Embed Size (px)
Citation preview
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
DEBATNE NOVOSTI BROJ 17, NOVEMBAR 2010, IZLAZI MJESEČNO ДЕБАТНЕ НОВОСТИ БРОЈ 17, НОBEMБAP 2010, ИЗЛАЗИ МЈЕСЕЧНО
Hrvats ko debatno druš tvo
“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedno prema drugome postupati u duhu bratstva.”
Opšta deklaracija o pravima čovjeka UN-a iz 1948. godine
„Наведи добар разлог за земљe Бивше Југославије у
Европској унији“
„Ovaj dokument je produciran iz finansijske pomoći Evropske Unije. Sadržaj ovog dokumenta je
isključiva odgovornost Centra za kulturu dijaloga i ne može se pod bilo kojim okolnostima smatrati
da odražava stavove Evropske Unije.“
ACCD
ZA IN PROTI, ZAVOD ZA KULTURO DIALOGA
RIJEČ UREDNICE
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
2
Amila Koso
Anja Gengo.
SADRŢAJ
U OVOM BROJU
PROČITAJTE:
Riječ urednice
***
Pogled na Region ***
Vijesti iz Regiona
*** Riječi Velikana:
Abbie Hoffman Will Kymlicka
Aleksandar Kojev ***
Posjetili smo www.debatewise.com
***
TV Debate
*** Realizovane aktivnosti
***
Impressum
WikiLeaks: Che Guevara 21. Stoljeća U laţi su kratke noge, ili moţda još pogodnije, na ovom svijetu nema privatnosti niti mogućnosti da se bilo šta sakrije. Tako smo prije par dana svi bili svjedoci (i još uvijek nastavljamo biti), postepenog skidanja vela sa nekih od najvaţnijih tajni na svjetskoj političkoj sceni. Pretpostavljam da već naslućujete: WikiLeaks. Naime, prije par dana, novokreirana američka internet stranica (a čija druga?!?), objavila je preko 250,000 strogo povjerljivih dokumenata američke diplomatije. Neke su nas šokirale, a neke su samo potvrdile i nezvanična očekivanja. "To će oslabiti diplomatiju širom svijeta. To će oslabiti diplomatiju općenito, ali u prvom redu američku diplomatiju. Ja to vidim kao nešto što čini svijet manje sigurnim", kazao je Švedski premijer. Dodao je kako: "Postoji potreba za povjerljivim komunikacijama izmeĎu različitih vlada kako bi se moglo upravljati krizama i delikatnim situacijama", te zaključio: "Od sada to više nećemo moći. Interesantna je činjenica da se veliki broj dokumenata, čak njih 820 odnosi upravo na drţavu spomenutog gospodina, tačnije na period kada je Švedska presjedavala Evropskom Unijom. Nezvanično, postoje naznake koje ukazuju da je upravo ova zemlja bila predvodnica svih europskih zemalja koje su podrţale rat u Iraku.
Sjedinjene Drţave duboko ţale zbog otkrivanja svih informacije koje su trebale biti povjerljive, uključujući privatne razgovore meĎu kolegama ili osobne procjene naših diplomata", istaknula je Hillary Clinton.
"Budimo jasni - to objavljivanje nije samo napad na interese američke vanjske politike. To je napad na meĎunarodnu zajednicu, na saveze i partnerstva, na razgovore i pregovore koji štite globalnu sigurnost i promiču gospodarski napredak", rekla je Clinton.
Svaka priča ima svoju pro i contra stranu, pa tako i ova. Dok se jedni boje za globalnu sigurnost i ocjenjuju WikiLeaks kao izrazito opasnu stranicu, drugi za nju imaju smao riječi hvale:
Netanyahu: „WikiLeaks je učinio dobru stvar za Izrael.“
„...S druge strane, zahvaljujući informacijskoj infrastrukturi koja donedavno nije postojala, sve je veći pritisak javnosti za otvaranjem vlasti prema graĎanima. Iako će iz ove priče nuţno izaći mnogo prljavog rublja, mnogi odobravaju ovu akciju WikiLeaksa kao put prema otvaranju i drukčijem voĎenju politike, a uz malo sreće pomoći će i u razumijevanju da vlade nisu nuţno te koje mogu i smiju odrediti što graĎani ţele ili trebaju znati“, objavljuju analitičari.
Zaključak, vrlo jednostavno: svi ocjenjuju stranicu na osnovu ličnog interesa.
I zaista: objavljivanjem informacija na Wikileaksu, još jednom se potvrdilo kako smo stvorili beskonačan prostor kojim moţemo mijenjati svijet, pisati novu istoriju, pa čak i mijenjati postojeću. Iznova smo svejdoci, moţda kao nikada do sada, kako je internet moćan medij, toliko moćan, da je moţda i došlo vrijeme da se zapitamo da li smo zaista stvorili nešto što nadilazi naše sposobnosti kontrole, a opet, nešto što pogoduje našem sebičluku, zavisti, pa i mrţnji. Da li je internet zaista dobra prilika za osvetu, ili je moţda vrlo efikasan način za transparentnost rada vlasti?
Konačno, ni zemlje regiona nisu ostale pošteĎene. I neka nam samo neko kaţe da nismo Evropa i da nismo dio globalne scene. Jesmo, itekako. Bar kada je riječ o ličnom interesu svjetskih moćnika.
Savjet. Poţurite i čitajte sadrţaj na WikiLeaksu, dok još postoji. USA je veoma ljuta. .
Do sljedećeg broja, pišite nam, predlaţite, sugerirajte, kritikujte nas.
Uz ţelje za puno dobrih debata, odjavljujem se do 18. broja.
Anja Gengo
POGLED NA REGION
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
3
СРБИЈА
RAZNO
"Čuvajte, čedo moje
Volio sam
Volio sam vas; i ljubav jos, mozda,
Nije ugasla sva u srcu mom;
No nek vas ona sad ne brine vise,
Ja ne cu da vas rastuzujem njom.
Volio sam vas nijemo i bez nade,
S ljubomorom i strepnjom srca svog;
Volio sam vas iskreno i njezno,
Volio vas tako drugi, dao Bog.
I loved you
I loved you; even now I may confess,
Some embers of my love their fire retain;
But do not let it cause you more distress,
I do not want to sadden you again.
Hopeless and tongue-tied, yet I loved you
dearly With pangs the jealous
and the timid know; So tenderly I loved you,
so sincerely, I pray God grand another
love you so.
Александр Сергеевич Пушкин
Ne uzimajte tuđu reč u svoja usta. Uzmeš li tuđu reč, znaj da je nisi osvojio, nego si sebe potuđio. Bolje ti je izgubiti najveći i najtvrđi grad svoje zemlje, nego najmanju i najneznačajniju
Bugarska manjina: Ţivot u Srbiji kao u koloniji
„Stotinak pripadnika bugarske nacionalne manjine protestovalo je danas u Bosilegradu jer su, kako tvrde, nezadovoljni svojim statusom u Srbiji. Protestu je prisustvovao i jedan broj prislatica bugarske desničarske partije ATAKA, iako je devet autobusa zaustavljeno na granici sa Srbijom. Zbog zabrane ulaska u Srbiju prete blokadom bugarsko-srpske granice. Parola "90 godina srpskog ropstva" na čelu kolone, bugarske zastave, nacionalističke pesme i himna. Protestom ţele, kaţu, da skrenu paţnju na teţak ţivot meštana, a ne da se odvoje od Srbije. Ivan Nikolov portparol Demokratskog saveza Bugara kaţe da na skupu nije pozvao na prekrajanje granica, već ţeli da skrene paţnju na poloţaj bugarske nacionalne manjine. Dimitar Dimitrov iz Demokratskog saveza Bugara navodi da je Bugarima dosta ţivota u koloniji, da ih Srbija eksploatiše, a kao primer navodi vodu iz Lisinskog jezera koja se povlači ka Vlasini. Današnji učesnici protesta su zatraţili da se u školama uči na maternjem jeziku, kao i da se uspostave kulturni i sportski kontakte sa Bugarskom. Predsednik opštineBosilegrad, Vladimir Zaharijev, kaţe da su ti zahtevi neosnovani. "Imaju pravo da po zakonima Srbije uče na svom maternjem jeziku, i Srbija, po tim zakonima prednjači u Evropi"‚ istakao je Zaharijev. Skup su podrţale i pristalice desničarske i nacionalističke bugarske partije ATAKA, koji su ranije najavljivali da će traţiti da se bigarske teritorije pripojene Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca vrate matici. Oni su sa nekoliko autobusa stigli u Srbiju, a preostalih osam autobusa je zadrţano na graničnom prelazu Ribarici i zabranjen im je ulazak u Srbiju posle čega su se vratili u Bugarsku traţeći odgovor zbog čega im je zabranjen ulazak i preteći zatvaranjem bugarsko-srpske granice. Po poslednjem popisu oko 10.000 stanovnika ţivi u Bosilegradu, većinom pripadnika bugarske nacionalne manjine. Za meštane su ekonomska pitanja vaţnija od političkih. Demokratski savez Bugara je parlamentarna stranka, a u lokalnoj skupštini imaju dva opoziciona odbornika. Lider bugarske desničarke partije "Ataka“ Volen Siderov zapretio je vladajućoj koaliciji GERB da će blokirati granicu izmeĎu Srbije i Bugarske ukoliko ministarstvo inostranih poslova Bugarske ne preduzme ništa povodom današnjeg zaustavljanja autobusa sa njegovim pristalicama na granici sa Srbijom. Prema rečima lidera partije "Ataka", Volena Siderova, današnja zabrana prelaska granice narušava sve meĎunarodne dogovore, zbog toga što nije dozvoljen slobodan prelazak ljudi iz jedne u drugu drţavu. Pristalice bugarske partije "Ataka" su ranije najavljivali da će traţiti od suda u Strazburu da se poništi Nejski sporazum i teritorije pripojene Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca vrate Bugarskoj. Povodom zadrţavanja na granici bugarskih autobusa portparol bugarskog Ministarstva inostranih poslova Vesela Černeva najavila je danas da će od nadleţnih u Beogradu traţiti objašnjenje zašto bugarskim drţavljanima nije dozvoljen ulazak na teritoriju Srbije. "Bugarska ambasada u Beogradu dobila je instrukcije da zatraţi više informacija u ponedeljak", naglasila je ona. Bugarski ambasador u Beogradu Georgi Dimitrov izjavio je da priprema notu Ministarstvu inostranih poslova Srbije kojom traţi objašnjenje zašto bugarski graĎani nisu bili pušteni u Srbiju.“
www.vesti-online.com
Studenti gladuju ispred Vlade Srbije
„Predstavnici organizacionog odbora štrajka rekli su da će mogućnost ponovne blokade saobraćaja biće razmotrena ako se okupi veći broj studenta. Ispred zgrade Vlade je mirno, a štrajkači nemaju problem sa policijom, uprkos tome što, kako su naveli studenti, današnji skup nije prijavljen u MUP-u Srbije. Oko 50 studenta započelo je štrajk u minut do 12, traţeći da im drţava omogući besplatno studiranje pošto su sakupili 48 poena. Studenti su ponovo predali zahtev Vladi Srbije vezan za budţetsko školovanje. Studenti su poneli ćebad i šatore, a imaju i lance, kojima će, kako su najavili, biti vezani. Ispred zgrade vlade danas je bilo oko 200 studenata i kako su najavili, započeće i akciju potpisivanja peticije za smenu pomoćnika ministra prosvete Slobodana Jaukovića. Studenti su oko 14 sati za saobraćaj zatvorili traku od raskrsnice Nemanjine ulice i Ulice kneza Miloša, u pravcu ka Glavnoj ţelezničkoj stanici. Iz vlade još nema odgovora, a studenti su se opredelili na radikalizaciju protesta pošto dosadašnji razgovori nisu dali rezultat. Njihov osnovni zahtev je školovanje o trošku budţeta svih koji su stekli najmanje 48 bodova.“
www.vesti-online.com
POGLED NA REGION
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
4
CRNA GORA
IZREKE MALE GRUPE
VELIKANA: Groteska
Zidajte hram
beo kao manastir Nek seče u njemu Mesec
sam i plače noć i mir.
A na hram diţite crnu sfingu naroda mog. Nek se sve zvezde sto
jezde osvrnu za osmeh čudovista
tog.
Zidajte hram beo kao manastir.
Nek seče u njemu Mesec sam
i plače noć i mir.
U hramu nad Milošem i Markom
uokvirte zlatom na oltaru ţarkom
pecate plave i rumene, ţute i crne i šarene.
Pecate plave i rumene, ţute i crne i šarene, ljubičaste i zelene.
Pecate ustava i prava,
zakona i statuta, privilegija hiljadu puta, obećanja i fermana,
pohvala sa svih strana, naroda mog: da vidi Bog.
Miloš Crnjanski
Albanci za referendum u Crnoj Gori „Autor/izvor: SEEbiz/Srna PODGORICA - U Crnoj Gori bi trebalo organizovati referendum na kome bi se Albanci izjasnili da li ţele da ţive u zajedničkoj drţavi sa svojim sunarodnicima, smatra predsednik Liste za prirodnu Albaniju Kočo Danaj. On je za podgoričke "Vijesti" rekao da bi u Crnoj Gori mogla rasti podrška zajedničkoj albanskoj drţavi ukoliko vlast bude ignorisala probleme te manjine. "Postoji jednostavan način da u Crnoj Gori ispitamo podršku Albanaca našoj listi, a to je referendum", naglašava Danaj. Prema njegovim rečima, kada je osnivana Lista za prirodnu Albaniju u sali je bilo 45 Albanaca iz Crne Gore. "Moţda se danas taj broj nekome čini mali, ali od odnosa drţave prema pravima Albanaca zavisi da li će ti ljudi ostati manjina ili će njihovo mišljenje deliti većina sunarodnika u Crnoj Gori", rekao je Danaj. On je odbacio kritike albanskih političara, ističući da neki od njih ne podrţavaju Listu, jer se boje da bi mogli pokvariti odnose sa crnogorskom Vladom.“
www.seebiz.eu
DELEGACIJA HGI-a BORAVILA U SLUŢBENOJ POSJETI ZAGREBU
Malo para za hrvatsku manjinu „Delegacija Hrvatske graĎanske inicijative boravila je u sluţbenoj posjeti Zagrebu, tokom koje su posjetili Ministarstvo vanjskih poslova i hrvatski Sabor. Delegaciju su činili predsjednik HGI-a Marija Vučinović, poslanik Ljerka Dragičević i predsjednik Krovne zajednice-Duks Kroatorum Zvonimir Deković. U Ministarstvu vanjskih poslova imali su susret sa predstavnicima Samostalne sluţbe za Hrvate u inostranstvu i kulturu Petrom Barišićem, načelnikom sluţbe, Jasminom Kovačević-Čavlović, načelnikom odjela za hrvatrske manjine u inostranstvu, i prvim sekretarom Ivanom Zebom. Delegacija je, kako je saopšteno, upoznala predstavnike MVP-a o dosadašnjem radu stranke i njenog poslanika u parlamentu. - Akcenat je stavljen na Zakon o izboru poslanika i odbornika koji je u fazi usvajanja u parlamentu, gdje smo hrvatske predstavnike upoznali sa našim zahtjevima, a to je da hrvatska manjina u Crnoj Gori za jednog poslanika traţi 0,2 odsto izašlih birača, s tim da se naglasi da taj cenzus vaţi samo za hrvatsku manjinu, pozivajući se na član osam Ustava - kaţe se u saopštenju. Razgovarano je i o predstojećem popisu stanovništva u Crnoj Gori. Ukazano je i da su sredstva koja su opredijeljena za projekte hrvatske zajednice u Crnoj Gori više nego skromna i da ne obezbjeĎuju ni minimum potreba. Poseban akcenat stavljen je na intenziviranje rješavanja statusa Hrvatskog doma u Donjoj Lastvi. U Saboru je delegacija HGI-a imala susret sa predstavnicima Saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, predsjednikom dr Ivanom Bagarićem, sekretarom Brankom Barbićem i članom tog tijela Lukom Cikom. Razgovarali su o tekstu nacrta Strategije odnosa prema hrvatskoj manjini izvan Republike Hrvatske. Ukazano je na primjedbe koje je HGI uputila Saborskom odboru i za koje očekuje da će biti ugraĎene ugraditi u konačnu verziju Strategije. Saborski odbor je takoĎe upoznat sa aktivnostima HGI-a kao i projektom Radio Duksa.“
www.dan.co.me
POGLED NA REGION
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
5
HRVATSKA
RAZNO Manjine oslikavaju politiku većine
„U Institutu za migracije i narodnosti predstavljen je zbornik sa skupa "Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u meĎunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije". O zborniku su govorili urednici dr Drago Babić i Drago Ţuparić Iljić, te recenzenti dr Nikola Dugandţija i dr Ivo Paić. Drago Babić je podsjetio da je skup organiziran kako bi se ponovo izgradile naučne veze izmeĎu Hrvatske i Srbije koje je pokidao rat, te da se sazna status manjina u te dvije zemlje, dodavši kako je vaţno da su, primjerice, naučnici dviju zemalja zajednički konkurirali u natječajima pri dvama ministarstvima nauke. Zbornik sadrţi 15 radova koji su dostavljeni nakon skupa i koji se osim srpskom i hrvatskom manjinom, bave i njihovim poloţajima i problemima u Hrvatskoj odnosno Srbiji. Ivo Paić je ukazao na vaţnost percepcije manjina, ističući da tekstovi u zborniku informiraju o manjinama i uticaju većinskih politika na njih. - Istraţivanjem manjina istraţuje se i politika većine - rekao je Paić. Rekavši da manjine označavaju autsajderstvo, Nikola Dugandţija je rekao da se u dvama zemljama malo toga ostvarilo od deklaracija: u njima su na vlasti nacionalne demokracije, a spomenute dvije manjine su "trpljene i prorijeĎene".“
www.snv.hr
„Ţivo se biće nikada ne
prilagodjava svojoj sredini i svom okolišu, ili pak,
prilagodivši se, umire. Borba za ţivot jest borba za
neprilagodjenost. Ţiveti znači stalno biti različit.
Obavezni odgoj završava najdivotnijim gušenjem individualnosti. Decu
podučavaju konformizmu. Utuvljuje im se
strahopoštovanje prema formalizmu. Pristojnost, dobar
ukus, lepo ponašanje. Francuski porodičan ţivot se odvija u svečano smešnim i zastarelim ceremonijama.
Dosada je jedino čudo. Jedina teţnja mladog čoveka
jeste da brzo postane funkcioner, kao i njegov otac. Beleţništvo, administracija,
pogrebne svečanosti, tradicija. Sentimentalna
inflacija, a nigde čoveka. Čak i na zabavama govore o
svom poslu. Osećalo se da su privrţeni neizmernom radu
kojem pripada i njihova razonoda i njihov odmor.
Troši se. Bez računa. Nezasitost, radost, raskoš,
pesme, plesovi, nova muzika. Brojna društvanca. Rekordi.
Putovanja. Visine, udaljenosti, ilustracije, sportovi. Govori se o
konjskim snagama. Radi se prema najsavremenijim postupcima, svi poznaju
poslednja tehnološka dostignuća. Svi slepo veruju u nova boţanstva. Čovek se daje. Troši se. Bez računa.“
Blez Sandrar Moravagine
Puno veća pomoć Srbije manjinskim institucijama
„Predsjednik Tadić se dotakao širokog spektra tema, od privrednih ulaganja u Hrvatsku kojih nema dovoljno, preko srpskih civilnih ţrtava rata i dvopismenosti koju treba uvoditi, sve do podrške našim institucijama, kaţe predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović Poloţaj nacionalnih manjina i povratak izbjeglica, prije svega Srba u Hrvatsku, bile su neke od najvaţnijih tema posjete predsjednika Srbije Borisa Tadića Hrvatskoj i njegovih razgovora s hrvatskim drţavnim vrhom, predstavnicima srpske zajednice i povratnicima. Nakon susreta s najvišim drţavnim rukovodiocima prvog dana posjete, 24. novembra, Tadić se u prostorijama Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" sastao s predstavnicima srpske zajednice u Hrvatskoj. - Razgovarali smo praktično o svim temama relevantnim za poloţaj Srba u Hrvatskoj: obrazovanju, nestalima, izbjeglicama, mogućnostima zapošljavanja, pomoći u zapošljavanju u povratničkim sredinama i o tome kako bi Vlada Srbije mogla pomoći institucijama srpske zajednice u Hrvatskoj - izjavio je nakon sastanka predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski poslanik Milorad Pupovac. Raspored i sadrţaj Tadićeve posjete pokazuje da je problemu srpske zajednice dat vel- Sastanak s predstavnicima Srba u Hrvatskoj dobio je razinu sastanka s drţavnim vrhom, a iste teme su bile na dnevnom redu i u razgovorima s drţavnim vrhom, samo što su dodatno proširene specifičnim pitanjima - dodao je Pupovac. Privredna ulaganja - Predsjednik Tadić se dotakao širokog spektra tema, od privrednih ulaganja u Hrvatsku kojih nema dovoljno, preko srpskih civilnih ţrtava rata i dvopismenosti koju treba uvoditi, sve do podrške našim institucijama. Njegova posjeta ide u tom pravcu i mislim da za to ima dobre sugovornike - smatra predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Vojislav Stanimirović. - Tadić je došao dobro upoznat s problemima naše zajednice - rekao je predsjednik Zajedničkog veća opština Dragan Crnogorac, ocijenivši sastanak vrlo korisnim. Na pitanje da li je sastanak u Zagrebu bio svojevrsni nastavak onog vukovarskog, Crnogorac je rekao da je tamo ipak bilo najviše razgovora o nestalima. - Ovdje smo se dotakli i drugih pitanja, a teme su bile šire nego u Vukovaru - ističe Crnogorac. Nakon susreta s predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem, odrţanom ranije, Tadić je rekao da je pitanje nestalih osoba najvaţnije i da će učiniti sve da ono bude riješeno. ik značaj i prostor, potvrdio je Pupovac. Tako ćemo pokazati da smo u stanju voditi računa o teškim ţrtvama rata. Velika paţnja u našim razgovorima bila je posvećena nacionalnim manjinama - rekao je i ukazao na velik napredak po pitanju povratka izbjeglica i njihovom stambenom zbrinjavanju. Na razini vlada dogovoreno je da će izbjeglim Srbima koji se ţele vratiti u Hrvatsku troškove obnove kuća i stambenog zbrinjavanja platiti Hrvatska. Novac za stambeno zbrinjavanje onih koji se ne ţele vratiti pokušat će se prikupiti na meĎunarodnoj donatorskoj konferenciji, koju će u prvoj polovici iduće godine zajednički organizirati Hrvatska i Srbija. Odgovarajući na pitanja
novinara, Tadić je rekao da Srbija ne inzistira na povlačenju uzajamnih optuţnica i da bi to bilo bolje rješavati bilateralnim dogovorima i razgovorima. - Institucije Srbije vode istrage o logorima Stajićevo i Begejci o kojima u Hrvatskoj postoje dileme i na njih treba odgovoriti - rekao je Tadić, ukazujući na "različite definicije tih tragičnih mjesta", dodajući da ih je "vaţno definisati, istraţiti i sve krivce za te zločine pronaći i kazniti"....“
www.snv.hr
POGLED NA REGION
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
6
SLOVENIJA
Najstarejši slovenski dom v Evropi Prve zamisli o povezovanju Slovencev na Hrvaškem so stare več ko sto let. Slovenska skupnost na Hrvaškem je lahko ponosna na najstarejši slovenski dom v Evropi; to je Kulturno prosvetno društvo Slovenski dom Zagreb, ki ţe 77 let nenehno deluje in povezuje Slovence v Zagrebu. Drugo najstarejše društvo na Hrvaškem je Slovenski dom - Kulturno prosvetno društvo Bazovica; leta 2007 bodo praznovali 50. obletnico delovanja. V zadnjem času zanimanja za nova društva narašča. Danes Zveza slovenskih društev na Hrvaškem zdruţuje osem slovenskih društev s 4000 člani. Osnovna skrb vseh društev je, da s svojim častnim delom prispevajo ne samo k ohranitvi slovenske nacionalne identitete na Hrvaškem, ampak tudi k razvoju hrvaške kulture, znanosti in umetnosti.
www.slomak.net
IZREKE MALE GRUPE
VELIKANA:
-10% of the world's population speak English as their mother
tongue (Chinese 21%, Spanish 6%, Russian 6%, Malay 4%,
Hindi 4%, Japanese 3%, Arabic 3%, Portuguese 3%, French 2%,
German 2%). -Mangos have been cultivated in India for about 5,000 years, and
were originally small, fibrous fruits, somewhat like plums, with a taste like turpentine. There are
now over 500 varieties grown there.
-The Galapagos Islands have
lived in virtual isolation for millions of years. In total, they
consist of 61 islands and islets, with 13 main islands. Seeming
like shadows upon the sea from one another, the 13 main islands
are Baltra, Espanola, Fernandina, Floreana,
Genovesa, Isabela, Marchena, Pinta, Pinzon, San Cristobal,
Santa Cruz, Santa Fe, Santiago. In total land area, the islands are 4897 sq. miles (7880 sq. km) and
in the total geographical area from Darwin Island to San
Cristobal and Espanola, 28,000 sq. miles (45,000 sq. km)
.-There are roughly 6,500 spoken languages in the world today.
However, about 2,000 of those languages have fewer than 1,000
speakers. The most widely spoken language in the world is Mandarin Chinese. There are
885,000,000 people in China that speak that language.
www.studyenglishtoday.net
Pavlova hiša
Republika Slovenija in Republika Avstrija sta omogočili prenovo te kmečke hiše, ki je bila sezidana leta 1837 in ima velik umetnostnozgodovinski pomen. Pavlova hiša je mišljena kot prostor, namenjen interkulturnim srečavanjem med Avstrijo in Slovenijo in kot hiša kulture za na Štajerskem ţivečo slovensko manjšino. Imenski oče hiše, Avgust Pavel (1886-1946), je ţivel po načelih večplastne identitete, ki je značilna za to pokrajino. Pavel je bil lingvist, folklorist, pesnik, predavatelj na univerzi v Szegedu in ravnatelj muzeja. Njegova druţina je ţivela v tej hiši med letom a 1905 in 1927.
www.slomak.net
Vprašanje dvojezične topografije na Koroškem
Člen 7 Avstrijske drţavne pogodbe iz leta 1955 predvideva, da je treba v sodnih in upravnih okrajih Koroške s slovenskim ali mešanim prebivalstvom postaviti dvojezične topografske napise. Avstrija prvih 17 let po veljavnosti drţavne pogodbe ni postavila nobenega dvojezičnega napisa. Leta 1972 so jih postavili vsaj za četrtino krajev dvojezičnega ozemlja, vendar so dvojezične napise še v isti noči v organizirani akciji nemškonacionalnih krogov spet odstranili (takoimenovani »Ortstafelsturm«). Vlada je klonila pritisku s ceste in leta 1976 v zakonu o narodnih skupnostih uvedla 25%-no klavzulo za dvojezične napise, v pripadajoči odredbi pa so jih sploh določili samo za tiste, kjer je po zadnjem ljudskem štetju bilo še nad 60 % slovenskega prebivalstva. Leta 2001 je avstrijsko ustavno sodišče odločilo, da sta odredba o dvojezični topografiji in 25%-na klavzula v zakonu o narodnih skupnostih protiustavni. Ustavno sodišče je odločilo, da je dvojezične napise treba postaviti povsod tam, kjer slovenska manjšina skozi daljše obdobje predstavlja 10% prebivalstva. Leta 2005 je avstrijsko ustavno sodišče to svojo judikaturo ponovilo in utrdilo. Kljub jasnim odločitvam ustavnega sodišča avstrijske in zlasti koroške oblasti vse do danes niso postavile dodatnih dvojezičnih napisov. Prav nasprotno: Koroški deţelni glavar Haider je zagnal gonjo ne samo proti slovenski manjšini na Koroškem, temveč tudi proti ustavnemu sodišču kot instituciji. Namesto da bi dal postaviti dvojezične napise, je v prizadetih krajih enojezične napise prestavil za nekaj metrov, kar v pravnem smislu pomeni, da bo potreben nov postopek do ustavnega sodišča. Avstrijska zvezna vlada mu to posmehovanje določilom avstrijske ustave, ustavnemu sodišču in slovenski narodni skupnosti sedaj ţe peto leto dopušča.
www.slomak.net
POGLED NA REGION
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
7
MAKEDONIJA
RAZNO
"A kako se ovo otkirće moţe primeniti na našu
sposobnost... na telepatiju?" Gejlin glas je
tih.
"Sasvim jednostavno, kada sebi vizuelno
predstaviš ljudsku misao kao niz frontova stojećih
talasa koji stvaraju obrasce interferencije što
se mogu skladištiti i mnoţiti...Sećaš se kada smo podelili utiske o toj
sposobnosti neposredno pošto smo se upoznali?
Oboje smo zaključili da bi bilo nemoguće objasniti
dodir uma bilo kome ko to nije iskusio. Bilo bi to kao
opisivanje... kao opisivanje boja osobi slepoj od
rodjenja."
"Ti znaš da dodir uma u stvarnosti ni najmanje nije
nalik onome kako to opisuju u tim glupim SF pričama koje čitaš." Gejl se osmehuje. "Obično
kaţu da to liči na hvatanje radio ili TV emisija", kaţe
ona, "kao da je um prijemnik ili tako nešto."
Dţeremi klima glavom. "Ali mi znamo da nije tako.Da je pre kao... " Ponovo reči ga izdaju i on pokušava da
podeli sa njom matematiku: "..sinusni talasi izvan faze koji
polako konvergiraju dok se amplitude premeštaju
preko prikazanog prostora verovatnoće."
Den Simons - Šuplji
čovek
Контрацепцијата „табу тема“ во Македонија
Контрацепцијата се уште е „табу тема“ и во селските и градски средини и таа преку анти бејби пилулите и кондомите во Македонија се користи на многу ниско ниво, што се движи од 0,2 до 2 проценти. За подигнување на ниската свест за контрацепцијата како превенција за несакана бременост и инструмент за планирање на семејството, под мотото „Контрацепција: твој живот, твоја одговорност“, во рамките на серијата предавања за сексуалното и репродуктивното здравје, младите се едуцираа на трибината што се одржа во „5-тата Приватна гимназија“ во Струга. „Се намалува границата на годините на стапување на младиот човек во сексуални односи, со тоа што доколку минатата возраста била 14, сега е 13 години. Може да се каже дека младите сега порано созреваат, а воедно треба и порано да се советуваат младите луѓе“, вели Мики Трајкоски, одговорен за односи со јавност во „5-тата Приватна Гимназија“, организатор на предавањето во Струга. „До нас допираат информации, но не ги сфаќаат сите сериозно многу тие разговори“, вели Сара Матовска, ученичка во „5-тата Приватна гимназија“ во Струга. „Со родителите не разговараме за контрацепцијата, а би требало да разговараме со нив за оваа тема. Најчесто за тоа разговараме со другарките“, вели ученичката, Едина Османоска. „Мислам дека одговорноста за заштита и последиците е подеднаква. Колку што за тоа се одговорни машките, толку и женските“, вели ученикот, Беџет Крацоски од „5-тата Приватна Гимназија“ во Струга. Во земјава постојано расте бројот на абортусите, поради што организаторите на трибината меѓу младите Стружани, сметаат дека освен преку разговорите со родителите, гинеколозите и од медиумите, за правилно информирање, сексуалното образование треба да се воведе во наставата во средните училишта.
www.a1.com.mk
СКОПЉЕ – Македонски државни врх и водеће опозиционе странке нису усагласили став о предлогу имена Македоније који је изнео посредник УН Метју Нимица у спору Скопља и Атине, и најавили нове консултације за недељу. Македонски министар спољних послова Антонио Милошоски рекао је након састанка новинарима да је македонски премијер Никола Груевски изнео Нимицов предлог, али да су учесници састанка затражили још времена за консултације. Милошоски је рекао да ће се представници власти и опозиције још једном састати у недељу како би разговарали о Нимицовом предлогу. На том састанку се очекује дефинитиван став власти и опозиције о новом предлогу, као и одлуку који ће од неколико досадашњих предлога бити прихваћен. Досадашњи став македонске стране је да ће променити име за билатералне односе с Грчком, док ће у међународним организацијама и у односима са осталим земјама користи уставно име „Република Макеоднија”. Македонија и Грчка воде дугогодишњи спор, јер Грчка не признаје уставно име свог северног суседа због истоименог северног региона на својој територији.
www.politika.rs
RIJEČI VELIKANA: Abbie Hoffman “STEAL THIS BOOK“
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
8
O KNJIZI:
Abbot Howard "Abbie" Hoffman
(November 30, 1936 – April 12, 1989) was an American social and political activist who co-founded the Youth
International Party ("Yippies").
Hoffman was arrested and tried for conspiracy and
inciting to riot as a result of his role in protests that led
to violent confrontations with police during the 1968
Democratic National Convention, along with
Jerry Rubin, David Dellinger, Tom Hayden,
Rennie Davis, John Froines, Lee Weiner and Bobby Seale. The group
was known collectively as the "Chicago Eight"; when Seale's prosecution was
separated from the others, they became known as the
Chicago Seven. While initially convicted of intent to incite a riot, the verdicts
were overturned on appeal.
Hoffman came to prominence in the 1960s, and continued practicing his activism in the 1970s,
and has remained a symbol of the youth rebellion and radical activism of that era.[1]
www.wikipedia.org
LEGAL ADVICE
„Any discussion about what to do while waiting fur the lawyer has to be qualified by pointing out that from the moment of arrest through the court appearances, cops tend to disregard a defendant's rights. Nonetheless, you should play it according to the book whenever possible as you might get your case bounced out on a technicality. When you get busted, rule number one is that you have the right to remain silent. We advise that you give only your name and address. There is a legal dispute about whether or not you are obligated under the law to do even that, but most lawyers feel you should. The address can be that of a friend if you're uptight about the pigs knowing where you live. When the pigs grab you, chances are they are going to insult you, rough you up a little and maybe even try to plant some evidence on you. Try to keep your cool. Any struggle on your part, even lying on the street limp, can be considered resisting arrest. Even if you beat the original charge, you can be found guilty of resisting and receive a prison sentence. Often if he pigs beat you, they will say that you attacked them and generally charge you withassault. If you are stopped in the street on suspicion (which means you're black or have long hair), the police have the right to pat you down to see if you are carrying a weapon. They cannot search you unless they place you under arrest. Technically, this can only be done in the police station where they have the right to examine your possessions. Thus, if you are in a potential arrest situation, you should refrain from carrying dope, sharp objects that can be classified as a weapon, and the names and phone numbers of people close to you, like your dealer, your local bomb factory, and your friends underground. Forget about talking your way out of it or escaping once you're in the car or paddy wagon. In the police station, insist on being allowed to call your lawyer. Getting change might be a problem so you should always have a few dimes hidden. Since many cases are dismissed because of this, you'll generally be allowed to make some calls, but it might take a few hours. Call a close friend and tell him to get all the cash that can be quickly raised and head down to the court house. Usually the police will let you know where you'll be taken. If they don't, just tell your friend what precinct you're being held at, and he can call the central police headquarters and find out what court you'll be appearing in. Ask your friend to also call a lawyer which you also should do if you get another phone call. Hang up and dial a lawyer or defense committee that has been set up for demonstrations. The lawyer will either come to the station or meet you in court depending on the severity of the charge and the likelihood you'll be beaten in the station. When massive demonstrations are occurring where a number of busts are anticipated, it's best to have lawyers placed in police stations in the immediate vicinity. The lawyer will want to know as many details as possible of the case so try and concentrate on remembering a number of things since the pigs aren't going to let you take notes. If you can, remember the name and badge number of the fink that busted you. Sometimes they'll switch arresting officers on you. Remember the time, location of the bust and any potential witnesses that the lawyer might be able to contact. If you are unable to locate a lawyer, don't panic, the court will assign you one at the time of the arraignment. Legal Aid lawyers are free and can usually do as good a job as a private lawyer at an arraignment. Often they can do better, as the judge might set a lower bail if he sees you can't afford a private lawyer. The arraignment is probably the first place you'll find out what the charges are against you. There will also be a court date set and bail established. The amount of bail depends on a variety of factors ranging from previous convictions to the judge's hangover. It can be put up in collateral, i.e., a bank book, or often there is a cash alternative offered which amounts to about 10% of the total bail. Your friend should be in the court with some cash (at least a hundred dollars is recommended). For very high bail, there are the bail bondsmen in the area of the courthouse who will cover the bail for a fee,generally not to exceed 5%. You will need some signatures of solid citizens to sign the bail papers and perhaps put up some collateral. Once you get bailed out, you should contact a private lawyer, preferably one that has experience with your type of case. If you are low on bread, check out one of the community or movement legal groups in your area. It is not advisable to keep the legal aid lawyer beyond the arraignment if at all possible.“
STEAL THIS BOOK, By Abbie Hoffman, page 65.
RIJEČI VELIKANA: Will Kymlicka “Multicultural Citizenship: A Liberal Theory of Minority Rights“
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
9
Outline of Multicultural Citizenship „Cultural diversity has become a central feature of contemporary society, and seems likely to become more so in the immediate future. Increasing contact among societies as a result of improved communication and transportation has made for population movements and population change. Increased diversity in Canada is the result of changed patterns of immigration, with many more people of colour immigrating to Canada. Ethnocultural conflicts have become the main type of political violence around the world - Yugoslavia, Rwanda, Eastern Europe and Central Asia, Middle East, etc. Political and social action of various ethnic/minority groups have made their presence felt. In Canada, first nations peoples have become more politically active and have demanded that their requests be honoured. The issue of the relations between Quebec and Canada have dominated much political discussion in Canada in recent years. This raises the issue of rights for individuals and groups who feel that they have not been equitably or justly treated. What are these rights, how extensive are they, and do they adhere to the group or just the individual? Finally, government policy and programs have changed in an attempt to deal with some of these demographic, social, and political changes. Policies related to immigration, land claims, self-government, language, and customs have all changed in recent years. The multicultural policy of Canada is a notable example. Multicultural and multiculturalism have been used in various ways. One approach is to include the "perspectives of women, minorities, and non-Western cultures in recognition of the increasingly diverse character of life in modern Western societies." (The Columbia Dictionary of Modern Literary and Cultural Criticism). Viewed this way, all the social categories of Folbre could be included. While Kymlicka's approach might be extended to include all of these, his focus is on ethnocultural groups - ethnic groups, national minorities, nations, and peoples. Part of the next section will be to define and understand what these mean - these are some of the most confusing aspects of contemporary theory, partly because of the variety of meanings and the politically charged atmosphere that is part of the discussion of these. Liberal theory. Kymlicka sets his analysis firmly within the tradition of liberalism. This is the political theoretical counterpart of neoclassical economics. That is, liberalism looks on the individual as autonomous and able to act. Emphasis is placed on "individual freedom, whether defined as freedom from coercion, as moral self-determination, or as the right to individual happiness" (Seidman, p. 15). Tolerance and respect for the rights of others are part of this, so that pluralism in social and political affairs is a necessary feature of a liberal society. Freedom of expression, freedom of conscience, freedom of association are some of the rights that have typically been associated with liberalism and liberal democracies. As a political philosophy, liberalism has often been seen as "primarily concerned with the relationship between the individual and the state, and with limiting state intrusions on the liberties of citizens" (Kymlicka, Liberalism, p. 1). Individualism and individual rights are often viewed as the defining characteristic of liberalism, so that there are minimal or no group rights that are part of collectivities. All rights adhere to the individual, and liberalism has often been criticized for being excessively individualistic. In contrast, Kymlicka argues that "liberalism also contains a broader account of the relationship between the individual and society - and, in particular, of the individual's membership in a community and a culture" (Kymlicka, Liberalism, p. 1). It is this argument that Kymlicka pursues in Multicultural Citizenship, and where he argues that group rights are part of liberal thought. Group rights can be viewed as admissible within liberalism and even necessary for freedom and equality.“
Will Kymlicka, Multicultural Citizenship: A Liberal Theory of Minority Rights, p.78/79.
O Autoru
Will Kymlicka is the Canada Research Chair in Political
Philosophy in the Philosophy Department at Queen's University in Kingston,
Canada, where he has taught since 1998. His research
interests focus on issues of democracy and diversity, and
in particular on models of citizenship and social justice within multicultural societies. He has published eight books and over 200 articles, which have been translated into 32 languages, and has received several awards, most recently the 2009 Premier's Discovery Award in the Social Sciences.
Born and raised in Canada, he was educated at Queen's and Oxford University, and
has held positions at various Canadian, American and
European universities before moving to Queen's. He is also a recurrent visiting professor in the Nationalism Studies
program at the Central European University in
Budapest.
He is married to the author Sue Donaldson, with whom he is co-authoring a book on
animal rights.
www.wikipedia.com
RIJECI VELIKANA: Alexandre Kojeve, „ KAKO ČITATI HEGELA“
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
10
KAKO ČITATI HEGELA
„Samospoznaja uključuje: a) egzistencijalnu (emocionalnu, aktivnu) distinkciju izmeĎu subjekta i predmeta; b) spoznaja jedinstva subjekta i predmeta. Ljudski ţivot je ţivot u Svijetu, a sam ovaj Svijet postoji »za« Čovjeka. Ako, pak, Čovjek djeluje protiv Svijeta, djeluje ipak u njemu. Nemoguće je, dakle, odijeliti Čovjeka (subjekt) od Svijeta (objekt): ni stvarno, ni u spoznaji. Ali, treba ih suprotstaviti i razlikovati. Jedinstvo čovjeka i svijeta ne moţe se konstatirati, ono nije neka datost; ono treba da bude ostvareno putem djelovanja. Die Begierde je ţudnja da se predmet (ţudnje) asimilira, učini svojim, učini sobom (ishrana, seksualnost). Čovjek se u početku osjeća suprotstavljen vanjskom svijetu; ova suprotstavljenost je aktivna. Ona se objavljuje kroz ţudnju za svijetom, i u ovoj ţudnji ţeli ga ukinuti. Prvi stadij: Osjetima ţudnja, str. 138, r. 21 (Indem von der e r s t e n . . . ). U prva dva stupca Hegel govori o čovjeku koji već dolazi do samosvijesti, ali koji je još svjestan tek svoje čiste i jednostavne opstojnosti (svoga Sein = Apstraktnog bitka): to je reines Ich, čisto (apstraktno) a (Fichte). Str. 139 (Das einfache I c h . . . ) Djelotvorno ukidajući stvarnost bjektivnu) predmeta, Čovjek dolazi do svijesti o svojoj vlastitoj subjektivnoj) konkretnoj stvarnosti. Die Nichtigkeit Drugoga (Priroda) aje Čovjeku izvjesnost o njegovoj opstojnosti. On hoće u udnji poništenje predmeta i, dakle, - najprije nesvjesno – potvrdu amoga sebe. ie Begierde teţi za predmetom uopće, ne za ovim predmetom; a mesom, ne za ovim komadom mesa. Kakvi god bili pojedini komadi esa, die Begierde i dalje opstoji, a opstoji i njezin predmet. Prirodni čovjek« nije, dakle, autonoman čovjek: on zavisi od vanjskog vijeta, on nije kadar da ga ukine, niti, prema tome, da se otvrdi u svojoj nezavisnosti, u Slobodi. Bitak-za-Sebe.) Čovjek, budući da je slobodan i samostalan, priznaje da su drugi jednako slobodni i samostalni. I, obrnuto, on je slobodan i samostalan samo ako je kao takav priznat od drugih. Dijalektički pokret je dvostruk; on je uzajamno djelovanje i utjecanje. To je društveni, historijski čovjek. B. Egzistencijalan opis (str. 143-150): Evo kako se proţivljava ova ontološka dijalektika: Čovjek pomoću sile pokušava da bude priznat kao slobodan i samostalan. Odatle: a) Borba na ţivot i smrt; b) Dijalektika Gospodara; c) Dijalektika Roba. a) Borba na ţivot i smrt (str. 143-146). Polazi se od čovjeka u stanju Begierda, koji počinje da ţivi u ljudskoj sredim. Die Begierde još uvijek postoji, ali je promijenila predmet. Ona smjera na drugog čovjeka, ali drugi čovjek je priznat samo kao predmet i za njim se kao takvim ţudi: s namjerom jedne negacije, prisvajanja. Čovjek nastoji da bude priznat od drugih: jednostavna Ţudnja (Begierde) postaje ţudnja za priznanjem. Ovo Priznanje (Anerkennen) jeste djelovanje (Tun), a ne samo neka priznatost. Ali, ovo djelovanje nije oprečno priznatosti. Ono je priznavajuće djelovanje aktivna priznanost.. Ali, na početku se ţeli biti priznat a da se priznanje ne uzvraća. Biti čovjek znači ne biti sustegnut nikakvom odreĎenom opstojnošću. Čovjek ima mogućnost da negira Prirodu, i svoju vlasitu prirodu, ma kakva bila. On moţe negirati svoju ţivotinjsku, empirijsku prirodu: moţe htjeti svoju smrt, moţe da stavi svoj ţivot na kocku. To je njegov negativni bitak (negatorski: Negativitat): ostvariti mogućnost negiranja i premašiti, negirajući je, svoju datu stvarnost, biti više i drugo, a ne samo ţivo biće. Treba ostvariti Negativnost, a ona se ostvaruje u Djelovanju i njime, ili kao Djelovanje. Ako djelatnost drugoga, takoĎer, ostvari ovu negativnost, svatko traţi smrt drugoga. Ali, umorstvo drugoga uključuje izvrgavanje opasnosti vlastitog ţivota. Svatko, dakle, prihvaća vlastitu smrt, bar kao moguću. Negativan bitak bitno je konačan. Biti čovjek moţe se biti samo ako se moţe umrijeti. Ali, treba umrijeti kao čovjek da se bude čovjekom. Smrt mora biti slobodno prihvaćena; to mora da bude prisilna smrt u borbi, a ne rezultat jednog fiziološkog procesa.“
ALEXANDRE KOJEVE, „ KAKO ČITATI HEGELA“, STR.51/53.
Alexandre Kojève
(Russian: Александр Владимирович Кожевников,
Aleksandr Vladimirovič Koževnikov; April 28, 1902 – June
4, 1968) was a Russian-born French Hegelian philosopher and statesman whose philosophical
seminars had an immense influence on twentieth-century French philosophy, and on his
student the American philosopher Allan Bloom. As a statesman in the French government, he was
instrumental in the creation of the European Union. Kojève was a close friend of, and was in life-
long philosophical dialogue with, Leo Strauss. In 1999 Le Monde
published an article reporting that a French intelligence document
showed that Kojève had spied for the Soviets for over 30 years. The claims of this document (and even its existence) are disputed, and it
has never been released. Kojève's supporters tend to
believe that if it were true, it was probably unsubstantial as spying
per se and a result of his megalomaniacal personality, a pretense to be a philosopher at
the end of history influencing the course of world events.
www.wikipedia.com
O Djelu
POSJETILI SMO WWW.DEBATEWISE.COM
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
11
Romski nema svoj prajezik kao jedan jezik, jer se ne
radi o jednoj etničkoj skupini, već o kasti radnika (vajšije) u sluţbi nekoliko kraljevina koje je pokorila dinastija Gupta i rastjerala
vojničku kastu. Nju je kasnije izbjeglički ţivot zbliţio, što je dovelo do nekih sličnosti u jeziku.
Nastojanje Roma da ujedine sve Cigane u jedinstvenu etniju nailazi na znatan
otpor kod ostalih, vjerski, civilizacijski i etnički
različitih skupina. Romski jezik srodan je nekim
sjevernoindijskim jezicima, meĎu ostalim i starom Sanskrtu, jednom od najstarijih poznatih
indoeuropskih jezika uopće. Ne postoji knjiţevna
tradicija romskog jezika, pa tako ni pisana povijest. Sve više prihvaćeno zajedničko
ime, zbog podjednako negativnog tretmana svih tih
skupina, potječe od opće imenice Rrom = čovjek,
tako da Rromi, kao nacionalno ime etimologijski značni, naprosto - ljudi. Tek
nedavno su Romi počeli potraţivati svoja manjinska
prava, tako da i nema zajedničke, općeprihvaćene knjiţevne verzije jezika. Uz druge jezike, romski jezik je priznat kao sluţbeni jezik u
Vojvodini i u austrijskom Gradišću, dok još uvijek nije u nekim drugim područjima
gdje Romi predstavljaju znatan udio u lokalnom
stanovništvu (na primjer u Makedoniji .
www.wikipedia.com
DEFINIŠIMO POJAM
Da li Romi treba da se obrazuju na sopstvenom jeziku? Da li je upravo to ključ za otklanjanje segregacije i diskriminacije? Zašto je baš ovoj manjini uskraćeno pravo na promovisanje i izučavanje svog vlastitog jezika? O argumentima pro et contra pišemo u 17. broju Debatnih novosti.
Za svu kontraargumentaciju pišite nam na dobro poznate adrese .
Obrazovanje u osnovnim školama za Rome treba biti na romskom jezku
DA NE
Nacionalni identitet podrazumjeva prepoznatljive specifičnosti odreĎene grupe kao i lični osjećaj pripadnosti. Jezik je prvenstveno način indentifikovanja grupe. Ujedno, osnovno ljudsko pravo je da svaki čovjek, ako to ţeli, izučava materiju na
maternjem jeziku.
Mnogo je praktičnije da se Romi obrazuju na oficijelnom jeziku drţave u kojoj ţive, jer na taj način se integrišu u društvo. Dozvoliti im obrazovanje na jeziku koji nije oficijelno priznat, značilo bi samo njihovu segregaciju i odvajanje od društva. Integracija putem jezika kojim govori većinsko stanovništvo
znači i prestanak njihovog etiketiranja.
S obzirom da su Romi nomadi, uspostavljanja programa na njihovom jeziku bi im olakšalo i sam proces učenja. Na taj način bi bili motivisani da nastave školovanje, jer bi razumjeli materiju i ne bi se morali suočavati sa nerazumijevanjem i odustajanjem od
obrazovanja baš iz tog razloga.
Nemoguće je govoriti o romskom jeziku, kada taj jezik nema ni formalno uspostavljen sistem slova. Dakle, ne postoji abeceda ovog jezika. Prvo treba da se jezik nomira, pa tek onda da govorimo o postojanju obrazovanja. Trenutno je to nemoguće, stoga je jedino rješenje obavezno osnovno školovanje Roma na zvaničnom jeziku drţave u kojoj su nastanjeni.
DEBATE O DEBATAMA
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
12
Snimanje nastavka serijala „Debate o debatama“ se nastavlja. Govorili smo o brojnim temama koje su u vezi sa ljudskim pravima, pri tome stavljajući akcenat na prava manjina i odnos mladih ljudi prema problemima iz tih oblasti. Snimanje TV debate je predviĎeno do kraja tekuće godine. Radujemo se dolasku debatanata-gosta iz regiona. Svim debatantima koji su u proteklih par sedmica bili u Sarajevu, debatovali pred kamerama, posjetili par pubova sa Anjom i Tijanom upućujemo veliki pozdrav uz nadu da se ponovo vidimo na nekom od debatnih dešavanja. Ako imate prijedloge za temu emisije, pitanjia, komentare, sugestije ili bilo kakvu vrstu kritike, ne oklijevajte da nam pišete. Detaljan izvještaj do sada snimljenih debata, te imena učesnika u emisiji „Debate o Debatama“ dajemo u sljedećem tabelarnom prikazu. Cheers.
FACTS
Columbus brought cacao (chocolate) beans back to Spain on his fourth voyage
in 1502.
Karl Marx is the father of communism for which the
Soviet Union is most famous – but in fact, he never stepped foot in
Russia. In 1986, a Russian submarine almost
launched a nuclear attack on the U.S. when its radar erroneously identified an
arctic seal as an incoming torpedo.
In 1840 the tradition of
sending Valentine’s Day cards began in earnest
with the establishment of the Penny Post in
England, making mail affordable for the masses.
"hello" wasn't always the first thing said over the
phone. The first operating phone service was
esatblished in 1878 and the formal greeting back
then was "ahoy"
A 55 year old British army major was very depressed
and shot himself in the brain with a .38 revolver
and survived with the added bonus that his shot in his brain took away all
of his mental illness.
RAZNO
No. Tema Gost region Debatant BiH
Gost expert Snimanje Emitovanje
1.
Ponašanje mladih (ljudska prava, prava
manjina) odnos prema nemoćnim, starim,
hendikepiranim, ţivotinjama
Ivona Anić, Zagreb, Hrvatska
Anja Gengo
Ranka Katalinski, specijalista kliničke
psihologije 15.09.2010 03.10.2010.
2.
Sloboda kretanja, ljudska prava i prava manjina – granice,
vize, bogati, siromašni
Matija Brkić, Zagreb, Hrvatska
Tijana Ljuboje
Siniša Macan, IDDEEA
15.09.2010 17.10.2010.
3.
Sloboda izraţavanja, ljudska prava i prava manjina – pretjerana
sloboda i govor mrţnje kao krajnost
Emina Šabanović, Novi Pazar,
Srbija
Anja Gengo
Enes Osmančević, profesor na
FIlozofskom fakultetu u Tuzli
22.09.2010 10.10.2010
4. Pozitivna
diskriminacija, ljudska prava i prava manjina
Dolika Vasović, Novi Pazar,
Srbija
Anja Gengo
Marija Arnautović, novinarka Radija Slobodna Evropa.
22.09.2010 25.10.2010
5.
Sloboda seksualne opredijeljenosti,
ljudska prava i prava manjina
Azra Hasanbegović ,
Novi Pazar, Srbija
Tijana Ljuboje
Indira Kučuk Sorguč, spisateljica, novinarka
i publicistica 29.09.2010 31.10.2010
6.
Izbor predstavnika u lokalnim i
internacionalnim institucijama, ljudska prava i prava manjina
Nina Rašljanin, Novi Pazar,
Srbija
Tijana Ljuboje
Nedţad Jusić, predsjednik Vijeća
nacionalnih manjina u Parlamentarnoj skupštini BiH
29.09.2010 14.11.2010
7. Rasizam, ljudska
prava i prava manjina AnĎela Raonić,
Crna Gora Anja
Gengo Tijana Ljuboje 06.10.2010 07.11.2010
8.
Pravo na samoopredjeljenje,
ljudska prava i prava manjina
Ilija Pantović, Crna Gora
Tijana Ljuboje
Senad Alić, profesor civilne zaštite
06.10.2010 21.11.2010
9. Pomoć za razvoj
zemalja, ljudska prava i prava manjina
Kevin Hauzer, Slovenija
Anja Gengo
Zara Halilović, Direkcija za Evropske
integracije BiH 13.10.2010 28.11.2010
10. Terorizam, ljudska
prava i prava manjina Adrijana Djajič,
Slovenija Tijana Ljuboje
Esad Hećimović, novinar
13.10.2010 05.12.2010
DEBATE O DEBATAMA
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
13
Ovom prilikom, specijalno rubrika posvećena prvenstveno svim
debatnim klubovima koji su uključeni u
implementaciju projekta. Naime, prema najnovijim dostavljenim izvještajima, u debatnim centrima širom regiona se vrijedno radi-
bar kada je riječ o projektu: „Navedi dobar razlog za zemlje bivše
Jugoslavije u Evropskoj Uniji“ . Naime u svim debatnim klubovima
organizuju se redovan debatna takmičenja.
Posebno nam je drago što se odrţavaju posebna
eliminaciona takmičenja u cilju izbora najboljih
debatanata/debatantica za učešće u TV emisiji „Debate o debatama“.
Izvještaji govore da se u
svim debatnim klubovima, u mjesecu, u prosjeku
odrţe 3 debatne runde, pri čemu su teme u uskoj vezi
sa pravima manjina, ljudskim pravima, svim
pojavnim oblicima kršenja istih, te postojećom
pravnnom regulativom.
Najiskrenije čestitke onim debatnim centrima koji su organizovali javne debate povodom ljudskih prava, aktivizma mladih i prava
manjina.
U narednom periodu, ţelimo vam mnogo
debatnih takmičenja, kvalitetnih debatnih rundi i
izvještaja koji ćete rado podijeliti sa čitaocima
Debatnih novosti.
KLUPSKE AKTIVNOSTI
11. Trgovina ljudima, ljudska prava i prava manjina
Ţiva Antolin, Slovenija
Tijana Ljuboje
Hajrija Hadţiomerović – Muftić, Federalno tuţilaštvo FBiH
20.10.2010 12.12.2010
12.
Individualna prava naspram prava grupe, ljudska prava i prava manjina
Maša Ţiţek, Slovenija
Anja Gengo
Jasna Bakšić – Muftić, Pravni
fakultet Sarajevo 20.10.2010 19.12.2010
13. Tolerancija, ljudska prava i prava manjina
Ekaterina Paneva,
Makedonija
Tijana Ljuboje
Anja Gengo 27.10.2010. 26.12.2010.
14. Nacionalni identitet, ljudska prava i prava manjina
Despina Doneva,
Makedonija
Anja Gengo
Adnan Dţafić, Fakultet političkih nauka Sarajevo
27.10.2010. 21.11.2010.
15. Zdravlje, ljudska prava i prava manjina
Sandra Tipurić, Hrvatska
Anja Gengo
Tijana Ljuboje 03.11.2010. 3.4.2011.
16. Volonterstvo, ljudska prava i prava manjina
Hanan Nanić, Hrvatska
Tijana Ljuboje
Sestra Magdalena Schildknecht, NARKO NE
03.11.2010. 5.12.2010.
17. Proslava drţavnih i religisjkih praznika, ljudska prava i prava manjina
PredviĎena Crna Gora:
otkazali Tijana Ljuboje
Anja Gengo
Fra Marko Oršolić, director IMIC-a
10.11.2010. 26.12.2010.
18. Civilno društvo, ljudska prava i prava manjina
PredviĎena Crna Gora:
otkazali Nermana
Zajmović, BiH
Tijana Ljuboje
Omir Tufo, CPCD 10.11.2010. 9.1.2011.
19. Ljubav, ljudska prava i prava manjina
Ajš Dizdarević, Srbija
Tijana Ljuboje
Anja Gengo 17.11.2010 13.2.2011.
20. Multikulturalno društvo, ljudska prava i prava manjina
Amila Biševac, Srbija
Anja Gengo
Tijana Ljuboje 17.11.2010 30.01.2011.
21. Političke partije, ljudska prava i prava manjina
Peković Ivana, Crna Gora
Tijana Ljuboje
Ena Mesihović 24.11.2010. 6.2.2011.
22. * Ravnopravnost polova, ljudska prava i prava manjina
Petković Jelena, Crna
Gora
Tijana Ljuboje
Branka Inić, Helsinški komitet za ljudska prava BiH
24.11.2010. 20.02.2011.
Kakva atmosfera vlada na snimanju samih emisija, pogledajte iz priloţenih fotografija (tumačiti:
uvijek jako pozitivna )
NAJAVA AKTIVNOSTI
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
14
FACTS
This pterosaur had an unusual set of teeth, similar
to the baleen of some whales. It almost certainly
used these teeth to eat small, aquatic organisms,
similar to the way a flamingo eats brine shrimp.
Did you know that, on his
deathbed, Henry Alexander confessed to killing Willie Edwards and added that they gave him a choice to
jump or run and he jumped, if he had run they would not
have shot him.
In the Great Fire of London in 1666, only six people
were killed.
The first museum in Moscow that was set up in
1791 was the Natural History Laboratory at
Moscow University. This later was changed to the
Zoological Museum.
The first state to give the right to women to vote was
Wyoming.
The oldest working Post Office in the world is located
in the village of Sanquer, located in the Scottish Lowlands. It has been operating since 1712.
The Mongol emperor
Genghis Khan's original
name was Temujin.
RAZNO
!!! NAJAVLJUJEMO !!!
SASTANAK REGIONALNIH KOORDINATORA U ZAGREBU -ZAGREB, 10-12.12.2010. godine-
Regionalni sastanak za regionalne koordinatore projekta „Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ biće odrţan u Zagrebu u periodu od 10. do 12. decembra. Sastanku kao predstavnici BiH prisustvuju Amela Ibrahimagic i Anesa Vilic. Neke od tema o kojima će se govoriti na sastanku jesu sljedeće:
Prethodno preuzete obaveze Projekt partnera i implementatora Projekta – analiza
Planiranje narednih aktivnosti u drugoj godini Projekta
Debatne novosti (distribucija Debatnih novosti i analiza kvalitete tekstova, analiza sadrţaja tekstova)
Stanje manjina u lokalnim zajednicama
Dogovor za naredni sastanak (prijedlozi i sugestije)
Razno (Follow up Projekta - Dogovor o apliciranju za buduće projekte)
Analiza izvještaja EC-a i odgovor Evropske komisije o prethodnim aktivnostima. Nakon povratka iz Zagreba, predstavnice CKD-a će vam podnijeti iscrpan izvještaj o svim dešavanjima tamo, a što će Debate novosti broj 18 svakako propratiti. Ţelimo vam ugodan rad. SEMINAR REGIONALNIH KOORDINATORA I DEBATANATA-PREDSTAVNIKA KLUBOVA
-ZAGREB, 10-12.12.2010. godine-
Paralelno sa sastankom regionalnih koordinatora, odrţaće se i seminar za učesnike projekta „Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“. Debatanti će imati priliku da na seminaru budu podučavani o vještinama debatovanja od strane nekih od najboljih regionalnih mentora iz ove oblasti. Ujedno, svo stečeno znanje i sve vještine koje posjeduju, moći će prezentovati i kroz praktične debate. Kao predstavnici BiH na seminar idu ekipa Ekonomske škole Istočno Sarajevo koju vodi prof. Konstantina Mutić i ekipa Ekonomske škole Brčko koju vodi prof. Abdulah Bećirović. Svi mi koji ćemo o vašem provodu i uspješnim debatama čitati u 18. broju Debatnih Novosti vam
zavidimo i ţelimo vam sreću.
NAJAVA AKTIVNOSTI
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
15
RAZNO
"Sasvim jednostavno, kada
sebi vizuelno predstaviš ljudsku misao kao niz
frontova stojećih talasa koji stvaraju obrasce
interferencije što se mogu skladištiti i mnoţiti...Sećaš
se kada smo podelili utiske o toj sposobnosti neposredno
pošto smo se upoznali? Oboje smo zaključili da bi bilo nemoguće objasniti
dodir uma bilo kome ko to nije iskusio. Bilo bi to kao
opisivanje... kao opisivanje boja osobi slepoj od
rodjenja."
"Ti znaš da dodir uma u stvarnosti ni najmanje nije
nalik onome kako to opisuju u tim glupim SF pričama
koje čitaš." Gejl se osmehuje. "Obično kaţu da to liči na hvatanje radio ili TV emisija", kaţe ona, "kao da
je um prijemnik ili tako nešto."
Dţeremi klima glavom. "Ali mi znamo da nije tako.Da je pre kao... " Ponovo reči ga
izdaju i on pokušava da podeli sa njom matematiku: "..sinusni talasi izvan faze
koji polako konvergiraju dok se amplitude premeštaju
preko prikazanog prostora verovatnoće."
"Nešto kao da imaš deja vu
sa nečijim tudjim sećanjima." kaţe Gejl...“
„Šuplji čovek“, Den Simons
NO
VE
MB
AR
201
0
1. MeĎunarodne debatne novosti br. 17
Sarajevo
Priloge dostaviti do 20-tog u mjesecu
Finalna verzija novina 25-tog
Novembar 2010
2. Klupske aktivnosti
BiH, C. Gora, Hrvatska,
Makedonija, Slovenija, Srbija
Novembar 2010 Novembar 2010
3. TV debate Sarajevo 8 TV emisija
03.11.2010 10.11.2010 17.11.2010 24.11.2010
DE
CE
MB
AR
201
0
4. Seminar/trening za učesnike projekta (6)
Zagreb Decembar 2010.
godine 10. –
12.12.2010
5. Regionalni sastanak (8)
Zagreb Decembar 2010. 11.12.2010
6. Seminari/treningi za učesnike projekta (6)
Sarajevo Decembar 2010.
godine
(pomjeren) 03. –
05.12.2010
7. MeĎunarodne debatne novosti br. 18
Sarajevo
Priloge dostaviti do 20-tog u mjesecu
Finalna verzija novina 25-tog
decembar 2010. godine
8. Klupske aktivnosti
BiH, Crna Gora, Hrvatska,
Makedonija, Slovenija, Srbija
decembar 2010. decembar
2010. godine
9. TV debate Sarajevo 8 TV emisija
01.12.2010 08.12.2010 15.12.2010 22.12.2010
- Projektne aktivnosti za mjesec novembar i decembar –
IMPRESUM
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA
Augusta Brauna 6, 71 000 Sarajevo, BiH Tel: +387 33 208-370 Fax: +387 33 203-668 Email: [email protected], [email protected] Kontakt osoba: Sanja Vlaisavljević Web stranica: www.ckdbih.com ACCD – CENTAR ZA KREATIVNU KOMUNIKCIJU I DEBATU Svetozara Markovića 6 11 000 Beograd, Srbija Telefon: +381 11 334 560 Faks: +381 11 334 560 E-mail: [email protected]; [email protected] Kontakt osoba: Zorica Raţić, Emira Dubarić HRVATSKO DEBATNO DRUŠTVO Kralja Drţislava 12, 1000 Zagreb, Hrvatska Telefon: +385 99 231 7601 Email: [email protected]; [email protected]; [email protected] Kontakt osoba: Melina Mohorić, Ana Salapić Web stranica: www.hdd.hr MLADINSKI OBRAZOVEN FORUM Vodnjanska 35/1 - 1, 1000 Skopje, Makedonija Telefon: +389 23 139 692 Faks:+389 23 139 692 E-mail: [email protected]; [email protected] Kontakt osoba: Brankica Georgievska Web stranica: www.mof.org.mk ZAVOD ZA KULTURO DIALOGA „ZA IN PROTI“ Svetosavska 24, 1000 Ljubljana, Slovenija Email: [email protected]; [email protected] Telefon: +386 41 42 33 77 Kontakt osoba: Bojana Skrt Web stranica: www.zainproti.com CENTAR ZA KREATIVNU KOMUNIKACIJU „LOGOS“ Jadrnaksi put bb, 85 310 Budva, Crna Gora Telefon: +382 67 396 262 Faxks: +382 33 451 260 (SMŠ „Danilo Kiš“) Email: [email protected]; [email protected]; Kontakt osoba: Krsto Vuković, Andrej Šepelj
Сања
Влаисављевић
Зоран Марчетa
Јасмин Чечо, IDEA BOARD of
DIRECTORS
Анеса
Вилић
Надина Балагић
Дин
Херџелаш
Тијана Љубоје
Сеад
Боровина
Амела Ибрахимагић
GA Member
Ања Генго
ЗА «ЦЕНТАР ЗА КУЛТУРУ ДИЈАЛОГА»: Сања Влаисављевић ИЗВРШНE УРЕДНИЦE И РЕДАКТОРКE: Тијана Љубоје и Ања Генго РЕДАКЦИЈА: Тијана и Ања ДТП: Анеса Вилић ИЗДАЈЕ И УМНОЖАВА: Центар за културу дијалога BЕБ ИНФО: Сеад Боровина
ЦЕНТАР ЗА КУЛТУРУ ДИЈАЛОГА
САРАЈЕВО, БиХ Извршни директор: Сања Влаисављевић ЦКД теам: Зоран Марчета Сeдиkа Церић Анеса Вилић Надина Балагић Тијана Љубоје Јасмин Чечо Дин Херџелаш Ања Генго Амела Ибрахимагић
Седика Церић
IMPRESUM
17
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
„Ovaj dokument je produciran iz finansijske pomoći Evropske Unije. Sadržaj ovog dokumenta je
isključiva odgovornost Centra za kulturu dijaloga i ne može se pod bilo kojim okolnostima smatrati
da odražava stavove Evropske Unije.“
