doc.dr.sc. Vesna Vukadinovidoc.dr.sc. Vesna Vukadinovićć

Zanimanje Zanimanje ččovjeka za upoznavanjem tla je staro ovjeka za upoznavanjem tla je staro koliko i ljudski rod. U fazi lova, ribolova i sakupljanja koliko i ljudski rod. U fazi lova, ribolova i sakupljanja plodova ljudima nisu bila potrebna nikakva saznanja o plodova ljudima nisu bila potrebna nikakva saznanja o tlu. Mtlu. Međutimeđutim, s postepenim napu, s postepenim napušštanjem nomadskog tanjem nomadskog nanaččina ina žživota i poivota i poččecima ratarenja (uzgoj nekih biljaka ecima ratarenja (uzgoj nekih biljaka vavažžnih za prehranu nih za prehranu ččovjeka) raste zanimanje za tlo, ovjeka) raste zanimanje za tlo, ššto to je razumljivo s obzirom da o kvaliteti i kvantiteti je razumljivo s obzirom da o kvaliteti i kvantiteti proizvodnje ovisi i proizvodnje ovisi i ččovjekova egzistencija.ovjekova egzistencija.

PEDOLOGIJAPEDOLOGIJA -- znanost o tluznanost o tlu

(gr(grčč.. pedonpedon = = tlo tlo + + llogosogos = znanost)= znanost)

-- relativno mlada prirodno znanstvena disciplina koja relativno mlada prirodno znanstvena disciplina koja definira tlo kao prirodno tijelo.definira tlo kao prirodno tijelo.

Prvi pisani dokumenti o tlima pojavili su se prije Prvi pisani dokumenti o tlima pojavili su se prije nekoliko tisunekoliko tisućća godina u Kini, a zatim u Egiptu i a godina u Kini, a zatim u Egiptu i Mezopotamiji. Djela mnogih grMezopotamiji. Djela mnogih grččkih i rimskih pisaca kih i rimskih pisaca vrlo vrlo ččesto se bave problemima plodnosti i klasifikacije esto se bave problemima plodnosti i klasifikacije tala. tala.

Prvu klasifikaciju talaPrvu klasifikaciju tala po boji i teksturi dao je po boji i teksturi dao je Kinez Kinez Yu prije 4.000 godinaYu prije 4.000 godina. Najstarije prirodno . Najstarije prirodno znanstveno djelo je Papyrus Ebers iz 16. st. pr. n.e. znanstveno djelo je Papyrus Ebers iz 16. st. pr. n.e. Aristotelov uAristotelov uččenik enik TheophrastTheophrast u djelu u djelu ““Peri fiton Peri fiton istoriaiistoriai”” grupira tla prema morfologiji, teksturi i grupira tla prema morfologiji, teksturi i matimatiččnoj podlozi kao izvoru hraniva. noj podlozi kao izvoru hraniva.

Columella Columella u starom Rimu prvi sistematizira tla u starom Rimu prvi sistematizira tla dijeledijelećći ih na: i ih na: ““generagenera”” –– prema poloprema položžaju i aju i ““species et species et varietasvarietas”” –– prema znaprema značčajkama. ajkama.

U srednjem vijeku veU srednjem vijeku veććina antiina antiččkih znanja je kih znanja je zaboravljena. Stoga, tek u drugoj polovini 18. st., s zaboravljena. Stoga, tek u drugoj polovini 18. st., s napretkom kemije kao samostalne znanosti, ponapretkom kemije kao samostalne znanosti, poččinju i inju i prva pedoloprva pedološška istraka istražživanja. Mivanja. Međutimeđutim, pedologija je jo, pedologija je joššuvijek primijenjena (aplicirana) znanost u okviru uvijek primijenjena (aplicirana) znanost u okviru geologije, kemije ili agrikulturne kemije (skup razligeologije, kemije ili agrikulturne kemije (skup različčitih itih znanosti apliciranih u poljodjelstvu i znanosti apliciranih u poljodjelstvu i ššumarstvu).umarstvu).

Veliki poticaj intenzivnijem istraVeliki poticaj intenzivnijem istražživanju plodnosti tla ivanju plodnosti tla dala je dala je Malthusova teorijaMalthusova teorija po kojoj po kojoj proizvodnja hrane u proizvodnja hrane u svijetu raste matematisvijetu raste matematiččkom, a ljudska populacijakom, a ljudska populacijageometrijskom progresijomgeometrijskom progresijom. Po. Poššto je plodnost tla to je plodnost tla funkcija fizikalnofunkcija fizikalno--kemijskokemijsko--biolobiološških svojstava tekih svojstava težžnja je nja je da se njihovim detaljnijim istrada se njihovim detaljnijim istražživanjem podigne ivanjem podigne produktivna sposobnost tala (zemljiproduktivna sposobnost tala (zemljiššta).ta).

Kao Kao samostalna znanstvena disciplinasamostalna znanstvena disciplinapedologija se javlja u drugoj polovini 19. stoljepedologija se javlja u drugoj polovini 19. stoljećća u a u Rusiji. Istovremeno, na podruRusiji. Istovremeno, na područčju Zapadne Evrope i ju Zapadne Evrope i SADSAD--a mnogobrojni istraa mnogobrojni istražživaivačči proui prouččavaju tla i to avaju tla i to prvenstveno u ekonomske svrhe. Mprvenstveno u ekonomske svrhe. Međutimeđutim, ruski , ruski znanstvenici se fokusiraju na izuznanstvenici se fokusiraju na izuččavanje prirodnih avanje prirodnih zakona o genezi i formaciji tala. Razlog lezakona o genezi i formaciji tala. Razlog ležži u i u ččinjenici injenici da su u Zapadnoj Evropi, pod utjecajem kulturnog da su u Zapadnoj Evropi, pod utjecajem kulturnog napretka (obrada, gnojidba,napretka (obrada, gnojidba,……), nestali veliki ), nestali veliki kompleksi prirodnih (netaknutih) tala, a u Rusiji je kompleksi prirodnih (netaknutih) tala, a u Rusiji je istovremeno na stotine milijuna hektara tla ostalo istovremeno na stotine milijuna hektara tla ostalo netaknuto plugom i ljudskom rukom (tla netaknuto plugom i ljudskom rukom (tla ššuma, stepa, uma, stepa, momoččvara). vara).

Uz to Rusija je imala i druge prednosti zbog velikog Uz to Rusija je imala i druge prednosti zbog velikog prostranstva koje zauzima: homogen topografski prostranstva koje zauzima: homogen topografski karakter, stupnjevita izmjena klime od sjevera prema karakter, stupnjevita izmjena klime od sjevera prema jugu, rasprostranjenost tipijugu, rasprostranjenost tipiččne prirodne flore. ne prirodne flore.

Osnove moderne pedologije postavio je Osnove moderne pedologije postavio je V.V.DokuV.V.Dokuččajevajev (1846. (1846. –– 1903.) u klasi1903.) u klasiččnom djelu nom djelu ““Ruski Ruski ččernozemernozem”” (1883.). Definirao je tla kao (1883.). Definirao je tla kao ““samostalna prirodno samostalna prirodno -- historijska tijela (sui generis) s historijska tijela (sui generis) s karakteristikarakterističčnim znakovima i svojstvimanim znakovima i svojstvima””..

Njegove ideje u SADNjegove ideje u SAD--u preuzima i dalje razvija u preuzima i dalje razvija E.W.HilgardE.W.Hilgard (1833. (1833. –– 1916.). Stvorio je 1916.). Stvorio je klimagenetsku klimagenetsku klasifikaciju talaklasifikaciju tala..

Razvoj pedologije na podruRazvoj pedologije na područčju Hrvatske vezan je ju Hrvatske vezan je sa stjecanjem novih saznanja u Zapadnoj Evropi.sa stjecanjem novih saznanja u Zapadnoj Evropi.

Prve spoznaje je Prve spoznaje je M.KiM.Kiššpatipatićć (1877.) objavio u (1877.) objavio u djelu djelu ZemljoznanstvoZemljoznanstvo. Nakon toga javlja se niz . Nakon toga javlja se niz znanstvenika od kojih treba istaknuti znanstvenika od kojih treba istaknuti F.F.ŠŠandoraandora(1912., 1914.): (1912., 1914.): ““SlanjaSlanjačče u Hrvatskoj i Slavonijie u Hrvatskoj i Slavoniji””, te , te A. MoskoviA. Moskoviććaa (1914.): (1914.): ““Tipovi tala iz SlavonijeTipovi tala iz Slavonije””..

Nakon njih Nakon njih M. GraM. Graččaninanin (1946., 1947. i 1951.) (1946., 1947. i 1951.) izdaje udizdaje udžžbenik iz pedologije u tri dijela benik iz pedologije u tri dijela –– Geneza, Geneza, Fiziografija iFiziografija i SistematikaSistematika. .

A. A. ŠŠkorikorićć objavljuje 1986. godine udobjavljuje 1986. godine udžžbenik benik Postanak, razvoj i sistematika tala,Postanak, razvoj i sistematika tala, a 1991. godine a 1991. godine Sastav i svojstva tlaSastav i svojstva tla. .

Z. RaczZ. Racz izdaje izdaje Meliorativnu pedologijuMeliorativnu pedologiju u dva u dva dijela 1980.dijela 1980.--1981. godine i 1981. godine i Agrikulturnu mehanikuAgrikulturnu mehanikutlatla (1986.)(1986.). .

Najnovija izdanja su od autora Najnovija izdanja su od autora J. MartinoviJ. Martinoviććaa: : Tloznanstvo uTloznanstvo u zazašštiti okolititi okolišša a (1997.) i (1997.) i Tla u Tla u Hrvatskoj Hrvatskoj (2000.)(2000.)

Osnovani su Osnovani su pedolopedološški laboratorijiki laboratoriji u Kriu Križževcima, evcima, Zagrebu i Osijeku, a u razdoblju 1953.Zagrebu i Osijeku, a u razdoblju 1953.--1979. godine 1979. godine niz istaknutih pedologa radi na izradi pedoloniz istaknutih pedologa radi na izradi pedološške karte ke karte SFRJ (Republike Hrvatske) u mjerilu M 1:50.000.SFRJ (Republike Hrvatske) u mjerilu M 1:50.000.

Ova karta (OPK) je posluOva karta (OPK) je poslužžila kao podloga za ila kao podloga za kasniju izradu Namjenske pedolokasniju izradu Namjenske pedološške karte Republike ke karte Republike Hrvatske M 1:300.000 (1993. godine).Hrvatske M 1:300.000 (1993. godine).

TLOTLO je rastresita prirodnoje rastresita prirodno--povijesna tvorevina povijesna tvorevina nastala djelovanjem pedogenetskih nastala djelovanjem pedogenetskih ččinitelja tijekom initelja tijekom procesa pedogeneze na rastresitom matiprocesa pedogeneze na rastresitom matiččnom nom supstratu ili trosupstratu ili troššini ini ččvrste mativrste matiččne stijenene stijene..

PEDOSFERAPEDOSFERA je skup svih jedinica tala je skup svih jedinica tala kopnenog dijela zemljine kore.kopnenog dijela zemljine kore.

ZEMLJIZEMLJIŠŠTETE obuhvaobuhvaćća fizikalni prostor: tlo, a fizikalni prostor: tlo, klimu, hidroloklimu, hidrološška i geoloka i geološška svojstva, te vegetaciju ka svojstva, te vegetaciju u opsegu koji utjeu opsegu koji utječče na mogue na moguććnost korinost korišštenja, tenja, zatim rezultate prozatim rezultate proššle i sadale i sadaššnje aktivnosti nje aktivnosti ččovjeka ovjeka sa ili bez drusa ili bez drušštvenotveno--ekonomskih uvjeta (FAO, ekonomskih uvjeta (FAO, 1976.),odnosno1976.),odnosno

ZemljiZemljišštete je pojam za naje pojam za naččin koriin korišštenja tlatenja tla..

ZEMLJAZEMLJA je planeta.je planeta.

Tlo je prirodno tijeloTlo je prirodno tijelo mineralnog i organskog sastava mineralnog i organskog sastava podijeljeno na horizonte razlipodijeljeno na horizonte različčite debljine. Od geoloite debljine. Od geološške ke podloge se razlikuje sastavom, morfolopodloge se razlikuje sastavom, morfološškim, kemijskim i kim, kemijskim i biolobiološškim svojstvima (Mkim svojstvima (Međunarodna komisija za eđunarodna komisija za navodnjavanje i odvodnjavanje, 1978.).navodnjavanje i odvodnjavanje, 1978.).

Tlo u građevinarstvuTlo u građevinarstvu –– sve rastresite ili nepotpuno sve rastresite ili nepotpuno vezane (geolovezane (geološške) naslage ke) naslage –– ššljunak, prah, pijesak, gline ili ljunak, prah, pijesak, gline ili njihove smjese.njihove smjese.

Tlo u poljoprivrediTlo u poljoprivredi je tanji povrje tanji površšinski sloj litosfere inski sloj litosfere prorastao biljnim korijenjem, koji snabdijeva biljke vodom i prorastao biljnim korijenjem, koji snabdijeva biljke vodom i drugim neophodnim tvarima.drugim neophodnim tvarima.

Tlo u pedokemijiTlo u pedokemiji je smjesa je smjesa ččvrstih vrstih ččestica tla estica tla ––anorganskih i organskih tvari, vode, zraka i anorganskih i organskih tvari, vode, zraka i mikroorganizama.mikroorganizama.

POIMANJE TLA U SUVREMENOJ PEDOLOGIJI

•• Tlo je Tlo je samostalna prirodnosamostalna prirodno--povijesna tvorevinapovijesna tvorevina(tijelo) i istovremeno proizvodno sredstvo u (tijelo) i istovremeno proizvodno sredstvo u poljodjelstvu i poljodjelstvu i ššumarstvu;umarstvu;

•• ČČinitelji geneze i evolucije tla su: matiinitelji geneze i evolucije tla su: matiččni supstrat, ni supstrat, žživi organizmi, klima, reljef,vrijeme i djelatnost ivi organizmi, klima, reljef,vrijeme i djelatnost ččovjeka;ovjeka;

•• RazliRazliččita tla koja ita tla koja ččine ukupni zemljiine ukupni zemljiššni pokrov ni pokrov (pedosferu) rezultat su jednog pedogenetskog (pedosferu) rezultat su jednog pedogenetskog procesa procesa ššto se javlja u razlito se javlja u različčitim oblicima itim oblicima ovisno o uvjetima okoliovisno o uvjetima okolišša. Pedosfera i tlaa. Pedosfera i tla kaokao

njezine sastavne jedinice predstavljaju njezine sastavne jedinice predstavljaju otvoreni otvoreni sustav prema litosferi, atmosferi, sustav prema litosferi, atmosferi, hidrosferi i hidrosferi i biosferi;biosferi;

•• Tlo je Tlo je ččetverofaznietverofazni ((ččvrsta faza + otopina + zrak vrsta faza + otopina + zrak + + žživi organizmi) i strukturirani ivi organizmi) i strukturirani sustavsustav. . Strukturna organizacija tla ima viStrukturna organizacija tla ima višše e hijerarhijskih razina: atom, molekula, hijerarhijskih razina: atom, molekula, ččestica, estica, horizont, profil (pedon), pedosistematska horizont, profil (pedon), pedosistematska jedinica, asocijacija tala i pedosfera;jedinica, asocijacija tala i pedosfera;

•• Bitno svojstvo tla je njegova Bitno svojstvo tla je njegova plodnostplodnost. .

5 5 FunkcijaFunkcija

talatala

1

54

3

2Medij za rast biljakaMedij za rast biljaka Ciklus kruCiklus kružženja enja organske tvari i organske tvari i hranivahraniva

StaniStaniššte te organizamaorganizama

Infrastruktura

Sustavi vodoopskrbe Sustavi vodoopskrbe i proi proččiiššććavanja avanja otpadnih vodaotpadnih voda

Sirozemi i koluviji Baranjskog brdaSirozemi i koluviji Baranjskog brda

TroTroššenje stijenaenje stijena

CrvenicaCrvenica BioloBiološško troko troššenjeenje

VapnenaVapnenaččko dolomitna crnicako dolomitna crnica

VapnenaVapnenaččko dolomitna crnicako dolomitna crnica

EutriEutriččni kambisolni kambisol ČČernozemernozem

HipoglejHipoglej

TresetTreset

KoriKorišštena literaturatena literatura::

-- BogunoviBogunovićć, M. (2005): Pedologija , M. (2005): Pedologija -- autorizirane pripreme za predavanja. autorizirane pripreme za predavanja. Agronomski fakultet SveuAgronomski fakultet Sveuččiliiliššta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. Zagreb.ta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. Zagreb.

-- Filipovski, G. (1974): Pedologija. Univerzitet Filipovski, G. (1974): Pedologija. Univerzitet ““Kiril i MetodijKiril i Metodij”” Skopje. Skopje.Skopje. Skopje.

-- MartinoviMartinovićć, J. (1997): Tloznanstvo u za, J. (1997): Tloznanstvo u zašštiti okolititi okolišša, prirua, priruččnik nik za inza inžženjere. enjere. DUZO. Zagreb.DUZO. Zagreb.

-- ResuloviResulovićć, H., , H., ČČustoviustovićć, H. (2002): Pedologija , H. (2002): Pedologija –– opopćći dio. Univerzitet u i dio. Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo. Sarajevu. Sarajevo.

-- ŠŠkorikorićć, A. (1991): Sastav i svojstva tla. Fakultet Poljoprivrednih zna, A. (1991): Sastav i svojstva tla. Fakultet Poljoprivrednih znanosti. nosti. Zagreb.Zagreb.

-- VidaVidačček, ek, ŽŽ. (2000): Op. (2000): Općća pedologija a pedologija –– autorizirane pripreme za predavanja. autorizirane pripreme za predavanja. Agronomski fakultet SveuAgronomski fakultet Sveuččiliiliššta u Zagrebu, Zavod za pedologiju.ta u Zagrebu, Zavod za pedologiju.

-- internetinternet