Dijalekt je samo jezik koji je izgubio bitku, a standardni jezik je samo dijalekt koji je politički uspio.

Louis-Jean Calvet

TRONARJEČNOST – BITNA SASTAVNICA HRVATSKOGA

JEZIČNOGA IDENTITETA

HRVATSKI STANDARDNI JEZIK nema dijalekatske osnovice, niti je istovjetan s nekim dijalektom posebno, on je samo dosljedna stilizacija novoštokavske jekavštine zapadnoga tipa, uz tronarječnu nadogradnju prema višestoljetnoj hrvatskoj književnoj baštini.

(Razred za filologiju HAZU)

Razlozi za njegovanje zavičajnog govora(REZULTATI ISTRAŽIVANJA, N = 60)

SVIJEST O NJIHOVOJ ULOZI U KOMUNIKACIJSKOJ I STVARALAČKOJ PRAKSI

SVIJEST O NJIHOVU ODNOSU PREMASTANDARDNOM JEZIKU I ULOZI U HRVATSKOJ

JEZIČNOJ POVIJESTI

RAZLOZI ZA DIJALEKTNE SADRŽAJE U NASTAVIKULTUROLOŠKI

DIDAKTIČKISOCIOLINGVISTIČKI

SVRHA UČENJA DIJALEKTNIH SADRŽAJA

NASTAVNA PODRUČJA – dijalekti i povijesni razvoj hrvatskoga jezika -

NASTAVA HRVATSKOGA JEZIKA(narječja, njihova obilježja i rasprostranjenost; povijesni razvoj

hrvatskoga jezika)

NASTAVA KNJIŽEVNOSTI(dijalektna književnost, tekstovi starije hrvatske književnosti)

NASTAVA JEZIČNOGA IZRAŽAVANJA(učeničko stvaralaštvo na zavičajnom idiomu)

5.

6.

7.

8.

1.

2.

3.

4.

OSNOVNA ŠKOLA SREDNJA ŠKOLA

HRV. JEZIK – PROŠLOST I SADAŠNJOST(HRV. KNJ. JEZIK I NJEGOVA ULOGA U

NACIONALNOJ KULTURI I JAVNOJDJELATNOSTI)

RAZLIKOVATI ZAVIČAJNE IDIOME I KNJIŽEVNI JEZIK

POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI(ZNATI OSNOVNE PODATKE O BAŠĆANSKOJ PLOČI,

PRVOJ HRVATSKOJ TISKANOJ KNJIZI I JEDNOMSPOMENIKU NA SVAKOME PISMU)

POVIJEST HRV. KNJ. JEZIKA(PRVI TISKANI RJEČNIK I GRAMATIKA; GAJEVA

REFORMA, GAJICA, ZAJEDNIČKI JEZIK SVIH HRVATA)

OSNOVNA OBILJEŽJA HRV. NARJEČJA(HRV. NARJEČJA, ŠTOKAVSKO NARJEČJE I

HRV. KNJIŽEVNI JEZIK, HRV. STANDARDNI JEZIK)

ZAVIČAJNI GOVOR I HRV. KNJ. JEZIKPOVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

(NOVOSADSKI DOGOVOR, DEKLARACIJA...)

ČAK. I KAJK. NARJEČJE PREMA HRVATSKOME STANDARDNOM JEZIKU

POVIJEST HRV. JEZIKA(JEZIK I PISMO HRVATSKIH PISANIH

SPOMENIKA OD POČETAKA DO KRAJA 15. ST.)

ČAK. I KAJK. NARJEČJE PREMA HRVATSKOME STANDARDNOM JEZIKU

(OBLIKOTVORNO USTROJSTVO)POVIJEST HRV. JEZIKA

(16. - 18. ST.)

ČAK. I KAJK. NARJEČJE PREMA HRVATSKOME STANDARDNOM JEZIKU

(SINTAKTIČKE OSOBITOSTI)POVIJEST HRV. JEZIKA

(19. ST.)

POVIJEST HRV. JEZIKA(20. ST.)

DIJALEKTI I POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA U NASTAVI

• Na kraju srednje škole: sintetski pregled povijesnojezičnoga razvoja hrvatskoga jezika

POVIJEST HRVATSKOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA • Nastavni sadržaj postaje od uspostave hrvatske države

ISTAKNUTI:- glavna razdoblja u razvoju hrvatskoga jezika i njihove

najvažnije značajke- postojanje četiriju jezičnih struja hrvatske književnosti od

kojih je svaka mogla postati temelj hrvatskoga standardnog jezika.

4 JEZIČNE STRUJEHRVATSKE KNJIŽEVNOSTI:

ČAKAVSKA

KAJKAVSKA

ŠTOKAVSKA

ČAKAVSKO-KAJKAVSKA-ŠTOKAVSKA (JEZIK OZALJSKOGA KNJIŽEVNO-JEZIČNOG KRUGA)

• čitanje transliteriranih tekstova, zapažanje jezičnih obilježja, prijenos u današnju grafiju i pravopis, prijenos u suvremeni hrvatski književni jezik i usporedba sa suvremenim jezikom

• pisanje glagoljicom (svojega imena i dr.), otkrivanje napisa na glagoljici

• istraživački zadatci (jezično istraživanje starih tekstova), npr.- Jezik književnika na temelju izabranih ulomaka- Jezik književnog razdoblja na temelju izabranih kraćih tekstova

najistaknutijih pisaca toga razdoblja

• pitanja i stvaralački zadatci- Kako bi bilo da je jezični razvoj išao u smjeru pogleda na jezik predstavnika ozaljskoga književnog kruga?- Što bi se dogodilo da je koncem 19. st. umjesto hrvatskih vukovaca

pobijedila Zagrebačka filološka škola?

METODIČKI POSTUPCI – POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

KONTRASTIVNI PRISTUP - DIJALEKTI U NASTAVI• prevođenje i uspoređivanje književnih i dijalektnih tekstova• metoda pokazivanja: dijalektološke karte, audiosnimak• istraživački zadatci (projektni oblik rada):

izrada razlikovne gramatike ili razlikovnog rječnika

Struktura razlikovne gramatike:uvod – glasovi – oblici – tvorba – rečenica – primjeri – rječnik – zaključci

Silvana Bampa-Listeš: Razlikovna gramatika mjesnoga govora u Neoriću (Školski vjesnik, 2003., br. 3-4, str. 339-359)

Silvana Bampa Listeš: “Razlikovna gramatika mjesnoga govora u Neoriću” (Školski vjesnik, 2003., br. 3-4, str. 339-359)

ETAPE:1. PRIPREMA PROJEKTA

(pronalaženje teme,formuliranje cilja, planiranje rada)

2. RAD NA PROJEKTU (prikupljanje podataka, obrada i analiza)

3. PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

4. VRJEDNOVANJE

PROJEKTNI OBLIK RADA1. PRIPREMA PROJEKTATEMA: Izrada razlikovne gramatikeCILJEVI: opisati glasove, oblike, tvorbu

riječi, rečenično ustrojstvo zavičajnog govora u odnosu prema književnom jeziku; izraditi rječnik, prikupiti primjere tekstova na zavičajnom govoru

PLAN RADA: podjela zadataka 2. RAD NA PROJEKTU (prikupljanje

jezične građe, obrada i analiza) – nastavnik: savjetnik i pomagač

3. PREDSTAVLJANJE PROJEKTA (roditeljima, učenicima drugih razrednih odjela, stručnoj javnosti – časopis, Dani osnovne škole)

4. VRJEDNOVANJE (samoprocjena; objavljivanje rada u časopisu)

PROJEKTSKUPINE UČENIKA 5. RAZREDA

Urednice Jelaska, Z. iKovačević, M., 2003. Dijana Dvornik, 2009.