Upload
others
View
9
Download
0
Embed Size (px)
DINAMIČKE IGRE S POTPUNOM
INFORMACIJOM
Savršena Nash-ova ravnoteža podigre
(20.4. i 27.4.2017.)
Doc. dr. sc. Tunjo Perić
20.4.2017 1
Uvod u stablo odlučivanja
• Stablo odlučivanja predstavljeno je skupom čvorova i grana.
Čvorovi predstavljaju ili točke odlučivanja ili rezultate, dok
grane predstavljaju raspoložive odluke.
• Na slici 1 igrač 1 ima dva moguća izbora: lijevo (L) ili desno
(R). Inicijalni čvor je označen s 1 pokazujući da se radi o točki
odlučivanja igrača 1, a dvije grane L i R označavaju opcije
igrača 1.
L R
L R
Slika 1. Stablo odlučivanja jednog igrača
1
20.4.2017 2
• Čvorovi na dnu stabla nazivaju se terminalnim čvorovima, a
predstavljaju isplate igraču 1 ovisno o odabranoj opciji.
• Ravnoteža u ovoj igri je izbor one opcije koja donosi veću isplatu.
• Na sličan način u obliku stabla odlučivanja možemo predstaviti
sekvencijalnu igru dva igrača.
• Razmotrimo investicijsku igru odlučivanja. Svako od dva
poduzeća bira hoće li ili neće investirati. Investiranje omogućava
ulazak na tržište. Pretpostavimo da poduzeće 1 prvo odlučuje, a
potom poduzeće 2 promatra što je poduzeće 1 poduzelo i donosi
svoju odluku. Stablo odlučivanja prikazano je na slici 2, gdje su
grane odlučivanja označene s E (ući na tržište – investirati)
odnosno S (ne ulaziti na tržište – ne investirati). Na dnu stabla
prikazani su rezultati za različite kombinacije strategija: profit ,
gubitak (-G) ili nula profit (0). Po konvenciji prvo je prikazana
isplata prvom igraču, a potom isplata drugom igraču.
• Za nalaženje ravnoteže ove igre u ekstenzivnom obliku koristi se
tehnika povratne (inverzne) indukcije.
(P)
20.4.2017 3
• Tehnika povratne indukcije uključuje: (1) istraživanje posljednje
točke odlučivanja u igri, (2) eliminiranje akcija koje ne bi bile
igrane, (3) brisanje tih eliminiranih akcija, (4) ponovno crtanje
stabla odlučivanja i (5) ponavljanje tog procesa.
1
E S
2 2
E E SS
-G, -G 0, 0P,0 0,P
Slika 2. Sekvencijalna igra
20.4.2017 4
• Igru na slici 2 možemo riješiti povratnom indukcijom.
Pretpostavimo da su oba igrača racionalna i da oba igrača znaju
da su oba igrača racionalna. Poduzeće 1 (gledajući unaprijed i
anticipirajući racionalne izbore igrača 2) zarađuje pozitivni profit
ako investira, a profit jednak 0 ako ne investira. Dakle, ravnoteža
je postignuta kad poduzeće 1 investira i zaradi profit P, a poduzeće
2 ne investira i zaradi profit 0.
Informacijski skupovi
• U prethodnom primjeru poduzeće 2 zna prije donošenja odluke
koji je izbor poduzeća 1. Ali što ako poduzeće 2 ne zna tu odluku
unaprijed? Takav je slučaj kod simultanih igara. Da bismo nacrtali
stablo igre za simultanu igru odlučivanja, potreban nam je koncept
informacijskog skupa.
20.4.2017 5
• Definicija: Informacijski skupovi
Informacijski skup je skup čvorova odlučivanja za igrača gdje (na
koraku koji odgovara tim čvorovima) na svakom čvoru u skupu
igrač ima iste grane odlučivanja, ali igrač ne zna koji čvor jest
a koji nije postignut u igri. Igre u kojima su svi informacijski
skupovi jedinstveni (imaju jedinstvene čvorove), nazivaju se
igrama sa savršenom informacijom. Igre u kojima neki
informacijski skupovi nisu jedinstveni nazivaju se igrama s
nesavršenom informacijom.
• Slika 3 prikazuje verziju simultane igre. To je statička igra s
nesavršenom informacijom predstavljena u ekstenzivnom obliku.
Isprekidana linija ukazuje na informacijski skup poduzeća 2. Dakle,
isprekidana linija ukazuje da poduzeće 2 zna da je ono na čvoru
gdje treba odlučiti između E i S, ali ne zna je li poduzeće 1 izabralo
E ili S.
20.4.2017 6
• Statičke simultane igre mogu se predstavljati na različite načine.
Na primjer možemo igrača 2 predstaviti kao onog koji prvi donosi
odluku, a igrač 1 ima informacijski skup.
1
E S
2 2
E E SS
-G, -G 0, 0P,0 0,P
Slika 3. Simultana investicijska igra
20.4.2017 7
Nesigurnost i potezi od strane prirode
• Pretpostavimo sada da u našem primjeru postoji nesigurnost
potencijalne potrošnje. Radi jednostavnosti neka budu dvije tržišne
veličine: velika (L) i srednja (M). Pretpostavimo da u velikom
tržištu oba poduzeća mogu investirati i zaraditi pozitivne profite,
dok u tržištu srednje veličine samo jedno poduzeće može
zarađivati profite. Neka je q vjerojatnost da je tržište veliko, 1- q
vjerojatnost da je tržište srednje veličine.
• Slike 4, 5, 6 i 7 prikazuju četiri moguće verzije ove igre: prve
dvije su sekvencijalne, a zadnje dvije su simultane. U sve četiri
slike koristimo pojednostavljenu notaciju upotrebljavajući znak
plus za pozitivne profite a znak minus za negativne profite.
20.4.2017 8
Slika 4. Slučajna (poznata) potražnja
N
q 1 - q
L M
1 1
E S E
E E E E
S
SS S S
2 2 2 2
+, + +, 0 0, + 0, 0 -, - +, 0 0, + 0, 0
Na slici 4 prikazana je igra
na kojoj su svi informacijski
skupovi jedinstveni
(jedinstveni čvorovi).
Dakle, u ovoj igri (1) priroda (N) na slučajan način određuje veličinu tržišta, (2)
poduzeća promatraju tržište (L ili M), (3) poduzeće 1 bira E ili S, i (4) poduzeće 2
promatra ovu odluku i potom bira E ili S.20.4.2017 9
Slika 5. Slučajna (nepoznata) potražnja
N
q 1 - q
L M
1 1
E S E
E E E E
S
SS S S
2 2 2 2
+, + +, 0 0, + 0, 0 -, - +, 0 0, + 0, 0
Na slici 5 prikazana je igra
u kojoj poduzeća imaju
sekvencijalne izbore, ali
istovremeno biraju
ignorirajući stvarnu veličinu
tržišta.
U ovom slučaju prikazano je da su oba čvora poduzeća 1 u jednom informacijskom
skupu, dok poduzeće 2 ima dva informacijska skupa. Poduzeće 2 ima jedan
informacijski skup gdje ono promatra je li poduzeće 1 odabralo E, a drugi
informacijski skup gdje ono promatra je li poduzeće 2 odabralo S, ali ponovo ne
zna veličinu tržišta.20.4.2017 10
Slika 6. Simultani potezi i poznata potražnja
N
q 1 - q
L M
1 1
E S E
E E E E
S
SS S S
2 2 2 2
+, + +, 0 0, + 0, 0 -, - +, 0 0, + 0, 0
Na slici 6 prikazana
simultana igra u kojoj oba
poduzeća poznaju veličinu
tržišta
20.4.2017 11
Slika 7. Simultani koraci i nepoznata potražnja
N
q 1 - q
L M
1 1
E S E
E E E E
S
SS S S
2 2 2 2
+, + +, 0 0, + 0, 0 -, - +, 0 0, + 0, 0
Slika 7 prikazuje
simultanu igru u kojoj
je priroda (veličina
tržišta) nepoznata.
20.4.2017 12
Ravnoteža u igrama u ekstenzivnom obliku
• Kao i statičke igre, i dinamičke igre imaju Nash-ovu ravnotežu, ali
ovaj koncept ne možemo koristiti u rješavanju dinamičkih igara jer
je nedovoljno jak.
• Da bismo razdvojili razumljive naspram nerazumljivih Nash-ovih
ravnoteža, potrebno je uvesti pojam podigre i definirati strategiju
u igri izraženoj u ekstenzivnom obliku. Nakon toga ćemo moći
izraziti ravnotežu u dinamičkim igrama.
Podigre
• Podigra je igra unutar igre.
• Definicija: Podigra je dio igre koja (a) počinje na čvoru (koji nije
terminalni) koji je jedinstveni informacijski skup, (b) sadrži sve
čvorove i grane originalne igre koja slijedi početni čvor podigre, i
(c) ne siječe niti jedan informacijski skup originalne igre (označen
isprekidanom linijom).
• Ovaj koncept možemo primijeniti na naše primjere. 20.4.2017 13
• Prema našoj definiciji sve igre imaju najmanje jednu podigru –
samu igru. Izračunajmo broj podigara (različitih od same igre) u
našim primjerima. Na slici 4 postoji 6 podigara: po jedna na
svakom jedinstvenom čvoru poduzeća 1 i po jedna za svaki
jedinstveni čvor poduzeća 2. Slika 6 ima dvije podigre (po jedna
za svaki jedinstveni čvor odlučivanja poduzeća 1), dok slike 5 i 7
nemaju podigara, pošto ne sadrže jedinstvene čvorove.
• Da bismo ilustrirali značenje zahtjeva (c) u definiciji podigre,
razmotrimo finalnu verziju igre investiranja. Pretpostavimo da
poduzeće 1 promatra veličinu tržišta, dok poduzeće 2 niti zna
veličinu tržišta niti odluku poduzeća 1. Ova igra je prikazana na
slici 8. Poduzeće 1 ima jedinstvene informacijske skupove, ali ne
postoje podigre pošto bi svaki pokušaj formiranja informacijskih
skupova doveo do presijecanja informacijskog skupa poduzeća 2.
20.4.2017 14
Slika 8. Nesavršena informacija za poduzeće 1 (2)
N
q 1 - q
L M
1 1
E S E
E E E E
S
SS S S
2 2 2 2
+, + +, 0 0, + 0, 0 -, - +, 0 0, + 0, 0
20.4.2017 15
Strategije
• U simultanim igrama strategija je jednostavno akcija. Na primjer u
igri Cournot-ovog duopola strategija poduzeća je njegov izbor
razine proizvodnje. U dinamičkim igrama, međutim, igrači
pored akcije imaju i reakciju. Osim toga, oni moraju imati
planove kako će reagirati u svim situacijama koje se mogu
pojaviti u igri. Pri definiranju strategije za igre u ekstenzivnom
obliku sve te činjenice treba imati u vidu.
• Definicija: Strategija u igri izraženoj u ekstenzivnom obliku je
sveobuhvatni plan koji određuje skup akcija koje će igrač poduzeti
na svim mogućim čvorovima odlučivanja u stablu igre. Takav plan
može biti ovisan o povijesti igre i može uključivati mješovite
strategije.
• Da bismo ilustrirali koncept strategije u igri izraženoj u
ekstenzivnom obliku, razmotrimo jednu drugu igru investiranja
(ulaza na tržište).
20.4.2017 16
• Pretpostavimo da je poduzeće 1 već na tržištu, a da poduzeće 2
treba odlučiti hoće li ili neće ući na tržište (investirati ili ne),
izabrati između E ili S. Pretpostavimo da, slijedeći odluku E
poduzeća 2, poduzeće 1 može birati između dvije strategije cijene:
visoka H i niska L. Poduzeća potom ostvaruju profite, koji će biti
pozitivni s visokim cijenama, a negativni s niskim cijenama
(poduzeće 2 ostvaruje 0 ako ne ulazi na tržište). Stablo odlučivanja
prikazano je na slici 9. Budući da numeričke vrijednosti isplata ne
utječu na našu analizu, terminalni čvorovi daju samo znak profita
poduzeća 1 i poduzeća 2.
20.4.2017 17
2
1 1
E S
H L H L
+, + -, - +, 0 -, 0Slika 9. Odluka o ulazu koja slijedi cjenovnu odluku poduzeća 1
Poduzeće 2 ima jedan čvor odlučivanja i dvije moguće akcije. Njegovi
strategijski izbori su E i S. Poduzeće 1 također ima dvije moguće akcije.
Ali, pošto poduzeće 1 ima 2 čvora odlučivanja, ono ima 4 (dva čvora
puta dvije akcije) moguće strategije. Strategija specificira akciju za svaku
moguću pojavu. U našem slučaju strategija za poduzeće 1 je par akcija:
prvi element određuje akciju ako poduzeće 2 ulazi na tržište , a drugi
element određuje akciju ako poduzeće 2 ne ulazi na tržište. Skup
mogućih strategija za poduzeće 1 je: S1 = {(H, H), (H, L), (L, H), (L, L)}20.4.2017 18
• Prvi element u svakom paru označava izbor poduzeća 1 ako
poduzeće 2 ulazi na tržište, a drugi broj označava izbor poduzeća 1
ako poduzeće 2 ne ulazi na tržište.
Savršena Nash-ova ravnoteža podigre (Subgame-Perfect Nash
Equilibria)
• Definicija Nash-ove ravnoteže za dinamičke igre je ista kao i za
statičke igre: Nash-ova ravnoteža je skup strategija takvih da niti
jedan igrač nema poticaja prebaciti se na drugu strategiju (svaki
igrač ostvaruje maksimum s odabranim akcijama uz dane tržišne
uvjete).
• Da bismo našli Nash-ovu ravnotežu, prikažimo ovu igru u
normalnom obliku. Neka znak ‘+’ prikazuje pozitivnu isplatu, a
znak ‘-’ negativnu isplatu, matrica koja prikazuje isplate kao
funkciju strategijskih odabira je
20.4.2017 19
gdje je podcrtan svaki najbolji odgovor poduzeća 1 i 2 prema
strategijama poduzeća 2 i 1. Dvaput podcrtani najbolji odgovori
prikazuju Nash-ovu ravnotežu. Dobili smo 3 Nash-ove ravnoteže:
, ,0
, ,0
, ,0
, ,0
Poduzeće 2
E S
Poduzeće 1
H, H
H, L
L, H
L, L
Poduzeće 1 Poduzeće 2
E1: (H,H) E
E2: (H,L) E
E3: (L,H) S
20.4.2017 20
• Premda postoje 3 Nash-ove ravnoteže u ovoj igri, dvije su
problematične. Istražimo sliku 9 i podigre E2 i E3, koje započinju
na jedinstvenom čvoru odlučivanja poduzeća 1. Na lijevom čvoru,
gdje poduzeće 2 ulazi na tržište jasno je da je H najbolja akcija
podigre za poduzeće 1. Isto je točno za podigru gdje poduzeće 2 ne
ulazi na tržište. Akcija H je dominantna za svaku od podigara, ipak
dvije Nash-ove ravnoteže stavljaju akciju L za barem jednu
podigru.
• Problem sa E2 i E3 je da te Nash-ove ravnoteže uključuju
potencijalno igranje dominiranih akcija niske cijene, koje nikad
neće biti igrane. One su još Nash-ova ravnoteža, ali su te akcije
nevjerodostojne: ako iz bilo kojeg razloga poduzeće 2 odstupi od
njegove ravnotežne strategije, za poduzeće 1 neće biti racionalno
odabrati akcije koje nisu ravnotežne jer se to kosi s racionalnošću
igrača 1 (igrač 2 vjeruje da je igrač 1 racionalan i obrnuto).
20.4.2017 21
• Sada ćemo redefinirati koncept Nash-ove ravnoteže na način da se
može primijeniti na igre u ekstenzivnom obliku. Pri tome
zahtijevamo da sve strategije budu vjerodostojne u smislu da
akcije trebaju biti optimalne u svim podigrama, na i izvan
ravnotežnog puta.
• Definicija: Skup strategija u igri u ekstenzivnom obliku je
savršena Nash-ova ravnoteža podigre ako i samo ako akcije
utvrđene tim strategijama čine Nash-ovu ravnotežu u svim
podigrama te igre.
• Dakle, baš kao što koristimo koncept Nash-ove ravnoteže za
statičke igre, mi koristimo koncept savršene Nash-ove ravnoteže
podigre za dinamičke igre.
• Treba naglasiti da su koncepti savršene Nashove ravnoteže podigre
i metoda povratne indukcije isti u igrama sa savršenom
informacijom. Bilo koja Nash-ova ravnoteža podigre preživljava
argumentaciju povratne indukcije, a bilo koja ravnoteža nađena
povratnom indukcijom je također savršena Nashova r. p. 20.4.2017 22
• Međutim, savršenost podigre je općenitiji koncept: može se
koristiti čak u igrama s nesavršenom informacijom gdje se
argumentacija povratne indukcije ne može koristiti.
Savršena Nash-ova ravnoteža podigre: primjer
• Do sada smo istraživali igre s diskretnim akcijama i strategijskim
prostorima. Sada ćemo sa vratiti na primjer igre dva igrača s
kontinuiranim varijablama izbora. Struktura naše igre je
jednostavna: (1) igrač 1 bira akciju x1, (2) igrač 2 promatra izbor
igrača 1 i potom bira akciju x2, i (3) igrači primaju isplate
definirane funkcijama i .
• Da bi riješili ovu igru počinjemo s podigrom u kojoj igrač 2 bira x2.
Uvjet prvog reda za igrača 2 je
Ova jednadžba implicitno definira optimalnu strategiju igrača 2.
Optimalna strategija je pravilo koje određuje x2 kao funkciju od x1.
1 1 2( , )x x 2 1 2( , )x x
2 1 2
2
( , )0.
x x
x
20.4.2017 23
• Napišimo najbolji odgovor igrača 2 na x1 kao
• Sada kad imamo strategiju igrača 2 u podigri, vraćamo se odluci
igrača 1. Pod pretpostavkom zajedničke racionalnosti, tako da igrač
1 anticipira racionalnu odluku igrača 2, možemo napisati isplatu
igrača 1 kao funkciju od x1 i od x2*:
• Izbor najbolje strategije igrača 1 nalazi se totalnom derivacijom
funkcije isplata s obzirom na x1. Uvjet prvog reda je
Ova jednadžba sadrži kako direktne tako i indirektne efekte.
Indirektni je efekt onaj koji se javlja pošto promjene u x1
mijenjaju izbor od x2, što pak mijenja . Strategijski efekt je
razlika između ravnoteže statičke igre u kojoj su izbori igrača
simultani i ravnoteže dinamičke igre sa sekvencijalnim izborima.
*
2 2 1( ).x R x
1 1 1 2 1( , ( )).x R x
1 1 2 1 1 1 2
1 1 2 1
( , ( ))0.
d x R x R
dx x x x
1
20.4.2017 24
• Numerički primjer: Pretpostavimo da su funkcije isplata igrača 1
i 2 dane s
• Funkcije najboljeg odgovora u statičkoj igri su
• Statička Nash-ova ravnoteža je nađena simultanim rješavanjem
funkcija najboljeg odgovora. Ravnotežne akcije i isplate su
• Razmotrimo sada dinamičku igru gdje igrač 1 prvi povlači potez.
Jednadžba (1) daje strategijsko pravilo igrača 2, to jest x2 je
funkcija od x1. Da bismo našli ravnotežu, supstituirajmo ovo
rješenje u funkciju isplate igrača 1. Dobivamo
2
1 1 1 1 27x x x x
2
2 2 2 1 28 .x x x x
1 1 2 2
1( ) (7 ),
2x R x x 2 2 1 1
1( ) (8 ).
2x R x x
*
1 2,x 1 4,
*
2 3,x 2 9.
(1)
2 2
1 1 2 1 1 1 1 1 1 1
1 1( , ( )) 7 (8 ) 3 .
2 2x R x x x x x x x
20.4.2017 25
• Uvjet prvog reda za igrača 1 je
• Rješavanjem ove jednadžbe, supstituiranjem u funkciju najboljeg
odgovora igrača 2, i potom supstituiranjem tih rješenja u funkcije
isplata, dobivamo rješenje dinamičke igre:
• Ako usporedimo rješenje dinamičke igre s rješenjem statičke igre,
vidimo da postoji prednost prvog poteza igrača 1. Igrač 1 zarađuje
veću isplatu, a igrač 2 manju isplatu u sekvencijalnoj igri. Pravilo
je da igrač 1 ne može dobiti nikad gore u dinamičkoj igri nego u
statičkoj igri, pošto igrač 1 uvijek ima opciju igrati Nash-ovu
ravnotežu statičke igre.
1 1 2 11
1
( , ( ))3 0.
d x R xx
dx
*
1 3,x 1 4.5, *
2 2.5,x 2 6.25.
20.4.2017 26
Dvoetapne igre
• To su igre u kojima jedna igra slijedi drugu. U mnogim
ekonomskim aplikacijama prva igra uspostavlja uvjete ili definira
okolinu u kojoj će se druga igra igrati. Na primjer u prvoj etapi
poduzeća mogu birati kvalitetu proizvoda (ili proizvodne
kapacitete) a u drugoj etapi bi poduzeća birala cijene. Prva etapa
determinira profitne posljedice druge etape u kojoj se donose
odluke o cijenama. Dvoetapne igre se također pojavljuju u teoriji
međunarodne trgovine. U prvoj etapi vlade biraju trgovinske
politike za drugu etapu u kojoj poduzeća odlučuju o uvozu i
izvozu.
• Ovdje će se analiza usmjeriti na igre koje su simultane unutar etapa
a sekvencijalne kroz etape. Također pretpostavljamo kontinuirane
(nasuprot diskretnih) akcijske prostore. U prvoj etapi igrači 1 i 2
simultano biraju akcije x1 i x2. Igrači 3 i 4 promatraju te akcije, a
potom u drugoj etapi simultano biraju njihove akcije x3 i x4.
20.4.2017 27
• Savršenstvo podigre zahtijeva da ravnoteža u igri uključi Nash-ovu
ravnotežu druge etape podigre. Ta podigra druge etape uzima x1 i
x2 kao dane. Prema tome, igrači 3 i 4 biraju njihove akcije x3 i x4 s
ciljem maksimizacije njihovih funkcija isplata, koje su
i
• Uvjeti prvog reda za te igrače su
i
• Simultanim rješavanjem tih uvjeta prvog reda dobivamo ravnotežu
druge etape kao funkcije koje ovise o akcijama prve etape. Ta se
rješenja mogu napisati kao
i
• Sada se vraćamo na prvu etapu. Igrači 1 i 2 anticipiraju da
ravnoteža u drugoj etapi ovisi o izborima u prvoj etapi.
3 3 1 2 3 4( , , , )x x x x 4 4 1 2 3 4( , , , ).x x x x
3
3
0x
4
4
0.x
*
3 3 1 2( , )x R x x *
4 4 1 2( , ).x R x x
20.4.2017 28
• Isplate za igrače 1 i 2 su
• Uvjeti prvog reda za svakog od tih igrača uključuju funkciju isplata
3 puta – jednom direktno i dvaput indirektno. Uvjeti prvog reda su
• Ravnoteža prve etape je par strategija koji predstavlja
simultano rješenje uvjeta prvog reda.
• Postoji razlika između jednostavne statičke igre igrača 1 i 2 i
dinamičke igre u kojoj igrači 1 i 2 biraju u prvoj etapi. Razlika je u
tome što dinamička igra uključuje indirektne ili strateške efekte
izbora u prvoj etapi na odluke u drugoj etapi.
1 1 1 2 3 1 2 4 1 2( , , ( , ), ( , ))x x R x x R x x
2 2 1 2 3 1 2 4 1 2( , , ( , ), ( , ))x x R x x R x x
31 1 1 1 4
* *
1 1 3 1 4 1
0Rd R
dx x x x x x
32 2 2 2 4
* *
2 2 3 2 4 2
0Rd R
dx x x x x x
* *
1 2( , )x x
20.4.2017 29
• Opće rješenje igre je savršena Nash-ova ravnoteža podigre – skup
strategija koje zadovoljavaju uvjete prvog reda za četiri igrača. Tu
ravnotežu pišemo kao
• Ovdje se eksplicitno vidi da ravnoteža u drugoj etapi direktno ovisi
o prvoj etapi.
Trgovinska politika i oligopoli
• Mada postoje mnogi oblici trgovinske politike, ovdje ćemo se
fokusirati na model koji analizira izvozne poticaje. Razvit ćemo
dvoetapnu igru. U prvoj etapi vlade određuju trgovinsku politiku, a
u drugoj etapi poduzeća donose odluke o izvozu. Igra je riješena
povratno. Prvo modeliramo odluku poduzeća na trgovinsku
politiku, a potom rješavamo prvu etapu kojom se određuju
optimalne trgovinske politike.
• Pretpostavke modela su:
* * * * * * * *
1 2 3 3 1 2 4 4 1 2, , ( , ), ( , ) .E x x x R x x x R x x
20.4.2017 30
1. Postoje 3 zemlje: x, y i z.
2. Svaka država x i y ima po jedno poduzeće koja proizvode homogeni
proizvod. Nema proizvodnje u državi z.
3. Svako poduzeće ima funkciju ukupnih troškova TCi = ciqi, gdje je i
= x ili y.
4. Države x i y ne troše proizvod: cijela proizvodnja se izvozi u državu
z.
5. Prodajna cijena u državi z je P = a – Q, gdje je Q = qx + qy.
6. Države x i y dodjeljuju po jedinici proizvoda izvozne poticaje sx i sy
njihovim poduzećima. Država z prakticira slobodnu trgovinu, tj.
nema poreza niti uvoznih poticaja.
• Pod tim pretpostavkama profit poduzeća x i y je( ) .x x x x x x x y x x x x xPq c q s q a q q q c q s q
( ) .y y y y y y x y y y y y yPq c q s q a q q q c q s q
20.4.2017 31
• Uvjeti prvog reda za maksimizaciju profita su
• Istovremenim rješavanjem jednadžbi dobivamo rješenja o količini
proizvodnje poduzeća x i y, a supstituiranjem tih vrijednosti
dobivamo vrijednost ukupne proizvodnje i prodajnu cijenu:
2 0xx y x x
x
a q q c sq
2 0y
x y y y
y
a q q c sq
*2 2
3
x x y y
x
a c s c sq
*2 2
3
y y x x
y
a c s c sq
* * *2
3
x y x y
x y
a c c s sQ q q
* * .3
x y x ya c c s sP a Q
20.4.2017 32
• Dobivena rješenja su ravnoteža iz druge etape igre. Ona su funkcija
trgovinske politike i parametara iz prve etape igre.
• Vraćamo se na prvu etapu igre u kojoj države x i y biraju
trgovinsku politiku da bi maksimizirale njihove respektivne razine
ekonomskog bogatstva.
• Privatna dobit svake države od izvoza proizvoda izražava se kroz
profit poduzeća iz te države. Neto dobit svake države jednaka je
razlici profita poduzeća iz te države i ukupnih troškova izvoznih
poticaja.
• Funkcije ekonomskog bogatstva (neto dobiti) za države x i y jesu
• Supstituiranjem rješenja iz druge etape igre dobivamo bogatstvo
kao funkciju parametara i trgovinske politike za obje države:
( ) ( ) .x x x x x x x x x x xw s q P c s q s q P c q
2 2 2
3 3
x y x y x x y y
x
a c c s s a c s c sw
( ) ( ) .y y y y y y y y y y yw s q P c s q s q P c q
20.4.2017 33
• Svaka država maksimizira bogatstvo odabirom njezine trgovinske
politike. Uvjet prvog reda za državu x je:
odnosno
• Na sličan način dobivamo uvjet prvog reda za državu y:
• Rješenje gornjeg sustava daje
2 2 2
3 3
y x y x y y x x
y
a c c s s a c s c sw
1( 1( 2 2 ) 2( 2 )) 0
9
xx x y y x y x y
x
wa c s c s a c c s s
s
4 2 .x y x ys s a c c
4 2 .x y x ys s a c c
*3 2
5
x y
x
a c cs
*3 2
5
y x
y
a c cs
20.4.2017 34
• Može se pokazati da ako obje države izvoze pozitivne količine,
onda su obje poticajne stope pozitivne. To se pokazuje
supstituiranjem ravnotežnih stopa poticaja u ravnotežna rješenja za
količine proizvodnje iz druge etape igre.
• Pretpostavimo da su isti proizvodni troškovi za poduzeća iz obje
države. Pozitivne ravnotežne stope poticaja u izboru trgovinske
politike reflektiraju se kao zatvorenikova dilema. Pošto svako
poduzeće zarađuje pozitivne profite, svaka država ima unilateralnu
težnju za poticajima da bi povećala tržišni udjel i profite. Međutim,
kad obje države daju poticaje, svako poduzeće još uvijek ostaje na
pola tržišnog udjela i profita. Poduzeća zarađuju veće profite, ali
zbog pada cijena troškovi poticaja moraju nadmašiti profitne
gubitke. Prema tome, ukupno ekonomsko bogatstvo u izvoznim
zemljama se smanjuje. Stvarni pobjednik u ovoj poticajnoj igri je
zemlja uvoznik z, njeni potrošači plaćaju manje cijene koje su
poticane.
20.4.2017 35
• Ispitajmo još kako stope poticaja ovise o proizvodnim troškovima.
Koja zemlja će davati veće poticaje? Pretpostavimo da je cx = c, a
cy = c + , gdje = cy – cx > 0 predstavlja prednost u troškovima
proizvodnje države x. Onda stope poticaja izgledaju kao
• Stopa poticaja je veća u državi s kompetitivnom prednošću, tako da
je neto rezultat kombiniranih poticaja pojačavanje kompetitivne
prednosti. Veći su poticaji racionalni s točke gledišta individualne
države kad država ima niže troškove proizvodnje od ostalih
izvoznika: izvozna politika promovira pobjednike prije nego da
štiti gubitnike.
• S različitim proizvodnim troškovima može se promijeniti priroda
zatvorenikove dileme u prvoj etapi igre.
* 3 2( ) 2
5 5x
a c c a cs
* 3( ) 2 3
5 5y
a c c a cs
20.4.2017 36
• Kad je razlika u proizvodnim troškovima dovoljno velika, država s
komparativnom prednošću ostvaruje neto dobit (bogatstvo) od
poticajne igre. Suprotno, država s višim troškovima uvijek će imati
smanjenje bogatstva. Točne uvjete pod kojima država s nižim
troškovima ostvaruje povećano bogatstvo moguće je izračunati, ali
je izračun kompliciran. Ovdje je ekonomska intuicija takva da
dovoljno velika komparativna prednost, podržana poticajima,
stavlja državu s nižim proizvodnim troškovima na još povoljniju
poziciju u konačnoj ravnoteži.
• Numerički primjer. Pretpostavimo da vrijede sve pretpostavke
našeg modela. Države x i y proizvode homogeni proizvod čija je
prodajna cijena funkcija potražnje P = 100 – Q, gdje je Q = qx + qy.
Izračunajmo ravnotežnu proizvodnju, ravnotežne poticaje, ukupno
neto bogatstvo država x i y ako su (a) marginalni troškovi
konstantni i jednaki 10 kn za poduzeća iz obje države, i (b)
marginalni troškovi konstantni i iznose 10 kn za državu x, a 20 kn
za državu y.20.4.2017 37
• Rješenje: (a) Najprije rješavamo drugu etapu igre u kojoj poduzeća
x i y maksimiziraju svoje funkcije isplata i određuju ravnotežne
količine koje su funkcije parametara ekonomske politike iz prve
etape igre. Koristeći naprijed navedeno dobivamo:
• Uvjet prvog reda za maksimum funkcija i daje
• Prelazimo na prvu etapu. Funkcije bogatstva država x i y jesu:
• Uvjet prvog rada za funkcije i nakon uključivanja i
daje sustav od dvije linearne jednadžbe s dvije nepoznanice, čijim
rješavanjem dobivamo i
( ) (100 10 ) (90 )x x x x x y x x x y x xP c s q q q s q q q s q
( ) (100 10 ) (90 )y y y y x y y y x y y yP c s q q q s q q q s q
x y
*90 2
,3
y x
x
s sq
*
90 2.
3
x y
y
s sq
(90 ) ,x x x x x y xw s q q q q (90 ) ,y y y y x y yw s q q q q
xwyw
*
xq*
yq
* 18xs * 18.ys
20.4.2017 38
• Uključivanje vrijednosti za i u funkcije i daje
Sada nije teško izračunati P* = 28,
• b) Na sličan način izračunavamo tražene vrijednosti ravnoteže iz
prve i druge etape igre u slučaju kad se troškovi proizvodnje po
jedinici proizvoda razlikuju, kod nas je cx = 10, a cy = 20. Dobili
smo sljedeće ravnotežne količine i ravnotežne poticaje:
Potrebne zaključke izvedite samostalno. Vrijede li tvrdnje iz
teorijskog dijela teksta?
*
xs *
ys*
xq*
yq* * 36.x yq q 1296,x y
648,x yw w 72.Q
* 44,xq * 24,yq * 44 24 68,Q * 100 44 24 32,P
* 22,xs * 12,ys * 1936,x
* 576,y * 968,xw * 288.yw
20.4.2017 39