Upload
others
View
11
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
JU GIMNAZIJA “VASO PELAGIĆ”
DINAMIČKE WEB STRANICE
JK
WEB STRANICE SE DIJELE NA:
• Statičke web sadržaje
• Dinamičke web sadržaje
JK
STATIČKI WEB SADRŽAJI
• Statički web sadržaji su datoteke koje su unaprijed smještene u odgovarajući direktorijum fajl-sistema web servera i spremne su za isporuku klijentima na njihov zahtjev.
• Prilikom izrade web sajta cio koncept je "fiksiran" i potrebno je angažovati stručno lice ukoliko želite da izmjenite postojeći ili dodate novi sadržaj.
HTTP klijent HTTP server
Klijent zahtjeva fajl
Sever učitava fajl iz fajl sistema i
šalje ga klijentu
JK
DINAMIČKI WEB SADRŽAJI
• Dinamičke stranice su ugrađeni programi (ugrađene skripte ili postoji povezanost s nekom pozadinskom aplikacijom ili bazom podataka) koji omogućavaju automatske promjene nekih podataka na stranicama bez intervencije autora stranice.
• Dinamičke stranice web sajta su stranice koje imaju sposobnost da se mijenjaju same na osnovu podataka i upita koje primaju od korisnika koji gleda web sajt.
HTTP klijent HTTP server
Klijent zahtjeva fajl
server generiše fajl i šalje ga klijentu; ne snima ga u svoj fajl-sistem
JK
• Potreba za svakodnevnim promjenama sadržaja na internetu dovela je do razvoja složenijih internet tehnologija koje omogućavaju dinamične web aplikacije.
• Dinamički sadržaji omogućavaju da korisnik može da izmijeni određen sadržaj nap. različita kupovina, prijava na određeni sajt, izmjena podataka o proizvodima koju vrši kompanija ...
• Postupak izrade dinamičke web stranice je složen i dugotrajan, jer se mora voditi računa o mnogim parametrima.
• Koriste se najčešće prilikom izrade zahtjevnijih web sajtova koji moraju da budu apsolutno prilagođeni zahtjevima korisnika koji pregleda web sajt.
• Primjer dinamičke web stranice http://www.booking.com/
JK
• Koristi se za povezivanje sa bazom podataka i njenom manipulacijom. Nezaobilazne su u izradi online web prodavnica.
JK
• Osnovna karakteristika dinamičkog web sajta je:
• jednostavno ažuriranje i
• dodavanje novih sadržaja.
• Isto tako dinamički web sajtovi pružaju mogućnost dvosmjerne komunikacije sa klijentima odnosno posjetiocima.
• Dinamički web sajtovi omogućavaju posjetiocima da vrše pretragu sajta po zadatim kriterijumima, ostavljaju komentare ili ojcenjuju članke. Takođe je moguće postavljanje anketa ili raznih kontakt formi.
JK
HTTP KOMUNIKACIJA
• Komunikacija između klijenta i servera zasnovana je na zahtijev/odgovor principu.
• Svaki par zahtijev/odgovor smatra se nezavisnim od ostalih.
• U slučaju da prvi klijent pošalje zahtijev serveru i dobije odgovor, zatim drugi klijent pošalje zahtijev i dobije odgovor, pa potom ponovo prvi klijent pošalje novi zahtijev, nema načina da se ustanovi da je prvi klijent poslao dva zahtijeva (prvi i treći).
• Server svaki zahtijev opslužuje nezavisno od ostalih zahteva.
JK
PRADENJE SESIJE KORISNIKA
• HTTP protokol ne omogućava praćenje sesije korisnika.
• Kako bi se ovaj cilj ipak postigao definisano je pomoćno rešenje - mehanizam slanja “kolačića” (cookies) između klijenta i servera
• Uveo ga je Netscape Navigator, a kasnije je postao standardni mehanizam podržan od strane svih web browsera i servera.
• Cookie - možemo ga shvatiti kao string od tipično 20-30 znakova koji je namijenjen za jednoznačno identifikovanje korisnika na serveru.
JK
• Prilikom slanja prvog zahtijeva server će ustanoviti da mu klijent nije poslao cookie kao jednu stavku u zaglavlju zahtijeva.
• U odgovor na taj zahtijev server će dodati cookie.
• Ukoliko je Web čitač podešen tako da radi sa cookie-ima, on će u svim sljedećim zahtevima koje bude slao tom serveru uključiti i cookie, tako da će server moći da prepozna klijenta koga je već ranije opsluživao.
• Glavna svrha kolačića jeste da sačuva informacije. Uglavnom se koriste za čuvanje korisničkog imena i lozinke – korisnik ne mora da ih unosi svaki put kada pristupi lokaciji.
• Mogu se koristiti za čuvanje svih podešavanja koja je korisnik zadao kada je poslednji put pristupao lokaciji
JK
ARHITEKTURA MREŽE
Nakon pažljive analize prilikom izrade sajta, neophodno je doneti odluku o arhitekturi sistema, na kojoj će se sajt instalirati. • Odluka mora biti donijeta na osnovu trenutnih potreba i
budućeg razvoja. • za jednostavne statičke web aplikacije dovoljni su klijenti i server, • za dinamičke i poslovne aplikacije potrebne su najmanje tri
komponente: klijenti, web server i aplikacioni server.
• Odabir arhitekture zavisi od: • broja korisnika i računara na mreži, • vrsta razvojnih okruženja i programskih alata, • modela i obima baze podataka, • složenosti programskih procedura.
JK
Web aplikacije su najčešće zasnovane na klijent/server modelu arhitekture.
• Klijent/server arhitektura je razvijena kao:
• višenamjenska,
• modularna infrastruktura,
• zasnovana na slanju i primanju poruka,
sa ciljem unapređenja upotrebljivosti i fleksibilnosti.
Klijent/ server arhitektura može biti
• Dvoslojni klijent/server sistem
• Troslojni klijent/server sistem
• Arhitektura višeslojnih sistema
JK
KLIJENT – SERVER ARHITEKTURA
• U klasičnim sistemima za obradu podataka po klijent/server arhitekturi mogu se uočiti tri klase komponenti: server, klijenti i mreža.
JK
• Namjena servera :
• optimalno upravljanje zajedničkim resursima (podacima),
• upravljanje bazom podataka kojoj pristupa više korisnika,
• kontrola pristupa i bezbjednosti podataka i
• centralizovano obezbjeđenje integriteta podataka za sve aplikacije.
• Klijent-aplikacije vrše upravljanje korisničkim interfejsom i izvršavaju dio logike aplikacije.
• Računarska mreža i komunikacioni softver omogućavaju prenos podataka između klijenta i servera.
JK
DVOSLOJNA ARHITEKTURA
• Dvoslojna arhitektura sastoji se od 3 komponente distribuirane u dva sloja – klijentskom i serverskom.
Te tri komponente su:
• Korisnički interfejs – sesije, unos teksta, dijaloški prozori, prikaz na ekranu.
• Upravljanje procesima – generisanje, izvođenje i nadgledanje procesa i neophodnih resursa
• Upravljanje podacima – servisi vezani za deljenje podataka i datoteka
JK
• Jedna od osnovnih karakteristika klijent/server sistema je distribuirana obrada podataka – logika aplikacije je podijeljena između klijenta i servera tako da obezbedi optimalno korišćenje resursa. • Na primjer, prezentacija podataka i provjera ulaznih podataka su
sastavni dio klijent-aplikacije, dok se rukovanje podacima, u smislu njihovog fizičkog smještaja i kontrole pristupa, vrši na serveru.
JK
TROSLOJNI KLIJENT/SERVER SISTEMI
• Klijent/server sistemi sa troslojnom arhitekturom (three-tier architecture) predstavljaju sisteme sa tri, u velikoj meri nezavisna, podsistema.
U pitanju su sljedeći podsistemi:
1. podsistem za interakciju sa korisnikom (implementira funkcije korisničkog interfejsa);
2. podsistem za implementaciju osnovnih funkcija sistema (implementira tzv. “poslovnu logiku”);
3. podsistem za rukovanje podacima, pri čemu se prije svega misli na fizički smještaj podataka (ovo je, zapravo, sistem za upravljanje bazama podataka).
JK
• Za razliku od dvoslojnog modela obrade podataka, gdje je logika aplikacije bila podijeljena između klijenta i servera, u troslojnom modelu ona se nalazi koncentrisana u tzv. aplikacionom serveru – čija je namjena da izvršava programski kod koji implementira logiku aplikacije.
• Klijent aplikacija je namijenjena samo za implementaciju korisničkog interfejsa,
• a funkcija sistema za upravljanje bazom podataka (SUBP) je isključivo fizičko rukovanje podacima.
Klijent
aplikacija
Aplikacioni
server
Sistem za
upravljane bazom podataka
JK
PREDNOSTI TROSLOJNE ARHITEKTURE
• Troslojni koncept je doveo do podele programskog koda na segmente koji implementiraju tačno određene funkcije sistema.
• Tako organizovan sistem je jednostavniji za održavanje, jer je moguće nezavisno razvijati korisnički interfejs, i logiku aplikacije.
• Za potrebe fizičkog rukovanja podacima najčešće se koristi neki od komercijalno dostupnih servera.
• Podrazumijevaju oslanjanje na standarde u odgovarajućim oblastima, zasnovane na Internet tehnologijama, što omogućava integraciju sistema u pogledu korišćene hardverske i softverske opreme.
JK
TROSLOJNA ARHITEKTURA
JK
ARHITEKTURA VIŠESLOJNIH SISTEMA
Daljim proširivanjem koncepta troslojnih sistema dolazi se do pojma višeslojnih sistema (multitier architecture), gde se vrši dalja podjela na komponente u okviru srednjeg sloja sa ciljem još većeg povećanja performansi.