem odnosno od ica koja su za ove činjenice saznae na

poredan način, tj$ nisu 2ii očevici nekog krivičnog doga-aja$ 9 tom smisu, pod prvo2itnim dokazima 2i se smatrai izvorna isprava ii iskaz svjedoka koji je 2ioočevidac, a izvedeni dokaz 2i 2io prepiska isprave ii iskaz svjedoka po čuvenju$

Nepotpuni i potpuni dokazi. Podjea na potpune i nepotpune dokaze zasnovana je na tome da i se radi o činjenicama koje su utvr-ene o2ije;jem istinitosti ii suvjerovatne$ Prema tome, potpun dokaz 2i 2io onaj koji u potpunosti vr@i potvrdu istineii neistine odre-ene činjenice, dok 2i nepotpun dokaz 2io samo djeomično istinit$ '

*ako se presuda mo;e zasnovati na potpunom, a ne na nepotpunom dokazu, te jenepotpun dokaz jedino dovojan za procesne radnje koje se prema zakonu mogu uzeti„ako ima osnova sumnje“3, ii „osnovana sumnja“% ii „dovojno osnova za sumnju“5$

Materijalni i verbalni dokazi. .va podjea svoje upori@te naazi u izvoru dokaza$=ko je izvor dokaza oso2a ii ice, riječ je o ver2anim dokazima, a ako je, s drugestrane, izvor dokaza predmet ii stvar, onda se radi o materijanim dokazima$ 9 ver2anedokaze 2ismo mogi u2rojati iskaz osumnjičenog ii optu;enog, iskaz vje@taka isvjedoka, dok se u kategoriju materijani& dokaza mogu navesti te&nički snimci,isprave, kao i svi :izički predmeti koji mogu 2iti kao dokaz u krivičnom postupku,me-utim samo usovno, o2zirom da dio krivičnoprocesne teorije nije nakon tome da

pridaje značaj :izičkim stvarima kao dokazu$6

Dokazi u užem i širem smislu. 9 prvu grupu dokaza u2raja se iskaz svjedoka,vje@taka, osumnjičenog odnosno optu;enog, isprave i te&nički snimci, dok u drugugrupu spadaju svi navedeni u prvoj grupi zajedno sa indicijama, kao indicijanimdokazima$

Dokazi optužbe i dokazi odbrane. Prema ovoj podjei, dokazi su razvrstani so2zirom na okonost da i se njima tre2aju potvrditi navodi neke optu;2e ii pak od2rane, tj$ da i se konkretnim dokazom tre2a utvrditi činjenica koja ide u korist ii na@tetu osumnjičenog, tj$ optu;enog$ 9 tom smisu, osnovni je zadatak suda da nao2jektivan i nepristrasan način rije@i krivičnu stvar, o čemu ne vodi puno računa o tomeda i se radi o dokazima optu;2e ii dokazima od2rane, z2og čega je ova kasi:ikacija

veoma reativna$Formalni i neformalni dokazi. *emej ove podjee naazimo u tome da i ovim

dokazima pret&odi pri2avjanje u skadu sa pravnim propisima, pri čemu je nji&ovoizvo-enje reguisano okvirima prava ii se radi o dokazima koji su prikupjeni na onaj

2 Di%itrijevi&, D., Krivi'no procesno pravo, (avre%ena a!%inistracija, )eogra!,1*+2:1+63 -an 116. stav. 1. i '-an 216. stav 1. "KP )i4 -an 132. stav 1. "KP )i5 '-an 51. stav 1. "KP )i6

a-i-ovi&, ., Dokazi u savre%eno% krivi'no% postupku / preg-e! osnovni0isntituta !okaznog prava, pog-av-je u knjizi Koraj-i&, ., Istraivanje krivi'ni0 !je-a,Pravni aku-tet niverziteta u (arajevu, 2$12:14+

7



način u kome nije tre2ao nikakvi& procesni& :ormanosti/$ Druga podjea, 2ez o2zira@to daju odre-ena saznanja o nekim činjenicama 2itnim za krivični postupak, ipak se nemogu koristiti kao dokaz u postupku na kojima se mo;e temejiti presuda$

Zakoniti i nezakoniti dokazi. +avedena podjea se temeji na kriteriju da su

ispo@tovane zakonske norme u postupku pri2avjanja dokaza$ Prema tome, zakonitidokazi su oni dokazi koji su pri2avjeni na zakonit način, dok 2i u suprotnosti,nezakoniti 2ii oni koji su pri2avjeni na nezakonit način, dake uz kr@enje strogi&zakonski& normi$ *eorija prava pravi raziku u segmentu nezakoniti& dokaza i to$ #$ +anezakonit nači pri2avjeni dokazi, kao @to je iznu-ivanje priznanja ii 2io kakve drugeizjave koju 2i mogao dati osumnjičeni, tj$ optu;eni, te 2io koja druga oso2a koja imauče@?e u krivičnom postupkuE '$ Dokazi do koji& se do@o na takav način da je nji&ovim

pri2avjanjem prekr@eno odre-eno judsko pravo ii so2oda, u @to mogu 2iti ukjučene i povrede procesnog zakona, kao @to su dokazi koji su pri2avjeni uz povredu prava naod2ranu, pretresom stana, oso2a i prostorija, a koje su radnje izvr@ene 2ez sudskognaoga, odnosno nared2e ii pak ako nije prisutna oso2a čije je prisustvo po zakonu

neop&odno da 2udeE 3$ 9 ovu skupinu u2rajaju se dokazi koji su proizi@i iz nezakoniti&dokaza, koji su ustvari nezakoniti dokazi$ Dake, radi se o dokazima koji su pri2avjenina zakonit način, ai saznanje o njima je proizi@o iz dokaza koji su stečeni na nezakonitnačin$ .vdje kao primjer mo;emo navesti 2ez sudskog naoga pretresanje stana, oso2aii neki& drugi& prostorija, jedino ako se radi o sučajevima kad to zakonski propisidozvojavaju, a @to 2i se mogo odnositi na oduzimanje predmeta koji su su;ii zaizvr@enje nekog krivičnog djea, načinom koje je odredio procesno pravo odnosno

procesni zakon$ 9 ovom sučaju, iako se radi o predmetima koji su 2ii predemtizvr@enja krivičnog djea, oni su privremeno oduzeti u skadu sa procesnim zakonom ine mogu posu;iti kao dokaz u postupku, a oso2ito se na njima ne?e mo?i temejitisudska presuda o2zirom da je nji&ovom oduzimanju na zakonit način pret&odio pretresizvr@en na nezakonit način$!

Iniijalni i direktni dokazi. .va podjea o2ije;je je ango A američke dokazneteorije$ Prema istoj, direktni dokaz 2i 2io onaj dokaz koji svoje temeje nosi u

personanom znanju, opservaciji i ako je istinit, on kao takav mo;e dokazati činjenicukoja je predmetom dokazivanja, 2ez 2io kakvi& nepotre2ni& izvo-enja zakjučaka ii

presumpcija$ nicijani dokazi, pak, predstvajaju podjeu dokaza koji se 2aziraju na procesu zakjučivanja, a ne na ičnim opservacijama kao direktni dokazi$ Fao takvi,za&tjevaju da se izvode zakjučci i pretpostavke o dokaznosti neke činjenice koja

predstvaja predmet dokazivanja$ Primjer iz ud;2enika za direktne dokaze 2io 2i iskaz

svjedoka koji je 2io očevidac, dok opet s druge strane inicijani dokazi mogi 2i 2itiotisci prstiju osumnjičenog na icu mjesta izvr@enja krivičnog djea$" 1.3. Poged na do-ae u /areeno -r3no 4o/tu4-u

1avremeni krivični postupak poznaje sijede?e vrste dokaza 7#8 iskaz optu;enogodnosno osumnjičenogE 7'8 iskaz svjedokaE 738 iskaz vje@takaE 7%8 ispraveE 758 snimcikoji su do2iveni te&nički registrovanim činjenicama$ 9 pogedu navedene podjee,

7 )aer, ., ugos-ovensko krivi'no procesno pravo, Knjiga II, Povijesni razvojkazneno procesnog prava, prire!io !r. Davor Krapac, "agre#, 1**5:26$+ (ijer'i& / o-i&, ., Krivi'no procesno pravo, Knjiga I, Krivi'noprocesni su#jekti i

krivi'noprocesne ra!nje, Pravni aku-tet niverziteta u (arajevu, (arajevo,2$$+:341342* a-i-ovi&, ., n.!., 2$12:14*

+



osvrnut ?emo se samo na nji&ovo pojmovno odre-enje, iz razoga @to ?e o njima 2itivi@e u narednim pogavjima rada$

Iskaz osmumnji!enog" tj. optuženog. .vaj iskaz podraumjeva izjavu koju jednood navedeni& ica daje u svojstvu krivičnog djea za koje se tereti, te drugim

segmentima neke krivične stvari, a koja je predmet su-enja$ skaz osumnjičenog,odnosno optu;enog predstavja prije svega, sredstvo od2rane osumnjičenog ica,me-utim mo;e posu;iti i kao dokazno sredstvo$#( Fao dokazno sredstvo, iskazosumnjičenog predstvaja takav izvor činjenica odnosno saznanja o činjenicama koje su

predmet utvr-ivanja u postupku, a ustvari njegov iskaz predstavja zaista jedan odnajva;niji& dokaza krivičnog postupka$ .vaj iskaz koristi se i kao vro va;no sredstvo,ne z2og toga @to mo;da nema nikakvi& drugi& dokaza, nego i zato @to mo;e 2iti korisnoza provjeru istinitosti i vjerodostojnosti drugi& dokaza$## Fad je u pitanju krivični

postupak on se ne mo;e odre?i upotre2ajavanja iskaza osumnjičenog kao dokaznosredstvo, iz prostog razoga @to je upravo osumnjičenom naj2oje poznato @ta se, na kojinačin i da i je uop@te krivično djeo izvr@eno$

Iskaz svjedoka. 1vjedok je ice koje na poziv organa u krivičnom postupku dajeizjavu odnosno svjedoči o činjeničnom stanju koje predstvaja predmet postupka o kojoj

posjeduje čuno zapa;anje$ Dake, predmet iskaza svjedoka predstavjaju jedino i samočuna opa;anja odre-ene činjenice koja se desia u pro@osti, a ima va;nost za krivični

postupak$ 9 praviu takav se iskaz daje usmeno$ )injenica koja je predmet dokaza mo;e 2iti do2ivena saznanjem svjedoka na neposredan način, tj$ iz vastitog zapa;anja7očevidac svjedok8, ii na posrednički način, putem drugog ica 7svjedok po čuvenju8,gdje, ustvari on navodi koji je izvor saznanja$ 9 iskaz svjedoka ne u2raja se mi@jenje,stav ii pak zakjučak predmeta svjedočenja$ .p@ta teorija o dokazivanju i dokazima, a ukrivičnom postupku, dokazno sredstvo predstavja svjedok, dokazni osnov njegov iskaz,a svjedočenje kao procesna radnja izvo-enje dokaza čija se 2it zasniva na saznanjuzakonom utvr-enog načina dokazne osnove, a koja je sadr;ana u dokaznom sredstvu$

Iskaz vještaka. .vaj iskaz uazi u kategoriju ični& dokaza zajedno sa iskazomosumnjičenog koji je pret&odno o2razo;en, odnosno iskaz svjedoka i iskaz optu;enog$9 sučaju da su stručna, naučna ii pak na drugi način stečena znanja, vje@tak mo;e dasvjedoči tako @to ?e dati naaz o činjenicama, kao i mi@jenje koje u se2i sadr;i ocjenučinjenica$ Vje@tak raspoa;e stručnim i naučnim znanjima, kao i vje@tinama koje organkoji vodi postupak poziva da na osnovu tog znjanja pomogne tom organu da ak@e

pravno utvrdi reevantne činjenice, koje se tim postupkom i tre2aju utvrditi$

Isprave. sprava predstavja dokument na kome su od strane čovjeka :igurativno,sikom, gra:ički i zvučno naznačeni podaci o odre-enim činjenicama, a koje imajuva;nost za pravne odnose i sao2ra?aj$ 9 Frivičnom zakonu BiH isprava je de:inisanakao predmet koji je podo2an ii odre-en da su;i kao dokaz takve činjenice koja je odznačaja za pravne odnose$#' 9 savremenoj iteraturi isprava je dokument odnosno zapisu pisanom o2iku u kojem su sadr;ane činjenice koje su predmet utvr-ivanja krivičnog

postupka, u kojem sučaju mogu 2iti crte;i, pisma, skice, knjige, oduke zapisnici, atestii potvrde, tj$ svaki drugi materija, 2ez o2zira za koju svr&u je namijenjen$1$ (i%ovi&, 8., Krivi'no procesno pravo, vo! i op9ti !io, II iz%ijenjeno i !opunjenoiz!anje, Pravni aku-tet niverziteta u )i0a&u, 2$$*:37411

ru#a', 8., Krivi'no procesno pravo, vo! i procesni su#jekti, (-u#eni g-asnik;epu#-ike (r#ije, )eogra!, 2$$4:3$112 -an 1. (tav. 23 Krivi'nog zakona )i

*



#nimi koji su dobiveni u registraiji !injenia. 1nimci koji su do2iveni na ovajnačin, imaju svojstvo dokaza, @to podrazumjeva da tijeima odnosno organima postupka

pru;aju pomo? u procesu zakjučivanja da i postoji ii ne postoji činjenica, a koje tre2ada 2udu utvr-ene datim postupkom$ *e&nički snimci mogu se razumjeti kao oni snimici

o činjnicama koje se tre2aju utvrditi u krivičnom postupku, a koje su do2ivene uz pomo? neki& te&nički& instrumenata procesom registracije, i to akustički&, optički& iikom2inovani& optičko akustički& eemenata$#3 Bitno je da se istakne kako su pojediniautori iz segmenta krivično A procesnog prava mi@jenja da te&nički snimci nisu oso2itvid dokaza, nego da su oni samo dokazno sredstvo, koje se pojavjuje :ormom isprave,

jer njena sadr;ina mo;e da 2ude izra;ena na 2io koji način izra;avanja, a ne samo i jedino pismenim zapisom, nego i zvučnim ii video zapisom$

1.. Do-aan+e1..1. Po+a /r6a do-aan+a

Dokazivanje u krivičnom postupku mo;e se de:inisati kao procesna radnja, gdjese uz pomo? dokaza vr@i utvr-ivanje činjenica va;ni& za pravino presu-enje u pogeduutvr-ivanja krivnje i u pogedu odmjeravanja ispravne krivičnopravne sankcije$9potre2a dokaza u krivičnom postupku z2og potvr-ivanja odre-eni& činjenica zove sedokazivanje$ Dokazivanje predstavja procesnu radnju koju čine procesne radnje gdje seuz pomo? dokaza vr@i utvr-ivanje reevantni& činjenica u krivičnom postupku$ .noo2u&vata sve činjenice koje su va;ne za presudu$ 1voje temeje dokazivanje zasniva nanačeu kontradiktornosti, neposrednosti, upotre2e zakoniti& dokaza i načea so2odneocjene dokaza$ +ačeo neposrednosti podrazumjeva da su dokazi ispred suda izvedeni uizvornom o2iku$ Pored dokazivanja, činjenice koje se imaju dokazati, mogu 2itiutvr-ene i na osnovu vastitog opa;anja, @to predstavja drugi vid nji&ovg utvr-ivanja$ 9tom sučaju razikujemo dvije :orme dokazivanja u krivičnom postupku ično opa;anjetijea postupka 7uz pomo? procesni& radnji, kao @to su pretres stana, uvi-aj,rekonstrukcije doga-aja, prepoznavanja predmeta i oso2a i suočenje8 i procesdokazivanja$

9 najop@tijem smisu, proces dokazivanja na osnovu ičnog opa;anja predstavjazakjučak o nepostojanju ii nepostojanju činjenice i njenog sadr;aja 7kvantitet i kvaitetsadr;aja8 uz pomo? ični& odnosno vastiti& čua tijea ii su2jekta od koji& se utvr-uju$>a raziku od ovog vida dokazivanja, kad se činjenice utvr-uju sporednim putem, tj$dokazivanjem, tijea koja su zadu;ena za nji&ovo dokazivanje imaju se susresti sa tzv$

„posrednicima“ u nji&ovom postpuku utvr-ivanja, od čije vjerodostojnosti zavisi i samavjerodostojnost zakjučka o tome da i postoje ii pak ne postoje odre-ene činjenice$9tvr-ivanje činjenica ne znači ni@ta drugo nego da se uvjeri u nji&ovo postojanje iinepostojanje, a način na koji ?e se utvrditi od strane suda predstavja centrano pitanje,kako krivičnog, tako i svakog drugog sudskog postupka$#%

Pret&odno navedena dva načina utvr-ivanja činjenica u postupku, razikuju se i po sadr;aju i po posjedicama koje od nji& nastupaju, u smisu postojanja o2jektivneistinitosti onoga @to je utvr-eno$ *ako, nije te@ko izvesti zakjučak o spoznaji postojanjaii nepostojanja činjenica koje se tre2aju utvrditi u krivičnom postupku koje se tre2ajudo2iti ičnim opa;anjem suda ii pak drugog organa postupka koji ima ova@tenje da i&utvrdi$ +avedeno va;i uz ispunjen usov da su navedena tijea izvr@ia utvr-ivanje

13 )aer, ., n.!., 1**5:36$14 Krapac, D., n.!., 2$$3:31+

1$



činjenice na zakonit, nepristrasan i o2jektivan način, te imaju zaista ve?u te;inu negospoznaja o tome da i postoje ii nepostoje navedene činjenice, do koji& se do@o uz

pomo? dokaza na posredan način, tj$ dokazivanjem$ .no @to je svr&a dokazivanja ukrivičnom postupku jeste spoznaja procesno pravni& i materijano reevantini&činjenica, na osnovu koji& ?e sud samostano donijeti oduku koja je ispravna$

1..2. Predet do-aan+a

9 krivičnom postupku, predmet dokazivanja jesu sve činjenice koje imaju značajza dono@enje sudske oduke, koje uz to za&tjevaju dokazivanje$ 9 odre-enoj krivičnojstvari predmet dokazivanja mogu 2iti samo pravno reevantne činjenice$ .ne senazivaju jo@ i „gavnim činjenicama“, te „neposredno značajnim činjenicama“, ai one

jesu uvijek činjenice koje ?e u konačnici :ormirati pravno činjenično stanje koje predstavja 2it za ispravno dono@enje sudske oduke, odnosno to su činjnice koje predstavjaju predmet procesa dokazivanja$#5 <eevante su iz razoga @to pravo na takvečinjenice uvijek nadovezuje odre-ene pravne posjedice$ *o nadovezivanje se vr@i u

krivično materijanom i krivično procesnom pravu$ zuzetak od navedenog predstavja,kad se na činjenice koje se imaju utvrditi u krivičnom postupku, mo;e nadovezati

posjedica i neki& drugi& grana prava, npr$ gra-anskog prava kad se radi o činjenicamakoje se odnose na neko prejudicijano pitanje iz navedene grane prava ii na nekiimovinsko pravni za&tjev$

Dake, imaju se dokazati samo činjenična pitanja$ )injenice koje se odnose na područje krivično materijanog prava odnose se jedino na krivično djeo, odgovornost,te ka;njivost$ *o su činjenice koje se odnose na djeo i počinioca tog djea, o2jetivne isu2jetivne$ .2jektivne se odnose na op@te karakteristike krivičnog djea, odnosno oni&koje su zajedničke za sva krivična djea i to predvi-enost u zakonu, radnja, krivica i

protivpravnost$ 1u2jektivne činjenice su one koje se odnose na oduke o ka;njivosti ioduke o krivičnoj odgovornosti$ Frivično materijane činjenice mogu se odnosti i nakriminoo@ku ičnost počinioca, te prognozu toga kako 2i se on mogao pona@ati i dr;atiu 2udu?nosti$ Procesno va;ne činjenice, tj$ one koje se odnose na procesno pravo suva;ne da 2i se rije@io pitanje nade;nosti 7mjesto izvr@enja krivičnog djea, mjesto gdje

2oravi ii pre2iva osumnjičeni za to djeo8, zatim izuze?e sudija, povratak u pret&odnostanje, priznavanje karakteristike o@te?enog i s$

9tvr-ivati se u krivičnom postupku, osim činjenica za čije postojanje krivično

materijano i krivično procesno pravo neposrednim putem vezuje odre-ene činjenice,

mogu i druge činjnice od koji ne zavisi primjena normi prava, ai koje mogu pridonijetidono@enju zakjučka o tome da i postoji pravno reevantna činjenica ii ne$ .ne suneva;ne s aspketa krivičnog prava, ai su va;ne u spoznajnom smisu nakon @to suutvr-ene, te ogičkim promi@janjem mo;emo donijeti zakjučak o nepostojanju ii

postojanju reevantni& pravni& činjnica$ *eorija krivično procesnog prava ove činjnice poznaje kao inidicijane činjenice ii kra?e indicije u koje uaze sve one činjnice kojedopu@taju da se stvori zakjučak o reevatnim pravnim činjenicama, odnosnoomogučavaju proces dokazivanja odučni& činjenica$ na kraju, tre?a grupa činjenica

jesu pomo?ne činjenice u čiji sastav uaze one činjenice na čijem se osnovu vr@i prosu-ivanje i zakjučivanje o vjerodostojnosti, kvaitetu i pouzdanosti odre-enogdokaza$ Pomo?ne činjenice su2jekti krivičnog postupka u nekim priikma utvr-uju kad

15 (i%ovi&, 8., n.!., 2$$*:313

11



se mora izvr@iti provjera pouzdanosti nekog izvora spoznaje o reevanciji pravni&činjenica ii indicijama$

9 primjeru, pomo?ne činjenice predstavjaju okonost da je svjedok na icumjesta provajivanja u stan vidio optu;enog kako na e-ima nosi vre?u A kratkovidanE

da je o@te?ena koja tvrdi da ju je optu;eni poku@ao siovati, ustvari njegova razvedenasupruga koju je napustioE da je optu;eni napisao pismo u kojem priznaje krivnju zaodre-eno izvr@eno krivično djeo, ustvari napisaa tre?a oso2a$#6 z pret&odnonavedenog mo;e se izvesti zakjučak da se u krivičnom postupku imaju utvrditi tri vrstečinjenica#$ aterijano pravno i procesno pravno reevatne odnosno odučne činjniceE'$ ndicijane činjenice ii indicije i3$ Pomo?ne činjenice, @to stvara osnov za trodio2nost činjnica koju poznaje teorijakrivično procesnog prava$#/

=ko je u pitanju podjea reevantno pravni& činjenica na dvodio2u činjenica,

onda razikujemo dokazuju?e koje su posredne i neposredne i gavne činjenice$ Gavnečinjenice jesu „sastav djea u svim njegovim eementima“, odnosno predstavjaju

predmet dokazivanja, dok u dokazne činjenice uaze sve one činjenice iz koji& sezajedno sa drugim činjenicama vr@i zakjučivanje o datoj gavnoj činjenici$ #! 9 teoriji

prava razikuju se i druge vrste činjenica, koje mogu 2iti spoja@nje i unutra@nje$1poja@nje se mani:estuju u vanjskom svijetu, te se mogu podvrgnuti neposrednomispitivanju, z2og čega je nji&ovo utvr-ivanje jednostavnije$ 9nutra@nje činjenice odnosese na unutra@nji, du@evni ;ivot ičnosti kao @to su svijest, voja, namjera i s$, a mogu seutvrditi psi&oo@kim ii psi&ijatarskim ispitivanjem, introspekcijom ii pak zakjučivanjem koje sudac izvodi iz činjenica koje su utvr-ene spojnim putem$ +akraju, u iteraturi je poznata i podjea na negativne i pozitivne činjenice, i na sporne inesporne činjenice$ +egativne činjenica su one činjenice čije dokazivanje vr@iimpikacija pozitivne činjenice, te je dovojno da se doka;e suprotna pozitivnačinjenica, 2ez o2zira @to se veiki 2roj negativni& činjenica mo;e dokazati neposrednim

putem$ )injenica ne mora 2iti sporna, da 2i 2ia predmet dokazivanja, dake mogu sedokazivati i nesporne činjenice$ =ko postoji sagasnost stranaka o tome da i postoji iine postoji činjenica, to ne oso2a-a sud du;nosti da je doka;e$ Predmet dokazivanjamogu 2iti i činjenice koje su neposredno poznate sudiji i to ga ne oso2a-a du;nostidokazivanja$ =ko 2i sudija koristio svoje ično saznanje koje je stekao izvan procesa,njegovo 2i svjedočenje kao svjedoka i samim tim njegova ocjena kao sudije izmaka

javnosti, te onda ne 2i 2ii izo;eni kontradiktornom pretresanju, koje je sredstvo da se

kontroi@e tačnost i odredi značaj dokaza$

#"

1..). $n+en7e -o+e /e u 4o/tu4-u ne do-au+u

+esporan je stav da se u krivičnom postupku imaju utvrditi sve činjenice kojeimaju va;nost da 2i se donijea pravina presuda$ +orma materijano krivičnog pravaodre-uje koja ?e činjenica 2iti va;na za presudu, ai isto tako zavisi i od tvrdnje stranke

16 Krapac, D., Kazneno proceno pravo, Prva knjiga: Institucije, Inor%ator, "agre#,2$$$:23*17 <vu teoriju su u #iv9oj jugos-ovneskoj nauci krivi'no procesnog pravanaj!os-je!nije zastupa-i )aer i ru#i9a1+

(okovi&, (., Dokazivanje in!icija%a, Kragujevac, 1**7:6+1* asi-jevi&, =., (iste% krivi'no procenog prava (>;, (avre%ena a!%inistracija,)eogra!, 1*+1:2*6

12



o tome da i postoji ii nepostoji takva činjenica$ +a drugoj strani, da i postoji procesnopravna činjenica zavisi od norme krivično procesnog prava$ 9 praviu ovo pravo, dake krivično procesno, ne vr@i odre-ivanje kruga reevantni&materijanopravni& činjenica koje sud ima utvrditi$ 9 krivičnom postupku neke sečinjenice ne dokazuju, jer je nji&ovo dokazivanje pak, nepotre2no, odnosno mo;e 2iti

za2ranjeno zakonom$ Fad 2i se morae dokazati sve okonosti procesa, su-enje 2i u tomsučaju 2io onemogu?eno, jer „cio ;ivot za čovjeka ne 2i 2io dovojan da se rije@inajo2ičnija stvar$'(

$injenie !ije je dokazivanje nepotrebno. 9 ovom sučaju se radi o činjenicamakoje su pravno reevantne, a koje sud koristi kao utvr-ene kad donosi presudu, te iako i&u toku procesa ne dokazuje, zato @to su dokazi sami po se2i, iz razoga svoje notornosti,očigednosti ii pak drugi& razoga$ 9tvr-ivanje takvi& činjenica 2io 2i uzaudan posao,tro@io 2i se nepotre2no rad dr;avni& organa, a sučaj 2i gu2io na svojoj pregednostiz2og :ormuarnosti koje nisu potre2ne$ Prema tome, i po tom osnovu ne vr@i sedokazivanje sijede?i& činjenica

%!igledne !injenie" a to su činjenice koje su same po se2i dokaz, zarad svojeočigednosti, te stoga nema potre2e da se vr@i nji&ovo dokazivanje 7npr$ dokazivanje

punojetnosti oso2e kod ica za koje je očigedno da ne postoji nikakva sumnja da je ve?odavno izi@o iz punojetstva, iako je to va;na činjenica od koje zavisi kojea?e sesankcija iza2rati, vrsta postupka ii ne@to drugo$

%pšte poznate ili notorne !injenie. +otorne činjenice koje su judske činjeniceii prirodne, ii pak :aktičke situacije iz pro@osti ii pak iz sada@njosti o kojima imasaznanje sa karakeristikom istine i koje je pro@ireno na @iri krug judi, iz načina na kojisu ostvarene i rasprostranjenje$ Fako se notorne činjenice ve? smatraju ustanovjenim,sud ?e u tom sučaju samo konstatovati nji&ovo postojanje, 2ez da je dokaziva, kao da jenjena istinitost utvr-ena u krivičnom postupku$ Pri tom se takva „poznatost“ tumači nanačin da takvu činjenicu mo;e znati 2io koje razumno judsko 2i?e sa prosječnimiskustvom u ;ivotu, te da se 2ez posjedovanja pose2ni& stručni& znanja o njoj steknesaznanje iz svima poznati&, pouzdani& izvora$ 9 ovom sučaju notornost se neizjednačava sa mi@jenjem ve?eg ii manjeg 2roja judi, tako da sudija u takvimsučajevima mora koristiti i svoje neposredno znanje odnosno saznanje$ 1am sud vr@iocjenu toga da i je neka činjnica op@tepoznata ii ne, ai to opet ne predstavja predmetdokazivanja$ .na mora 2iti konkretna, te da se odnosi na konkretan sučaj ii stanje, kao@to imaju va;nost neki &istorijski doga-aji, kao @to je @trajk, prestanak rata, vrijeme

popava, onda se u to mogu u2rajati neki geogra:ski podaci, kao @to je razmak izme-udva mjesta i tome sično$

Presupmije. .va vrsta činjenica predstavja ustanovu koje su nastae na osnovu prirodnog odvijanja stvari i op@teg iskustva, te na osnovu zakona, da pod odre-enimusovima postoji odre-eno činjenično stanje, koje nije neposrednim putem dokazanokao istinito i 2ez njegovog pose2nog dokazivanja$ Presumpcija vr@i oso2a-anje sudijeda dokazuje, te mo;e 2iti trajna i neo2oriva činjenica, 2ez da se dokaziva suprotno$1vaka presumpcija je reativna i aposoutna, te oak@ava su-enje kad se koristi

presumpcija od strane nekog su2jekta, on nema potre2e da podnosi 2io kakve dokaze očinjenici koja je predmet dokazivanja, ve? samo dokaz o tome da su presumpcije

ispunjene, te se činjenica koja je predmet dokazivanja smatra kao istinita$ Fod reativne2$ asi-jevi&, =., n.!., 1*+1:2*6

13



presumpcije doazi do dokazivanja činjenice koja je predmet dokazivanja, samo i jedinou sučaju kad se ona osporava$ 9 sučaju kad presumpcije ne odgovaraju stvarnomstanju činjenica, one se mogu osporavati neposredno i putem pose2ni& procesni&ustanova za otkanjanje @tete$ 0ikcije, za raziku od presumpcija ne postiču iz iskustvakoje je 2azirano na praktičnom iskustvu, nego je ona pravna konstrukcija koja vr@i

zamjenu dokazivanja postavjanjem takvi& kriterija, za koje se zna da ne odgovarajuistini i :ikcije su iskjučene iz krivičnog postupka, kao one koje su direktno suprotnematerijanoj istini$

$injenie !ije je dokazivanje zabranjeno. 9 ovom sučaju radi se o situacijamakada svjedok predstavja ice koje 2i svojim svjedočenjem odao neku vojnu, dr;avnuii su;2enu tajnu, dok ga organ koji je za to nade;an oso2odio takve du;nostiE

2ranitej optu;enog odnosno osumnjičenog kod kojeg su mu poznate neke činjenice izsamog svojstva @to predstavja nji&ovog 2ranitejaE ice koje 2i svjedočio, a time

povrijedio neku vjersku ii su;2enu tajnu 7vjerski su;2nik, novinar u svr&u za@titenekog izvora in:ormacije, 2ije;nik, advokat, 2a2ica, jekar i s$8, osim u sučaju da nije

nikakvim pose2nim propisima oso2o-eno te du;nosti$ >atim, za2ranjeno je da se vr@iutvr-ivanje činjenica, čijim 2i se dokazivanjem naru@ia odre-ena tematska vezanost

presude za optu;2u, kao i utvr-ivanje činjenice, čijim 2i se dokazivanjem povrijediaza2rana da se preinači presuda na @tetu optu;enog ica itd$

1.5. %eret do-aan+a

*eret dokazivanja kao pojam podrazumjeva teret da se predo;e dokazi i teret dase uvjeri sud u istinitost činjenice koje se tvrde$ Du;nost da se u utvrdi postupku ono @tose tvrdi ii pak teret dokazivanja stoji u zavisnom odnosu od toga o kakvom se tipukrivično postupka radi ii je to samo na tu;iocu ii na tu;iocu i na sudu$ 9 optu;nom iiakuzatorskom krivičnom postupku teret dokazivanja e;i na tu;iocu i svoje temeje imau načeu akuzatornosti, koji počiva na maksimi rimskog prava, tj$ da onaj koji ne@totvrdi mora to isto i dokazati$ *ako je naprimjer, krivični postupak u Cngeskoj, gdje jekrivični postupak čisto akuzatorski, pitanje tereta dokazivanja ure-uje se na takav način,da ako do-e do nekog spora, progonitej je du;an s pravne strane dokazati navode svojeoptu;2e, činjenice koje su sporne, dok je optu;eni oso2o-en da 2io @ta dokaziva$ Fako

je u krivičnom postupku Cngeske načeno podijejena djeatnost su-enja izme-u porotei sudije, doktrina koja se 2avi teretom dokazivanja, razvia je dva s&vatanja sadr;aja tog

pojma, a koja je utemejena na dugotrajnoj praksi sudova ommon 4aa$

Prvi sadr;aj svoje upori@te ima u pravnoj du;nosti stranaka krivičnog postupkada izo;i takve dokaze koji su dovojni da 2i se utvrdie neke sporne činjenice, te setakva du;nost naziva dokaznim teretom 7eng$ Cvidentia 2urden8$ .vo se u prvom reduodnosi na progoniteja$ =ko to pak počinitej ne uradi, od2rana ima pravo da predo;isudiji, da 2ez rasprave oso2odi optu;enog, jer se radi o sučaju na koji je neop&odnoodma& odgovoriti$ =ko se, ipak su-enje nastavi, stranka A progonitej ima du;nost daistinitost svoji& navoda ii tvrdnji o postojanju reevantni& pravni& činjenica, utvrdi sa

pravnim standardom izvjesnosti, odnosno mora uvjeriti porotu u nji&ovo postojanje$.va se du;nost najče@?e naziva teretom uvjeravanja odnosno pravnim teretom, zavisi okojem se autoru radi$ =ko teret dokazivanja ii teret uvjeravanja spojimo u jedan pojam,do2it ?e se op@te pravio o teretu dokaza koje je na snazi u Cngeskoj, a koje gasi „u

krivičnom postupku progonitej mora iznijeti takve dokaze koji ?e opravdati postojanje

14



činjenice koje su pravno reevantne, i koje ?e 2iti dovojne za uvjeravanje da 2i sedonijea presuda od strane porotnika“$

+avedeno pravio se odnosi na skupinu svi& oni& reevantni& pravni& činjenicaodre-enog konkretnog sučaja, osim ako se radi o izuzetku, u kojima teret dokazivanja

preazi na od2ranu u segmentu reevantno pravni& činjenica, kao @to je npr$neuračunjivost$ +a drugoj strani jedna od osnovni& karakteristika inkvizitorskog postupka jeste teret dokazivanja u o2avezi suda$ 1avremeni krivični postupak koji jemje@ovitog tipa, u koje je prisutan za&tjev za kontradiktorno@?u djeomično ograničen ukorist tra;enja materijane istine, načeo podjee tereta dokazivanja zamijenjeno jenačeom tzv$ odgovornosti suda za nastupanje dokaza,'# po kojem sudija zajedno sadjeatno@?u stranaka, 2rine o dokazivanju oni& činjenica koje su va;ne za postupak$ 9ovom sučaju načeo sudske odgovornosti nastupa kao posjedica načea istra;ivanjaistine i načea o:icijenosti, a ima za cij da se utvrdi istina o postojanju krivičnog djea ikrivca za to djeo$ Frivično procesno pravo u Bosni i Hercegovini novijeg datuma usvoju praksu pri&vatio je načeo iz rimskog prava da pada na teret stranke teret

dokazivanja reevantno pravni& činjenica koja i& tvrdi, a ne na onoga ko i& osporava$ 9tom smisu, tu;iac je pravno du;an da doka;e navode svoje optu;2e, dok je optu;enioso2o-en du;nosti dokazivanja$ 1toga, krivični postupak u Bosni i Hercegovini,karakterističan je po tome da teret dokazivanja da je optu;eni počinio odre-eno krivičnodjeo na strani tu;ioca, pri čemu ne smije 2iti zanemarena uoga, u pravcu dokaza kojise tre2aju izvesti, imaju optu;eni, njegov 2ranitej i sično$

1.8. Po/tu4a- do-aan+a

Postupak dokazivanja sastavjen je na tri stadija i to#$ Pri&vatanje odnosno nastupanje dokazaE'$ zvo-enje dokazaE3$ .cjena dokaza$ 1vaki od ovi& stadija zaokru;en je u onaj dio krivičnog postupka, čija je osnovnakarakteristika pred sudom, tj$ gavni pretres$ 9 ovom sučaju gavni pretres je centrana inajva;nija :aza krivičnog postupka uop@te i krivičnog postupka u prvom stepenu$ Fao

prva :aza krivičnog postupka, gavni pretres je podijejen na sedam dijeova, od koji& jenajznačajniji dokazni postupak$ Dokazni postupak od navedeni& dijeova predstavja

jezgru, odnosno centrani dio krivičnog postupka$ Fako je ure-en krivični postupak usov je i toga kakav ?e 2iti kvaitet sudski& oduka, zato @to samo pouzdano i zakonitoizvo-enje činjenica daje mogu?nost da se donesu pravine i zakonite presude$ 9 toku

dokaznog postupka imaju se poduzeti i procesne radnje kojima se vr@i utvr-ivanje svi&reevantno pravni& činjenica, koje daju odgovore na sva pitanja proceno i materijano pravne prirode, kako 2i 2ia donijeta oduka o nekoj krivičnoj stvari$ Dokazni postupak je po svojim stadijima tj$ dijeovima najva;niji dio gavnog pretresa, sa napomenom daodre-eni stadiji ii dijeovi dokazivanja mogu 2iti izvedeni prije nego @to nastupi gavnarasprava, s tim @to moraju 2iti u skadu sa načeom neposrednosti$ Dokazni postupak uorganizacionom smisu postavjen je na takav način da njime dominiraju akuzatorskieementi, ai nisu neevidentni ni inkvizitorski eementi$

9 skadu sa dominantnom uogom akuzatorski& eemenata u ovom dijeugavnog pretresa, dokazni postupak je karakterističan sa punim ispojavanjem načea

kontradiktornosti, kad se rije@ava spor izme-u dvije suprostavjene strane$ Da 2i se21 ru#a', 8., n.!., 2$$6:252

15



osiguraa jednakost stranaka u sporu za&tijeva da se po@tivaju prava na pravičnasu-enja, te u okviru njega, pose2no tzv$ minimum prava koji je zagarantovanCvropskom konvencijom o judskim pravima i e-unardnog pakta o gra-anskim i

poitičkim pravima$'' Dokazni postupak značajan je i u segmentu za@tite osnovni&judski& prava i so2oda, odnosno o2igatorne primjene me-unardoni& standarda kad se

radi o za@titi navedeni& prava i so2oda$ *ijekom dokaznog postupka u punom izra;ajudoazi za@tita minimuma judski& prava i osnovni& so2oda svakog ica koje je optu;enoza izvr@enje odre-enog krivičnog djea, a koja garantuje čan 6$ Cvropske konvencije ojudskim pravima 7pravo na javno i pravedno su-enje, da se su-enje izvr@i u razumnomroku pred nepristrasnim i nezavisnim sudom, pravo da se svatko smatra nevinim dok sene doka;e suprotno, pravo da svako koristi jezik koji razumije i pravo na 2espatnogtumača, u sučaju da ice ne razumije jezik koji sud koristi, pravo na 2agovremenuod2ranu, pravo na od2ranu, samostano ii uz pomo? 2ranioca, a ako ga ice ne mo;eo2ez2jediti, da mu sud o2ez2jedi 2espatnog 2ranioca8 i čan #%$ stav 3$, tačka g$e-unarodnog pakta o gra-anskim i poitičkim pravima koji pro@iruje kataog

pret&odno navedeni& prava, tako @to svakom ko je optu;en za neko krivično djeo

o2ez2je-uje da se ne vr@i prisia njegovog svjedočenja protiv samog se2e ii pak da prizna krivicu$

9 tom smisu, dokazni postupak uvodi novi način utvr-ivanja istine u samomkrivičnom postupku$ *o je, dake, osnovni način kroz koji se reaizuje kroz suočavanjedvije strane sa suprostavjenim interesima, a koje imaju izvesti svoje dokaze sa punomdokaznom inicijativom$ z tog razoga, u strukturi dokaznog postupka su dominantniakuzatorski eementi$ Fad se rje@ava spor dvije ravnopravne strane, njegovukarakterisiku čine usmenost, javnost, kontradiktornost i javnost pretresa$ 1toga jekontradiktornost gavni princip u izvo-enju dokaza na gavnom pretresu, zato @to se

procesne radnje ispitivanja svjedoka, drugi& dokaza ii pak vje@taka o2avja po praviuunakrsnog i direktnog ispitivanja, te se ovaj mode krivičnog postupka naziva iadversarni mode krivičnog postupka$ >a ovaj mode, speci:ično je da se istina tre2autvrditi na osnovama otvorenog i javnog suočavanja od2rane i optu;2e uz predočavanjedokaza pred sudom koji je neutraan$ Drugi pomo?ni način na koji se mo;e utvrditiistina čine eementi istra;nog odnosno inkvizitorskog krivičnog postupka, a kojiupori@te ima u smanjenoj aktivnosti od strane suda dok traje dokazni postupak, ai uz

pravo koje je jo@ uvijek značajno da sam naredi da se izvode dokazi, te u svakommomentu mo;e postaviti pitanje svjedoku optu;2e ii od2rane, a sve s osnovim cijemda se svstrano pretrese predmet$ 9z ovo, sud je zadra;ao i kontroonu :unkciju, koja imaza cij da se svi dokazi izvedu u skadu sa praviima koji su propisani zakonom, i da se

otkoni sve ono @to 2i mogo odugovačiti postupak, a ne doprinosi razja@njavanjustvari$ .vim putem se o2ez2je-uju usovi koji su neop&odni da 2i se opravdao javniinteres, tj$ da niko nevin ne 2ude osu-en, a da s druge strane onaj ko je zaista kriv,iz2jegne kaznu$

+a ovaj način su ispunjeni principi zakonitosti koji su odre-enim čanom '$ stav#$ >FP BiH$ Prema ovome, centrana :aza koju ima krivični postupak potvrdia je da je>akon o krivičnom postupku BiH pri&vatio mje@oviti sistem krivičnog postupka čija je

2it kom2inacija evropskog kontinentanog sistema sa tradicionanim eementima i ango A američkog sistema sa akuzatorskim eementima$'3

22 >i-ipovi&, ?j. i sara!nici, 8o!u- 2 / Krivi'na o#-ast: Postupak optuenja i g-avnipretres (= )i, (arajevo, 2$$6:151

16



1.6.1. "a/tu4an+e do-aa

Predaganje dokaza jeste jedno od osnovni& prava, a za koje smatraju da ?e potkrijeptiti nji&ove tvrdnje$ .vo je navedeno i u odred2ama >FP BiH, koji govori otome da 2raniac i stranka imaju pravo da pozovu svjedoke na gavni pretres$ 1tranke i

2raniac, u tom smisu imaju puno pravo pozivati svjedoke, te iznositi druge dokaze, aukoiko sud pri&vati nji&ove prijedoge da sasu@a vje@take i svjedoke, dostavit ?e im pozive$ Dake, stranke i 2raniac dokaze u krivičnom postupku Bosne i Hercegovinemogu prvenstveno predagati, s tim @to to pravo pripada i sudu, @to je odre-enoodred2ama čana 6$ stav '$ >FP BiH, u kojima se govori o dokazima čije je izvo-enjenaredio sud ii vije?e$

9 pogedu izvo-enja dokaza od strane stranke, njenog 2ranioca ii suda ukrivičnom postupku nije odre-eno nikakvim rokovima$ .vo oso2ito vrijedi za strankukoja mo;e sudu predagati i iznositi nove dokaze i činjenice ne samo do okončanjakrivičnog postupka, nego i postupku koji se pokre?e po vanrednom pravnom ijeku$

)injenica da je neka od stranaka izvea ii pak predo;ia izvo-enje dokaza, ne

znači da ?e ti dokazi 2iti izvedeni na gavnoj raspravi$ .vo pravo je ograničenoodre-enim :ormano pravnim normama, koje ne dopu@taju da se izvode dokazi, kao ioduka suda koje mo;e da ne pri&vatiti izvo-enje odre-eni& dokaza, ukoiko nemajuznačaja da se utvrde činjenice u krivičnom postupku$ 9 ovom sučaju sudija ?e,odnosno predsjednik suda da od2ije prijedog da se izvode dokazi, ako do-e dosijede?i& zakjučaka ako okonosti koje stranka i 2raniac ;ee dokazati nema značajaza predmet 7ne radi se o okonostima u proceno i materijano pravnom smisu, nitinastupjene okonosti nemaju oso2inu tzv$ činjenica inidija ii pomo?ni& činjenica8E iida je dokaz koji je ponu-en aposoutno nepotre2an 7ako je okonost koju ;ee iznijetistranka i 2raniac ve? utvr-ena ii se radi o okonostima na koje je izvedeno ve?dovojno dokaza8$

Pored dokaza koje sud ima pravo od2iti, imaju dokazi za koje je za2ranjeno dase izvode$ 9 tom smisu dokazne za2rane o2u&vataju za2ranu da se izvode dokazi, prikojima su neke za2rane apsoutne, za2ranu da se koriste dokazi koji su prikupjeni nanezakonit način i za2rana odre-enog načina na koji se prikupjaju ii izvode dokazi$ 9

prvu grupu pret&odno navedeni& dokaza, spadaju da se kao dokazi ne mogu upotrije2itiu sučajevima učinjenja krivični& djea protiv čovječnosti i vrijednosti koje su za@ti?eneme-unardnim pravom, pristanak ;rtve ne mo;e se upotrije2iti u priog od2rane

optu;enog$ 9 drugu grupu dokazni& za2rana, po navedenoj kasi:ikaciji u2raja seza2rana da se koriste nezakoniti dokazi, a takvi su naprimjer dokazi, koji su prikupjeni povredom neki& osnovni& judski& prava i temejni& so2oda koja su propisana ustavomi me-unardonim ugovorima koje je rati:iciraa Bosna i Hercegovina, kao i dokaze kojisu pri2avjeni 2itnim povredama zakona i zakonski& odred2i krivičnog postupka$ 9tre?u grupu dokazni& za2rana u2raja se to da se od osumnjičenog ii 2io koje drugeoso2e koja ima uče@?e u postupku ne smije iznu-ivati 2io kakva izjava ii priznanje, tese prema svjedoku, osumnjičenom ii optu;enom ne smije izvr@iti primjena 2io kakvemedicinske intervencije, te mu davati neka sredstva pod čijim 2i dejstvom mogao davatiodre-ene iskaze$

23

(ijer'i& / o-i&, ., a!io%eragi&, 8., ur'evi&, 8., Kaurinovi&, D., (i%ovi& 8.,Ko%entari zakona o krivi'no%@kazneno% postupku u )osni i ercegovini, "aje!ni'kiprojekat ije&a Avrope i Avrospke ko%isije, (arajevo, 2$$5:66*

17



1.6.2. Io9en+e do-aa

zvo-enje dokaza predstavja da se dokazi izvode na zakonit način, a sa cijemda se steknu saznanja činjenica koje su predmet dokazivanja$ zvo-enje dokaza ne znači

ni@ta drugo nego da se koriste izvori ii nosioci dokaza z2og utvr-ivanja sadr;aja samogdokaza i njegovog uno@enja u zapisnik$ Dokaz uazi u krivični postupak uz pomo? procesne radnje koja se zove dokazno sredstvo$'% .d tipa na kojem je postavjen krivični postupak zavisi i kojem ?e su2jektu u postupku pripasti izvo-enje dokaza$ 9akuzatorskom postupku dokaze ?e izvoditi stranke u prisutnosti sudije, kome je pripaatek nadzorna oduka$ 9 inkvizitorskom postpuku je sasvim suprotna situacija, u kojemstranke nemaju nikakvog uče@?a kad se radi o izvo-enju dokaza, te izvo-enje dokaza

pripada iskjučivo i samo sudu$ 9 mje@ovitom krivičnom postupku, stranke mogu 2iti prisutne priikom izvo-enja dokaza i uz to mogu aktivno učestvovati u tom procesu$ 9krivičnom postupku Bosne u Hercegovine, dokazna inicijativa 2ranioca i stranaka nagavnom pretresu izra;ena je kroz to @to imaju pravo da preda;u i izvode dokaze$ Fad

je u pitanju izvo-enje dokaza, onda se radi o sticanju spoznaje o sadr;aju predmeta$ Fadse povjeri izvo-enje dokaza 2raniocu ii strankama, onda se to zasniva na spoznaji da ?esvaka stranka na naj2oji mogu?i način mo?i da predstavi i od2rani svoju tezu o tome@ta se stvarno dogodio, odnosno iznijet ?e činjenični presik predmeta, ukoiko 2udesposo2ona da sama izvede dokaze za koje smatra da tre2aju 2iti izvedeni, da 2i potvrdiitezu koju iznosi$

9 pogedu redosjeda izvo-enja dokaza, on 2i 2io sijede?ia8 dokazi čije je izvo-enje predo;io tu;iac i koje on i izvodi i na kojima zasniva svojutu;2u A dokazi optu;2eE

28 dokazi čije je izvo-enje predo;io 2raniac optu;enog ii optu;eni, te na kojima sezasniva nji&ova od2rana dokazi od2raneEc8 dokazi optu;2e kojima mogu 2iti osporeni i po2ijeni dokazi od2raneEd8 dokazi od2rane koji nastupaju kao odgovor na po2ijanje, @to je ustvari tzv$ dupika, ato su dokazi koji su predo;eni da se izvedu od strane od2rane, a pomo?u koji& se

po2ijaju navodi koje je iznio tu;iac u ciju da se po2iju navodi od2rane iz dokazaod2raneEe8 dokazi čije je izvo-enje naredio vije?e odnosno sudijaE:8 sve dokaze koji imaju reevanciju da 2i se izreka krivičnopravna sankcija$ Dokazi seizvode ovim redom po čanu '6#$ stav '$ >FP BiH, osim u sučaju da z2og interesa

pravde nije drugačije odre-eno$

>akon, tako-er, dopu@ta da u interesu pravde sudija ii vije?e sudija odredidrugačiji redosjed izvo-enja dokaza od ovoga kako je navedeno$ nteresi pravde koji 2iopravdai takvu radnju jesu sijede?i e:ikasniji pretres dijeova predmeta koji se odnosisamo na pojedine dijeove krivičnog djea ii optu;2e, ukoiko se gavni pretres vodi uskadu sa optu;nicom koja je o2u&vatia vi@e optu;eni& ii pak vi@e krivični& djea, ai iz2og potre2e za@tite odre-eni& učesnika u krivičnom postupku$ .dred2a po kojoj jeodre-en drugačiji redosjed izvo-enja dokaza od ovoga koji je naveden, suprotno jeodred2ama čana '%($ >FP BiH, po kojem je odučivanje da se odstupa od redovnogredosjeda raspravjanja na gavnom pretresu ostavjeno u nade;nosti predsjednikavije?a$'5 Fad govorimo o modeima izvo-enja dokaza u krivičnom postupku, onda se tu

24

)u#a-ovi&, =., Daj'i&, B., Daj'i&, B., ovi %o!e-i ispitivanja svje!oka na raspravi,Bna-i Pravnog aku-teta niverziteta u "enici, #roj 1$., 2$1$:22625 >i-ipovi&, ?j., i sara!nici, n.!., 2$$6:155

1+



radi o uniateranom modeu koji je zastupjen za evropsku kontinentanu tradiciju i 2iaterani mode koji je karakterističan za ango A saksonske pravne tradicije$

&nilateralni model. zvo-enje dokaza po ovom modeu je stvar dr;avni& organa,@to 2i drugim riječima 2io dr;avni monopo prikupjanja dokaza$'6 +ade;nost suda je

da izvodi dokaze, dok je nade;nost dr;avni& organa da provode istrage, prikupjajučinjenice, tj$ dokaze koje su reevantne za sučaj$ 1ud je jedino tijeo koje je ova@tenoda poziva svjedoke da daju iskaz, u kojem sučaju ?e svjedok iznijeti sve @to mu je odoga-aju poznato, koje je u praviu neometano$ +akon @to svjedok neometano da svojiskaz, sudija pristupa ispitivanju svjedoka i drugi& stranaka u krivičnom postupku$1tranke u tom sučaju nemaju mnogo maneverskog prostora, jer je dotad ve? sve rečeno@to je tre2ao 2iti, te se onda nji&ova uoga svodi na to da mo;da iznesu neke dijeovekoje svjedok nije iznio u svom izaganju$

1udija u krivičnom postupku nije du;an da se osoni samo na izvore koji su predo;eni od strane stranaka, nego je so2odan da koristi sve raspoo;ive činjenice

kojima nastoji da izgradi dosjedan i jedinstven sučaj$ skazi svjedoka nisu podo;niunakrsnom ispitivanju, te se u tom sučaju zakjučak donosi neovisno od toga kojoj jeod stranaka iskaz i@ao u priog$ Prema nekim autorima, uniaterana metoda vr@i

psi&oo@ko preoptere?enje tijea postupka, i to na takav način da onaj ko istra;uje mora postaviti &ipotezu o tome @ta se dogodio, pa ko je neko iz tu;ia@tva ii neko odistra;iteja skon postavjenoj &ipotezi, imat ?e vi@e senzi2inosti za dokaze koji imaju

potvrditi optu;nicu, nego za njenu suprotnost, @to ?e kod njega dovesti do preranogzakjučivanja i samim tim psi&oo@kog optere?enja &ipotezom krivnje$

'ilateralni model. 9 2iateranoj metodi stranke na vasitutu inicijativu izvodedokaze, dok sud u tom sučaju predstavja samo nadzorni organ$ 1trankama je datotakvo ova@tenje izvo-enja dokaza iz razoga @to su stranke vi@e motivisane od suda zaizvo-enjem takvi& dokaza, koji če potkrijepiti nji&ove tvrdnje, te iznositi sa2osti

protivnički& činjenični& tvrdnji$'/ 9 ovom modeu vr@i se po@tivanje načeakontradiktornosti, te se z2og toga ispitivanje svjedoka sastoji iz tri dijea unakrsnogispitivanja vo-eno od protivstranke, gavnog ii direktnog ispitivanja vo-enog odstranke koja je pozvaa svjedoka i ponovnog ispitivanja koje iznova vodi stranka koja je

pozvaa svjedoka$ 9 čisto 2iateranom modeu ne postoje sudski dokazi, nego samodokazi koje iznosi stranka$ 1tranke ?e u tom sučaju odučiti o dokazima koji ?e 2itiupotrije2jeni u postupku, i ako oduče neke da izostave, sud u tom sučaju nema pravoda tra;i dodatna o2ja@njenja za takvu radnju od strane stranke$ 1udija, dake u praviu

nema ova@tenje da samostano pri2avja dokaze i da i& izvodi, pri ?emu se negativnastrana ove metode javja kao 2ojazan da 2i ga ta pasivnost moga ograničiti u nekimsučajevima u njegovoj spoznaji$ .vo je iz razoga @to svaka stranka poziva vastitesvjedoke, te i& na raspravi i ispituje$ 1tranke prije rasprave imaju pravo razgovarati sasvjedocima koje su pozvae, te i& uvje;2avati u iskazu koji tre2aju da daju, dok je takavnačin u uniateranom metodu nedopu@ten, te se smatra suprotnim praviima koja va;eza advokatsku pro:esionanu etiku$'!

26 Da%a9ka, 8., Dokazno pravno u kazneno% postupku / oris novi0 ten!encija,Pravni aku-tet niverziteta u "agre#u, 2$$1:1327

8organ, A. 8., (o%e Pro#-e%s o Proo un!er t0e Bng-o / a%erican (ste% o ?itigation, Co-u%#ia niversit Press, e Eork, 1*56:332+ Kantoci, 8., )ari'i&, =.,n.!., 2$11:6

1*



Priikom ispitivanja svjedoka stranke nastoje da potenciraju samo na onomdijeu ispitivanja koje je njima u interesu, priikom čega vodi računa da ne postavi neko

pitanje, na koje 2i svjedok dao odgovor koji 2i i@ao u priog protivstranci$ 1ud tu imauogu nepristrasnog ar2itra koji ?e nakon svi& izneseni& činjenica oda2rati one koje činevjerodostojnu siku o onome @to se zaista dogodio$ +egativna strana ovog modea

ogeda se u tome @to se pro2iranjem činjenica koje ?e svjedok iznijeti pred sudom stvara prostor za umjetno o2ikovanje prirodnog doga-aja, čime se gu2i cjeovita sikastvarnog doga-aja, te se često doga-a da ona sr; koja je gavna nit doga-aja ne iznese,

jer to svjedoka niko nije pitao$ 1toga, Dama@ka tvrdi da je uniaterana metoda 2oja zaizvo-enje dokaza i utvr-ivanje činjenica, dok 2iaterana metoda ima prednosti kad seradi o provjeri istra;nog rezutata$'"

1.8.). "e4o/redno o9en+e do-aa

Fako smo vidjei iz pret&odnog izaganja, dokazivanje svoj temej ima u po@tivanju odre-eni& principa, u kojem sučaju u prvom redu doazi do izra;aja princip

neposrednosti koji podrazumjeva da se dokazi pred sudom izvode u svom izvornomo2iku$ =ko se radi o dokazima kao @to je, na primjer, svjedočenje, vje@tačenje, strankaii 2raniac ?e izvesti dokaze na gavnom pretresu tako @to ?e zakonom propisanimnačinom, ispitati svjedoke i vje@take, a ako se radi dokazima koji imaju o2ik isprava,iznijet ?e i& nji&ovim čitanjem, i prio;iti i& u sudski spis$ Fad se radi o dokazima kojise ogedaju u iskazivanju oso2a, onda ?e nji&ovo izvo-enje 2iti izneseno direktnim,unakrsnim ii dodatnim ispitivanjem, s tim @to sudija mo;e u svakom trenutku, za kojion odredi, da postavi pitanje svjedoku ii vje@taku$

9koiko se radi o dokazima koji su rezutat te&ničkog snimanja činjenica, nagavnom pretresu se izvode nji&ovim reprodukovanjem, dok se te&nički snimak pria;eu sudski spis$ +akon nji&ovog izvo-enja na gavnom pretresu kao dokaza, moraju se

podnijeti i u orginau$ Pri ovom navodu, neop&odno je imati na umu da je orgina samspis ii snimak ii pak sičan ekvivaent, kojim se ostvaruje jednako dejstvo od straneoso2e, koja ga pi@e, snima ii izdaje$ Dokazi u o2iku isprava ii te&nički za2ije;eni&činjenica, kao i dokazi koji čine iskazi oso2a, na gavnom pretresu mogu 2iti izvedenikao dokazi od2rane, dokazi optu;2e ii pak kao dokazi koje je naredio sudija, tj$ vije?esudija, te u zavisnosti od toga odre-en je redosjed kojim ?e se izvoditi na sudu$ +aosnovu toga da sud samo mo;e donijeti presudu koja je zasnovana na dokazima ičinjenicama, mo;e se konstatovati da su načea kontradiktornosti načeo usmenostiizra;eni na gavnom pretresu$ 9 ovom smisu načeo usmenosti 2i podrazumjevao da se

sve procesne radnje poduzimaju u usmenom o2iku kako 2i i stranke i sud imaineporedni uvid u sadr;aj dokaza, dok 2i načeo neposrednosti podrazumjevao da sesudu omogu?i direktniji uvid u činjenične tvrdnje koje daju stranke$ *o neposrednoza&tjeva da se o ovim tvrdnjama stranaka mora izvesti dokaz u izvornom o2iku, te nataj način spriječio gu2itak neposrednog odnosa koji postoji izme-u takvi& dokaza iraspravnog suda$

Dake, u dokaznom postupku raspravni sud uvijek mora imati ostvaren kontaktsa izvorom dokaza, te izvo-enje dokaza ne smije prepustiti nekom drugom tijeu, tečitati zapisnik koje je sastavio neko drugo tijeo o tom dokazu$ 1toga je neop&odnoa8 dokazi koji se sastoje od iskaza oso2a, te oso2e se moraju izvesti pred sud i pred

sudom 2iti sasu@ane, 2ez o2zira na činjenicu @to su ve? ispitane u istra;nom postupku,2* Da%a9ka, 8., n.!., 2$$1:131*

2$



te nji&ov iskaz nije dopu@teno da se mijenja zapisnikom koji je sastavjen u ranijim:azama postupkaE

28 isprave ii 2io kakvi drugi pisani dopisi koji imaju :ormu dokaza na sudu sedostavjaju u orginau, a ne kopiji, te se taj orgina reprodukuje, odnosno čitaEc8 gavana rasprava mora se voditi u kontinuitetu, 2ez prekida, kako 2i se upravo

iz2jego da postoji vremenski razmak izme-u njeni& dijeova A roči@ta ii izme-u njenogzavr@etka i dono@enja presude$ *akvi prekidi 2i osa2ii utiske suda o dokazima koji suizvedeniEd8 gavna rasprava mora se voditi u nazočnosti sudskog vije?a u stanom sastavu, zato@to 2i inače presudu donijee sudije, koje nisu imae uče@?e u dokaznom postupku, gdjesu in:ormacije crpii iz zapisnika o izvedenim dokazima, uz povredu :ormaneneposrednosti$

1.. O7+ena do-aa

.cjena dokaza predstavja posjednju i najva;niju aktivnost od strane suda uz

čiju se pomo? posti;e cij i smisao dokazivanja$ Fako je svr&a dokazivanja u svakomkrivičnom postupku da se utvrde sve činjenice 2itne za navedeni postupak i dono@enjeispravne presude, neop&odno je da se svaki dokaz koji je izveden i ocijeni$ Prema tome,ocjena dokaza predstavja takvu aktivnost od strane suda kojom se vr@i utvr-ivanjevjerodostojnosti dokaza u odnosu na neku spornu činjenicu$ .cjena toga od strane sudada i je neka činjenica istinita ii neistinita vr@i se na gavnom pretresu, te je iza;e urazozima presude$

Pojedini sistemi krivičnog postupanja pored suda, poznaju i druga tijea kojavr@e ocjenu dokaza, a to je tzv$ porota$ *ako i pored porote i suda, ocjenu dokaza moguraditi i stranke, kao @to je tu;iac i optu;eni$ to se tiče načina na koji se vr@i ocjenadokaza, &istorijat sudske prakse poznaje dva gavna o2ika ocjene dokaza u nekomkrivičnom postupku$ *o je zakonska ii :ormana ocjena dokaza i so2odna ocjenadokaza, odnosno ocjena dokaza na osnovu so2odnog uvjerenja suda$3( 1toga ocjenadokaza mo;e 2iti rije@ena na dva načina da se ostavi sudiji mogu?nost da sam stvorikriterije prema kojima ?e izvr@iti ocjenu dokaza ii pak davanjem mjeria na osnovukojeg ?e ocjeniti dokaze u samom zakonu 7zakonska ocjena dokaza8$

1..1. ;orana a-on/-a o7+ena do-aa

0ormana odnosno zakonska ocjena dokaza speci:ična je za invizicioni odnosno

istra;ni postupak$ Postoji kad se ocjena dokaza koji su izvedeni, te utvr-ivanje činjenicakoje se njima dokazuju vr@i u skadu i po praviima zakona, u kojima je i odre-eno kojikvaitet i kvantitet dokaza tre2a da 2ude steknut, da 2i činjenice koje su predmetdokazivanja moge 2iti uzete kao dokaz odnosno 2ie dokazne$ >akonska ocjena dokaza

je takav vid ocjene dokaza koji podrazumjeva da je zakonom ve? unaprijed odre-eno, pod kakvim ?e se usovima neka činjenica smatrati dokazom, a koja ne, te koika jedokazna snaga svakog pojedinačnog dokaza$

Fad je u pitanju praktična primjena zakona i ove ocjene dokaza, sudija imastrogu du;nost da se pridr;ava zakonski& odred2i, te da dokazima prizna onu vrijednostkoja im je zakonom dodijejena, 2ez o2zira da i on imao ično uvjerenje o tome koja je

stvarna vrijednost takvi& dokaza$ >2og toga se sudija u ovom sučaju geda kao vrsta3$ a-i-ovi&, ., n.!., 2$12:156

21



te&ničara, koji ima zadatak da utvrdi kako kvaitet, tako i kvantitet dokaza koji se tra;iza utvr-ivanje činjenica u krivičnoj stvari$3# >akonska ocjena dokaza mo;e 2itinegativna i pozitivna$ Fod pozitivne ocjene dokaza sud mora uzeti u o2zir da jeodre-ena odučna činjenica dokazana, tj$ da je dijeo izvr@eno, da je optu;eni počinioctog dijea, kad nastupi kvaitet i kvantitet dokaza koji je odre-en zakonom$ u o2rnutom

sučaju, sud mora da uzme u o2zir da nije činjenica dokazana, ako nije zakonom propisan navedeni kvaitet i kvantitet, pa ni u sučaju kad 2i njegovo uvjerenje 2iosuprotno$ Prema ovoj varijanti to 2i značio da je sud u potpunosti vezan za zakon kadse radi o ocjeni dokaza$

9 pogedu negativne zakonske ocjene dokaza, ona 2i se ogedaa u sijede?emsud ne mo;e uzeti odre-enu činjenicu kao dokazanu dok se zakonom propisan kvaitet ikvantitet dokaza ne stekne, a ako se pak navedene karakteristike postignu, sudija jeso2odan da po svom vastitom uvjerenju ocijeni da i je neka činjenica dokazna ii ne$9 ovom sučaju sudija ne mora protivno svom uvjerenju, da prenagasi odre-enjučinjenicu kao dokaz, ai ipak mora suprotno svom mi@jenju, da donese oduku da

činjenica nije dokazana, ako se dokazi nisu ostvarii koji su propisani zakonom, uprokosnjegovom ičnom u2je-enju da su takvi dokazi dovojni$ +egativna teorija predstavja sdruge strane kom2inaciju pozitivne zakonske ocjene dokaza i ocjene dokaza koja jerezutat so2odnog uvjerenja od strane sudije, a koja je pretpostavka za osuduoptu;enog$3'

entrano mjesto u :ormanoj odnosno zakonskoj ocjeni dokaza zauzima priznanje optu;enog ica, koje se od optu;enog iznu-ivao tako @to je stavjan na muke, pri ?emu se samo mučenje nazivao „pripremom mučenja“, @to je tad i u to vrijeme 2iouniverzaan način da se provede istraga$ 1 druge strane, u savremenom krivičnom

postupku, osim u izuzetnom pogedu utvr-ivanja odre-eni& činjenica je napu@tena zaradkoristi so2odne ocjene dokaza, a koja predstavja kamen temejac u savremenimkrivičnim postupcima, te tekovinu dokaznog prava koja je neopoziva$

1..2. So<odna o7+ena do-aa

1o2odna ocjena dokaza odnosno ocjena dokaza po so2odnom uvjerenju sudije postoji kad sudija vr@i takvu ocjenu dokaza na osnovu dokaza koji su izvedeni, a ne po praviima zakonski& normi$ .vo načeo so2odne ocjene dokaza ne predstavjaapsoutnu so2odu, jer je ona ograničena zakonitostima judskog razmi@janja i nekimop@tim praviima ogike i iskustva$ *akvo uvjerenje sud :ormira na osnovu psi&oo@ke

ocjene dokaznog materijaa i ogičke anaize, a da uz to nije vezan ni uz kakve zakonskenorme koje se odnose na ocjenu dokaza$ 9 tom sučaju ima samo o2avezu da o tojocjeni koju je dao, poo;i račun u o2razo;enju svoje oduke$ . tome koju vrijednostima pojedini dokaz, sudija :ormira na osnovu svoje inteigencije, stečenog znanja iiskustva, poznavanje psi&oogije judi i ogike stvari$ +a ovakav način kad se ocijenedokazi oni su svestrani i potpuni$

31 (tevanovi&, ., Krivi'no procesno pravo, (avre%ena a!%inistracija, )eogra!,

1*+2:1*+32 ru#a', 8., Krivi'no procesno pravo, vo! i procesni su#jekti, (-u#eni g-asnik;epu#-ike (r#ije, )eogra!, 2$$4:2*5

22



1o2odna ocjena dokaza 2i 2ia ocjena koja je oso2o-ena pravni& pravia, a koja 2i a priori odredia vrijednost pojedinačni& dokaza$33 *o znači so2odnu, razumnu iogičnu ocjenu dokaznog materijaa, a da 2i 2ia takva, so2odna ocjena dokaza mora

2iti adekvatno o2razo;ena$ .vo o2razaganje tre2a da iskjuči samovojnost sudije isuda, te da se omogu?i uvid, da i je ocjena dokaza 2ia u zakonskim okvirima, da i su

se pravino primjenii zakoni ogike o pravinom zakjučivanju i mi@jenju$ Prema tome,so2odna ocjena dokaza, kad se radi o konkretnom krivičnom predmetu, za&tjeva da seo2razo;i u sadr;ajnom smisu, svaki dokaza pojedinačn, ai i svi dokazi zajedno$ 9skadu sa odre-enim krivičnoprocesnim načeima, kao @to su načeo javnosti,kontradiktornosti, a i dvostepenosti spriječeno je da do-e do izra;aja samovoja sudijekad se radi o so2odnoj ocjeni dokaza$ +a osnovu navedenog, so2odna ocjena dokazamo;e se sagedati i u drugostepenom postupku, zato @to se u o2razo;enju presudeiznosi na osnovu čega se uzima da je neka činjenica dokazna, odnosno da nije dokazna,i način na koji se do@o do takvog zakjučka$3% 1toga, sud ima o2avezu da u o2razo;enjuoduke koju je donio navede činjenice na osnovu koji& je donio takvu oduku, i ne mo;eu tom sučaju dati 2io kakvo uvjerenje, ve? samo i jedino uvjerenje koje je o2razo;eno

po praviima dijaektike i ogike$ Dake, oduke koje su donosene od strane suda ukrivičnom postupku moraju 2iti 2iti donesene kao zakonite oduke koje su zasnovane nareevantnim pravnim činjenicama$ 1ud mo;e samo na osnovu činjenica koje su izvedenekao dokazi donijeti nji&ovu so2odnu ocjenu na gavnom pretresu$ 1o2odnoj ocjenidokaza ne smeta to @to je sudija o2avezan da doka;e da postupak spovodi na zakonit inepristrasan način, ve? ima zadatak da o2ez2jedi vjerodostojnost dokaza i po@tivanje

prava stranke pri izvo-enju dokaza, a i očuvanju reda odr;avanja samog postupka, kao injegovoj 2rzini$

+ačeo so2odne ocjene dokaza propisano je i u krivičnom postupku Bosne iHercegovine, i to u čanu #5$ >FP BiH$ 9 ovom čanu odre-eno je da pravo tu;ioca,suda i drugi& organa koji imaju uče@?e u krivičnom postupku nije vezano, a pose2nonije ograničeno zakonskim dokaznim praviima, da ocjenjuju da i neka činjenica

postoji ii ne$ +a nju se nadovezuje odred2a koja navodi da sud ima du;nost da nasavjestan način ocijeni svaki dokaz, da i pojedinačno ii u vezi sa nekim drugimdokazima, te na temjima takve ocjene dokaza izvede zakjučak, da i je neka činjenicadokazana ii ne$ *o u konačnici znači da sudija vode?i se rezutatima odre-enogkonkretnog istra;ivanja u nekom krivičnopravnom predmetu, ocjenjuju?i oso2inedokaza koji su izvedeni pojedinačno i me-uso2noj su vezi, doazi do uvjerenja onepostojanju ii postojanju činjenica u krivičnom postupku$

2. DIR#K%"O, U"AKRS"O I DODA%"O ISPI%IA"J# USIS%#MU KRII$"O& PRO'#S"O& PRAA BOS"# I

(#R'#&OI"#

2.1. (/tor+/- rao+ u e+aa 'oon La=*a

Dokazna te&nika novog do2a u koju se u2raja direktno, dodatno i unakrsnoispitivanje svjedoka, svoje temeje naazi u 1=Du krajem #!$ stoje?a$ 9 pogedu

33 (ijer'i& / o-i&, ., a!io%eragi&, 8., ur'evi&, 8., Kaurinovi&, D., (i%ovi& 8.,

n.!., 2$$5:7634 (ijer'i& / o-i&, ., a!io%eragi&, 8., ur'evi&, 8., Kaurinovi&, D., (i%ovi& 8.,n.!., 2$$5:76

23



evropskog ta, tu je normativno preuzeta u njemačkom Frivičnoprocesnom redu iz#!/"$ godine, paragra:om '3"$ kojim je predvi-eno da se dokazi na gavnoj raspraviizvedu i od od2rane i od optu;2e, @to u praksi nije ni za;ivjeo$ >načajan pro2oj angoamerički& procesni& ideja u Cvropi je 2io nakon @to se zavr@io svjetski rat, da 2i seograničia dr;avna represija i da se otkone mnogo2rojne sa2osti koje su 2ie

karaktristične za tradicionani mode izvo-enja dokaza$ Po uzoru na ango američkimode, novu dokaznu te&niku prvo su preuzei taijani u svoj >FP 7#"!!$8, zatim Ha@ki*ri2una za 2iv@u Iugosaviju, Hrvatska u >FP '((!$ godine, te na kraju i 2osansko&ercegovačko zakonodavstvo u >FP BiH 7'((3$8$

Dake, sve do poovine #!$ stoje?a pravnicima u Cngeskoj nije 2io dopu@tenoda 2udu prisutni na raspravama za te;a krivična djea, te su one odvijane u o2ikune:ormanog prepiranja navodne ;rtve i optu;enika pred sudom$ +akon @to im je 2iodopu@teno, pravnici su počei da uzimaju u svoje ruke optu;2e i od2rane, i davai su im:ormani o2ik izvo-enja dokaza, kakav je nama danas poznat, a unutar njegarazgraničenje direktnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja$35

Fako je napomenuto, značajan pro2oj ango američki& procesni& radnji na toCvrope 2io je nakon zavr@etka svjetskog rata, a s pose2nim ;arom to se desio kad seraspaa sovjetska imperija$ Primajivom potencijau takvi& ideja daa su doprinosnegativna iskustva ste?ena u vrijeme kad je nad Cvropom vadaa sa2ost dr;avnerepresije, pa je nakon soma totaitarni& re;ima porastao interes za procesne :orme kojesu optu;eniku pru;ie vi@e prostora da mo;e voditi spor sa dr;avnim su;2enicima kojisu učesnici krivičnog postupka$

Dinamika u izvo-enju dokaza od strane stranaka zagoicao je re:ormom skonedu&ove, te je počeo da nagriza sta2inost doma?e procesne 2a@tine$ *ome je u priogi@a i svijest o sa2im stranama tradicionanog dokaznog re;ima, pračenog nedovojnim

poznavanjem pro2ema, koje u praksi uzrokuje primjena stranačke metode izvo-enjadokaza$ 9 itaijanskoj procesnoj praksi te&nika izvo-enja dokaza od stranaka za;ivjea

je samo u dono@enju op@ti& odred2i, da 2i se nji&ova detajna razrada prepustia sudskoj praksi$ 1tranačko izvo-enje dokaza usvojeno je od strane Ha@kog tri2unaa za ratnezočine, gdje su gavnu riječ dugo vremena vodii odnosno imai ango A američki

pravnici$ <ad ovog suda doprinio je da ango A američki dokazni sti prodre na prostore 2iv@e Iugosavije, te je pod uticajem me-unardonog :aktora do@ao i u 2osansko&ercegovačko procesno zakonodavstvo '((3$ godine, te ga je '((!$ godine pri&vatia i Hrvatska u novom >akonu o krivičnom postupku$

2.2. Dre-tno, una-r/no dodatno /4tan+e /+edo-a na ra/4ra u //teu-r3no 4ro7e/nog 4raa Bo/ne (er7egone

Fao @to smo mogi vidjeti pret&odnim izaganjem, direktno, unakrsno i dodatnoispitivanje u sistem na@eg pravosu-a do@o je po uzoru na zemje ommon 4aa '((3$godine, koji je donio i niz novina, a to je akuzatorski eement, čija se reaizacija odvijakroz suočavanje dvije usprostavjene strane$ .2je strane izvode svoje dokaze, te imaju

punu dokaznu inicijativu$ .vim se uvodi i novi sistem ispitivanja svjedoka na raspravi,

a to je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje, te se uoga suda u ovom sučaju35 Da%a9ka, 8., n.!., 2$1$:+22

24



postavja u drugi pan, gdje su akuzatorski eementi u ovoj :azi krivičnog postupkadominantni$ Prema odred2ama >akona o krivičnom postupku BiH, dokazi se izvode

prema praviima direktnog odnosno gavnog, dodatnog i unakrsnog ispitivanja, s pravom suda da u svakom trenutku mo;e postaviti pitanje svjedoku ii pak vje@taku$Prema čanu '6'$ >FPa BiH uveden je kontradiktoran način ispitivanja svjedoka

odnosno navedeni čan propisao je da se ispitivanje svjedoka u prvom redu vr@i odstrane stranke, koja je u ovom sučaju 2raniac koji je pozvao svjedoka @to u krajnjojiniji predstavja direktno tj$ gavno ispitivanje$ 9nakrsno ispitivanje postoji kadsuprotna stranka vr@i ispitivanje svjedoka, dodatno ispitivanje postoji kad svjedoka

ponovo ispituje stranka ii 2raniac koji ga je pozvao u svojstvu svjedoka$

2.2.1. Dre-tno >gano? /4tan+e /+edo-a

Direktno ispitivanje je prva :aza u ispitivanju svjedoka na gavnom pretresu$ +avedeno ispitivanje podrazumjeva isptitivanje svjedoka od strane stranke, tj$ 2ranitejakoji je predmetnog svjedoka pozvao u tom svojstvu kao vastiti dokaz$ ij ovakvog

ispitavanja je povojnost i korisnost iskaza za stranku koja ga je predo;ia$ 9spje@nodirektno ispitivanje je ono koje omogu?ava da se od njega do2iju sve činjenice odva;nosti, a koje tre2aju podr;ati njen predmet$36 9 ovom sučaju svjedok se naazi ucentru pa;nje, so2odan u davanju iskaza, a u su@tini predstavja &ronoogiju onoga @tose dogodio$ 1vjedok svoj iskaz daje u kontinuitetu, a koji se mo;e prekinuti u sučajuako svjedok iznosi detaje koji nisu 2itni za dati sučaj$ Direktno ispitivanje ima i svojuo@u stranu, jer se u takvom ispitivanju ostavja manje prostora za unakrsno ispitivanje$skaz svjedoka tre2a da potvrdi teze optu;2e, od2rane i time zatvara krug u kojem 2i sestvorii razičiti dokazi$ 9 praviu tu;iac ?e predo;iti da se pozovu svi svjedoci, zato@to ga na to o2avezuje >FP BiH, i to načeo jednakosti u postupanju$ .sim toga, tu;iac?e u uvodnom izaganju iznijeti dokaze na kojima se zasniva optu;nica$ 9 tom sučajuogično 2i 2io da se nakon @to potvrdi optu;2u, tu;iac 2avi dokazima optu;2e, zato @to

je njegov cij da direktnim ispitivanjem svoji& svjedoka doka;e da je njegova optu;2aosnovana$ 1 druge strane od2rana se 2avi svojim svjedocima i dokazima u koje onauazi, kao i dokazima koje je tu;iac i sud isto tako, ostavio od2rani u :azi istrage, a koji,s druge strane idu u korist optu;enom$

.d2rana odnosno optu;2a, prije nego predo;i izvo-enje dokaza kroz ispitivanjesvoji& svjedoka, mora u potpunosti znati @ta do2ija, a @ta s druge strane mo;e izgu2itiispitivanjem svjedoka$ 1vakako, prije nego se neka stranka pozove u svojstvu svjedoka,

pret&odno se mora utvrditi da i ?e njen iskaz 2iti pouzdan i osjetjiv, kako se nosi sa

so;enim situacijama, kakvu reakciju ima na odre-ene okonosti, a potom neza2oravjaju?i činjenicu da ?e svjedok nakon @to 2ude direktno, odma& 2iti i unakrsnoispitan$ +akon @to se utvrde na pret&odno navedeno pozitivne okonosti, od2ranaodnosno optu;2a mo;e svjedoka pripremiti da se pojavi na sudu, svjedoči, da ?e 2iti iunakrsno ispitan, da sasu@a do2ro pitanje koje mu se postavja, pa tek onda da dajeodgovor$ Fad svjedok 2ude tačno upoznat sa svojom uogom u postupku, onda je do2ro

pripremjen za svako ispitivanje$

9 praviu prvo mu se postavjaju pitanja koja se odnose na to da se upozna otkudsvjedoku saznanja za predmetni doga-aj$ +akon takvog uvodnog ispitivanja, kojima jecij predstavjanje i upoznavanje svjedoka, svjedoku se postavjaju tzv$ narativna

36 Kisi&, ., nakrsno ispitivanje: pitanja u korist v-astiti0 tvr!nji, <K< ;eporter oratni% z-o'ini%a 15, (arajevo, 2$12:31

25



pitanja$ *o su pitanja na koja se odgovor sastoji od so2odnog izaganja svjedoka oonome @to je vidio, odnosno čuo, kada, kako, gdje i @ta se u su@tini dogodio, kakvo jeuče@?e imao u datom doga-aju, odnosno da iznese sve ono @ta mu je poznato o

predmetu svjedočenja$ .vako ispitivanje svjedoka tre2a da se odvija postavjanjemtematski& pitanja koja se odnose na to ko je sve 2io prisutan datom doga-aju, a da se

prekine samo konkretnim pitanjem kojim tre2a da se razjasni neka nejasno?a ii dopuniiskaz, ako se svjedok udaji od svog izaganja$ 9 praviu, sva druga pitanja koja imajuza cij razja@njenje, dopunu ii provjeravanje onoga @to je svjedok iznio u svomizaganju, naj2oje je postavjati kad svjedok zavr@i sa izaganjem$3/

1u@tinu direktnog ispitivanja predstavja dijaog izme-u svjedoka i ispitivača7tu;iac, 2raniac i optu;eni8$ Branioci 2iraju naje:ektniju :ormu ispitivanja tako @totačno postavi redosjed pitanja$ Pitanja tre2aju 2iti opisna, tematska, jasna i razumjivaza sve učesnike u postupku$ Pri svakom ispitivanju, ispitivanje u svakom trenutku tre2ada ima u vidu svoj cij u konkretnom krivičnom postupku i svoju tezu o odučnimčinjenicama koje omogučavaju ostvarenje tog cija$ Direktno ispitivanje tre2a da se vr@i

na način koji tre2a da osigura do2ijanje sveo2u&vatni&, sigurni& i precizni& odgovora odsvjedoka o predmetu svjedočenja$

9 tom sučaju, neop&odno je da se ima u vidu da svaki poku@aj prikrivanja ii pak zata@kivanja neki& istina ii sa2i& strana svjedočenja sa aspekta 2ranioca ii stranke,otvara priiku suprotnoj stranci da u :azi unakrsnog ispitivanja otkrije sa2e stranesvjedočenja o konceptu doga-aja, te da takvim otkrivanjem dovede u pitanje i ostaeodgovore svjedoka do2ijene priikom direktnog ispitivanja$3!

+a kraju se mo;e izvesti zakjučak da iskaz svjedoka mora 2iti potpun, te da jeneop&odno da se svjedok izjasni o svim činjenicama koje su mu poznate, pa čak i onimakoje su nepovojne$ +a takav način doazi do iskjučenja ii pak su;avanja mogu?nostiza unakrsno ispitivanje$ =ko sud na kraju direktnog ispitivanja ne postavi nijedno

pitanje svjedoku, a suprotna strana odustane od unakrsnog ispitivanja, onda to predstavja najpouzdaniji znak uspje@no odvijenog direktnog ispitivanja$ Bitnakarakteristika direktnog ispitivanje jeste i za2rana sugestivni& pitanja, koja u su@tini

podrazumjeva da se postavjanjem takvim pitanja istovremeno sugeri@u svjedokuodre-eni odgovori koji se od njega očekuju, odnosno to su takva pitanja koja navode naodgovor koji se ;ei čuti$

>FP BiH ograničio je direktno ispitivanje tako @to je za2ranio da se postavjaju

sugestivna pitanja, a pri unakrsnom ispitvanju navedeni >akon dozvojava postavjanjeovakvi& pitanja$ zuzetak od ovog pravia jeste da se sugestivna pitanja mogu postavititokom direktnog ispitivanja, ako se ;ei neka činjenica koju je iznio svjedok dodatnorazjasniti$ Fada se radi o postavjanju sugestivni& pitanja svjedoku, name?e se i pitanjeda i se strankama tre2a dopustiti postavjanje sugestivni& pitanja da 2i se osvje;io

pamčenje svjedoka i da se ukone eventuane 2okade u njegovom pam?enju$

2.2.2. Una-r/no /4tan+e /+edo-a

>FP BiH unakrsno ispitivanje de:ini@e kao ispitivanje svjedoka od strane 2ranioca kao stranke koja nije pozvaa svjedoka$ 9nakrsno ispitivanje podrazumjeva

37 >i-ipovi&, ?. i sara!nici, n.!., 2$$6:1723+ >i-ipovi&, ?. i sara!nici, n.!., 2$$6:173

26



ispitivanje od strane suprotne stranke, tj$ 2ranioca koja i& nije predo;ia kao svoj dokaz$Fako smo vidjei iz pret&odnog izaganja, unakrsno ispitivanje se poduzima nakondirektnog ispitivanja, odnosno nakon @to se svjedok ispita od strane stranke ii 2raniocaod koji& je predo;en u svojstvu svjedoka, suprotna stranka ii 2raniac imaju pravoispitati tog svjedoka$ 9 centru pa;nje je ispitivanje svjedoka od strane optu;2e odnosno

od2rane$ .vo ispitivanje je od pose2nog značaja pri ispitivanju svjedoka koga je predo;io tu;iac$ Frajni cij navedenog ispitivanje jeste da se s jedne strane eimini@u iiu2a;e činjenice odnosno pravni značaj direktnog ispitivanja, tj$ o2ezvrije-ivanje iskazasvjedoka koji je dao davanjem odgovora na direktna ispitivanja$ 1 druge strane, cijunakrsnog ispitivanja 2io 2i da se dovede u pitanje pouzdanost takvog iskaza, odnosno

provjerava se vjerodostojnost o pouzdanosti iskaza svjedoka i njegove pri&vatjivosti ukonkretnom sučaju$ 1toga, svr&a ukarsnog ispitivanja 2ia 2i da se dopune iskazi irazjasne eventuane nejasno?e koje su proizi@e direktnim ispitivanjem, ai i da se

provjeri tačnost iskaza i vjerodostojnost svjedoka$3"

Fad se ovako de:ini@e cij unakrsnog ispitivanja onda je on destruktivan, @to mu

i jeste krajnji cij, a to je da se osa2i i ako je ikako mogu?e o2ezvrijedi @tetni iskazsvjedoka, kako 2i se argumenti suprotne stranke progasii kao 2ezvrijedni$ 1 drugestrane, cij unakrsnog ispitivanja mo;e 2iti i kontruktivan, @to se u praksi rijetko de@ava,a to je da se od svjedoka do2ije povojan iskaz, @to mo;e teoretski 2iti cij unakrsnogispitivanja$ 1toga, cij konstruktivnog unakrsnog ispitivanja 2io 2i da se nečiji predmetizgradi povojnim i pozitivnim iskazom koji je do2ijen od svjedoka suprotne strane,čime se potkrepjuje vastiti gavni iskaz$%(

2.2.). Pret4o/ta-e e@-a/nog una-r/nog /4tan+a

2.2.3.1. Priprema

+aprijed navedeno navodi na zakjučak da je unakrsno ispitivanje usmjereno kadva di:erentna cija, a to je unapre-enje argumentacije vastite strane i podrivanjeargumentacije suprotne strane$ Prvi sučaj odnosi se na to kad se unakrsnim ispitivanje;ei do2iti povojan iskaz, a u drugom sučaju radi se o ograničavanju iskaza iisvjedoka$ *eorija i praksa poznaje preovadavaju?i stav da unakrsno ispitivanje nijeuvijek nu;no, a pogotovo nikad nije o2avezno$ *o 2i daje značio da se ono poduzimasamo ako je direktno ispitivanje dao rezutat koji je @tetan za suprotnu stranku, odnosnoda se unakrsno ispitivanje poduzima samo onda ako je svjedok nanio @tetu teoriji

predmeta, tezi od2rane odnosno optu;2e, te da se u tom sučaju radi o svjedoku čiji je

iskaz destruktivan za tok odvijanja postupka$ >a raziku od njega, konstruktivan svjedok u praviu ne nanosi nikakvu @tetu, zato @to u svom izaganju govori istinu, te onda nema potre2e za unakrsnim ispitivanjem$

Dake, cij unakrsnog ispitivanja nikako ne smije 2iti da se naru@i istinitost itačnost dokaza, @to 2i 2io veoma rizično, o2zirom da 2i i sama zavr@nica postupka 2ia@tetna$ .vakav stav, daje proizvodi zakjučak da unakrsno ispitivanje svjedoka imasmisa, samo ako je iskaz svjedoka do2ijen priikom direktnog ispitivanja po svojojkvaiteti i sadr;ini takav da dovodi u pitanje tezu koja je predmet zastupanja suprotnestranke$ 1toga 2i, osnovni princip koji podrazumjeva unakrsno ispitivanje 2io da se ono

3*

Da%a9ka, 8., n.!., 2$1$:+3$F4$ (tone, 8., nakrsno ispitivanje u krivi'no% postupku, Ke%igraGka tra!e,(arajevo, 2$$+:2$15

27



nikad ne o2avja, ako ne postoji konkretna i jasna svr&a$ +a osnovu pret&odnonavedenog mo;e se zakjučiti da e:ikasno unakrsno ispitivanje omogu?ava da se poni@tiii osa2i dokazna snaga iskaza protivne strane koji su dati na gavnom odnosnodirektnom ispitivanju, kao i pri2avjanje in:ormacija koje idu na korist strane koja vr@iunakrsno ispitivanje$ 9nakrsnim ispitivanjem ;ei se posti?i to da se provjere oni dokazi

u čiju vjerodostojnost postoji sumnja, te da se osvijete nedostaci svjedoka, pa čak i dase diskredituje, i sijedom toga utvrditi činjenice koje idu u korist ispitivača koji provodiunakrsno ispitivanje$%#

.snovni predusov koji tre2a 2iti ispunjen da 2i se izvr@io unakrsno ispitivanjesvjedoka jeste da postoji jasna teza koja u konkretnom predmetu zastupa od2rana,odnosno optu;2a i predod;2e u ciju koji se ;ei posti?i zastupanjem takve teze$ 1toga je

prije nego se pristupi unakrsnom ispitivanju, 2itno da se ima jasna vizija i predstava otome koje segmente svjedoka do2ija pri njegovom direktnom ispitivanju, da i ga takaviskaz ugro;ava i kojim svojim dijeovima, te u skadu s tim, imati jasan i čist pan otome koje dijeovi iskaza svjedoka do2ijene priikom direktnog ispitivanja tre2a napasti

pri unakrsnom ispitivanju kako 2i se pokazaa nji&ova netačnost i nepouzdanost$%' Da 2iispitivač mogao izvr@iti e:ikasno unakrsno ispitivanje, neop&odna je do2ra priprema$.na 2i o2u&vataa da se do2ro prouči materija od reevantnosti koji se odnosi na dati

predmet, @to 2i npr$ 2io materijani dokazi u spisu, ranije izjave vje@taka ii svjedoka,:otodokumentacija i skica ica mjesta, di:erentna zapa;anja istog svjedoka, iskazi drugi&svjedoka u pogedu isti& okonosti o kojima ?e se izja@njavati i svjedok koji ?e 2iti

podvrgnut unakrsnom ispitivanju$

Proučavanje navedenog materijaa nu;no je iz razoga @to se unakrsnimispitivanjem mogu ispraviti nepouzdanosti koje se javjaju u pret&odnim iskazimasvjedoka o istom doga-aju ii nesagasnosti tog iskaza sa materijanim dokazima u spisui tako dovea u pitanje pouzdanost njegovog iskaza$ Fad je izvr@ena do2ra pripremaunakrsnog ispitivanja, time se mo;e do?i do podataka koji 2i se, naprimjer, odnosii nasmanjenu sposo2nost svjedoka da vidi na dajinu ii da razikuje 2oje i na taj načindovesti u pitanje pouzdanost njegovog iskaza kad se on izja@njavao o okonostima začije je opa;anje neop&odan do2ar vidi ii pak da do2ro razikuje 2oje$ Fad se vr@iunakrsno ispitivanje, potre2no je da ispitivač na umu ima mogu?u pristranost svjedoka

prema nekoj od stranaka u postupku, ai i motiv te pristranosti$%3 e-utim, ne tre2aizgu2iti ni to iz vida, ma koiko 2io do2ro pripremjno unakrsno ispitivanje, ono ipak

pretpostavja pa;jivo pra?enje direktnog ispitivanja svjedoka u toku gavnog pretresa$utvr-enom redosjedu$

2.2.3.2. Taktika unakrsnog ispitivanja

Da 2i 2io uspje@no provedeno unakrsno ispitivanje, neop&odno i va;no je kojom?e se taktikom postavjati pitanja, odnosno neop&odno je da se pitanja postavjaju premaunaprijed$ Hronoo@ki red postavjanja pitanja u unakrsnom ispitivanju mo;e posu;itida se 2oje razumije i pamti iskaz$ .vdje ?e cij 2iti jasan i svjedoku i sudu$ 9 svakomtrenutku, unakrsni ispitivač mora 2iti spreman da opravda svoj smjer ispitivanja, akodruga strana uo;i prigovor ii ako se umije@a sud, na način da se njegova namjera ne41 Pavi9i&, )., Kazneno pravo vije&a Avrope, izvori, ko%entari, praksa, o-!en%arketing / =e0ni'ka knjiga, "agre#, 2$$6:43142

>i-ipovi&, ?j. i sara!nici, n.!., 2$$6:17443 ?arson, A. ., A. ., nakrsno ispitivanje na g-avno% pretresu, Pravo i prav!a,(arajevo, 2$$7:13+

2+



otkrije i ne potkopa$ >animjiv način da 2i otpočeo unakrsno ispitivanje, jeste da se postavi takvo pitanje koje proizi@o iz posjednjeg datog odgovora svjedoka u gavnomiskazu$ 9 ovome je 2itna i taktika sa kojom unakrsni ispitivač mora da geda udvosmjernom pravcu, a to je svjedok i sud$ 1 tim u vezi, on poku@ava navesti svjedokada iznese odre-eni iskaz, te time ;ei uvjeriti u istinitost izneseni& činjenica$ .p?enito,

gavna i osnovna 2riga jeste da se do-e do ;ejenog iskaza, tako @to ?e se koristiti svadozvojena sredstva$

Gavna razika u unakrsnom ispitivanju jeste izme-u konstruktivne taktike idestruktivne taktike, gdje je cij konstruktivne taktike da se iznese pozitivan i povojaniskaz, i s druge strane, destruktivne taktike, čiji je cij sa2jene @tetnog iskaza$ 9iteraturi se mo;e sresti i podjea na taktiku sa prijatejskim i taktiku sa neprijatejskim

primjesama$ Prva odaje utisak povjerenja i vjerovanja, dok neprijatejska taktikanagovje@tava i odaje nevjerovanje i nepovjerenje$

9 su@tini, priikom unakrsnog ispitivanja, čim se do2ije ;ejeni odgovor, tre2a

prekinuti sa takvim ispitivanjem$ Predmetno ispitivanje ne mo;e i ne smije da se pretvori u pravni egzi2icionizam, 2ez stvarnog e:ekta, jer sud mo;e da opomenestranke, tj$ 2ranioca, te prekinuti ispitivanje ukoiko 2i se svjedok 2ezrazo;no z2unio iiuznemirio$ Fod unakrsnog ispitivanja pitanja tre2aju 2iti kratka i jasna, prosta irazumjiva, zato @to 2i se kompikovanim i so;enim pitanjima kod svjedoka stvoriamogu?nost da iz2jegne precizne odgovore$

Fratkim odgovorima svjedok se priprema i usmjerava do zavr@nog odnosnozadnjeg pitanja$ +ijedno pitanje ne tre2a postaviti 2ez jasnog cij i tre2a imatikonkretan smisao u kontekstu taktike koja je pripremjena prije su-enja$ . :ormi pitanjaodučuje se na način da se koristi zdrav razum, taktika i o2ična upotre2a jezika$ 9ovome ne postoje čaro2ne :ormue ii neka trik pitanja kojima 2i 2ia zagarantovanauspje@nost unakrsnog pitanja$ e-utim, ono @to je uo2ičajno kod unakrsnog ispitivanja

jeste to da je uo2ičajno da se svjedoku postavjaju takva pitanja koja ?e ga navesti naodgovor, odnosno sugestivna pitanja$ .2ična je situacija, da svjedoka unakrsni ispitivačvodi od jedne do druge tačke, dr;e?i potpunu kontrou nad njim i njegovim iskazom, s

jednim cijem, a to je da se iskjuči @tetna izjava$ 1vakom odstupanju od pitanja iiiz2jegavanju davanja odgovora, mo;e se suprostaviti tako @to ?e dati upozorenje,

ponoviti pitanje, podsjetiti ga ii pak insistiranjem na odgovoru$ 1 druge strane,neudovojavanje razotkriva pristranost svjedoka$

=ko se svjedok pak ograniči uskim pitanjima i odre-enim maim koracima, tomu stavja prepreku da se poza2avi cjeokupnim pitanjem$ 1toga, svjedoku se u prvomredu postavjaju pitanja kojima ?e se on navesti da potvrdi dio ii dijeove onoga iskazakoji je dao priikom direktnog ispitivanja$ Posije toga, svjedoku ?e se postaviti takva

pitanja, kojima se navodi da iskjuči 2io kakav odgovor koji je razičit od onoga kojeg je dao u toku direktnog ispitivanja$ 9 narednim koracima, svjedoku ?e se predočiti dionjegovog iskaza iz istra;nog procesa u kojem se on razičito izjasnio ii je ne@to

pre?utio$ 1amim tim, vjerodostojnost njegovog iskaza je dovedena u pitanje, ao2ja@njenja koje 2i svjedok dao za takvu nedosjednost u iskazivanju mogu ispitivačudati novu mogu?nost za diskreditaciju njegovog iskaza$%%

44 >i-ipovi&, ?j. i sara!nici, n.!., 2$$6:175

2*



Pitanja kao @to su „>a@toJ“, „FakoJ“, „Fako se to desioJ“ ii ta ste potomvidjeiJ“ iz2jegavaju se ii se koriste u najmanjoj mogu?oj mjeri$ Iedinstven je cij, a to

je da se iz2jegne postavjanje op@ti& pitanja, kojima 2i se tra;ia @ira o2razo;enja iirazozi koji 2i otvorii vrata na @iroko, gdje 2i na vidjeo izi@e samo @tetne izjave$ Faoaternativno rje@enje, mo;e se iznijeti sveo2u&vatna i sugestivna izjava koja 2i pokria

cijei doga-aj, da 2i se ne@to time potvrdio ii poreko, i @to svjedoka spriječava da po2ija detaje$ Fako je iskaz koji je do2ijen destruktivnim unakrsnim ispitivanjemugavnom sastoji od opovrgavanja ii pri&vatanja pitanja koja su sugestivna, te ?erazumjivost iskaza kao cjeine ovisit od jasno?e pitanja$ =ko pitanja nisu jasna, onda niodgovori ne mogu 2iti jasni$ *o navodi na to da, ako iskaz nije jasan, nit ?e 2iti uvjerjiv,a pogotovo ne?e 2iti zapam?en$

1vjedoku se ne tre2a dati priika da iz2jegne zamku tako @to tvrdi da je pitanjez2unjuju?e, te da nije rekao ono @to mu se prepisuje$ 1va pitanja koja se postave tre2ada 2udu jasna, precizna, razumjiva i kratka, te da se takvim pitanjima iz2jegne

pompeznost, dvosmisenost ii okoi@anje$ 9 praviu oni koji vr@e unakrsno ispitivanje,

tre2aju samo postavjati pitanja, a ne i naga@avati, te 2ez razoga ponavjati pitanje$Ponavjanje ii davanje su@tinskog odgovora koji 2i mogao 2iti koristan, mo;e seugraditi u sijede?e ii neko kasnije pitanje$ Pitanje mo;e 2iti svedeno na to da se

ponavjaju odgovori sa takvim komentarom kojim ispitivač mo;e izraziti neku svoju personanu reakciju, izričitim ii o2ičnim tonom gasa$ 9 ovom sučaju mo;e se raditi onekoj upitnoj izjavi, koja je data sa tonom sarkazma, omao;avanja ii nepovjerenja$

Vje@tina i sposo2nost unakrsnog ispitivanja ogeda se i u tome da ispitavač pona@anjem, tonom ii o2ikom pitanja, namjerno navodi svjedoka da tra;i odre-eniodgovor, a koji je suprotan od onoga koji se tra;i$ 1vjedok koji ne govori istinu mo;e dadK taj drugi ;ejeni odgovor, sa namjerom da osujeti ono @to je 2ia stvarna namjeraispitivača$ 1erija pitanja mo;e da ima kumuativan učinak, kako ne 2i imaa pitanja kojasu pojedinačno postavjana$ +e@to @to je do2ro rečeno, mo;e da se iskoristi maksimano,ukoiko se, umjesto da se 2rzo istro@i sa jednim ii dva pitanja, ono do-e do vr&unca,tako @to se postavja serija uski& pitanja, napredovanjem u maim koracima$ 1vjedokukoji 2iva u&va?en u zamku, mo;e se postaviti serija pitanja iz razičiti& smjerova, kako

2i se njegov poraz pojačao i samim tim iskorstio$ *aktika koja se sastoji u mijenjanju 2rzine u postavki pitanja vro je korisna kad se radi o unakrsnom ispitivanju$

Brzina normanog razovora koja ne stvara napor, jeste naj2oja 2rzina kojom se postavjaju pitanja svjedoku koji sara-uje, koji daje pozitivan i koristan iskaz$ 1 druge

strane, 2rzo postavjanje pitanja mo;e dovesti svjedoka u takvo stanje, koji ?e neistinitoiskazati i imat ?e premao vremena da izmisi odgovore koji se odnose na ranije iskaze iskrivenu istinu$ =ko ponovi pitanje, da 2i do2io na vremenu, to mo;e da 2udeočigedno$ Fad je iz2ačen iz ravnote;e, svjedok mo;e da se navede da 2udenedosjedan, da izjavi stvari koje su nevjerovatne, ii pak da dK iskaz koji a&ko mo;e da

2ude po2ijen drugim dokazima$ Fako unakrsno ispitivanje ne 2i dao kontraproduktivanučinak, veoma je va;no da ispitivač procijeni trenutak kad je potre2no da se unakrsnoispitivanje prekine$ *o ?e u svakom sučaju 2iti potre2no da se učini, kada sam ispitivačocijeni da je postigao ;ejeni cij i rezutat$ Fad se na postavjena pitanja do2iju ;ejeniodgovori, nepotre2no je i 2io 2i rizično da se postavjaju pitanja, kojima 2i 2ioo2ezvrije-en postignuti rezutat koji je ostvaren pret&odno do2ijenim odgovorom od

svjedoka$

3$



1toga, insistiranje na dajem ispitivanju mo;e 2iti zavr@eno na nepovojan načinza onoga koji ispitiva, jer se mo;e dogoditi da se svjedok ispravi, da sazna neku novučinjenicu, te povuče iskaz koji je dao ranije i negirati sve @to je dotad iskazao$ *ime seotvara mogu?nost za dodatno ii ponovno ispitivanje svjedoka, izvo-enje novi& dokaza,a sve to zajedno mo;e i?i na @tetu ispitivača$ Djeotvorno je i e:ikasno, ako se unakrsno

ispitivanje svjedoka mo;e zavr@iti utiskom koji ?e 2iti trajan i do2ar, oso2ito ako se posjednjim odgovorom na povojan način rezmira @to je mogu?e vi@e od argumenataunakrsnog ispitivača$ e-utim, ono @to je izuzetno va;no jeste i to da ispitivač 2udesposo2an do te mjere, da unakrsno ispitivanje mo;e prekinuti u 2io kojem trenutku, zakoji on smatra da je neop&odan, tj$ kad ocijeni da ;ejeni cij ne?e 2iti ostvaren takvimispitivanjem$ 9nakrsno ispitivanje se ne poduzima po cijenu 2io čega, jer ako ne mogu

2iti eiminsani e:ekti direktnog ispitivanja, ako je to 2ez izgeda, onda je 2oje da seodustane od unakrsnog ispitivanja$ =ko 2i se unakrsno ispitivanje poduzeo 2ez nekogučinka, onda se umjesto jednog, do2iju dva @tetna i nepovojna iskaza, i 2oje je ne

poduzimati ga$ 9 zavisnosti od toga @ta se ;ei posti?i unakrsnim pitanjem, odnosno odnjegovog cija, ai i od rezutata koje je dao direktno ispitivanje postoje dvije te&nike

unakrsnog ispitivanja, a to su konstruktivna i destruktivna te&nika unakrsnogispitivanja$

Prva je usmjerena na podr@ku koja se daje vastitom odnosno ičnom stajai@tu$ 1druge strane, destruktivna te&nika unakrsnog ispitivanja nastoji da osa2i, a potom dasru@i iskaz suprotne strane, odnosno da se diskredituje svjedok$%5 Va;nost unakrsnogispitivanja nije ograničena na to da se osa2i ii pak o2ezvrijedi iskaz suprotne strane,iako se taj aspkt u ve?ini sučajeva i naga@ava$ 9nakrsno ispitivanje sa kontruktivnimcijem je mnogo va;no$ >načaj konstruktivnog unakrsnog ispitivanja ogeda se unjegovim te&nikama kojima se do2ije povojan iskaz svjedoka suprotne strane$ *akve

priike, kad se pojave tre2a iskoristiti$ Priznanja svjedoka suprotne strane mogu imativeoma sna;an učinak$ Fad se do2ije pozitivan iskaz unakrsnim ispitivanjem, on o2ičnodopunjava, sna;i i ističe su@tinu korpusa pozitivni& dokaza koje jedna strana samoizvodi$ 1aradnja svjedoka kod davanja odgovora na konstruktivno postavjena pitanja,teoretski ne 2i tre2aa da stvaraju pro2em, me-utim to u praksi nije često puta sučaj$.d svjedoka koji je na suprotnoj strani očekuje se da sura-uje u toku unakrsnogispitivanja$ ako i& je suprotna strana pozvaa da daju iskaze, koji su za nju povojni, anepovojni za suprotnu stranu, to ne odre-uje nji&ovu du;nost$

2.2.3.3. Tehnike unakrsnog ispitivanja

Gavne te&nike koje 2i se moge izdvojiti kao te&nike konstruktivnog unakrsnogispitivanja jesu naga@avanje, nove činjenice, nova značenja i aternativneargumentacije$

Naglašavanje se javja kada ice koje vr@i unakrsno ispitivanje i uočava nagavnom iskazu ne@to @to ide u priog njegovoj argumentaciji$ *aj iskaz pri&vata, ne

poku@avaju?i da ga promijeni, nego ?e navesti svjedoka da ga jo@ jednom ponovi kako 2i ga nagasio$ *o se radi s cijem da se istakne povojan aspekt$ Iednostavno pa;njuusmjerava na to da 2i ga istakao i maksimano pridonio na njegovom značaju$ Primjer za ovo mogo 2i da se navede sijede?e primjena ove te&nike mo;e 2iti iustrovana nasu-enju kada se radi o optu;2i za raz2ojni@tvo, gdje maskirani judi uaze u trgovinu,

vr@e zastr@ivanje prisutni& nekim od vatrenog ii &adnog oru;ja, prazne 2agajnu i45 )u#a-ovi&, =., Daj'i&, B., n.!., 2$1$:233

31



potom 2je;e u automo2ie$ Fasnije, osumnjičeni 2ivaju u&ap@eni, da 2i se od zaposeni&ii pak drugi& prisutni& u datoj trgovini tra;io da svjedoče$ Prodavačica koja tvrdi da je

prepoznaa jednog raz2ojnika kao kupca u njegovoj gra-i, 2oji kose, ii po tipičnomnačinu &oda i kretanja, tokom gavnog pretresa i svjedočenja na njemu ističe inapominje „1ve se tako 2rzo odigrao$“ Postoje drugi materijani dokazi, te postoje

priznanja, koja ?e potkrijepiti ovaj vid prepoznavanja koji je krajnje sumnjiv ineu2jedjiv$ 9nakrsni ispitivač mo;e se u&vatiti za kratko trajanje nekog doga-aja,dodaju?i pri tome neke pojedinosti koje 2i moge pridonijeti :ormiranju sike o tome nakoiko mnogo stvari je svjedok morao da o2rati pa;nju, a uz to veoma kratkomvremenskom roku$

+aprimjer, te stvari 2i moge 2iti otvaranje vrata, uazak judi koji su maskirani,@ok koji se pojavio kad su i& ugedai i nji&ove pi@toje, usmeni za&tjev za novcem izkase ii 2agajne, čin otvaranja 2agajne, odazak mu@karaca sa novcem i prizor nji&ovogmotornog vozia kako odazi$ 9z to svjedok mo;e priznati i da je do;ivio :enomen kojise zove „koncentrisan na oru;je“, @to kod potencijane ;rtve mo;e proizvesti

usmjerenost pa;nje samo na opasno oru;je$ 1ve ovo 2i svjedoku ostavio jako maovremena da on mo;e proučiti konkretno pjačka@a, koji je 2io jedan od trojice, zato @to

je pored ostaog svjedok o2ra?ao pa;nju i na onu dvojicu$ 9nakrsni ispitivač to pri&vata,te se potom usredsre-uje na jedan eement iskaza ove svjedokinje, ii mo;da drugi&svjedoka$ +aga@avanje kratkog trajanja doga-aja doprinosi njegovom osporavanju

prepoznavanja kao pogre@nog i nepouzdanog$%6 Iednostavnije je prona?i 2arem neke od povojni& aspekata, za naga@avanje čak i kod iskaza koji u cjeini naginje tome da 2ude@tetan$ 9z to ne preporučava se da se ponavjaju veike koičine iskaza$ Foncizna i jasna

potvrda osnovni& stavki mo;e 2iti dovojna$ 9 sučaju da je sud i pri&vatio neki iskazkao vajan, 2io 2i do2ro da se sudija jo@ jednom podsjeti na isti$ tavi@e, ice koje vr@iunakrsno ispitivanje, mo;e da izdvoji i pro@iri najreevntniji dio uzetog iskaza i prikazatiu jo@ povojnijem svjetu$

Nova zna!enja. 9 unakrsnom ispitivanju mo;e se činjenicama do koji& se do@ona gavnom odnosno direktnom ispitivanju, koje su uz to pri&va?ene i kao tačne, datinovo i povojno značenje$ *akva značenja mogu 2iti i činjenice, ai one su u ovomsučaju proisteke iz novi& činjenica i neposredno se ne zapa;aju$ 1u@tina ove te&nike 2i

2ia da se u 2io kojem @tetnom i 2itnom utisku u gavnom iskazu daje novo značenje, acij je da svjedok pri&vati novo tumačenje kao pravio i da prizna ono @to je rekao nagavnom ispitivanju ustvari 2io pogre@no$

Nove !injenie. zno@enje novi& činjenica u unakrsnom ispitivanju je izuzetnova;an i na kraju uo2ičajan pristup$ 9nakrsni ispitivač zna da ponekad izostavjanjemo;e da 2ude zamka, koja je smi@jena kao takva da 2i na@kodia njegovojargumenatciji, ako on neoprezno okrene to pitanje$ . novim činjenicama tre2a pitatisamo ako su poznate, ako se procijeni da 2i moge 2iti od koristi, a ne samo zato @to jeneki dio iskaza 2io nepotpun, zato @to u potpunosti nije ispitan$ +a vrijeme se tre2aju

procijeniti @tetne posjedice, ako 2i se iznijee nove činjenice$ +avedeno o2u&vata pravosuprotne strane da ponovo izvr@i ispitivanje o 2io kom pitanju, @to mo;e 2iti 2io kakvo

pitanje i koje se nije javio prvi put$ Fad se radi o unakrsnom ispitivanju ono ?e 2itireevantnije, ako su se postavjaa nesugestivana pitanja i samim tim dai negustivniodgovori$ .ne činjenice koje su reevantne u unakrsnom pitanju i koje su se javie prvi

put imaju sna;an uticaj, i jo@ uz to ako su do@a od svjedoka suprotne strane$46 (tone, 8., n.!., 2$$+:251

32



(lternativna argumentaija. spitivač koji vr@i unakrsno ispitivanje ne tre2a propu@tati priiku da iznese neku svoju aternativu u pogedu verzije koja je predmetdatog doga-aja, svakom od svjedoka koji su upoznati sa činjenicama i suprotne sustrane$ >akonske i taktičke usove mogu o2u&vatiti dva sugestivna @iroka pitanja, ako su

dovojno iscrpna i tre2aju se :ormuisati na takav način, da 2i odgovor na nji& 2io „da“ii „ne“$ .vim se smanjuje @teta koju 2i eventuano mogao nanijeti svjedok suprotnestrane i to do najmanje mjere$ Fad svjedok u potpunosti ii pak djeomično pri&vatiizo;enu argumentaciju ica koja unakrsno ispituju, onda se mo;e re?i da je te&nikaaternativne argumentacije 2ia uspje@na, @to se izuzetno u rijetkim priikama de@ava u

praksi$ *eorija krivično procesnog prava poznaje i takav stav prema kojem je cijunakrsnog ispitivanja da se osa2i i čak o2ezvrijedi @tetni iskaz svjedoka koji pripadasuprotnoj strani, jer nije 2a@ česta ni situacija da se od svjedoka suprotne strane izvuče

povojan iskaz$ Fad je uspje@no postignut ovaj cij, onda je on rezutat kom2inacijedestruktivni& te&nika, a ne zadavanje jednog razaraju?eg udarca$ Pokazuju?i da je iskazsvjedoka nepouzdan i nesiguran, unakrsni ispitivač mo;e da ga osa2i do krajne granice$

Destruktivno unakrsno ispitivanje poznaje pristup da se svjedok ospori kao izvor dokazaii da uop@te ne govori istinu, a mo;e se i iskaz napasti kao da je nedosjedan, nereaanii vjerovatan$ +avedeni pristupi detajnom anaizom mogu 2iti razdvojeni, @to je u

praksi posve nereano, zato @to jedan od pristupa podrazumjeva drugi i o2ično se pojavjuju u kom2inaciji$ .2ezvre-ivanje iskaza, diskreditacija svjedoka i osporavanjeiskaza neke su od destruktivni& metoda unakrsnog ispitivanja$

%bezvre)ivanje iskaza. .vo znači da se iskaz od2acuje od strane suda, z2ognjegovog nepovjerenja u isti ii z2og osnovane sumnje$ Proces u kojem se iskaz

proga@ava o2ezvrje-enim mo;e se odvijati u nekoiko :aza i to da se takav iskaz osa2i priikom unakrsnog ispitivanja, da se do2io uz pomo? drugi& dokaza i da se u zavr@nojriječi napadne iskaz i progasi 2ezvrijednim$

Diskreditaija svjedoka. +eki autori su mi@jenja da je najuspje@nija te&nikadestruktivnog unakrsnog ispitivanja diskreditacija svjedoka$ *o za&tjeva da se prikupe idetajno anaiziraju svi oni podaci koji imaju vezu sa ičnostima svjedoka, kao @to sunaprimjer, porodične i prijatejske veze, posovne veze, pouzdanost, pristranost, ranijaosu-ivanost, predrasude, odre-ene skonosti, motiviranost, orijentacija u vremenu i

prostoru, odre-eni ični interesi, dosjednost itd$ 9nakrsni ispitivač da 2i otkrioodre-ene gre@ke kod svjedoka, mora vadati odre-enim sposo2nostima i 2iti vje@t uvadanju tematikom svjedočenja$ Prije svega unakrsni ispitivač mora znati koje je

gre@ke svjedok počinio, ai neki od pret&odni& isptivača, koje su se dogodie u tokudirektnog ispitivanja$ +ajče@?a gre@ka koja se pojavjuje kod iskaza svjedoka jeste unjegovom opa;anju$ =ko je svjedok 2io 2izu mjesta počiniteja, postoji ve?avjerovatnost da je on mogao 2oje percipirati i počiniteja i okonosti vezane za njega$1asvim je druga situacija ako je svjedok 2io mnogo udajen od počiniteja i mjestaizvr@enja odre-enog krivičnog djea$ 9 takvom sučaju, ako svjedok tvrdi da je do2roopazio počinioca, a 2io udajen od njega, kad ga ponovo vidi, on ne?e na isti način

precipirati njegovo ice, zato @to njegovo ice vi@e nije isto kao kad ga je vidio prvi put,zato @to i najmanje promjene na icu, kao @to je pu@tanje 2rkova i 2rade, naprimjer stavjanje naočaa, mo;e da utiče na pouzdanost i uspje@nost prepoznavanja, čak i do2ronam poznati& oso2a$ 9nakrsni ispitivač u svakom sučaju tre2a da vodi računa o

33



ovakvoj tezi, jer se ispitivanjem svjedoka u odre-enoj potonjoj situaciji ima ve?amogu?nost ukazivanja na nepouzdanost i nepri&vatjivost iskaza svjedoka$%/

>a navedeno po2ijanje dokaza, neop&odno je da se izvr@i pret&odna vro detajna provjera, te priprema ispitivača, koja se odnosi na sposo2nost za tačno pračenje i

percipiranje onog čega se svjedok prisjetio$ =ko je svjedok uočio vi@e počiniteja na jednom mjestu, postoji veoma maa mogu?nost da ?e uspje@no prepoznati svakog odnji&$ 1 druge strane i onaj svjedok koji je svoju pa;nju usmjerio na neki detaj ii pak doga-aj, on ne?e imati, odnosno 2iti u mogu?nosti da odgovori na pitanja o sporednimdetajima$ *akvu ?e okonost unkarsni ispitivač, ako je krajnje vje@t i sposo2an, znati daiskoristi, na takav način da ?e diskreditovati svjedoka i njegovu vjerodostojnostsvjedočenja z2og nemogu?nosti svjedoka da iznese odgovore i na sporedna pitanja$etodoogija kojom se vr@i diskreditacija svjedoka 2azirana je na te&nici ispitivanjakoja se sastoji od :orme kazivanja ispitivača, u :ormi priče, te jo@ kra?im odgovorima odstrane svjedoka, kao @to su „da“ ii „ne“, koja se na kraju podijei u tri :aze$

Prva :aza se odnosi na potvrdu onog @to je svjedok izjavio kad je direktnoispitivan i :okus ispitivača na 2itne dijeove iskaza, koji se mogu osporiti, dovesti usumnju, a to su najče@?e iskazi sa gavnog pretresa ii rasprave$ 1toga, neop&odno jeznati iskoristiti sve izjave od ranije koje su dostupne$ .vo je poznato kao tzv$„omek@avanje odnosno pri2i;avanje svjedoku“$ 1 ove se sijedom preazi na drugu:azu, kod koje je akcent stavjen na to da svjedok preuzima kompetnu odgovornost zaistinitost iskaza, vezivanje svjedoka za iskaz, te onemogučavanje njegove odstupnice i

povačenje$ *re?a :aza se sastoji u predočavanju dijea iskaza koji je ranije dat od stranesvjedoka ii pak novi iskaz, koji je doveden u sumnju i potpuno se eimini@e$ Fao

primjer navedenog, mo;e se uzeti sijede?e sudu i svjedoku se predoči dio iskaza koji jedao svjedok u istrazi iz koga proiziazi da je svjedok spavao na zadnjem sjedi@tu voziaoptu;enog ica ii rje@enje od suda za prekr@aje kojima je svjedok ka;njen z2ognaru@avanja javnog reda i mira na ko@arka@koj utakmici u susjednom gradu, na dan i uvrijeme kad je izvr@eno dato krivično djeo prometa opojnim drogama iz čana #"5$Frivičnog zakona Bosne i Hercegovine$%! +avedeno je identi:ikovano iskjučivo i samokao rezutat do2re pripreme metodoogije ispitivanja, do2re istrage poicije iiistra;iteja od2rane$ +a ovaj način unakrsni ispitivač zavr@ava svoje ispitivanje, zato @to

je očigedno da je iskaz svjedoka iskjučen z2og vi@e razoga i to z2og toga @to mu jeiskaz netačan, neogičan, suprotan i protivrječan drugim iskazima$ 9vijek je vrijedno dase ponovi da se svjedok ne tre2a unakrsno isptivati, da se ne tre2a diskreditovati akonema osnova za isto, a pogotovo ako njegov iskaz ne naru@ava koncept optu;2e,

odnosno od2rane$ 9 diskreditovanju svjedoka koristi se i te&nika kognitivnog intervjua$.vdje se misi na prisje?anje svjedoka na odre-ene okonosti vezane za doga-aj kojem je prisustvovao$ Fako veiki 2roj svjedoka konstrui@e doga-aj onako kako oni mise dase ne@to dogodio, ii namjerno netačno svjedoče, ovom te&nikom mogu?e je da se izvr@i

prepoznavanje iskaza koji je pravno nevajan$ Prema tome, ukoiko unakrsni ispitivačdovede svjedoka do takvog stanja da ovaj iskazuje u o2rnutom redosjedu, on ?e 2itimanje pod uticajem @eme, a ukoiko pak daje a;an iskaz, te je priču spremio napamet,

2it ?e pokazane 2rojne nedosjednosti u samom iskazu$

47

)u#a-ovi&, =., Daj'i&, B., n.!., 2$1$:2344+ (ijer'i& / o-i&, ., a!io%eragi&, 8., ur'evi&, 8., Kaurinovi&, D., (i%ovi& 8.,n.!., 2$$5:677

34



%sporavanje iskaza. .sporavanje iskaza je kjučno 2io da unakrsno ispitivanjevr@i tu;iac ii 2raniac, kad se radi o centranim pitanjima u postupku, tj$ o pitanjimanaprimjer, da i je krivično djeo zaista učinjeno i da i ga je zaista počinia oso2a koja jeotpu;ena za njegovo izvr@enjeE osporavanje svjedoka u pravcu da i grije@i ii govoriistinu, kao i druga pitanja u ovom kontekstu su sporedna$ %" Fako 2i se pokazaa

osporenost iskaza, onda 2i osporavanje tre2ao da poka;e nedosjednost, nepouzdanost,nedostatak reanosti ii nevjerovatnost$ skaz sa ovakvim karakteristikama mo;e se pokazati i kao nerazuman$ 1toga 2i nedosjednost podrazumjevaa da dvije izjave nemogu u isto vrijeme 2iti istinite$ +jen najpotpuniji o2ik je protivrječnost samom se2i uiskazu jednog svjedoka$ +edosjednost predstavja i ogičku gre@ku u odnosu izme-uizjava i ona z2og toga ne 2aca nikakvo svijeto na činjenice, ai pokazuje da ne@to nijeuredu sa tim dijeom iskaza$ *e;e je osporiti neki iskazi, nego dokazati i pokazati da jenedosjedan$ spitivač koji unakrsno ispituje mo;e da potvrdi neki odnos koji jedrugačiji, mo;e osporiti 2io koju činjenicu na kojoj je priča zasnovana i mo;e napastineki navodni odnos koji postoji izme-u činjenica koje su iznesene na gavnom pretresu$Veiki 2roj unakrsnog ispitivanja, koji ima za cij pokazati nevjerojatnost iskaza

svjedoka, ne povači to pitanje na direktan način od svjedoka koji svjedoči, zato @to tauoga pripada sudu$

2.2.. O< ar+ante una-r/nog /4tan+a /+edo-a

9poredno pravo i teorija razikuju nevezanu, kompromisnu i vezanu varijantuunakrsnog ispitivanja$ Vezana varijanta unakrsnog ispitivanja odnosi se samo na oneokonosti o kojima je svjedok svjedočio u :azi direktnog ispitivanja$ Gavna joj je

prednost @to strankama daje mogu?nost da kontroi@u redosjed kojim ?e dokazivatisvoje navode 2azirane na činjenicama$ 9 tom sučaju ne mogu 2iti pomr@eni konci

protivnoj strani od njenog procesnog protivnika, tako da unakrsnim ispitivanjem protegne se na dokazivanje oni& okonosti, koje je njen protivnik namjeravao dokazati ukasnijem toku rasprave uz pomo? drugog svjedoka ii čak putem nekog drugogdokaznog sredstva$

Drugim riječima kazano, vezana varijanta stranci daje mogu?nost, te odre-enisegment redakcijske kontroe nad in:ormacijama koje su pristige na sud$ .va metodaima i oz2ijni& nedostataka$ Iedan od nedoatataka jeste i taj da se javja veiki prostor izme-u direktnog ispitivanja i onoga @to to nije u smisu da postoji margina nejasno?akoje su @iroke, te kao takve ra-aju sporove i :ormane prigovore koji dajim sijedomdovode do ispraznog nadmudrivanja optu;2i i od2rane$ Fad 2i se strankama, ipak

stavia za2rana na prigovor da pitanje preazi okvire direktnog odnosno gavnogispitivanja, vezana metoda 2i onda 2ia mač 2ez o@trice$ +jen drugi nedostatak je njenodosjedno provo-enje, @to dovodi do iscjepkanosti dokaznog postupka$ Fako strankaima mogu?nost da ograniči izjave svjedoka u okvire dokazivanja, onda se mo;e

jednostavno desiti da svjedok u unakrsnom ispitivanju i davanju odgovora pro@iri okviredokazivanja, tako @to ?e 2iti mo;da pozvan nekoiko puta na sud da 2i dao iskaz o:ragmentima svoji& zapa;anja, umjesto toga @to 2i u konstantnom vremenskom sijeduiskazao sve ono @to mu je poznato$ 1 druge strane, nevezana varijanta 2i 2ia ta da se

pitanja mogu odnositi na sve pravno reevantne činjenice i okonosti, ai samo u pogeduoni& okonosti o kojima svjedok nije pokazao pravia koja vrijede za gavno odnosnodirektno ispitivanje, a to je za2rana da se sugestivna pitanja postavjaju$ 5(

4* (tone, 8., n.!., 2$$+:3165$ Kantoci, 8., )ari'i&, =., n.!., 2$11:51

35



.na smanjuje mogu?nost da se vr@i kontroa unosa in:ormacija u sami proces,me-utim do2ra joj je strana, @to svjedok ima mogu?nost da 2ez ve?i& prekida iznese sveono @to tre2a iznijeti o 2itnim činjenicama$ Vezana metoda, po kompromisnoj varijanti,

jeste samo preusumptivno pravio, pa sudija mo;e da odo2ri pitanja koja izaze iz okvira

direktnog odnosno gavnog ispitivanja, a ako se uz to odnose i na okonosti koje su utijesnoj vezi sa okonostima direktnog odnosno gavnog ispitivanja$ Frivični postupak Bosne i Hercegovine poznaje zakonsku o2avezu stranke, tj$ 2ranioca koji je ispitivač, dau pret&odno o2avjenom direktnom ispitivanju o2avi i unakrsno ispitivanje, ai samo ugranicama postavjanja pitanja koja idu u korist ični& tvrdnji$ 1adr;aj odred2e čana'6'$ stav$ #, >akona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, upučuje na zakjučak da se priikom oda2ira varijantne koja ?e se koristiti da 2i se ograničio unakrsnoispitivanje u okvire unkarsnog ispitivanja svjedoka, na@ zakonodavac je ipak nakonostizgradio prema kompromisnoj varijanti$ Prema ovakvom zakonskom rje@enju, kad jesučaj direktnog odnosno gavnog isptivanja, stranka koja je pozvaa svjedoka,namjerno ne?e postavjati ona pitanja koja 2i i@a u korist tvrdnje suprotne stranke, a to

mo;e učiniti upravo suprotna stranka kad je u toku unakrsno ispitivanje iste$ 1 drugestrane, sudiji ostaje pravo, da sam ii po prigovoru stranaka za2rani pitanje ii odgovor na neko pitanje, ako se radi o pitanju ii odgovoru koji mogu na@tetiti predmetu u

procesnom smisu$

9 sudskoj praksi Bosne i Hercegovine, često se de@ava da je priikom unkarsnogispitivanja za2ranjeno stranci da postavja pitanja koja izaze iz okvira koje o2u&vatagavno odnosno direktno ispitivanje, tako @to ne?e pri&vatiti ni varijantu, tj$ argument da

je isto postavjeno za korist ične tvrdnje$ 9 ovakvim situacijama, sudovi najče@?e vr@esugestiju stranci koja namjerava postaviti pitanje svjedoku koji se naazi na suprotnojstrani u korist odre-ene ične tvrdnje koju stranka ima$ 1ud stranci daje mogu?nost da

ponovo sasu@a svjedoka, i da mu pitanja koja se odnose na predmet postavi u okvirudirektnog ispitivanja$

+a kraju 2itno je napomenuti da je na@ zakonodavac izmjenio okvir zakona kojiure-uje unakrsno ispitivanje, te je dozvoio pitanja u korist vastiti& odnosno ični&tvrdnji, z2og pritiska javnosti$ Drugi razozi koji su potkrijepii ovakvo postupanjezakonodavca jesu :inansijske prirode, jer nema razoga da se pačaju tro@kovi postupka,tako @to ?e isti svjedok vi@e puta pristupiti na sud, zarad istog svjedočenja, ukoikostrankama 2ude omogu?eno da vr@e ispitivanje stranke u korist vastiti& tvrdnji i

priikom nji&ovog svjedočenja, zatim tu se mo;e navesti i traumatizacija svjedoka iz

razoga @to 2i svako ponovjeno sjedočenje o istom predmetu mogo predstavjatitraumu za svjedoka, i nema razoga da se ovakvoj vrsti traume svjedoci iza;u 2ez potre2e i vi@e puta$ 9 ovom kontekstu mo;emo spomenuti i e:ikasnost su-enja,naprimjer da se organizuju ročista, da 2i se svjedoku postavio samo nekoiko pitanja$ 9ovom kontekstu mo;emo spomenuti i e:ikasnost su-enja, naprimjer, da se organizujuročista, da 2i se svjedoku postavio samo nekoiko pitanja$

2.2.5. Dodatno /4tan+e /+edo-a

Ponovno odnosno dodatno ispitivanje svjedoka, jeste tzv$ direktno isptivanjesvjedoka koje se poduzima nakon @to je svjedok unakrsno ispitan od strane stranke koja

je na suprotnoj strani$ Dake, sastoji se u ponovnom ispitivanju svjedoka od strane ii 2ranioca koji je datu oso2u pozvao u svojstvu svjedoka$ *o je postupak u kome stranka

36



koja je pozvaa svjedoka mo;e dodatno ispitati da 2i se razjasnie odre-ene tačke kojesu pojavjene u toku unakrsnog ispitivanja, a ostae su nerazja@njene i s druge straneimaju nepovojan uticaj na nji&ov predmet$ Dodatno odnosno ponovno ispitivanjemogu?e je da se o2avi samo u sučaju kada je izvr@eno unakrsno ispitivanje, i imaograničenje samo na ona pitanja koja su postavjena u unakrsnom ispitivanju$ Dodatno

ispitivanje se, dake, o2avja onda kad se za stranku koja vr@i ispitivanje pojavia nekanova okonost u :azi unakrsnog ispitivanja, a koje se negativno mogu odraziti na tezestranke koje zastupa, ii pak vr@e umanjivanje iskaza svjedoka koji je do2iven nakon @to

je direktno ispitan$

ij dodatnog ispitivanja je da se otkone svi negativni e:ekti unakrsnogispitivanja, te da se re&a2iituje iskaz svjedoka, a i sam svjedok$ Dake, dodatnoispitivanje mo;e se odnositi samo na one okonosti pojavjene priikom odvijanjaunakrsnog ispitivanja$ 9 zakonskim okvirima, akcent se stavja na pitanja koja mogu

potvrditi od2ranu ii optu;2u, te ?e svjedok u tom smisu dodatno o2jasniti tvrdnje odranije, spomenut ?e proticanje vremena, osvje;iti pam?enje, i sično$ Fad unakrsno

ispitivanje ne 2ude dao ;ejeni rezutat, poduzet ?e se dodatno ispitivanje$ *eorija poznaje i druge stavove, u kojima na drugoj strani tre2a 2iti omogu?eno pravo nadodatno unakrsno isptitivanje, ai u granicama dodatnog direktnog ispitivanja svjedoka$.vakvo pravo se mo;e ste?i ako se priikom dodatnog direktnog isptivanja nova pitanja

postave, a koja se i odnose na nove okonosti, a time i do2iju takvi odgovori koji moguugroziti jednu od stranaka @to je često puta optu;eni$ .vaj stav je pri&va?en i od stranee-unarodnog krivičnog suda za 2iv@u Iugosaviju$

Pravo da se odvije dodatno unakrsno ispitivanje je procesno e:ektno, ako seograniči na jedno ii dva pitanja$ Bitnim se smatra i to da pored direktnog, dodatnog iunakrsnog ispitivanja, postoji i jedna pose2na vrsta ispitivanja svjedoka koji se naazi nasuprotnoj strani kao svoga, a koje se ispitivanje vr@i po praviima direktnog ispitivanja$Fori@tenjem zakonske mogu?nosti koja je data čanom '6'$ >akona o krivičnom

postupku BiH, od2rana odnosno tu;iac ima pravo po navedenom čanu da primarnoispita svjedoka suprotne strane, jer se svjedok time ispituje prvi put$ .vo 2i značio dase svjedok ispituje po praviima direktnog ispitivanja i onda se mo;e i nazvati speci:ičnavrsta direktnog ispitivanja$ zuzetno, kad to sud dozvoi, ovakav vidi ispitivanja mo;e seizvesti i po praviima unakrsnog ispitivanja, upotre2om sugestivni& pitanja$5# 9

pret&odno navedenom čanu izme-u ostaog propisano je i to da se po dopu@tenju sudijemogu upotre2javati i sugestivna pitanja$

>a izvo-enje ovakvog dokaza, prijedog se odma& dostavja, ii najdaje do krajadokaznog postupka, ai svakako u sučaju prije nego se otpusti svjedok, tj$ zavr@idokazni postupak$ .vo pravo mo;e 2iti kori@teno i u sučaju kad postoji izvjesnost dadruga stranka nije izvr@ia prijedog ovog dokaza, @to se mo;e utvrditi na osnovu sameoptu;nice, koja sadr;i prijedog dokaza optu;2e, uvodnog izaganja stranki, ii nakonizvo-enja dokaza od2rane odnosno optu;2e$ .vakav tip dokaza apsoutno nije pouzdan,ono @to se očekuje od svjedoka, to se o2ično ne do2ije, @to u konačnici donese vi@e @tetenego koristi u postavjenom konceptu optu;nice, odnosno od2rane$

2.2.8. Do-ana a-tno/t /uda na ra/4ra

51 Kaurinovi&, D., Direktno i unakrsno ispitivanje, Pravna rije' #roj 2@$4, )anja ?uka,2$$4:4

37



+eosporna je činjenica da centrane :igure u dokaznom postupku, koje imajudokaznu inicijativu i izvode svoje dokaze, pokazatej je toga da su u istom dominantniakuzatorski eementi$ 9 navedenom su nezanemarjivi i inkvizitorski eementi, čijeupori@te naaze u pravu suda da samostano naredi da se izvode dokazi, te mo;e usvakom trenutku postaviti pitanje svjedoku ii od2rane ii optu;2e, sve s jednim cijem,

a to je da se svestrano protrese cjeokupan predmet$ Predsjednik vije?a sudija ii samsudija, u mjeri koja ne?e nepristranost suda dovesti u pitanje, kontroisat ?e način, ai iredosjed kojim se svjedok ispituje, pri tom vode?i računa da ispitivanje proteknee:ikasno i da se iz2jegne 2io kakvo gu2jenje vremena, ai i za@tite svjedoka kojima jeza@tita potre2na$

+avedeni su2jekti u poduzimanju procesni& radnji postupaju energično, a sve scijem za@tite za&tjeva pretpostavke nevinosti i načea nepristranosti$ 1asvim jenepotre2no i neprimjereno da se komentari@u od strane suda ii vije?a sudija, odre-eni

prijedozi 2ranioca i stranaka, da se iskazuju odre-ene prognoze otvorenog tipa kad seradi o is&odu su-enja, zatim da se kritikuje postupak od2rane, da se za&tijeva dokaz

nevinosti i tome sično$ 9 skadu sa pravima i du;nostima koje ima sud, ima ova@tenje ida stavi za2ranu na neko pitanje ii odgovor, ako on isto smatra za neop&odno$

+avedeno pravo sudije ii predsjednika vije?a sudija jeste jedan od inkvizitorski&eemenata, koji su karakteristični za gavni pretres$ .vo odre-enje zakona da ?e sudijaii predsjednik vije?a sudija da kontroi@e način i redosjed po kojem se ispitiva svjedok,neop&odno je tumačiti kao intenciju zakonodavca da se dokazna inicijativa očuva unaj2ojoj mjeri na gavnom pretresu, zatim o2jektivni poo;aj suda, principkontradiktornosti i nepristranost suda$ Dinamika u izvo-enju dokaza od strane stranakazagoicao je re:ormom skone du&ove, te je počeo da nagriza sta2inost doma?e

procesne 2a@tine$ *ome je u priog i@a i svijest o sa2im stranama tradicionanogdokaznog re;ima, pračen nedovojnim poznavanjem pro2ema, koje u praksi uzrokuje

primjena stranačke metode izvo-enja dokaza$ 1udija ii predsjednik vije?a sudija izvodidokaze na sijede?i način na gavnom pretresu tako @to sudija ii predsjenik vije?a sudia

prvo ispita svjedoke pod okrijem direktnog isptivanja, zatim tog istog svjedoka ispitujestranke i 2ranioc$

stranke i 2ranioc, tako-er ispituju svjedoka po praviima direktnog ispitivanja isamo po se2i za2ranjuje da se postavjaju pitanja koja impiciraju sugestije$ Iedino podozvoi sudije, odnosno predsjednika vije?a sudija, ako je potre2no da se razjasni nekanejasno?a oko izjave svjedoka, odnosno kad svjedok ne ;ei da dK iskaz ii da sura-ujesukadno zakonskim odred2ama$ Po odred2ama čana '6'$ >akona o krivičnom

postupku Bosne i Hercegovine, sud nije nikako iskjučen iz dokaznog postupka, i to jeujedno speci:ičnost kojom je ome-en mje@oviti krivični postupak u Bosni iHercegovini, @to je i potvr-eno '((3$ godine, kada je 2ia re:orma krivičnogzakonodavstva$ 1ijede?i navedeno, uspostavjena je procesna ravnote;a dva osnovna

principa, načea kontradiktornosti i načea istine, te se nji&ovom kom2inacijom prepi?umodei krivičnog postupka koji su pretpostavka da se na sasvim nov način utvrdi istina,za@tite judska prava, a u konačnici i krivični postupak ?e 2iti e:ikasniji$ +avedenimodei 2i 2ii inkvizitorski i akuzatorski mode i o2a ova modea dopunjavaju, ai iograničavaju$ 1trankama koje izvode svoje dokaze, primarna je dokazna aktivnost i timeograničavaju istra;ne eemente, koji čine temejni eement krivičnog postupka uistra;nom dijeu$ .vakva odred2a je posjedica ničeg drugog do kompromisnog dijea

ova dva modea krivičnog postupka, @to je ustvari ni@ta drugo nego, mje@oviti krivični postupak$

3+



2.2.. Do-ana a-tno/t o4tuenog na ra/4ra

Fad je u pitanju dokazna aktivnost optu;enog, neop&odno je spomenuti pravaoptu;enog koje tre2a da ima za vrijeme vo-enja krivičnog postupka, pose2no u

segmentu prava koja ima za vrijeme njegovog ispitivanja$ Pretpostavka nevinosti koja jezagarantovana čanom 6$ Cvropske konvencije za judska prava, zatim poo;aj koji imaoptu;eni za vrijeme krivičnog postupka u veikoj mjeri ?e opredjeiti i pravo koje imakada iskazuje činjenice kao ukorporirani dio prava na pravedno su-enje, koje ima svakaoso2a koja je osumnjičena ii optu;ena za neko krivično djeo$ +avedeno pravozagarantovano je i doma?im krivičnoprocesnim zakonom$ 1toga se kao osnovno načeou 2osansko&ercegovačkom krivičnom postupku primjenjuje jeste da se iznesu svidokazi i činjenice koje mogu i?i u korist optu;enom$ sto tako, navedenim pravomsvjedoku je zagarantovano i pravo na čutanje, te da nije du;an da iznese činjenice kojemu idu ii na korist ii na @tetu, ako to ne ;ei$

>akon o krivičnom postupku ne o2avezuje optu;enog odnosno osumnjičenog dakad se ispituje govori istinu, niti da poa;e za takvo ne@to zaketvu, da kad se ispitujegovori isitnu, niti navedeni zakon predvi-a posjedice ako svjedok 2ude davao a;niiskaz, kao @to je to činio u odnosu na vje@take i svjedoke$ .d strane >akona o krivičnom

postupku za2ranjeno je da od optu;enog odnosno ospumnjičenog 2ude iznu-ivana nekaizjava ii pak priznanje$ >akonska rje@enja koja su na snazi kod nas u dr;avi dajumogu?nost optu;enom da za se2e iza2ere naj2oji način da 2ude 2ranjen, da iznese svedokaze odnosno činjenice koje su mu od koristi, i da posije toga od2ije da odgovori nasva ona pitanja na koja ne ;ei dati odgovor od strane sudija, tu;ioca ii 2ranioca$

Prema tome, zakon je taj koji @titi optu;enog od svi& oni& pritisaka koji sunedozvojeni s cijem da se do2iju ver2ane in:ormacije, @to čini sadr;inu principa nemo

prodere se ipsum$ .vaj princip naa;e da niko nije du;an sam protiv se2e iznositidokaze$ Pored ovoga iz @utnje optu;enog ne smiju da se izvače negativni zakjučci kojisu @tetni po interes njegove od2rane, zato @to se na taj način vr@i negacija pravaoptu;enog da ne iznosi svoju od2ranu, te da na postavjena pitanja ne odgovara$ Pravoda ne inkrimini@e samog se2e jeste prednost koju ima optu;eni čime je oso2o-en dasam se2e optu;i, i da ne odgovara na pitanja, na koja ne ;ei dati odgovor$ .vo pravo je

povezano i sa pretpostavkom nevinosti koja na tu;ioca sa krivca prenosi teretdokazivanja$ 9 ovom kontekstu vrijedno je spomenuti jo@ jedno pravo, a to je pravoosumnjičenom da odma& na prvom ispitivanju 2ude upu?en u to z2og čega je tere?en,

odnosno za kakvo se krivično djeo tereti, te da njegovo iskaz mo;e 2iti kori@ten kaodokaz u daje toku krivičnog postupka$ Fad se radi o poukama o pravnim ijekovima,nas zakonodavac, tako-er je detajno razradio navedenu pro2ematiku$

+aime, optu;eni odnosno osumnjičeni mo;e se izjasniti o djeu za koje se tereti,te da se mo;e izjasniti o svim činjenicama i dokazima koje mu idu u korist, te ako toučini samo u prisustvu 2ranioca, onda je njegov iskaz uzet na takav način vaidan predsudom, kao da ga je sam i ično dao, i koristi se na gavnom pretresu$ Iedino ne mo;e

2ez njegove sagasnosti 2iti pročitan na gavnom pretresu$ 9 skadu sa gore navedenim,dok traje gavni pretres optu;eni odnosno osumnjičeni mo;e da koristi pravo da nijedu;an govoriti istinu, mo;e prečutati na postavjanje pitanja, ne odgovaraju?i na iste$

=ko je pak dao pred 2raniocem svoj iskaz, onda ?e se takav dokaz kao vaidan pročitatii koristiti na gavnom pretresu, a da je uz to optu;eni dao sagasnost za poduzimanje

3*



navedenog$ 9 tom svjetu tre2a posmatrati i značaj ovi& procesni& instituta za ocjenudokaza i dono@enje ispravne i zakonite sudske oduke$

.no @to se mo;e ocijeniti kao pozitivno je činjenica da je novi način ispitivanjarezutirao aktivnijom uogom i anga;manom tu;iteja$ nstitut ispitivanja optu;enog u

svojstvu svjedoka tre2a posmatrati u svjetu stare atinske maksime nemo tenetur prodere se ipsem 7nikoga se ne mo;e prisijavati da sam se2e uni@ti8$ IudikturaCvropskog 1uda za judska prava u 1tras2ourgu jasno pri&vata tzv$ priviegij protivsamooptu;ivanja ističu?i da je priviegij protiv samooptu;ivanja su@tina pravičnog

postupka$ Primjena ovog instituta mo;e 2iti pri&vatjiva samo u sučaju kad iz2or istogzavisi od voje optu;enika$ Cventuano nekori@tenje ovog prava i ne izno@enje o2rane nedopu@taju negativne zakjučke suda vezano za krivnju optu;enoga$ Fad se radi oispitivanju svjedoka, sudija ?e ii predsjednik suda upozoriti optu;enog da pa;jivo pratitok odvijanja procesa, te ?e ga poučiti o tome da iznosi one činjenice i dokaze koji mumogu i?i u korist$ sto tako, uputit ?e ga i na to da mo;e postavjati pitanja svjedocima,vje@tacima i da mo;e da o2ra;a;e ne@to @to ima sa nji&ovim iskazima$ +akon @to se

zavr@i ispitivanje u istra;nom postupku, davanja izja@njenja o krivici nakon @to se potvrdi optu;nica i uvodnog izaganja, daje se nova priika optu;enom da iznese svečinjenice i dokaze u vastitu od2ranu$

.ptu;eni se ispituje u svojstvu svjedoka na gavnom pretresu ukoiko ;ei ioduči da iznosi svoju od2ranu$ 9 tom smisu ?e sudija ii predsjednik vije?a sudija dauputi optu;enog da mo;e dati iskaz u dokaznom postupku u svojstvu svjedoka, te akooduči dati takav iskaz, da ?e 2iti podvrgnut direktnom i unakrsnom pitanju$ 9 sučajuovakve situacije otpu;eni ne poa;e nikakvu zaketvu, jer iznosi dokaze i činjenice usvojstvu svjedoka$ . ovom pravu, optu;enom se daje mogu?nost da se pret&odnokonsutuje sa svojim 2raniocem$ =ko optu;eni u tom sučaju nema 2ranioca, sudija ?e

pa;jivo ispitati da i mu je potre2an$ .vakav stav unesen je i u >akon o krivičnom postupku BiH u čanu /3$ stav$ '$5' Do tada >akon o krivičnom postupku BiH nijesadr;avao takve odred2e, odnosno na koji ?e način i u koikoj mjeri odnosno kojemo2iku ?e se optu;eni izja@njavati o činjenicama na gavnom pretresu$ 9 tom sučaju nije

propisano ni to da i sudija odnosno predsjednik vije?a sudija ima ova@tenje da nagavni pretres pozove optu;enog da iznese svoju od2ranu$ *ako je Vr&ovni sud0ederacije Bosne i Hercegovine, zastupao stav prema kojem je optu;eni, ukoiko seodučio da na gavnom pretresu da iskaz o činjenicama za koje se tereti i o onima kojemu idu u korist, taj iskaz daje u svojstvu optu;enog i do tada, u svojstvu optu;enog je

podvrgnut gavnom odnosno direktnom i unakrsnom ispitivanju, dok je 1ud Bosne i

Hercegovine zastupao stav da optu;eni na gavnom pretresu, ako to za&tjeva, svoj iskazo činjenicama, daje u svojstvu svjedoka$

1toga se mo;e zakjučiti da je na@e krivičnoprocesno zakonodavstvo ustvari preuzeo jo@ jednu procesnu ustanovu optu;enog kao svjedoka u vastitoj stvari, a koja je speci:ična za ango A američko krivičnoprocesno zakonodavstvo$ Prema navedenom,optu;eni koji svjedoči o vastitoj stvari, o2zirom da je i oso2a pod osnovama sumnje da

je izvr@ia krivično djeo, samim tim ne smije poagati zaketvu, ai ?e se upozoriti nadu;nost da govori istinu, te i na pravo kako nije du;na da odgovara na pitanja, ako 2i gaistinit odgovor na nji& mogao izo;iti krivičnom gonjenju$ *eorija krivičnoprocesnog

prava poznaje negativne i pozitivne stavove o uvo-enju procesne ustanove optu;enog u

svojstvu svjedoka u sopstvenoj stvari$ .dre-eni autori stava su da ispitivanje optu;enog52 )u#a-ovi&, =., n.!., 2$$+:116

4$



u svojstvu svjedoka mo;e negativno da utiče na odred2e krivičnog postupka i da predstavja povredu prava na od2ranu$ 9 ovom smisu optu;eni ima ograničenje kad seradi o iz2oru od2rane, jer se pret&odno opominje na du;nost da govori istinu$

1amim tim iskazu se oduzima od2ram2ena :unkcija, a istovremeno mu se

pridaje dokazna :unkcija$ +a ovaj način se teret dokazivanja prenosi na samo naoptu;enog, @to mo;e da dovede i do povrede pretpostavke nevinosti$ 1a druge strane postoje i takva mi@jenja prema kojima se tre2a pri&vatiti stajai@te da optu;eni mo;e 2itisasu@an u svojstvu svjedoka u sopstvenom predmetu, iz razoga @to se radi o pravu naod2ranu, koje je zagarantovano Cvropskom konvencijom o judskim pravima itemejnim so2odama, 9stavima u Bosni i Hercegovini, te procesnim zakonima$ =kootpu;eni smatra da nema drugog načina da sud uvjeri u svoju nevinost, osim toga da

2ude sasu@an u svojstvu svjedoka i da se podvrgne svim praviima koja su va;e?a zasvjedoke, onda se radi o njegovom pravu koje nije mogu?e iskjučiti$

).UPOR#D"O*PRA"I PRIKA! PRO'#S"I( I"S%I%U%ADIR#K%"O&, U"AKRS"O& I DODA%"O& ISPI%IA"JA

9 ovom dijeu rada 2it ?e predstavjen uporednopravni prikaz institutadirektnog, dodatnog i unakrsnog ispitivanja u zemjama okru;enja, Hrvatskoj i 1r2iji, teu zemjama angosaksonskog i angoameričkog pravnog sistema, kao @to je uCngeskoj i 1jedinjenim =meričkim Dr;avama$ i@jenja smo da ?e navedeno 2itikorisno, jer kako u 1r2iji i Hrvatskoj tako i u na@em krivično A procesnom sistemu, ovajinstitut predstavja novinu koja je preuzeta iz ango A američkog procesnog prava$1toga, navedene zemje, Bosna i Hercegovina, 1r2ija i Hrvatska su pri&vatie ovaj novimode ispitivanja svjedoka, po uzoru na ango A američki mode$ 1 tim u vezi,nezao2iazno je i da se predstavi uporedni prikaz instituta dodatnog, direktnog iunakrsnog ispitivanja u krivičnom postupku, prije svega u 1jedinjenim =meričkimDr;avama, odnosno zemjama koje su jedinstveni predstavnici ommon 4aa prava, učijem sastavu su navedeni instituti i nastai$

41



).1. Re4u<-a Sr<+a

'6$ decem2ra '(##$ godine, +arodna skup@tina <epu2ike 1r2ije donijea je

>akonik o krivičnom postupku, dake novi >akonik$ 1adr;vao je veiki 2roj odred2istarog >akonika iz '((#$ godine, koji je ne2itno izmjenjen ii totano neizmjenjen posadr;ini, ai je isto tako donio i 2itni& promjena odnosno novi& procesno A pravni&rje@enja i ustanova, od koji& je naj2itnije spomenuti one koji se odnose na novuorganizaciju pret&odnog krivičnog postupka, a to je optu;enje i istraga, te dajne

pro@irenje načea akuzatornosti$ 9 posjednji& deset godina to je tre?i >akonik okrivičnom postupku koji je donesen$ Prvi od nji& je donesen '((#$ godine, nakon

poitički& promjena koje su dae mogu?nost re:ormi na demokratskoj osnovi dr;ave i prava$ Prekinuo je svaku vezi koja se imaa sa ideoo@kim nasje-em raniji& autoritarni&vasti, te uskadio svoje odred2e sa modernim standardima prava evropskog krivičnog

postupka, te se stoga i danas postavja u sami vr& moderni& evropski& zakonodavstava

takve vrste$ +akon sto je donesen navedeni >akonik, počee su se javjati ideje oneop&odnosti zamjene istrage suda sa tu;iačkom istragom o odva;nom @irenjuadversarni& ustanova u ostaim dijeovima krivičnog postupka po ango A američkom

pravu$ .ve ideje su pri&va?ene 2ez pro2ema, kako u 1r2iji, tako i u drugim dijeovimaCvrope$

otivisane istim idejama, kao i 1r2ija, nove zakonike o krivičnom postupkudonijee su i druge dr;ave u regiji, kao @to su Hrvatska, rna Gora, Bosna iHercegovina, i akedonija, a prije nji& i neke druge evropske dr;ave, kao @to su taija,Portuga, vicarska i dr$ Vo-ena uticajem navedeni& dr;ava, <epu2ika 1r2ija je '((6$godine, donijea novi >akonik o krivičnom postupku, kojim je uvedena poicijsko A tu;iačka istraga, te z2og nepripremjenosti usova za provo-enje njegovi& odre-eni&odred2i isti je stavjen van snage '(("$ godine$ +a istim idejnim osnovama i daje jenastavjen rad na dono@enju novog zakonika koji se zasnivao na novim konceptimaistrage, nove konstrukcije gavnog pretresa, i odustajao se od neki& ustajeni&krivičnoprocesni& principa, kao @to je 2io sučaj sa principom istine$

9 vezi navedenog pose2no je zanimjiv novi koncept koji je do2io gavni pretres, @to ?e 2iti i predmet anaize u dajem nastavku ovog rada$ Iedna od osnovni&karakteristika koje su se odnosie na izmjene oko odred2i gavnog pretresa jeste to da senastojao i imao cij, po uzoru na ommon 4a, da se taj dio krivičnog postupka učini

vi@e adversarnim, nego @to je 2io u starom >akoniku$ *ako ure-enog postupka cije je 2io da se na osnovu sučejavanja utvrdi istina optu;2e i od2rane, na koje je pao i teretdokazivanja, u prisustvu neutranog sistema, koji nema skoro pa nikako dokazneinicijative$ Bio je nepo&odno da se ukine načeo istra;ivanja materijane istine da 2i sena takav način do2io gavni pretres, te pored njega i princip sudske odgovornosti zanastupanje dokaza$53

Prema tome, gavni pretres se po >akoniku iz '(##$ godine zasniva na izričitimadversarnim osnovama i minimizaciju dokazne uoge suda koju je imao$ Po njemu jeteret dokazivanja optu;2e na tu;iocu, te na prijedog stranaka sud izvodi dokaze$1tranka mo;e predo;iti dopunske dokaze po naogu sudije, ai i u izuzetnim situacijama

53 ru#a', 8., n.!., 2$11:4*7

42



sam odrediti nji&ovo izvo-enje, ako 2i utvrdio da su izvedeni dokazi nejasni ii protivrječni i da je to nepo&odno kako 2i se o2ostrano razjasnio$

Dake, novim >akonikom nije samo uvedeno kao pravio da stranka izvodidokaze, nego je i sudu u načeu dato pravo da mo;e izvesti neke dokaze ako to stranka

nije učinia samo u sučaju da pret&odno utvrdi da 2i se nji&ovim izvo-enjem razjasnieneke nejasno?e i protivrječnosti$ .va radnja se ne poduzima od strane suda da 2i seizvei neko novi dokazi, odnosno poku@aja 2ojeg razja@njavanja onoga @to je predmetkrivičnog postupka i krajnjoj iniji da se do-e do istine$ +avedeno je i kjučna odred2akoja ograničava aktivnu uogu suda koju je imao u ranijem >akoniku na gavnom

pretresu$ .ne činjenice koje su predmet dokazivanja izvode se u dokaznom postupku$ 9tom sučaju predmet dokazivanja mogu 2iti dvije vrste činjenica, a to su

#$ .ne činjenice koje čine o2ije;ja krivičnog djea ii'$ )injenice od koji& zavisi odre-ena odred2a krivičnog zakona$

. tome kojim ?e redosjedom i?i izvo-enje dokaza, novi >akonik je propisaonakon @to se sasu@a optu;eni, predsjednik vije?a sudija odredi vrijeme u kojem ?e se

izvoditi dokazi od strane tu;ioca, zatim vrijeme u kojem ?e od2rana izvoditi dokaze,zatim dokazi koje je vije?e odredio da se izvode po su;2enoj du;nosti koje je

predo;io o@te?eni$ +a samom kraju se izviode dokazi o onim činjenicama od koji&zavisi koja če vrsta i mjera krivične sankcije 2iti izrečena$ 9 sučaju postojanjaopravdani& razoga, predsjednik vije?a sudija mo;e sam odrediti kojim ?e redosjedomi?i izvo-enje dokaza, ai isto tako ima i ovast da produ;i izvo-enje dokaza$

+ovi stranački način ispitivanja donesen je novim >akonikom na gavnom pretresu kojim je uveden unakrsni način ispitivanja svjedoka, pravne te&nike koja jeura-ena po uzoru na tradicionaan ango A američki procesni sistem$ +ovim >akonikom

propisano je i to da se prvo o2avi osnovno ispitivanje, posije njega ide unakrsnoispitivanje, te po odo2renju predsjednika vije?a da se mogu postaviti i unakrsna pitanja$Dake, nakon @to stranka ispita svjedoka kojeg je sam predo;ia, istog svjedoka ?eispitati i suprotna strana$ Fad se pojmovno odre-uje onda 2i pojmovno odre-enjeosnovnog ispitivanja po >akoniku o krivičnom postupku <epu2ike 1r2ije, 2io da ono

podrazumjeva da se svjedoku postavjaju pitanja, vje@taku ii pak nekom drugom icu odstrane stranke, o@te?enog ii 2ranioca, koji je takvo ispitivanje predo;io$ 9nakrsnoispitivanje prema istom >akoniku podrazumjeva da se svjedoku postavjaju pitanja,nekom drugom icu ii pak vje@taku ostrane o@te?enog odnosno suprotne stranke, nakon@to je zavr@eno gavno odnosno osnovno ispitivanje$ Fad je u toku unakrsno ispitivanjedozvojeno je da se postavjaju sugestivna pitanja, koja nisu dozvojena za vrijeme

osnovnog odnosno gavnog ispitivanja, kao @to je u na@em zakonodavstvu krivično procesnog prava odre-eno$

1tučnjaci koji su vode?i u o2asti krivičnog procesnog prava u <epu2ici 1r2ijiizo;ii su kritikama veiki dio >akonika koji je donesen '(##$ godine, te time i odred2ekoje se odnose na institute direktnog, dodatnog i unakrsnog ispitivanja$ Prema nekima,gavni pretres nije u potpunosti pravno reguisan i da su suprotne odnosno protivrječeneone odred2e koje se odnose na ispitivanje svjedoka, ai i nesagasne sa nekim odrugimodred2ama kad se radi o pravima stranaka i drugi& učesnika krivičnog postupka$ Premaistima, ispitivanje svjedoka od strane stranke, tj$ stranačko ispitivanje je samo pomenuto

jednim čanom, i da su neop&odne odred2e o te&nikama i načinima stranačkog

ispitivanja, ai i drugim pitanjima od va;nosti, kao @to su potpuno izostae procesneustanove koje su preuzete od iz krivičnog postupka 1jedinjeni& =merički& Dr;ava$

43



1ičan stav pret&odno navedenom imaju i neki drugi autori, da se radi o dokaznimradnjama, jer su mi@jenja da iste kad je ispitivanje svjedoka u pitanju nisu adekvatne$Prema njima, oz2ijan pro2em predstavja @to postoji reevantna kontradiktornostizme-u odre-eni& uop@teni& pavia kad se radi o ispitivanju svjedoka, te pravia koja se

tiču kad se na gavnom pretresu vr@i ispitivanje svjedoka$ 9 ovom smisu, svjdoku sene smiju postavjati takva pitanja odnosno u takvoj :ormi koja ?e ga navesti na odgovor,osim ako nije u pitanju unkarsno ispitivanje svjedoka$ 1amim tim to je i 2io cijzakonodavstva da se ne postavjaju sugestivna pitanja svjedoku, i da se mogu postavjatisamo u :azi unakrsnog ispitivanja, kad svjedoka ispitiva stranka koja ga kao takvog nije

predo;ia$ u ovom segmentu postoje odre-ene protivrječnosti, jer predsjednik vije?asudija mo;e za2raniti dase postavjaju takva pitanja i tokom unkarsnog ispitivanja, akose radi o nekom nedozvojenom pitanju ii ako se radi o nekom pitanju koje nema vezesa predmetom krivičnog postupka$

Dake, pitanja ne smiju 2iti koncipirana na takav način da navode na odgovor, @to

navodi na zakjučak da se sugestivna pitanja ne smiju postavjati ni kad se radi oizuzecima, @to opet predstavja kontradoktornost pret&odno navedenog, kad je

pomenuto da se takva pitanja mogu postavjati tijekom unakrsnog ispitivanja$ 9 ovomsučaju i u praktičnoj primjeni ?e se primjenjivati tzv$ „korisna gimnastika“, @to je opet

pokazatej kvaiteta teksta novog >akonika, te u ovom sučaju nije priča zavr@ena, kadse radi o krajnje speci:ičnim situacijama koje nastaju, odnosno mogu nastati kad se

primjenjuje stranački mode ispitivanja svjedoka$

9 sučajevima ispitivanja optu;enog po >akoniku iz '(##$ godine, propisano je da predsjednik vije?a sudija mo;e optu;enog da uputi odnosno pouči da mo;e dase izjasnio svim okonostima koje su mu prate?e, te da iznese sve ono @to mu mo;e 2iti od koristii @to ide u njegovu od2ranu$ Fad optu;eni iznese sve ono @to 2i mu mogo 2iti od koristiodnosno @to ide u njegovu od2ranu, predsjednik vije?a ?e ga upitati da i je to sve i akosvjedok odstupi od svog ranijeg iskaza, predjesnik vije?a mo;e da ga upozori za@to je

poduzeo takvu radnju, ai i u krajnjoj iniji, mo;e da naredi po eL o::icio ii pak naza&tjev optu;enog da se cijei iskaz ii samo jedan njegov dio ponovo reprodukuje, da iver2ano, da i tonski ii pak optički$ =ko je se iskaz svjedoka unio i u zapisnik,

predsjednik vije?a mo;e da naredi da se taj dio zapisnika pročita ponovo, a u svakomsučaju uvijeke ?e se pročitati ako to za&tijeva neka od stranaka$ =ko otpu;eni od2ije daiznese činjenice koje mu mogu i?i u od2ranu ii da na pojedina pitanja ne daje odgovor,njegov raniji iskaz ?e 2iti pričitan ii samo dio koji je od reevantnosti za odvijanje

predmeta krivičnog postupka$ +akon @to je optu;eni iznio svoj iskaz od2rane, pitanja mu najprije mogu 2iti

postavjena od njegovog 2ranioca, zatim tu;ioca, nakon navedeni& pitanja mu mo;e postavjati i predsjednika vije?a sudija ii njegovi čanovi, te potom o@te?eni, njegov 2ranioc, pravni savjetnik, vje@tak$ .@te?eni ii njegov 2raniac optu;enom mogu postavjati pitanja nakon @to to odo2ri predsjednik vije?a sudija$ 1toga, predsjednik vije?a mo;e i za2raniti pitanje ii odgovor na njega koje je ranije postavjeno, a pose2noako je nedozvojeno ii nema nikakve veze sa predmetom postupka$ zuzetak odnavedenog jeste kad se radi o pitanjima koja se odnose na vjerodostojnost iskaza$1tranke mogu da za&tjevaju da se od trane vije?a za2rani pitanje ii odgovor na neko ve?

postavjeno pitanje$ =ko vije?e potvrdi oduku vije?a da se za2rani odre-eno pitanje iiodgovor na njega, na z&tjave stranke takvo pitanje se unosi u zapisnik$ Fao krajnja

44



stavka, predsjednik vije?a sudija optu;enom mo;e uvijek da postavi pitanje koje ?edoprinijeti jasnom i potpunom odgovoru na pitanja postavjena od strane drugi&učesnika u postupku$

).2. Re4u<-a (rat/-a

Iednu od najva;niji& prekretnica u &istoriji savremenog krivičnog procesnog pravaHrvatske predstavja '((!$ godina$ +aime, '((!$ godine je donese novi >akon okaznenom postupku <epu2ike Hrvatske$ 9 ovom sučaju intencija zakonodavca 2ia jeda se preuzeimanjem rje@enja koja su speci:ična za ango A američki procesni sistem udoma?e pravno podne2je daju doprinos ekonomičnosti i djeotvornosti krivičnog

postupka$ ntencija zakonodavca je 2ia, tako-er da se po2oj@aju prava ;rtve ioptu;enika, modernizuju radnje i ustanove krivičnog postupka i da se uskade odred2esa odred2ama sistemima krivičnog postupka evropskog krivičnog zakonodavstvatradicionane demokratije$

.2im i snaga navedeni& re:ormi uzrokovai su značajan korak od tradicionanog pravno A kontinetanog postava koje do dono@enja novog >akona 2io speci:ično zakrivičnoprocesno zakonodavstvo <epu2ike Hrvatske$ Prema ovome je novi krivični

postupak usvojio u sistem rasprave kao adversarni sistem rasprave, u kojem dominiraakuzatorski princip$ +jime centrano i najznačajnije mjesto za vrijeme trajanja krivičnog

postupka zauzima gavna rasprava, a ustavri se rado o usmenoj i javnoj raspravi dvijestrane koje su ravnopravne ispred nautranog suda i koje svoje dokaze izvode usuprostavjenim stavovima, i samim time mo;e se izvesti zakjučak da rasprava zavisiokako od 2ranioca, tako i od tu;ioca$5% Iezgro i najreevantiniji dio rasprave jeste dokazni

postupak koji su;e kako mu i samo ime ka;e da se izvode dokazi$

Dokazi se u tom smisu izvode kontradiktorno i usmeno, javno i neposredno$ .vim je novi >akon o kaznenom postupku <epu2ike Hrvatske iz '((!$ godine, napustiotradicionani mode evropskog rje@enja koje je podrazumjevao da aktivnu uogu nagavnoj raspravi kad se radi o izvo-enju dokaza imao sud, i pri&vata varijantu u kojojstranke do2ivaju pravo da izvode dokaze, čime se napravia enormna prekretnica&rvatskog krivičnoprocesnog zakonadavstva$ +jime je strankama u postupkudodijejena potpuno nova uoga, ojačan je princip kontradikotrnosti, a dokazni postupak

je pretvoren u prostor direktnog suočavanja od2rane i optu;2e, a sudu je pripaa uoganeutranog i pasivnog ar2itra$

Prema tome, iz pret&odno navedenog mo;e se zakjučiti da se prema novom >akonuod strane stranke preda;u i izvode dokazi , da je teret dokazivanja pao na tu;ioca, asudu je dodijejno da ima visok nivo koncentracije, kako 2i nepristrasno donio konačnuoduku u dokaznom postupku$ ogu?nosti suda su ograničene kad se radi o odre-enojvastitoj inicijativi u toku trajanja dokaznog postupka$ +aime, prema odred2ama novog>akona odre-eno je da stranke imaju pravo da pozivaju svjedoke i izvode dokaze,vije?e odučuje o tome da se izvedu dokazi koji nisu predo;eni ii od koji& je

predagača odustao jer je smtrao da izeze iz okvira pravnosti isti& ii pak krivnje iičinjenice do koji& ovisi oduka o visini i vrsti kazne, uvjetnoj osudi, opomeni suda,djeomičnoj uvjetnoj osudi, odre-enim pose2nim o2avezama, nekoj sigurnosnoj mjeri,oduzimanju predmeta, imovinske koristi, tro@kovima vo-enja krivičnog posutpka,

za@tittnom nadzoru ii zamjeni radom za op@te do2ro na so2odi$54 )u#a-ovi&, =., Daj'i&, B., n.!., 2$1$:224

45



Vo-eni navedenim neop&odno je da se dokazivanje istakne kao radnja koja o2u&vtasve one činjenice koje sud, ai i stranke imaju uzeti za reevantne da mi se uspj@enookončao dono@enje presude$ 1toga, dokazivanje 2i o2u&vatio nekoiko :aza od koji& sunajva;nije

a8 .duka o tome da se izvode dokazi 28 Postupak nji&ovog izvo-enjac8 .cjena izvdeni& dokazaHrvatski zakonodavci tu te;ii ka tome da se pomjere granice dokaznog postupka

prema strankama, @to je odra;eno na redosjed po kojem su dokazi izvo-eni, koji uskadu sa su;avanjem ova@tenja sudije istrgnut iz njegovi& ruku i odre-en je procesnimuogama koje su do2ie stranke u krivičnom postupku, a to je od2rana i optu;2a$ Prematome, novi >akon je propisao da se prvo izvedu dokazi od strane stranaka$ Poredosjedu, dokaze dokaze prvo izvodi optu;2a, pa od2rana, zati dokazi optu;2e kojimse po2ijaju dokazi od2rane, pa ponovo dokazi od2rane kojim se po2ijaju dokazioptu;2e, da 2i na kraju do@i oni dokazi koje ?e doprinijeti tome da se donese

najispravnija krivičnoprocesna sankcija$ <edojsed koji je naveden u izvo-enju dokazamo;e promijeniti predsjednik vije?a sudija, samo ako ima opravdane razoge za isto$zuzetak u ovome predstavja odred2a da ?e se o@te?eni koji je u svojstvu svjedoka

jedino prvi ispitati prije nego drugi svjedoci, i da se odre-eni podaci koji se tiču ranijeosu-ivanosti optu;enog smije se čitati jedino na okončanju dokaznog postupka$

z navednog je jasno kako je redosjed kojim se izvode dokazi u dokaznom posptupku postao identičan ango A američkom prototipu, uz jedini izuzetak @to &rvtaski>akon o kaznenom postupku ne pretpostavja mogu?nost nastavka dokazne aktivnostistranaka, nakon @to je od2rana izvea dokaze kao odgovor na po2ijanje optu;2e$Dama@ka ovoj razici ne propisuje odre-enu reevatnost, zato @to je mi@jenja da se mo;ea&ko doskočiti pro2emu, zato @to predsjednik vije?a sudija mo;e na osnovu ova@tenjakoje mu je dodijejeno, izmineiti redosjed izvo-enja dokaza, ako sam ocijeni da je toneop&odno, tj$ da postoje opravdane priike za isto$ Dake, predsjednik vije?a sudijamo;e iz opravdani& razoga dopustiti da se izvedu dodatni dokazi od strane stranaka u

postupku$55 9 novi krivično procesni zakon unesen je i institut ispitivanja svjedoka$9veden je kontradiktoran način ispitivanja svjedoka tako da se koriste pravne te&nikekoje su preuzete iz ango A američkog krivičnoprocesnog zakonodavstva$ Fako jenavedeno i u praksi zemaja okru;enja, tako se i u ovom sučaju ispitivanje svjedoka

prvo vr@i od strane starnke koja ga je predo;ia, zatim od suprostavjene odnosno protivne stranke, da 2i ga potom opet moga ispitati stranka koja ga je preo;ia u

svojstvu svjedoka$ .vim 2i se iskristaisai instituti gavnog, unakrsnog i dodatnogispitivanja$ 9oga suda opet je svedena na postavjanje pitanja da 2i se razjasnieodre-ene nejasno?e, ako su se javie za vrijeme osnovnog, unakrsnog ii dodatnogispitivanja, ai i da preuzme inicijativu da 2i se odr;ao red i mir tokom trajanja postupkai za@tita svjedoka u sučaju napada na njegov ični integritet$

Fako smo ve? navei, novi >akon svjedoka prvo ispituje stranka koja ga je pozvaau svosjtvu svjedoka i to se teoretki i zakonski podvodi pod gavno, osnovno ii direktnoispitivanje, čija je osnovna karakeritika da se ne postavjaju sugestivna pitanja$ 1amoizuzetno &rvatki krivičnoprocesni zakon dipu@ta da se postave sugestivna pitanja i to usučajevima ako je potre2no da se dodatno razjsni odre-eni iskaz svjedoka ii u odnosu

na ične i op@te podatke o svjedoku koji nisu sporni, kao i u odnosu na okonosti koje55 Da%a9ka, 8., n.!., 2$1$:+25

46



mogu posu;iti da se pam?enje svjedoka osvje;i, ai pod usovom da se ne utiče navjerodstojnost iskaza$ 1ugestivna pitanja su dopu@tena i kad stranka poziva svjedoke

protivne stranke i tom sučaju 2ite ?e ispitana po praviima direktnog ispitivanja$

+a drugoj strani opet je dopu@teno postavjenje sugestivni& pitanja i za vrijeme

unakrsnog ispitivanja$ Prema >akonu unakrsno ispitivanje provodi protivna strana i predmet unakrsnog ispitivanja je ogranicčen kako u krivičnoprocesnom zakonodavstvu<epu2ike Hrvatske, tako i Bosne i Hercegovine$ Prema tome, pitanja koja se

postavjaju u toku unakrsnog ispitivanja svjedoka u praviu su ograničena samo naokonosti o kojima je svjedok ve? dao iskaz na gavnom ispitivanju$ Predjesnik vije?asudija mo;e da da dozvou postavjanja pitanja o okonostima o kojima svjedok nijeiskazivao za vrijeme trajanja gavnog ii direktnog ispitivanja, ako su te okonostiznačajno povezane sa onim okonostima koje su iznesene za vrijeme i u toku gavnogispitivanja ii ako su svoje usmjerenje prona@e u utvr-ivanju vjerodostojnosti svjedoka$

9 odvijanja direktnog i unakrsnog ispitivanja stranke koje su na protivnoj strani

mogu da ističu prigovore, koji se razikuju kao prigovori na činjeniceE prigovori kad seradi o pitanju u kojem je ve? sadr;an odgovorE prigovori kad se svjedok poziva nadavanje zakjučaka ii na naga-anjeE prigovori koji se tiču pitanja na koje ne nemogu?eodgovoriti na jasan i jednostavan način$ +akon @to je zavr@eno unakrsno ispitivanjesvjedoka, mo;e ga se ponovo ispitati od strane suprotne strane, s tim da se pitanja moguosnositi samo na ona koja su ve? postavjena u toku unakrsnog ispitivanja$ .vdje se radio ponovjenom osnovnom ii direktnom ispitivanju$

Fao @to smo iz pret&odnog izaganja mogi vidjeti, prema novomkirivičnoprocesnom zakonu <epu2ike Hrvatske, sud ima gavnu uogu da neutranoučestvuje i da je ar2utraran, tj$ da je on taj koji ?e donijeti konačnu presudu izme-udvije strane koje su suprostavjene$ pa, nakon @to je uvedeno stranačko ispitiavnje ukrivični postupak, sud nije izgu2io ova@tenja koja je imao kroz ranije zakone$ .n idaje mo;e, osim @to donosi konačnu oduku, u svakom momentu dok traje gavno iiosnovno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoku da postavi pitanje da 2i se razjasnieneke nejasno?e, s tim @to takva pitanja ne mogu 2iti sugestivna$ Pored ovoga mo;enarediti i poduziamnje neki& drugi& dokazni& radnji$ *ako je vije?u udija datamogu?nost da se izvedu dokazi koji nisu 2ii predo;eni, a imai 2i reevantnost udono@enju konačne oduke$ .vim je omogu?ena i dopunska zakonska dokaznainicijativa suda u sučaju kad je ona potre2na da se donese isptavna konačna presuda$nicijativa suda u predaganju izvo-enja dokaza, samo mo;e da 2ude ograničena

navedenim pravcima$ +eop&odno je i da se istakne da sud priikom stranačkogispitivanja prvenstveno mora paziti na pravedno i pravino ispitivanje svjedoka$

9 pogedu ispitivanja optu;enog pravo u Hrvatskoj koristi standardno evropsko A kontinetano rje@enje po kojem sud vr@i pozivanje optu;enog da da iskaz, s tim @tooptu;eni nije du;an da daje odgovore na pitanja, i nije du;an da daje odgovore an

pitanja i nije krivično odgovoran ako 2i se utvrdio da je iskaz koji je dao a;an$optu;eni?e svoj iskaz iznijeti po so2odnom izaganju, nakon čega ?e mu se po zakonu

postavjati ustajenim redosjedom$ Po tom redosjedu, pitanja ?e mu prvo postavjati 2ranioc, a potom tu;ioc$ +akon @to mu navedene stranke postave ;ejena pitanja,optu;enog mo;e ispitivati predsjednik vije?a ii čanovi istog da 2i se otkonie

eventuane nejasno?e u datom iskazu$ +eop&odno je da se istakne, da se ispitivanjeoptu;enog u ovom sučaju ne izvr@ava po modeu unakrsnog ispitivanja koje je

47



predvidio novi krivičnoprocesni >akon za ispitivanje svjedoka$ Prema ovome, o@tečeni,njegov zakonski zastupnik, vje@taci i suoptu;enici, mogu na neposredan način daispituju optu;enog nakon @to do2iju odo2renje od strane predsjednika vije?a sudija$

1ijede?i navedno nije te@ko da se izvede zakjučak kako je re:ormom krivičnog

postupka u <epu2ici Hrvatskoj do neke zančajne promjene u poo;aju optu;enog nije 2io nekog značajnog pomaka, te je on kaon @to se preuzeo iz angoameričkog procesnog sistema u &rvatski zakonogavni corpus, ostao i daje ure-en po uzoru nastandardnu evropsko A kontinentanu tradiciju, sično kao @to je i sa poo;ajemo@te?enog$ +aime, z2og nemogu?nosti zakonodavca da se opredjei &o?e i novimzakonom ojačati procesni poo;aj optu;enika kao procesne stranke i ograničiti njegovasvojstva kao dokaznog sredstva, ostao je u sigurnim okvirima starog rje@enja koje je

podjednaku va;nost pridao o2jema uogama koje je imao kao procesni su2jekt$ *ako sudi daje mo;e pozvati optu;enog da da iskaz, ai on u skadu sa op?im načeom krivičnog

procesnog prava nemo tenetur se ipsum accusare optu;eni nije du;an da odgovara na pitanja, i u sučaju davanja a;nog iskaza ne mo;e za takvu radnju da 2ude krivično

odgovoran$ 9 poku@aju da se pomire, ovdje doazi do suko2a te;nji za za@titiomoptu;enog od odre-ene samoinkriminacije s jedne strane, i te;nje za @to e:ikasnijimnačinom utvr-ivanja istine, s druge @trane, @to u konačnici kao rezutat daje sa2jenjee:ekta svake od nji&$

).). S+edn+ene Aer3-e Drae

1matramo neop&odnim da na početku ovog izaganja akcent stavimo nanekoiko značajni& uvodni& napomena kad je u pitanju pojmovno odre-enje pravnogsistema 1jedinjeni& =merički& dra;ava$ Pravo navedene dr;ave pripada porodici ango

A saksonskog prava$ .vaj enormni pravni sistem označen je i kao ango A američko pravo, odnosno ommon 4a sistem$ +e tre2a izostaviti ni činjenicu da se od ovi&naziva ne 2i mogao ni jedan upotrije2iti kad je pravni sistem 1jedinjeni& =merički&Dr;ava u pitanju$

>a staro engesko o2ičajno pravo o2ično se upotre2java izraz ango A saksonsko pravo, koje postojao prije #(66$ godine$ 1 druge strane ommon 4a mo;e daoznačava i samo jedan dio ovog sistema, odnosno jednu vrstu ptavni& izvor odnosno

precendentno prvao koje je sadr;ano u sudskim presudama$tako isto ni naziv ango A američko pravo nije 2ez nedostataka, 2udu?i da se mo;e pomisiti kako ovom sistemu

pripadaju i mnoge druge dr;ave$ +a@a stručna iteratura koristi sva tri naziva, ai semo;e uzeti stav da preovadava upotre2a termina ango A američko pravo, koji je u

največoj mjeri kori@ten i u ovom radu$=merički krivični postupak je stranački, a to podrazumjeva da se nastai suko2

izme-u dvije suptostavjene i ravnopravne strane rje@ava pred sudom koji je nezavisan$1ud u takvom postupku nema aktivno uče@?e u dokazivanju, on samo nadzire da i sedokazi izvode u skadu sa zakonskim propisima koji su na snazi$ Prema tome sud je udokaznom smisu pasivan i vr@i procjenu toga koja je stranka u „dokaznom dvo2oju“

2ia uspje@nija pred njim$56

.snovna karakteristika stranačkog postupka jeste da su njegov predmet samooni dokazi i činjenice koje su iznijee stranke$ +a vastitu inicijativu dokaze prikupjaju

stranke i izvode i& na sudu, gdje sudu opet pripada nadzorna uoga samo$ Farakteristika56 Hku-i&, 8., I-i&, ., n.!., 2$12:63

4+



stranačkog postupka je ta sto stranke vr@e kontrou nad dokaznim materijaom$ <azogza navedeno jeste @to upravo stranke imaju najvi@e interesa i motivacije da dokazi 2uduizneseni, oso2ito oni koji mu idu u korist$ 9 nekim sučajevima postoji „upitanje“ sudau odre-enoj mjeri u postupak, u smiu da američki sudija mo;e postavjati pitanjasvjedocima, ai isto tako mo;e i& pozvati da svjedoče$ Fad do-e do ovakve situacije,

svjedok 2iva prvo ispitan kroz institut gavnog ispitivanja od strane sudije, nakon čegatakvo pravo do2ivaju i druge stranke u postupku po praviima unakrsnog ispitivanja$

ode ispitivanja svjedoka u 1jedinjenim =meričkim Dr;avama sastoji se od tridijea, a oni su direktno ii gavno ispitivanje A vodi ga strnka koja je pozvaa svjedokau tom svojstvu, potom unakrsno ispitivanje A vo-eno od protivstranke i ponovnogodnosno dodatnog ispitivanja A koje se ponovo vodi od stranke koja je pozvaasvjedoka$ 9 krivičnom postupku 1jedinjeni& =merički& Dr;ava mode isptivanja naraspravi je identičan engeskom modeu ispitivanja svjedoka, uz jedan izuzetak @to se uengeskom krivičnoprocesnom pravu ne predvi-a dodatno odnosno ponovno ispitivanjesvjedoka$

9 američkom pravu pri gavnom ispitivanju svjedoka, jednako kao i u na@em pravu, sugestivna pitanja ne smiju se postavjati odnosno nisu dozvojena$ *ako je i u praviu 0ederani& pravia o dokazima u 1jedinjenm =meričkim Dr;avama propisano dase ne smiju postavjati sugestivna pitanja u :azi direktnog, gavnog odnosno osnovnogispitivanja, osim u situaciji kad tre2a da se pro@iri iskaz svjedoka$ 9 ovom sučaju

postoji odre-eni 2roj izutetaka koje je preuzeo i na@ zakonodavac$ Prvi izuzetak seodnosi na situaciju kad stranka pozove tzv$ „neprijatejskog svjedoka“, tj$ svjedoka

protivničke stranke, kome je u tom sučaju postoji mogu?nost da se postavjajusugestivna pitanja$ 1udija u tom sučaju mo;e dati dozvou stranci da sama svomsvjedoku postavjati sugestivna pitanja, ako on od2ija iskazivati ii izjavi ne@to na njenu@tetu ii kad na neki drugi način razočara očekivanja gavnog ispitivača$ .dre-eni autorinavode jo@ nekoiko izuzetaka kad se radi o postvajanju sugestivni& pitanja$ 9 tomsučaju dozvojeno je postavjanje sugestivni& pitanja u direktnom isipitivanju usučajevima nepotre2nog odugovačenja postupka, postavjanja pitanja ad personam„osvje;avanja“ pamčenja ii pak ukanjanja 2okada u pam?enju, ai postavjanje ti&

pitanja i o samoj stvari, ai samo ako se na osnovu takvi& pitanja priprema iskazsvjedoka o va;nim činjenicama$5/ 9 sučaju postavjanja pitanja da 2is e razvio iskazsvjedoka propisano je i praviima 0ederani& pravia o dokazima 1jedinjeni& =merički&Dr;ava$

9 sučaju engeske krivičnoprocesne prakse postoji nekoiko pravia kad se radi

o sugestivnim pitanjima za2rana sugestivni& pitanja, ograničava se mogu?nost da seosvje;i pamčenje svjedoka ii za2rana da se unakrsno ispitiva vastiti svjedok z2ognejgove diskreditacije$ Prema tome unakrsno ispitivanje vastitog svjedoka nijedozvojeno, dok sud na za&tjev stranke ne progasi neprijatejskim, jer ne ;ei da govoriistinu u svom izaganju odnosno ne ;ei propisno da daje iskaz$

1 druge strane svr&a unakrsnog ispitivanja u ango A američkom ispitivanju 2i 2ia da se provjeri tačnost podataka i činjenica koje su iznesene na direktnom isptivanju,da se razjasne činjenice koje su iznesene i na kraju da se ocijeni vjerodostojnost iskazasvjedoka koji su 2ii preo;eni u :azi direktnog ispitivanja$ 9 :azi unakrsnog ispitivanjanije dozvojeno da se postavjaju tzv$ argumentirana pitanja, @to 2i podrazumjevao

dr;anje govora, odre-eni komentari odgovora svjedoka upu?eni poroti, zatim sarkasiični57 Da%a9ka, 8., n.!., 2$1$:+26

4*



komentari, pitanja koja imaju primjesu retorike, uznemiravanje svjedoka ii pak raspravjanje sa istim$ 9 ovom sučaju za2ranjeno je da se postavjaju pitanja kojima sesvjedok nastoji z2uniti ii zavarati$ .2im unakrsnog ispitivanja ograničen je samo na

predmet direktnog ispitivanja, te pitanja koja se tiču vjerodostojnosti svjedoka$e-utim, sud mo;e po so2odnoj ocjeni da dozvou postavjanja i dodatni& pitanja, kja

izaze iz ovkira pitanja koja su postavjanja na direktnom ispitivanju$ 9 engeskomkrivičnoprocesnom pravu unakrsno ispitivanje nije ograničeno samo na pitanja izdirektnog ispitivanja, i sguestivna pitanja su o2ično ograničena$ u ovom sučaju, kodunakrsnog ispitivanja postoji nekoiko ograničenja, a to je da se ne smiju postavjati

pitanja svjedoku koja 2i moga naru@iti njegovu čast ii dostojanstvo, jedino u jsučaju postojanja vajanog razoga, gdje se i u tom sučaju mo;e postaviti samo jendo pitanje$

z pret&odnog izaganja mo;emo zakjučiti da se krivični postupci 1jedinjeni&=merički& Dr;ava i Cngeske razikuju u mnogome, kad se radi o o2imu i praviimaunakrsnog isptivanja$ +a osnovu te razeike u teoriji krivičnoprocesnog prava, pstojedva pristupa o o2imu unakrsnog isptivanja$ *a dva pristupa 2i 2ia američko i engesko

pravio$ .no pravio kog koga pitanja u unakrsnom pitanju nisu ograničena samo na pitanja koja su postavjena u direktnom ispitivanju jeste engesko pravio$ Po ovom praviu sugestivna pitanja su o2ično ograničena$ Prema drugom, tzv$ američkom praviui pristupu, pitanja u unakrsnom isptivanju ograničena samo na pitanja iz direktnogispitivanja, dok su sugestvina pitanja u potpusnoti dozvojena$ Dake, prema engeskom

pristupu, svjedok se poziva samo jednom i mo;e se testirati u vezi sa svim stvarima kojeon zna o predmetu$ Prema američkom pristupu, unakrsno ispitivanje je ograničeno nain:ormacije koje stranka koja je pozvaa svjedoka ;ei da iznese, a suprotna stranka opetima mogu?nost da ponovo pozove svjedoka kao vastitog, ako smatra da 2i taj svjedok imao neke dodatne i 2itne in:ormacije za tu stranu$ Cngesko pravio omogu?ava da seizvedu svi dokazi odjednom, pri čemu se mo;e izgu2iti jasno?a izvo-enja dokaza, dok američko pravio zadr;ava jasno?u, ai na račun pozivanja svjedoka vi@e puta$

!AKLJU$"A RA!MA%RA"JA

Frivični postupak u BiH je re:ormom iz '((3$ godine imao korijenite promjene$*ada je donesen novi >akon o krivičnom postupku, pri čemu je intencija zakonodavca

2ia da se preuzimanjem rje@enja iz ango A saksonskog procesnog sistema isti unese udoma?i pravni sistem, i time da pridonese e:ikasnosti i ekonomičnosti krivičnog

postupka, po2oj@aju za@tite temejni& judski& prava i so2oda svi& učesnika krivičnog postupka, te da se osavremene ustanove i radnje samog krivičnog postupka, kao injegovo uska-ivanje sa najsavremenijim tendencijama u krivičnom pravu, kao i

smjernicama Cvropske 9nije$

Cementi ango A američkog krivičnog postupka koji su impementirani udoma?i zakon, pojujai su čvrste osnove kojima je 2ia okarakterisana vi@estojetnatradicija kontinentanog tipa krivičnog postupka s dominatnim eementimainkvizitorskog načina postupanja od davnina, a koji je praktikovan na svim prostorima$1ve ovo se uveiko odrazio i na du;nosti i prava procesni& su2jekata, oso2ito stranaka ,kao @to su tu;iac i 2raniac, sud, ai i optu;eni, čiji je poo;aj novim >FPom drastično

promijenjen$ 1a stajai@ta ovog dipomskog rada, značajno je usvajanje novog modeadokaznog postupka, gdje su dominantni akuzatroski eementi, koji se odred2ama novog>akona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine reaizira sučejavanje dvije

suprostavjene stranke koje svoje dokaze izvode na neposredan, javan, usmen i

5$



kontradoktoran način, te imaju punu dokaznu inicijativu i kojim se uvode nove vrsteispitivanja, a to je direktno, dodatno i unakrsno ispitivanje$

Dake, novi >akon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine uvodi sasvimnovi način ispitivanja, a to je kontradiktoran način ispitivanja svjedoka, tako @to koristi

te&nike koje su tradicionano ure-ene u ango A američkom procesnom sistemu$Pomenuti >akon ure-uje da ispitivanje svjedoka na gavnom pretresu u prvom redu vr@istranka, tj$ 2raniac koji je pozvao tu oso2u u svojstvu svjedoka, @to je u praviudirektno ispitivanje$ Posije toga, ispitivanje svjedoka vr@i suprostavjena stranka, i to jeunakrsno ispitivanje$ +a kraju stranka koja je pozvaa svjedoka mo;e ga nakon @to jeunakrsno ispitan i dodatno ispitati$ 9 novom modeu ispitivanja svjedoka, sud tako-er ima odre-ene ovasti$ Prema tome, sudija odnosno predsjednik i čanovi vije?a mogu usvakoj :azi ispitivanja postaviti svjedoku neko pitanje, a da uz to 2ude odgovaraju?e

predmetu postupka$ 9 praviu radi se o pitanjima koja imaju za cij da se po2oj@a jasno?a datog odgovora ii njegova dopuna$ *ako-er, nakon @to stranke i 2raniac zavr@esvoje ispitivanje svjedoka, sudija, tj$ predsjednik i čanovi vije?a mogu ponovo

svjedoku postavjati pitanja$

.vakvo pravio suda predstavja značajan inkvizitorski eement u toku dokaznog postupka$ +a ovaj način, kroz istra;nu djeatnost, sud ispunjava za&tjeve čana #%$, a to je ispunjenje principa jednoakosti u postupanju kad se utvr-uju činjenice koje terete,odnosno idu u korist optu;enom i čana '3"$ >akona o krivičnom postupku Bosne iHercegovine, a koji se odnosi da se svi predmeti svestrano pretresu i otkoni sve ono @to

2i mogo da ospori razja@njenje stvari$ +avedena dokazna inicijativa suda potvr-uje da je struktura dokaznog postupka u BiH, 2azirana na načeima mje@ovitog krivičnog postupka, a koji na kraju predstavja kom2inaciju ango A američkog sistema sa poznatim akuzatorskim eementima i evropskog kontinentanog sistema sa tradicionanoistra;nim eementima$

z naprijed navedenog proiziazi da je pose2no značajno u novom modeukrivičnog postupka, uvo-enje drugačijeg načina ispitivanja svjedoka na raspravi, čije jete;i@te na direktnom, dodatnom i unakrsnom ispitivanju$ Detajna anaiza institutadirektnog, unakrsnog i dotatnog ispitivanja svjedoka na gavnoj raspravi koja jeea2orirana u pret&odnim dijeovima rada, navodi na zakjučak da je institut direktnog,unakrsnog i dodatnog ispitivanja rezutat ve?e pouzdanosti vjerodostojnosti iskazasvjedoka koji je do2iven na gavnoj raspravi, nego iskaz koji je do2ijen u istra;nom

postupku odnosno istrazi$

Pomenuta &ipoteza, koja je osnova pozitivne strane ovog načina izvo-enja personani& dokaza, o2raza;e se time, da se ispitivanje svjedoka na raspravi vr@i 2ezuticaja instituta direktnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja, tako da suprotna strananema te mogu?nosti koja se ima na gavnoj raspravi, a to je da se unakrsnimispitivanjem dovede u pitanje vjerodostojnost svjedokovog iskaza, te mu se poku@avajuza2ije;iti i prepisati gre@ke, da mu je iskaz nepouzdan, u krajnjem sučaju i a;an, izčega se mo;e izvesti zakjučak da je iskaz svjedoka koji je dat u :azi istrage manje

pouzdan od iskaza koji je uzet kori@tenjem instituta direktnog, unakrsnog i dodatnogispitivanja svjedoka na gavnoj raspravi$ Priog ovakve tvrdnje jeste iskaz koji jesvjedok dao u istrazi manje pouzdan od iskaza svjedoka sa gavne rasprave, i to @to je

ovakva odred2a na@a upori@te i u >akonu o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine,kad se radi o restriktivnom kori@tenju zapisnika o iskazima koji su dati u istrazi$ Prema

51



ovim odred2ama >akona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, neop&odno jeo2avezno i neposredno izvo-enje dokaza na gavnom pretresu po praviu direktnog,dodatnog i unakrsnog ispitivanja, te je samo izuzetno stavom '$, čan '/3$ >akona okrivičnom postupku Bosne i Hercegovine, odre-eno da se zapisnici o datim iskazima,mogu po nared2i sudije, odnosno vije?a sudija pročitati i 2iti kori@teni kao dokazi na

gavnom pretresu, samo u onom sučaju, ako su oso2e koje su ispitane umre, du@evnoo2ojee, ne mogu se prona?i ii 2io nji&ov doazak pred sud 2io nemogu?, jer je takavnedoazak ote;an z2og va;ni& uzroka$ 1 druge strane, u 2io kojim sučajevima, a poodred2ama >akona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, tra;i se da se dokazisastoje u iskazima svjedoka, od koji& su uzeti pred sudom, na gavnoj raspravi i poinsitutu direktnog, dodatnog ii unakrsnog ispitivanja$

1matra se pouzdanim i to @to se ve?i značaj pridonosi ispitivanju svjedoka nagavnoj raspravi po praviima direktnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja, z2og toga @tonačeo neposrednosti dokaza omogu?ava sudu da na pouzdan način izvr@i nji&ovuocjenu i ocjenu činjeničnog stanja$ skaze oso2a mo;e ocijeniti ne samo na osnovu

zakona, nego i psi&oo@ki @to 2i podrazumjevao da se uzme u o2zir 2oja i ton gasaispitivane oso2e, gestikuacija i mimika, koe2anje ii pak sigurnost priikom izaganjanekog činjeničnog stanja i s$ Pored ovoga u neposrednom ispitivanju oso2a, postojimogu?nost da se uvijek postavi pitanje prema spoznajnim potre2ama ispitivača,odnosno od stranke ii suda, @to se pokazao nu;no u onim sučajevima kad su se

pret&odno uzeti iskazi pokazai kao netačni i nepouzdani$ Fad ne 2i 2io te mogu?nosti,sud 2io vezan samo za dokazni materija, koji je prikupio neko drugi, te 2i time 2iaumanjenja njegova nepristranost$

+eposredno usmeno izvo-enje dokaza i suočavanje predstavjaju najprikadnijinačin da se utvrdi materijana istina, te da se utvrdi krivnja, čime se omogu?ava onomekoji vr@i utvr-ivanje činjenica i istine da ocijeni na vajan način koji dokazi su ispravni,a koji ne, jer ?e kroz takvu :ormu ispitivanja, posmatrati dr;anje i dosjednost svjedoka$Va;nost koja je pridodata usmenim iskazima, postupku i u toku odvijanja postupka,daje speci:ičnost ovom sistemu, jer da 2i 2ia osgurana pouzdanost svjedočenja, drugastrana ima pravo da postavja pitanja i ispituje svjedoka, te testira njegovuargumenatciju, kao suprotne strane$

9 priog ve?oj pouzdanosti iskaza svjedoka ide u priog i koncept pravednogsu-enja, u smisu da se o2jema stranama u postupku ne mo;e uskratiti izvo-enjedokaza, kojim se osporavaju dokazi suprotne strane$ Pret&odno navedeno ure-eno je

Cvropskom konvencijom o judskim pravima, prema kojoj su presude 2azirane nazapisniku o ispitivanju svjedoka od strane tu;ioca ii istra;ioca u pret&odnom postupku, 2ez mogu?nosti da ga 2raniac ii okrivjeni ispita$ .vo nije osporeno ni čanom 6$navedene konvencije, u kome je naznačeno da svako ko je optu;en za odre-eno krivičnodjeo mo;e i ima pravo da ispita svjedoke optu;2e, te da za&tjeva da se osigura prisustvoi ispitivanje svjedoka od2rane pod istovjetnim usovima pod kojima je izvr@eno iispitavanje svjedoka optu;2e$ *ada je od2rani uskra?eno pravo neposrednog ispitivanjatakvi& svjedoka po praviima direktnog, unakrsnog ii dodatnog ispitivanja, čime znatno

2iva naru@ena procesna jednakost stranaka$ 1ve su ovo eementi koji čine @iri koncept pravičnog su-enja, oso2ito ako se jednoj strani u postupku uskrati da izvodi dokaze koji?e osporiti navode suprotne strane$

52



)itanje zapisnika o pret&odnom ispitivanu su;i samo kao kontrono sredstvo putem kojeg ?e sud da utvrdi vjerodostojnost iskaza optu;enog na gavnoj raspravi itada je iskaz izveden prema odred2i čana 6$ Cvropske konvencije o judiskim pravima,te se na njemu mo;e temejiti presuda$ Pret&odno navedeno daje prikaz toga dadirektno, dodatno i unakrsno ispitivanje svjedoka u stranačkom postupku predstavjaju

jedno od gavni& dokazni& sredstava uz čiju pomo? stranke ostvaruju svoja prava iinterese u krivičnom postupku, a doprinosi i djeotvornijem ostvarivanju prava na pravično su-enje$ 1 druge strane, negativne strane direktnog, unakrsnog i dodatnogispitivanja ogedaju se prije svega u tome @to dokazna snaga zavisi iskjučivo odvje@tine i sposo2nosti 2raniaca i stranaka i @to su;ava mogu?nost suda da interveni@e scijem da utvrdi reevantne činjenice$ ako u novom modeu ispitivanja svjedoka, sudtako-er ima odre-ene ovasti, na takav način da sudija mo;e u svakom trenutku

postaviti svjedoku odgovaraju?e pitanje, s cijem da se pojasni odgovor na neko pitanjeii njegovu dopunu, te da sam naredi izvo-enje dokaza, sudu su ipak vezane ruke, jer 2isvaki poku@aj da preuzme izvo-enje dokaze doveo u sumnju njegovu nepristranost$*ime 2i se izo;io prigovoru tu;ioca ii 2ranioca, jer radi nji&ov posao i za nji&$

Pri primjeni novog načina ispitivanja nije se vodio računa o tome da su instituti preuzeti iz ango američkog procesnog prava i sistema, priago-eni sistemu porotničkog načina su-enja, pri čemu nastojanje da se osigura po2jeda, 2iva propu@tenonastojanje da se utvrdi istina$ Ctički pro2emi do koji& je ta o@trina dovea odnedavno sukritički razmatrani, čak i u zemjama ango A američkog dokaznog re;ima procesnetradicije, a pose2no na presti;nim pravnim :akutetima$ Do ti& je pro2ema, prvenstvenodo@o z2og toga @to sposo2an i vje@t unakrsni ispitivač mo;e dovesti u sumnju ne samoiskaz nepouzdani& svjedoka, nego i oni& za koje zna, ii 2i mogao znati, da istinitoiskazuju$ 9 ango A američkoj procesnoj tradiciji često puta se spominje izreka Io&naMigmora da je „unakrsno ispitivanje naj2oji instrument za otkrivanje istine“$9pečatjivo je to da je Migmore pridodao i nekoiko rečenica nakon one koja sadr;avatu izreku A da se unakrsnim ispitivanjem mo;e prikazati da istina ispadne kao neistina$

Fako su nova zakonska rje@enja u Bosni i Hercegovini reguisana na takav načinda ne poznaju porotnički način su-enja, jasno je da je to jo@ jedan argument koji ukazujena daju upitnost oko svrsis&odnosti direktnog, unakrsnog i dodatnog načina ispitivanjasvjedoka na gavnoj raspravi$ ako se novi mode dokaznog postupka reaizira krozsuočavanje dvije strane koje su suprotni& interesa, smatra se da su stranke samo:ormano ravnopravne, kad je uz to izvo-enje nji&ovi& dokaza javno, neposredno,usmeno i kontradiktorno$ 9 stvarnosti je jako rijetko da se pred sudom suprostavjaju

dva jednaka procesna protivnika, pa se javja opasnost da is&od nji&ovg spora 2uderezutat procesne aktivnosti spretnijeg i jačeg, a @to se opet negativno mo;e odraziti narje@enje spora u skadu sa interesima pravednosti koji su izra;eni propisimamaterijanog prava$ +aime, nasuprot tu;iocu, koji mo;e računati na kompetnuogističku podr@ku dr;avnog aparata čiji je dio, naazi se okrivjeni, kome mo;e

pomagati 2raniac$ +aravno, ako okrivjeni ima :inansijska sredstva da pati usugekvaitetnog 2ranioca, ii ako se radi o sučajevima o2avezne od2rane, kad okrivjenomsud postavja 2ranioca$

1 druge strane, nije sporno da kvaitet od2rane koju reaizuju 2ranioci postavjeni po eL o:icio, često puta nije na visokom novu$ +ovi način ispitivanja

svjedoka u postupku nu;no tre2a ocjenivati i kroz prizmu praktično i potpuno noveuoge tu;ioca koju ima kao aktivna stranka u krivičnom postupku$ *u;iac kao stranka u

53



odre-enom krivičnom posptupku po praviu poazi od &ipoteze da je optu;eni kriv, te ječesto puta upitna zakonitost ispitivanja svjedoka i drugi& učesnika u postupku od stranetu;ioca, koje se vr@i 2ez 2io kakve kontroe ii od strane suda ii od strane od2rane$

+adaje, po na@em mijenju, negativna strana ovakvog vida i načina ispitivanja svjedoka jeste @to u :azi gavne rasprave u ve?ini sučajeva i neminovno doazi do poarizacije

iskaza$ +aime, stranke po praviu na gavnoj raspravi priikom unakrsnog ispitivanjaosvjetjavaju samo ono @to je im je u interesu, pri čemu u dosta sučajeva istina ostanenerasvjetjena$ 1 o2zirom na procesnu uogu suda u novom krivičnom postupku, jasno

je da ovakav način mo;e rezutirati nezakonitim sudskim odukama, koje su 2azirane nanečemu @to je daeko od materijane istine$ .vo je jo@ jedan argument koji ukazuje nadajnu upitnost i svrsis&odnost ovakvog načina ispitivanja$ +a;aost, na@ zakonodavac

je i materijanu istinu u potpunosti derogirao, na način da ju je „iz2acio iz odred2izakona“$ Prema tome, smatramo i mi@jenja smo, da 2i institutom de lege ferenda na@zakonodavac tre2ao rije@titi ovu situaciju, na način da se u >akon o krivičnom postupkuBosne i Hercegovine, kad se radi o materijanoj istini zauzme jedinstven stav$ +a krajuisitičemo da zakonska rje@enja čiji je cij ostvarenje prava na pravično su-enje i

zakonitost u postupanju na;aost nisu dovojna da 2i se otkonia atentna opasnostdono@enja, u najmanju ruku sudski& oduka koje su pro2ematične$

9 tom smisu predstavi?emo odre-eni 2roj stavova za koje smatramo da 2i delege ferenda imai pozitivan uticaj u ciju @to adekvatnije impementacije institutadirektnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja u sistem krivičnog pravosu-a u Bosni iHercegovini$ 9sprkos generanoj za2rani sugestivni& pitanja pri direktnom ispitivanju, uinteresu procesne ekonomije vajao 2i izmjenama >akona o krivičnom postupku Bosnei Hercegovine omogu?iti postavjanje takvi& pitanja, ako 2i ona posu;ia svrsi da serazvije iskaz svjedoka 2ez ugro;avanja njegove vjerodostojnosti, te svrsi osvje;avanja

pam?enja svjedoka$ Pritom 2i, naravno, tre2ao osigurati da se ona mogu odnositi samona okonosti koje su dovojne uop@tene da ne ugroze vjerodostojnost svjedoka 7tipičan

primjer takvog sugestivnog pitanja 2io 2i kad 2i se svjedoka, koji je po zanimanju vozačtramvaja, a svjedočio je sao2ra?ajnoj nesre?i, u jednom sugestivnom pitanju upitao je iistina da je on, imenom i prezimenom, po zanimanju vozač tramvaja, vozač odre-enetramvajske inije, odre-enog dana na odre-enoj raskrsnici, u odre-eno vrijemesvjedočio sao2ra?ajnoj nesre?i8$

+a taj 2i se način, jednim op@irnim sugestivnim pitanjem na koje 2i svjedok dao jednostavan negativan ii potvrdan odgovor zamijenio desetak pojedinačni& pitanjakojima 2i se do2ie jednake in:ormacije, ai kroz vremenski du;i period$ *akva 2i

odred2a omogu?ia da se u jednom pitanju sa;me pozadina iskaza svjedoka, te 2i ujedno posu;ia i kao uvod u samo ispitivanje, @to 2i značajno doprinijeo ekonomičnosti postupka$ 1toga smatramo, kao prijedog de ege :erenda da 2i na@ zakonodavac tre2aorazmisiti o uvo-enju takve ii sične odred2e u >FP BiH$ *ako-er, u pogedu za2ranesugestivnog ispitivanja javja se i pitanje tre2a i strankama dopustiti postavjanjesugestivni& pitanja u svr&u osvje;avanja pam?enja svjedoka ii ukanjanja 2okade unjegovom pam?enju koje >akon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine ne

predvi-a$ e-utim, pogeda i se ovo pitanje iz perspektive komparativnog prava,odgovor je potvrdan$ *ako pravio 6#'$ 0ederani& pravia o dokazima 1=Da prepu@tasudskoj diskreciji &o?e i dopustiti svjedoku kori@tenje zapisa radi osvje;enja pam?enjau svr&u svjedočenja, za vrijeme ii prije svjedočenja$ 1ičnu odred2u kojom se dopu@ta

osvje;enje pamčenja svjedoka sadr;i i itaijanski odice di procedura penae$ Premda utu svr&u ne propisuje postavjanje sugestivni& pitanja, itaijanski >akonik omogu?uje

54



svjedoku da se u svr&u osvje;enja pam?enja, uz odo2renje predsjednika vije?a, posu;iodre-enim dokumentima$ 1ijedom navedenog, de lege ferenda smatramo da 2i na@zakonodavac tre2ao razmisiti o impementiranju neke sične odred2e u sistem krivičnog

procesnog prava BiH, prema kojoj 2i strankama 2io dopu@teno postavjanje sugestivni& pitanja u odnosu na okonosti koje su;e osvje;enju pam?enja svjedoka pod usovom da

ne utiču na vjerodostojnost njegovog iskaza, jer 2i ona 2itno doprinijea ostvarenjunačea ekonomičnosti postupku$

LI%#RA%URA

#$ =ckerman, C$ I$, i . 1uivan, C$, Praksa i procedura e-unardonog krivičnogtri2unaa za 2iv@u Iugosaviju sa oda2ranim materijaima e-unardonogkrivičnog tri2unaa za <uandu, 0ond otvoreno dru@tvo, Bosne i Hercegovine,1arajevo, '(('$

'$ =eksi?, N, Primena naučni& dostignu?a kod ični& izvora dokaza u Frivičnom

postupku, nstitut za kriminoo@ka i kriminaistička istra;ivanja, Beograd, #"65$3$ BaOer, V$, Fazneno procesno pravo A oda2rana pogavja, Fnjiga , +rodnenovine, >agre2, #"!"$

%$ BaOer, V$, Iugosovensko krivično procesno pravo, Fnjiga , Povijesni razvojkazneno procesnog prava, priredio dr$ Davor Frapac, >agre2, #""5$

5$ Bu2aovi?, *$, Dajči?, =$, +ovi modei ispitivanja svjedoka na raspravi, =naiPravnog :akuteta 9niverziteta u >enici, 2roj #($, '(#($

6$ Bu2aovi?, *$, +ovea >akona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine od#/$(6$'((!$ godine, Hrvatski jetopis za kazneno pravo i praksu, >agre2, vo$#5,

2roj ''((!$/$ Dama@ka, $, Hrvatsko dokazni postupak u pored2enopravnom svijetu,

Hrvatski jetopis za kazneno pravo i praksu, >agre2, vo$ #/, 2roj ''(#(

55



!$ Dama@ka, $, Dokazno pravno u kaznenom postupku A oris novi& tendencija,Pravni :akutet 9niverziteta u >agre2u, '((#$

"$ Dimitrijevi?, D$, Frivično procesno pravo, 1avremena administracija, Beograd#"!'$

#($ 0iipovi?, 4j$ i saradnici, odu ' A Frivična o2ast Postupak optu;enja i gavni

pretres V1*V BiH, 1arajevo, '((6$##$ Gru2ač, $, Frivično procesno pravo, 9vod i procesni su2jekti, 1u;2enigasnik <epu2ike 1r2ije, Beograd, '((%$

#'$ Gru2i@a, $, )injenično stanje u krivičnom postupku, izdanje, >agre2, #"!($#3$ Haiovi?, H$, Predmeti i tragovi kao izvor saznanja o odučnim činjenicama u

krivičnom postupku, 1arajevo, '(#($#%$ Haiovi?, H$, Dokazi u savremenom krivičnom postupku A preged osnovni&

isntituta dokaznog prava, pogavje u knjizi Foraji?, +$, stra;ivanje krivični&djea, Pravni :akutet 9niverziteta u 1arajevu, '(#'$

#5$ Fantoci, $, Bariči?, *$, 1tranačko izvo-enje dokaza i unakrsno ispitivanje u&rvatskom i pored2enom kaznenom procesno pravu, Hrvatski jetopis za

kazneno pravo i praksu, >agre2, vo, #!, 2roj #'(##$#6$ Faurinovi?, D$, Direktno i unakrsno ispitivanje, Pravna riječ 2roj '(%, Banja

4uka, '((%$#/$ Fisi?, +$, 9nakrsno ispitivanje pitanja u korist vastiti& tvrdnji, .F. <eporter

o ratnim zočinima #5, 1arajevo, '(#'$#!$ Frapac, D$, Fazneno proceno pravo, Prva knjiga nstitucije, +arodne novine,

>agre2, '((3$#"$ Frapac, D$, Cngeski kazneni postupak, Pravni :akutet 1veučii@ta u >agre2u,

#""5$'($ Frapac, D$, Fazneno proceno pravo, Prva knjiga nstitucije, n:ormator, >agre2,

'((($'#$ 4arson, C$ +$, 9nakrsno ispitivanje na gavnom pretresu, Pravo i pravda,

1arajevo, '((/''$ organ, C$ $, 1ome Pro2ems o: Proo: under t&e =ngo A american 1Ostem o:

4itigation, oum2ia 9niversitO Press, +e Qork, #"56$'3$ Pavi@i?, B$, Fazneno pravo Vije?a Cvrope, izvori, komentari, praksa, Goden

marketing A *e&nička knjiga, >agre2, '((6$'%$ Pavi@i?, B$ saradnici, Fazneno postupovno pravo, 3$ zdanje, Pravni :akutet

1veučii@ta u <ijeci, '(#($'5$ Pavi@i?, B$, Fomentar >akona o kaznenom postupku, Peto izdanje, Nagar,

<ijeka, '((5$

'6$ Pavi@i?, B$, Fomentar >akona o kaznenom postupku, <ijeka, Du@evi? andFr@ovnik doo, <ijeka, '(##$'/$ Pavi@i?, B$, +ovi &rvatski >akon o kaznenom postupku, Hrvatski jetopis za

kazneno pravo i praksu, >agre2, vo #5, 2roj ''((!$'!$ Pratt, *$=$, Deset zapovijedi unakrsnog ispitivanja, .F. <eporter o ratnim

zočinima 6, 1arajevo, '((/$'"$ 1ijerči? A )oi?, H$, Frivično procesno pravo, Fnjiga , Frivičnoprocesni

su2jekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni :akutet 9niverziteta u 1arajevu,1arajevo, '((!$

3($ 1ijerči? A )oi?, H$, Had;iomeragi?, $, Iurčevi?, $, Faurinovi?, D$, 1imovi?$, Fomentari zakona o krivičnomkaznenom postupku u Bosni i Hercegovini,

>ajednički projekat Vije?a Cvrope i Cvrospke komisije, 1arajevo, '((5$

56



3#$ 1imovi?, $, Frivično procesno pravo, 9vod i op@ti dio, izmijenjeno idopunjeno izdanje, Pravni :akutet 9niverziteta u Bi&a?u, Bi&a?, '(("$

3'$ 1okovi?, 1$, Dokazivanje indicijama, Fragujevac, #""/$33$ 1tevanovi?, )$, Frivično procesno pravo, 1avremena administracija, Beograd,

#"!'$

3%$ 1tone, $, 9nakrsno ispitivanje u krivičnom postupku, Femigra:ika trade,1arajevo, '((!$35$ kui?, $, +ačeo so2odne ocjene dokaza u krivičnom postupku, =r&iv za

pravne i dru@tvene nauke, vo !!, 2roj #', Beograd, '(('$36$ Vasijevi?, *$, 1istem krivično procenog prava 10<I, 1avremena administracija,

Beograd, #"!#$3/$ Vodinei?, V$, Friminaistika, otkrivanje i dokazivanje, '$ *om, 1kopje, #"!5$3!$ Vranjanac, D$, 9vod u pravni sistem 1jedinjeni& =merički& Dr;ava, pogavje u

knjizi 9vod u pravo 1jedinjeni& =merički& Dr;ava, priredio dr$ Iovan Riri?,nstitut za uporedno pravo, Beograd, '((!$

3"$ zvod iz sudske prakse 1uda za judska prava, Fnjiga i , Vije?e Cvrope,

opi, 0ond otvoreno dru@tvo BiH, 1arajevo, '((#$

Zakonski propisi#$ >akon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, 1u;2eni gasnik Bosne i

Hercegovine, 2r (3(3, 3'(3, 36(3, '%(%, 63(%, #3(5, %!(5, %6(6, /6(6,'"(/, 3'(/, 53(/, /6(/, #5(!, 5!(!, #'(", #6(6, "3("

'$ >akon o krivičnom postupku 0ederacije Bosne i Hercegovine, 1u;2eni gasnik 0ederacije Bosne i Hercegovine, 2r 35(3, 3/(3, 56(3, /!(%, '!(5, 55(6,'/(/, 53(/, 53(/, ("(", #'#(

3$ >akon o krivičnom postupku <epu2ike 1rpske, 1u;2eni gasnik <epu2ike1rpske, 2r 55(3, ###(%, ##5(%, '"(/, 6!(/, ##"(!, 55(", !((", !!(","'(", #((("

%$ Frivični zakon Bosne i 0ercegovine, 1u;2eni gasnik Bosne i Hercegovine, 2r(3(3, 3'(3, 3/(3, 5%(%, 6#(%, 3((5, 53(6, 55(6, 3'(/, (!#(

5$ >akon o krivičnom postupku <epu2ike 1r2ije, 1u;2eni gasnik <epu2ike1r2ije 2roj /''(##, #(#'(##, #'#'(#'

PRILO& 1.Anaa /-u/taa 4ro7e/n6 /u<+e-ata >/trana-a? -o+ a-tno

u3e/tu+u u dre-tno, una-r/no dodatno /4tan+u /ud+a4red SUDOM B(

).1. Inter+u

9 ovom dijeu rada predstavi?emo anaizu iskustava procesni& su2jekata 7stranaka8 kojiaktivno učestvuju u direktnom, unakrsnom i dodatnom ispitivanju, i sudija u

postupcima pred 1udom BiH kroz intervju s njima$ +a pitanja o direktnom, unakrsnom idodatnom ispitivaju odgovarai su tu;iac *u;ia@tva BiH, g-a gordana Bosijči?,advokat gdin >dravko <aji? i sudija 1uda BiH, gdin Branko Peri?, čije ?emo odgovore

predstaviti u nastavku rada$ +avedenim oso2ama pitanja su dostavjana putem emaia ioni su nam na isti način odgovore dostavii u pisanom o2iku$

).2. Inter+u / &ordano Bo/+3, tuo7e %uaCta B(

57



#$ Foiko je uvo-enje ovi& procesni& instituta doprinijeo e:ikasnijem i pravičnijemsudskom postupku u odnosu na ranije ure-enje, i ako jeste na koji načinJ

Odgovor: Doprinijelo je efikasnijem i pravinijem sudskom postupku! kao i u"r#anju postupka! #a ra#liku od ranijeg kontinentalnog! usporenog sistema. $vjedok koji je predlo%en od stranaka je u sredi&tu doga'anja i pa%nje sudskog vije(a! optu%enog! kao i

stranaka. $vjedok se rijetko prekida i i#la%es svoje vi'enje doga'aja u kontinuitetu! daje"itne detalje sa postavljenim pitanjima. Tu%ilac u pravilu predla%e sve svjedoke idoka#e! koji idu u korist optu%"e! odnosno optu%enog! kao i svjedoke i doka#e koji neidu u korist optu%"em jer stranke u postupku primjenjuju naelo koje se #ove )e*ual of arms+ , &to je ustvari naelo jednakosti u postupanju! iako po pravilu tu%ilac tre"a da

se koncentri&e i predlo%i doka#e koji potkrepljuju navode optu%nice! jer tu%ilac u toku postupka u direktnom ispitivanju svjedoka optu%"e tre"a da doka%e osnovanost optu%"e. Pitanja tre"a da "udu preci#na i kratka! ra#umljiva i jednostavna! #ato &to "i sekomplikovanim i nejasnim pitanjima svjedok #"unio. -nakrsno ispitivanje se ne

podu#ima pod svaku cijenu! ako "i se time dovelo do &tetnog doka#a i time umanjilavrijednost koju ima direktno ispitivanje! naroito ako se radi o svjedoku koji nije

siguran i koji djeluje #"unjuju(e "e# o"#ira na pripremu. Diskreditacija svjedoka jenajuspje&nija tehnika kojom se odlikuje unakrsno ispitivanje! &to u daljem

podra#umjeva detaljnu anali#u podataka koji su ve#ani #a linost svjedoka! ranijaosu'ivanost! prijateljske ve#e! poroodine ve#e i prilike! lini interes! #apa%anja!motivisanost! i sl.

'$ Da i je prije uvo-enja procesni& instituta direktnog, unakrsnog i dodatnogispitivanja u krivični postupak BiH '((3$ godine sprovedena edukacija i stručnoosposo2javanje procesni& stranaka i sudija u pogedu ti& instituta, s cijemovadavanja novim dokaznim te&nikama i ako nije da i smatrate da je to 2ionep&odno učinitiJ

Odgovor: Provedena je edukacija sudija i tu%ilaca u ve#i uvo'enja novih procesnihinstituta od strane stranih organi#acija O/0! -DP! T4P5! kao i doma(ihinstitucija! kao &to je entar #a edukaciju sudija i tu%ilaca.

3$ 9 kojoj mjeri su uvo-enjem ovi& procesni& instituta promijenjene radne navike procesni& su2jekata vezano uz pripremu za raspravu, po@to kontradiktorni načinizvo-enja dokaza od nji& za&tijeva znatno ve?u aktivnost tokom cijee rasprave,

prije svega da izvode svoje dokazeJOdogovor: Dosta! jer u ranijem sistemu do 2663. godine i stupanja na snagu novog

Zakona o krivinom postupku 7osne i /ercegovine! tu%ilac je uglavnom imao pasivnuulogu! po&to je u fa#i istrage imao aktivnu ulogu istra%ni sudija! a kasnije u fa#i

su'enja! sudija pojedinac ili sudsko vije(e! predstavljaju(i pitanja strankama i

optu%enom.%$ Da i i na koji način od pripreme tu;ioca i 2ranioca, prije svega za unakrsnoispitivanje zavisi i konačni is&od krivičnog predmetaJ

Odgovor: Zavisi dosta! jer u su'enju se odmah mo%e primjetiti da li je tu%ilac ili"ranilac upo#nat sa predmetom i da li je pripremio svjedoke.

5$ Da i su procesni su2jekti 7tu;ioci i 2ranioci8 dovojno ovadai vje@tinama kakvesu do sada, u reativno usporenoj dinamici kontinentane krivične procedure,nisu za&tijevae, a koje su potre2ne za uspje@no kori@tenje novousvojeni&

procesni& instituta, prije svega unakrsnog ispitivanjaJOdgovor: - poetku primjene novog Zakona o krivinom postupku 7osne i

/ercegovine odnosno primjene instituta direktnog i unakrsnog ispitivanja! "ilo je dosta

pro"lema! ali s o"#irom na du%inu primjene i iskustvo! kao i praksu i edikaciju oko 11 godina5! sve je manje pro"lema! naroito kod tu%ilaca sa du%im iskustvom rada.

5+



6$ 9 kojoj mjeri ovaj novi mode ispitivanja svjedoka na raspravi, koji se ogeda unjegovom direktnom, unakrsnom i dodatnom ispitivanju, doprinosi utvr-ivanjumaterijane istine u krivičnom postupku u odnosu na metode uzimanje iskazakoje su primjenjivane do >akona o krivičnom postupku iz '((3$ godineJ

Odgovor: Doprinosi dosta! jer u aktivnoj ulo#i svih stranaka u postupku! kao i

optu%enog i sudije pojedinca ili vije(a dovodi do svestranog ra#ja&njenja stvari!utvr'ivanja istine i otklanjanja svega &to onemogu(ava utvr'ivanje istine i stvarnog stanja koje postoji u postupku. Ovo pravo proi#ila#i i i# lana 8. st. 1 i 3. taka d5 9;<P! odnosno prava na pravino su'nje koje ini osnovni princip jednakosti stranaka u postupku.

/$ Fakav je Va@ stav po pitanju mogu?nosti da se optu;eni ispituje u svojstvusvjedoka, kao @to je to sučaj sa ango A saksonskim pravom iz kojeg je ovajinstitut i preuzetJ

Odgovor: egativan i mislim da ne doprinosi tome da se utvrdi istina. O"ino se koristi pri kraju pretresa! kada recimo od"rana ne raspola%e sa vrstim doka#ima u postupku. Po&to optu%eni kad se ispituje u svojstvu svjedoka ne pola%e #akletvu! nego je njegov

iska# esto esto puta nepou#dan i nepreci#an i dovodi esto puta vi&e do &tete nego dokoristi kad se radi o konceptu optu%"e! odnosno od"rane.

!$ Foiki je značaj ovi& procesni& instituta, prije svega unakrsnog ispitivanja zaocjenu dokaza i dono@enje ispravne zakonite sudske odukeJ

Odgovor: Ovi instituti dovode do ravnote%e doka#a optu%"e i doka#a od"rane! kao i jednakosti stranaka pred sudom! kao i njihovoj aktivnoj ulo#i! iji je krajnji ciljutvr'ivanje stvarnog injeninog stanja i dono&enja #akonite i pravilne sudske odluke.

"$ Foje su prema Va@em mi@jenju pozitivne strane unakrsnog, direktnog idodatnog ispitivanja svjedoka na gavnoj raspraviJ

Odgovor: Po#itivne strane instituta direktnog! unakrsnog i dodatnog ispitivanja su &todovode do aktivne uloge svih uesnika u krivinom postupku! po&tivanja naela

jednakosti stranaka u postupku i uspostavljanja ravnote%e doka#nog postupka! t#v.mje&oviti sistem , naela kontradiktornosti aku#atorski sistem5 i naela istine istra%ni

postupak5! a iji je osnovni cilj #a&tita ljudskih prava i temeljnih slo"oda! efikasnost postupka iji je krajnji cilj da se donese ispravna i #akonita odluka suda.

#($ Foje su prema Va@em mi@jenju negativne strane instituta direktnog, unakrsnog idodatnog ispitivanja svjedoka na gavnoj raspraviJ

Odgovor: egativne strane instituta direktnog! unakrsnog i dodatnog ispitivanja su &to se ponekad predlo%i prevelik "roj svjedoka! a &to se opet #loupotre"ljava od straneod"rane da "i dovelo do odugovlaenja postupka i naravno "olje #arade #a od"ranu! ane doprinosi se utvr'ivanju materijalne istine. Ponekad se postavljaju nepotre"na

pitanja! a nekad se ista ponavljaju #a ra#liit "roj svjedoka.).). Inter+u /a Bran-o Pere, /ud+o Suda B(:


Odgovor: ije doprinijelo efikasnoti samog postupka. Danas istrage u te%im i slo%enim predmetima traju nedopustivo dugo. Pred $udom 7i/! u predmetima manje slo%enihratnih #loina! istrage i su'enja traju po tri godine. i tu%ioci ni "ranioci ne posjedujuvje&tine #a direktno i unakrsno ispitivanje. Osim toga! na pretrese se esto dola#i

potpuno nespremno. Tu%ilac se prije ispitivanja ne upo#na sa prethodnim iska#ima

svjedoka! nema plan ispitivanja i ne #na &ta su odlune injenice. Takav pristuponemogu(ava sudiju da upravlja postupkom! #"og ega se vrijeme tro&i na "eskorisnu

5*



priu. Ovakve nesposo"nosti uesnika krivinog postupka direktno utiu i na pravinost samog postupka.

'$ Da i je prije uvo-enja procesni& instituta direktnog, unakrsnog i dodatnogispitivanja u krivični postupak BiH '((3$ godine sprovedena edukacija i stručnoosposo2javanje procesni& stranaka i sudija u pogedu ti& instituta, s cijem

ovadavanja novim dokaznim te&nikama i ako nije da i smatrate da je to 2ionep&odno učinitiJOdgovor: Zakon se poeo primjenjivati "e# vremena neophodnog #a pripreme i

prilago'avanje. ije "ilo apsolutno nikakve edukacije. $a pojedinanim edukacijama sekrenulo "e# plana edukacije i "ilo kakvog sistema. Prvo su krenule edukacije sudija itu%ilaca $uda i Tu%ila&tva 7i/ uglavnom projekti amerike 4m"asade5. edopustivo sekasnilo sa edukacijom sudija na entitetskim nivoima. $ve do osnivanja centara #aedukaiju! nije "ilo nikakvog uslagla&enog plana edukacije.

3$ 9 kojoj mjeri su uvo-enjem ovi& procesni& instituta promijenjene radne navike procesni& su2jekata vezano uz pripremu za raspravu, po@to kontradiktorni načinizvo-enja dokaza od nji& za&tijeva znatno ve?u aktivnost tokom cijee rasprave,

prije svega da izvode svoje dokazeJOdgovor: Praksa poka#uje da se navike procesnih su"jekata te&ko mijenjaju. od

pojedinaca postoji neo"ja&njiva inertnost i od"ojnost prema novim rje&enjima. Procesnimodeli kontinentalnog pravnog sistema su du"oko ukorijenjenji u pravnoj svijesti ite&ko se mijenjaju. Poka#uje se da se promjenama kulturolo&kog modela tre"a i(io"a#rivo.

%$ Da i i na koji način od pripreme tu;ioca i 2ranioca, prije svega za unakrsnoispitivanje zavisi i konačni is&od krivičnog predmetaJ

Odgovor: Pripreme tu%ioca i od"rane su od kljune va%nosti. Ponekad nepripremljenost odvede postupak u sasvim pogre&nom pravcu i mo%e direktno da utie na ishod

postupka. Dosta predmeta se #avr&i oslo"a'aju(om presudom #"og nepripremljenosti inesposo"nosti tu%ioca da pravilno vodi postupak i#vo'enja svojih doka#a. Tako'er!do"ro pripremljena od"rana lako mo%e da preokrene tu%iocev re#ultat i odvede dooslo"a'aju(e presude. Dovoljno je na uvjerljiv nain dovesti u sumnju kredi"ilitet vje&taka i druge i#vedene doka#e.

5$ Da i su procesni su2jekti 7tu;ioci i 2ranioci8 dovojno ovadai vje@tinama kakvesu do sada, u reativno usporenoj dinamici kontinentane krivične procedure,nisu za&tijevae, a koje su potre2ne za uspje@no kori@tenje novousvojeni&

procesni& instituta, prije svega unakrsnog ispitivanjaJOdgovor: isu= 0a#log: tradicionalne navike! "je%anje od samoedukacije! lo&e

profesionalne sposo"nosti! odsustvo sistema profesionalne odgovornosti.

6$ 9 kojoj mjeri ovaj novi mode ispitivanja svjedoka na raspravi, koji se ogeda unjegovom direktnom, unakrsnom i dodatnom ispitivanju, doprinosi utvr-ivanjumaterijane istine u krivičnom postupku u odnosu na metode uzimanje iskazakoje su primjenjivane do >akona o krivičnom postupku iz '((3$ godineJ

Odgovor: ovi model ne po#naje materijalnu istinu. $tandard #a osu'uju(u presudu jedefinisan kao )doka#i van ra#umne sumnje+. Praksa ovako definisan standard tumaikao doka#e na osnovu kojih "i prosjean presuditelj #akljuio da je optu%eni poiniokrivino djelo i da je kriv. ovi model ispitivanja mo%e da utie na #akljuivanje sudaukoliko tu%ilac i od"rana imaju do"re strategije ispitivanja i ako na uvjerljiv naini#vode doka#e. >ini se da istra%ni sudija nije "io tako lo&e rje&enje. Prvo! u "iv&emmodelu istrage su trajale #natno kra(e. strage su vodile iskusne sudije! koji su do"ro

ra#umjevali "itne injenice i #nali da efikasno i "r#o i#vode doka#e koje smatraju

6$



"itnim. ovi model pravdu predaje u ruke tu%ioca! koji je inovnik dr%avne i#vr&ne5vlasti! &to predstavlja o#"iljan pro"lem.


Odgovor: ema velike praktine vrijednosti. e koristi se esto kao mogu(nost. ada se koristi! nije od #naaja. $udije jo& uvijek ne ra#umiju &ta ta moug(nost #nai i neuspijevaju da optu%enom o"jasne &ta to pravo praktino #nai i kakvu korist mo%edonijeti. >esto je ri#ik mnogo ve(i od koristi. Tre"a da postoji! jer se radi o pravuoptu%enog. ma #naaj kada optu%eni ne mo%e korisiti druge doka#e u svoju od"ranu.


Odgovor: Odgovor je sadr%an u prethodnim pitanjima i odgovorima na iste."$ Foje su prema Va@em mi@jenju pozivitne strane unakrsnog, direktnog i

dodatnog ispitivanja svjedoka na gavnoj raspraviJ

Odgovor: Daju &iroke mogu(nosti strankama i "raniocima u doka#ivanju injenica ikredi"iliteta svjedoka i vje&taka.#($ Foje su prema Va@em mi@jenju negativne strane instituta direktnog, unakrsnog i

dodatnog ispitivanja svjedoka na gavnoj raspraviJOdgovor: To &to doka#na snaga #avisi iskljuivo od sposo"nosti i vje&tine stranaka i"ranilaca i &to su%ava mogu(nost suda da interveni&e u cilju utvr'ivanja relevantnihinjenica sudu su ruke ve#ane. $vaki poku&aj da preu#me i#vo'ene doka#a doveo "i u

sumnju nejgovu nepristranost. #lo%io "i se ri#iku prigovora da se svrstao na stranutu%ioca ili od"rane! jer radi njihov posao i #a njih.

).. Inter+u /a !dra-o Ra+e, ado-ato -o+ a/tu4a /tran-e 4red Sudo

B(

>a raziku od pret&odni& sagovornika, advokat >dravko <aji? je odgovorio u :ormiokvirnog osvrta na sijede?a postavjena pitanja


'$ Da i je prije uvo-enja procesni& instituta direktnog, unakrsnog i dodatnogispitivanja u krivični postupak BiH '((3$ godine sprovedena edukacija i stručnoosposo2javanje procesni& stranaka i sudija u pogedu ti& instituta, s cijemovadavanja novim dokaznim te&nikama i ako nije da i smatrate da je to 2io

nep&odno učinitiJ3$ 9 kojoj mjeri su uvo-enjem ovi& procesni& instituta promijenjene radne navike procesni& su2jekata vezano uz pripremu za raspravu, po@to kontradiktorni načinizvo-enja dokaza od nji& za&tijeva znatno ve?u aktivnost tokom cijee rasprave,

prije svega da izvode svoje dokazeJ%$ Da i i na koji način o pripreme tu;ioca i 2ranioca, prije svega za unakrsno

ispitivanje zavisi i konačni is&od krivičnog predmetaJ5$ Da i su procesni su2jekti 7tu;ioci i 2ranioci8 dovojno ovadai vje@tinama kakve

su do sada, u reativno usporenoj dinamici kontinentane krivične procedure,nisu za&tijevae, a koje su potre2ne za uspje@no kori@tenje novousvojeni&

procesni& instituta, prije svega unakrsnog ispitivanjaJ

6$ 9 kojoj mjeri ovaj novi mode ispitivanja svjedoka na raspravi, koji se ogeda unjegovom direktnom, unakrsnom i dodatnom ispitivanju, doprinosi utvr-ivanju

61



materijane istine u krivičnom postupku u odnosu na metode uzimanje iskazakoje su primjenjivane do >akona o krivičnom postupku iz '((3$ godineJ



"$ Foje su prema Va@em mi@jenju pozivitne strane unakrsnog, direktnog idodatnog ispitivanja svjedoka na gavnoj raspraviJ

#($ Foje su prema Va@em mi@jenju negativne strane instituta direktnog, unakrsnog idodatnog ispitivanja svjedoka na gavnoj raspraviJ

Odgovor: jelovit odgovor na postavljena pitanja #ahtijevao "i detaljnu ela"oraciju itek u tom sluaju moglo "i se govoriti o mom konanom stavu o na#naenoj

pro"lematici. Ogranienost vremena i potre"a konci#nih odgovora navodi me da damokvirni osvrt na #adanu temu. Osnovni pro"lem uvo'enja novih insituta u ka#neni

postupak je nepotre"na %urnost pri uvo'enju #akonskih rje&enja! a &to po pravilure#ultira pro"lemima u primjeni #akonskih odred"i. O tome rjeito govori injenica da

je i u procesnim i materijalnim #akonima i# o"lasti ka#nenog #akonodavstva 7osne i /ercegovine i# 2663. godine praktino i potpuno #anemaren institut )vocatio legis+! pa se de&avvalo da se raniji #akon primjenjivao i u vrijeme kad je ve( stupio na snagu novinovi #akon nisu mogli praktino "iti ni o"javljivani odnosno dostupni sucima itu%iteljima i drugim su"jektima #"og nepostojanja vocatio legis5. $u&tinske i#mjeneosnovnih instituta #akona neminovno su #ahtjevale #natno du%i period javne rasprave onacrtima odnosno prijedlo#ima #akona! ve(e ukljuivanje svih su"jekata koji sudjelujuu ka#nenom postupku i akademske #ajednice! te vocatio legis od najmanje 8 mjeseci.Ovo je #a posljedicu imalo nedovoljnu edukaciju i struno usavr&avanje! koje se u

su&tini naje&(e svodilo na educiranje manjeg "roja sudionika "e# adekvatnog osvrtana praktinu primjenu #akonskih rje&enja. Pitanje efikasnosti novog naina ispitivanjanu%no je posmatrati pove#ano sa procesno , pravnim polo%ajem osumnjeenikaodnosno optu%enika u novom krivinom postupku! te sa stajali&ta mogu(nosti adekvatneo"rane! te kori&tenja procesnih prava! naroito u fa#i istrage od strane osumnjeenikakao i sa stajali&ta ukidanja t#v. )materijalne istine+. - tom kontekstu ovaj novi institut ne mogu ocijeniti efikasnijim u odnosu na ranija #akonska rje&enja. Pri primjeni novog naina ispitivanja nije se vodilo rauna da korijeni instituta potjeu i# anglosaksonskog

sustava koji po pravilu podra#umjeva sudjelovanje porote u su'enju. ako nova #akonska rje&enja u 7osni i /ercegovini ne po#naju sudjelovanje porote u su'enju! jasno je da je to jo& jedan argument koji uka#uje na daljnju upitnost svrsishodnosti

takvog novog naina ispitivanja. ovi nain ispitivanja u postupku nu%no tre"aocjenjivati i kro# pri#mu praktino nove aktivne uloge tu%itelja u ka#nenom postupku.$matram da procesno , pravni odnos u ka#nenom postupku nu%no uka#uje na

postojanje tri procesno , pravna su"jekta! da se radi o trojnom odnosu koji nu%no podra#umjeva kao sudionike postupka ne samo tu%itelja i optu%enog odnosno o"ranuve( i nu%no sudjelovanje suda. Tu%itelj kao stranka u postupku "e# adekvatne kontrole

suda i#u#etni su sluajevi kada su sudjeluje u tijeku istrage u postupku5 dola#i u situaciju da postupa iskljuivo pod pretpostavkom krivnje optu%enog odnosno da svjesno ili nesvjesno pristrano postupa. Tu%itelj kao stranka u postupku u pravilu pola#iod hipote#e da je optu%eni kriv! pa je u pravilu esto upitna #akonitost ispitivanja

svjedoka i drugih sudionika u postupku od strane tu%itelja! koje se vr&i "e# "ilo kakve

kontrole ili od strane suda ili od od"rane sugestivna pitanja! sluajevi svojevrsnog pritiska prijetnjom svjedoku da mo%e do"iti svojstvo osumnjeenika! prijetnja

62



predlaganjem pritvora! #adr%avanje i sl.5. praksa je poka#ala sa iska#ivanje prije svega svjedoka u fa#i istrage "e# kontrole drugih sudionika u postupku nema prirodu spontanog iska#a. Ovakvi iska#i naje&(e ne mogu "iti na adekvatan nain osporeni u fa#i optu%enja odnosno su'enja! jer isti esto predstavljaju #apreku svjedocima i drugim sudionicima u postupku da na glavnoj raspravi korigiraju svoj iska# odnosno na

vjerodostojan nain iska#uju o odre'enim injenicama. 9ventualne #akonske i#mjenekoje "i do#voljavale mogu(nost da optu%eni odnosno "ranitelj optu%enog prisustvujeispitivanju svjedoka odnosno vje&taka u istra#i otklonile "i ovakve dvoj"e. Tako'er!tre"a ista(i da napu&tanje t#v. unilateralnog metoda i#vo'enja doka#a i prihva(anje"ilateralnog metoda! s o"#irom da potpuno indiferentan polo%aj osumnjienika u fa#iistrage po pravilu favori#uje procesno , pravni polo%aj tu%itelja kao stranke u postupku.Osumnjieni naje&(e! a &to je dosada&nja praksa poka#ala! praktino sve do #avr&ne

fa#e istrage i ne #na da se protiv njega vodi istraga! ve( to esto sa#naje nakon &to se provedu sve istra%ne radnje! a "ilo je sluajeva da se osumnjieni po#iva da da iska# uistra#i i ?@A godina nakon dono&enja nared"e o sprovo'enju istrage. Pose"no je pitanje

povrede prava na pravino su'enje i povrede konvencijskih odred"i o "lagovremenom

upo#navanju osumnjienoga sa osnovama optu%"e odnosno osnovama sumnje #a poinjenje ka#nenog djela. - fa#i glavne rasprave u ve(ini sluajeva neminovno dola#ido polari#acije iska#a. aime! stranke po pravilu na glavnoj raspravi pri unakrsnomispitivanjuosvjetljavaju samo ono &to im je u interesu pri emu u dosta sluajeva su&tinadoga'aja ostaje nerasvijetljena. $ o"#irom na procesnu ulogu suda u novom ka#nenom

postupku! jasno je da ovakav nedostak mo%e re#ultirati ne#akonitim sudskim odlukamakoje su temeljene na neemu &to je daleko od materijalne istine. Ovo je jos jedanargument koji uka#uje na daljnju upitnost svrsishodnosti ovakvog naina ispitivanja.

a%alost! #akonodavac je i )materijalnu istinu+ potpuno derogirao! pa ak u pojedinim #akonima materijalnu istinu )i#"acio je i# #akonskih odred"i+. Zakonska rje&enja iji jecilj ostvarenje prava na pravino su'enje i #akonitost postupka na%alost nisu dostatnada otklone latentnu opasnost dono&enja! u najmanju ruku pro"lematinih sudskihodluka. -vi'ajau(i praktine pro"leme u primjeni #akona! a pose"no ve#ano #anemogu(nost postupanja drugostupanjskog suda mimo okvira %al"enih osnova do&lo jedo korekcije #akonskih rje&enja kojima se! potpuno opravdano! do#voljavadrugostupanjskom sudu da u pojedinim sluajevima po slu%"enoj du%nosti vodi raunao kr&enju #akonskih propisa npr. povreda ka#nenog #akona i sl. kad pri svemu ovomeimamo! u odnosu na ranija #akonska rje&enja! #natno ogranieniju primjenui#vanrednih pravnih lijekova i#me'u ostalog i#ostanak #ahtjeva #a #a&titu #akonitosti u

pojedinim #akonima is dr.5! kad optu%eni nema mogu(nosti da si priu&ti adekvatnu formalnu o"ranu! kad je njegova uloga u istra%nom postupku svedena na minimum

onda je jasno da postoje(a #akonska rje&enja! a ve#ano i #a nain ispitivanja! u odnosuna ranija #akonska rje&enja mo%emo cijeniti manje efikasnima. Blede promijenjenihradnih navika procesnih su"jekata ve#ano #a pripremu rasprave uvo'enje ovog novog instituta neminovno #ahtjeva #natno ve(u aktivnost i tu%itelja i o"rane! a s druge strane

postoji opasnost svojevrsne pasivnosti suda! a pogotovo posmatrano kro# pri#muutvr'ivanja stvarnog stanja stvari. Tako'er! jasno je da od naina pripreme tu%itelja i"ranitelja! prije svega ve#ano #a unakrsno ispitivanje #avisi i konani ishod ka#nenog

postupka. - praksi se susre(emo sa ra#liitim modalitetima unakrsnog ispitivanjaodnosno ispitivanja op(enito! a ve#ano #a pojedine entitete! 7rko Distrikt ili postupka

pred $udom 7i/. Ce#ano #a pitanje "r. 8! novi model ispitivanja svjedoka na raspravi! aimaju(i u vidu i cjelinu #akonskih rje&enja i ve( gore istaknute argumente! u odnosu na

raniji #akon! oigledno ne doprinosi utvr'ivanju materijalne istine u ka#nenom postupku. - tom svjetlu tre"a posmatrati i #naaj ovih procesnih instituta #a ocjenu

63



doka#a i dono&enje ispravne i #akonite sudske odluke. Ono &to se mo%e ocijeniti kao po#itivno je injenica da je novi nain ispitivanja re#ultirao aktivnijom ulogom ianga%manom tu%itelja. nstitut ispitivanja optu%enog u svojstvu svjedoka tre"a

posmatrati u svjetlu stare latinske maksime nemo tenetur prodere se ipsem nikoga sene mo%e prisiljavati da sam se"e uni&ti5. <udiktura 9vropskog $uda #a ljudska prava u

$tras"ourgu jasno prihvata t#v. privilegij protiv samooptu%ivanja istiu(i da je privilegij protiv samooptu%ivanja su&tina pravinog postupka. Primjena ovog instituta mo%e "iti prihvatljiva samo u sluaju kad i#"or istog #avisi od volje optu%enika. 9ventualnonekori&tenje ovog prava i ne i#no&enje o"rane ne dopu&taju negativne #akljuke sudave#ano #a krivnju optu%enga. =naiziraju?i gore navedene odgovore procesni& su2jekata7tu;ioca i 2ranioca8 i sudije koji učestvuju u postupcima pred 1udom BiH, zakjučujemoda se nji&ovi stavovi u pogedu uvo-enja instituta direktnog, unakrsnog i dodatnogispitivanja u mnogome razikuju$ *ako, tu;iac g-a Bosijči?, smatra da je uvo-enje ovi&

procesni& instituta doprinijeo e:ikasnijem i pravičnijem sudskom postupku, kao iu2rzanju postupka, za raziku od ranijeg kontinentanog, usporenog sistema, jer navedeni instituti dovode do aktivne uoge svi& učesnika u krivičnom postupku,

po@tivanja načea jednakosti stranaka u postupku i uspostava ravnote;nog odnosa udokaznom postupku, tzv$ mje@oviti sistem A načea kontradiktornosti 7akuzatorskisistem8 i načea istine 7istra;ni postupak8, a čiji je osnovni cij za@tita judski& prava iosnovni& so2oda, e:ikasnost krivičnog postupka i dono@enje zakonite i pravične odukesuda$ 1 druge strane, sudija i 2raniac su suprotnog mi@jenja, i sa;u se u stavu dauvo-enje procesni& instituta direktnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja nije doprinijeoe:ikasnosti i pravičnosti sudskog postupka$ Fao razog sudija Peri? navodi da danasistrage pred 1udom BiH u te;im i so;enim predmetima traju nedopustivo dugo, te da nitu;ioci ni 2ranioci ne posjeduju vje@tine za direktno i unakrsno ispitivanje, @to direktnoutiče i na pravičnost samog postupka$ =dvokat <aji? u svojim odgovorima ističe nizrazoga koji idu u priog tezi da uvo-enje novi& procesni& instituta nije doprinijeoe:ikasnosti i pravičnosti postupka$ Po njemu prvi argument koji ukazuje na dajuupitnost svrsis&odnosti ovakvog načina ispitivanja je @to napu@tanje tzv$ uniateranogmetoda izvo-enje dokaza i pri&vačanje 2iateranog metoda, s o2zirom na potpunoindi:erentan poo;aj osumnjičenika u :azi istrage po praviu :avorizuje procesno A

pravni poo;aj tu;ioca kao stranke u postupku, zatim @to u :azi gavne rasprave u ve?inisučajeva neminovno doazi do poarizacije iskaza, jer stranke po praviu na gavnojraspravi pri unakrsnom ispitivanju osvjetjavaju samo ono @to im je u interesu pri čemuu dosta sučajeva su@tina doga-aja ostaje nerasvjejena, te sa o2zirom da je na procesnuuogu suda u novom krivičnom postupku jasno da ovakav nedostatak mo;e rezutiratinezakonitim sudskim odukama koje su temejene na nečemu @to je daeko od

materijane istine, čije je ukidanje od strane zakonodavca, po njemu tako-er pro2ematično$ .prečne odgovore smo do2ii i na pitanja u pogedu pripremjenosti procesni& su2jekata 7tu;iaca i 2raniaca8 na novi način ispitivanja svjedoka na raspravi,te savadavanja vje@tina, prije svega unakrsnog ispitivanja$ 1 jedne strane, sudija iadvokat smatraju da su se nova zakonska rje@enja počea primjenjivati 2ez vremenaneop&odnog za prirpeme i priago-avanje @to je za posjedicu imao nedovojnuedukaciju i stručno usavr@avanje koje se u su@tini najče@?e svodio na edukaciju manjeg

2roja učesnika 2ez adekvatnog osvrta a praktičnu primjenu zakosnki& rje@enja, te da procesni su2jekti 72ranioci i tu;ioci8 nisu dovojno ovadai vje@tinama koje su potre2neza uspje@no kori@tenje novousvojeni& procesni& instituta, prije svega unakrsnogispitivanja, a kao razozi za to se navode 2ijeg od samoedukacije, tradiconane navike,

o@e pro:esionane sposo2nosti i odsustvo sistema pro:esionane odgovornosti$ 1 drugestrane, tu;iac je suprotnog mi@jenja i ističe da iako je u početku primjene instituta

64



direktnog i unakrsnog ispitivanja, 2io dosta pro2ema, da su s o2zirom na du;inu primjene i iskustvo, kao i praksu i edukaciju 7oko ## godina8, procesni du2jekti ovadaitra;enim vje@tinama$ Iedino kad je u pitanju mogu?nost da se optu;eni ispituje usvojstvu svjedoka, kao @to je to sučaj u ango A saksonskom pravu, svi koji suintervjuisani su zauzei sičan stav, da navedeno ispitivanje nema veike praktične

vrijednosti, da se ne koristi često kao mogu?nost, a kad se koristi, nije od značaja, te da primjena ovog instituta mo;e 2iti pri&vatjiva samo u sučaju kad iz2or istog zavisi odvoje optu;enoga$ *ako-er, svi intervjuisani su zauzei identičan stav da su pozitivnestrane direktnog, dodatnog i unakrsnog ispitivanja svjedoka na gavnoj raspravi to, @todovodi do aktivne uoge svi& učesnika u krivičnom postupku, prije svega tu;ioca i dadaje @iroke mogu?nosti strankama i 2raniocima u dokazivanju činjenica i kredi2iitetavje@taka i svjedoka$

Documents

DIPLOMSKI RAD.doc