Upload
nk-mladost-brijesnica
View
84
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
definicija hrane prehrane
Citation preview
Definicije hrane, prehrane i nutrijenata
PripremioProf Dr Midhat Jašić
Pitanja
1.Hrana, prehrana, nutrient
2.Prehrana i životni stil ( navike i običaji)
Hrana
Hrana je svaka supstanca ili proizvod, prerađen, djelimično prerađen ili neprerađen, koji je namijenjen da ga ljudi konzumiraju ili se razumno može očekivati da će ga ljudi konzumirati (EU)
To su i sve supstance namjerno dodane hrani tokom njene proizvodnje pa ulaze u njen sastav (EU)
Hrana je sve što se jede i pije, a odgovara higijenskim i kvalitetnim zahtjevima za ljudsku prehranu
Hrana
To je i voda, pa i tzv. tehnološka voda koja se tokom postupka proizvodnje koristi za miješanje, otapanje, namakanje ili bubrenje
Tu spadaju i žvakaće gume, prehrambeni aditivi i svaka druga tvar koja se ugrađuje u hranu tokom njene proizvodnje.
Osim lijekova
Hrana apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze tijela
To je proces ili skupina metaboličkih procesa koji se odvijaju u organizmu od momenta uzimanja hrane (jedenja) do njenog iskorištenja u
• energetske, • gradivne ili • regulacijsko zaštitne svrhe.
Prehrana
Nutrijenti
Tvari iz hrane koje se unose u organizam, a pri tome se iskorištavaju na taj način što daju organizmu potrebnu energiju, gradive i regulacijsko-zaštitne komponente zovemo nutrijentima.
Omogućuju održanje homeostaze, rast i razvoj
To su temeljni hemijski sastojci hrane koji se u crijevu mogu apsorbirati da bi zatim zadovoljili metaboličke potrebe organizma.
Dietary factor Goal (% of total energy, unless otherwise stated)
Total fat 15 - 30%
Saturated fatty acids <10%
Polyunsaturated fatty acids (PUFAs) 6 - 10%
n-6 Polyunsaturated fatty acids (PUFAs) 5 - 8%
n-3 Polyunsaturated fatty acids (PUFAs) 1 - 2%
Trans fatty acids <1%
Monounsaturated fatty acids (MUFAs) By differencea
Total carbohydrate 55 - 75%b
Free sugarsc <10%
Protein 10 - 15%d
Cholesterol <300 mg per day
Sodium chloride (sodium)e <5 g per day (<2 g per day)
Fruits and vegetables ≥400 g per day
Total dietary fibre From foodsf
Non-starch polysaccharides (NSP) From foodsf
http://www.who.int/nutrition/topics/5_population_nutrient/en/index.html#diet5.1.3
WHO/FAO "Diet, Nutrition and the prevention of chronic diseases
Sastav hrane
H R A N A
SUHA TVAR
TOPIVA U VODI
VODA
NETOPIVA U VODI SLOBODNA VODA
VEZANA VODA
Sastav hrane – odakle dolaze nutrijenti
Topljive tvari
Topljive tvari su uglavnom iz grupe koloidnog sistema koji imaju veliku molekularnu težinu
Veličina čestica im se kreće od 0,1 - 0,001
Topljive tvari
To su najčečće pektini, škrob, dekstrini, bjelančevine, neki tanini i dr.
Karakteristično je da nose + ili – naboj i nalaze se u SOL ili GEL stanju
Ako imaju sposobnost hidratacije onda su hidrofilni a mogu biti hidrofobni
Topljive tvari
U suhu tvar ulaze i kristaloidi koji imaju manj molekularnu težinu kao i veličina čestica < 0,1
To su: šećeri, kiseline, neke mineralne tvari
SUHA TVAR
MIKROKONSTITUENTI
M
AKROKONSTITUENTI
Vitamini
Mineralne tvari
Tvari arome
Pigmenti
Enzimi
Kiseline
Pektini
Gume
Sluzi
Ostale tvari
PROTEINI
UGLJIČNI HIDRATI
LIPIDI
Naziv konstituenta
hrane
Hemijski sastav
Naziv
konstituenta hrane
Hemijski sastav
Vitamini Različite organske molekule
Pektinske tvari
Karbohidrati/hetrosaharidi
Mineralne tvari Helati i soli Sluzi Karbohidrati
Pigmenti boje Porfirini, karoten.,flavonoidi
Taninske tvari
Karbohidrati
Tvari arome Različiti organskispojevi
Prirodni premazi
Lipidi
Enzimi Proteini Sorbit Karbohidrati
Hormoni, biljni i animalni
Proteini, steroli Glukozidi - heterozidi
Karbohidrati
Kiseline Spojevi sa COOH grupom i min. kis.
Alkaloidi Organske molek sa nitrogenom
Gume Karbohidrati
RDA/ DRI
Nutritivne i nenutritivne tvari u hrani
makronutrijenti mikronutrijenti
organski neorganski
vitamini minerli
a) Iz biljne proizvodnje: ostaci pesticida i drugih hemikalija
b) Iz animalne proizvodnje: ostaci veterinarskih lijekova
c) Iz svih: prirodne toksične tvari u hrani
d) Kontaminanti iz okoliša i prirodni kont. mikrobnog porijekla
e) Toksične tvari iz prerade: aditivi iznad ADI, ostaci sredstava za čišćenje, migrirajuće grupe iz ambalaže, šteni produkti koji nastaju tokom prerade
proteini
lipidi
ugljični h.
voda
Štetne tvari
Korisne tvari - nutrijenti
MRL
Vrste i podjela hrane
Prema porijeklu hrana se može podijeliti na:
hrana biljnog porijekla hrana animalnog porijekla hrana iz mikroorganizama? ostale vrste hrane (voda) neorganskog i mineralnog porijekla ( sol, minerali)
Vrste hrane
Svježa-neprerađena Minimalno prerđena? Prerađena
Kratkotrajna, polutrajna i trajna
Kod hrane [1]. polaze od njenog porijekla
Generička deskripcija sa jedinstvenim 8 cifrenim kodom hrane.
Prva cifra identificira jednu od devet glavnih grupa hrane: 1. mlijeko i mliječni proizvodi2. meso, piletina, riba i
mješavine3. jaja4. leguminoze, orasi i
sjemenje – 5. zrnasti proizvodi – žitarice6. voće7. povrće 8. masti i ulja9. šećeri, zaslađivači i pića
•[1] http://www.ars.usda.gov/Services/docs.htm?docid=12091 -Food Code Numbers and Food Coding shemas.
Podjela hrane – nutitivni aspekt
Svježa hrana
proteinsko-lipidna proteinsko-ugljikohidratna
ugljikohidratna lipidna
Meso: krupne i sitne stoke, peradi, kunića, ribe, morskih plodova. Biljne namirnice: leguminoze, lupinasto voće
Žitarice: riža, pšenica, kukuruz, raž, ječam, ovas
Voće, povrće, krompir, šećeri, med, zaslađivači i pića.
Masti i ulja, životinjskog (svinjska mast, govedji loj, riblje ulje)i biljnog porijekla (soja, palma, suncokkret, pamuk i druge)
Različiti industrijski prehrambeni proizvodi dobiveni procesima prerade Različitog su hemijskog sastava i nutritivnih svojstava
Sedmična frekvencija konzumacije namirnica,
FBiH, CINDI 2000
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
Kuh
ani k
rom
pir
Prže
ni k
rom
pir
Riž
a/Tj
este
nina
Žita
rice
Sir
Pile
tina
Mes
o
Mes
ni p
roiz
vodi
Svj
eže
povr
će
Ost
alo
povr
će
Svj
eže
voće
/bob
ice
Ost
alo
voće
/bob
ice
Sla
tka
tijes
ta
Sla
tkiš
i
Bez
alko
holn
a pi
ća
Jaja
Nikada 1-2 puta 3-5 puta 6-7 puta
Funkcije hrane u organizmu covjeka
Fiziološka potreba za hranom je potreba za sasvim određenim nutrijentima koji su sadržani u hrani
Nutritijenti su kemijski sastojci hrane, bitni za pravilno funkcioniranje tijela
Nutritijent ima jednu ili više slijedećih funkcija: energetsku gradivnu regulacijsko - zaštitnu
Energetska funkcija hrane
Energija se iskazuje u kilodžulima (kJ) ili kilokalorijama (kcal) i iz hrane se dobiva metabolizmomLipidi/masti, Ugljikohidrata, bjelančevina
Kozumacija alkohola također doprinosi ukupnom unosu energije.
Osnovne značajke energetskog metabolizama
Izmjena tvari i energije u organizmu
Otvoreni termodinamički sistem
Stalan gradijent
Dinamička ravnoteža
Neprestalni protok održava strukturu (morfu)
Kemijska energija pokreće metabolizam
6CO2 + 6 H20 + energy ----> C6H12O6 + 6O2
Stanično disanje - Respiracija Biljke i Životinje
Fotosinteza Samo biljke
C6H12O6 + 6O2 ----> 6CO2 + 6 H20 + energija
Metabolička biohemija i molekularna biologija
Daju znanstveno utemeljene činjenice o metaboličkim putevima nutrienata
STALNOST TJELESNE TEMPERATURE
3737 CC36,9
Bazalni metabolizam (10 000 kJ / dan)
Mišićni rad
HORMONI: Tiroksin AdrenalinSimpatikus
37,1
STVARANJE TOPLINE IZDAVANJE TOPLINE
Izdavanje iz jezgre u kožu - prokrvljenost kože - potkožna mast
Izdavanje iz kože u okoliš - radijacija - kondukcija - evaporacija
Kemijska termogeneza Fizikalna termoregulacija
Energetska funkcija
Ugljikohidrati 4 kcal/g ili 17 kJ/g
Polioli 2,4 kcal/g ili 10 kJ/g
Proteini 4 kcal/g ili 17 kJ/g
Masti 9 kcal/g ili 37 kJ/g
Alkohol 7 kcal/g ili 29 kJ/g
organske kiseline 3 kcal/g ili 13 kJ/g
Polidekstroza 1 kcal/g ili 4,2 kJ/g
Inulin i frukto-oligosaharidi 1,5 kcal/g Ili 6,3 kJ/g
Aktivnost kcal/h Spavanje 55
Rad u uredu 65
Pranje suđa 82
Metenje 93
Kuhanje 98
Hodanje 158
Pranje rublja na ruke 174
Ribanje podova 174
Pljevljenje korova 273
Težak rad 294
Vršenje žita 305
Igranje nogometa 327
Cijepanje drva 332
Hodanje uzbrdo s teretom 480
Regulacijsko - zaštitna funkcija hrane
Regulacijsko - zaštitna funkcija hrane podrazumijeva učešće komponenti hrane u regulaciji tjelesnih procesa, uključujući:
metabolizam, rast, saniranje oštećenja,reprodukciju
U ovoj skupini značajnu ulogu imaju vitmini, minerali, sirova vlakna, fitokemijski spojevi..........
Regulacijsko - zaštitna funkcija hrane
Molekularna biologija
Nutrigenomija
Oksidativni stres
Uloga antioksidanata
Prehrana dio životnog stila
Prehrana je dio životnog stila kao i odijevanje, hauzing, spavanje....
Prehrambene navike..Prehrambeni običaji..
Prehrana dio životnog stila
Prehrana dio životnog stila
Prehrana dio životnog stila
Prehrana dio životnog stila
Neki izvori
http://www.who.int/nutrition/
http://www.euro.who.int/Nutrition
http://en.wikipedia.org/wiki/Nutrient
http://en.wikipedia.org/wiki/Essential_nutrient
http://en.wikipedia.org/wiki/Nutrition
http://www.nutricionizam.com/