Click here to load reader

Darko Slukan, prijedlog ispitnih pitanja i odgovora Stručni ispit za

  • View
    241

  • Download
    10

Embed Size (px)

Text of Darko Slukan, prijedlog ispitnih pitanja i odgovora Stručni ispit za

  • Darko Slukan, prijedlog ispitnih pitanja i odgovora Struni ispit za glavne nadzornike i nadzornike OPI DIO I. ZAKON O ZATITI PRIRODE 1. Kada i gdje je objavljen proglas Zakona o zatiti prirode? U Narodnim novinama broj 70 iz 2005. godine. 2. to se ureuje Zakonom o zatiti prirode i to je priroda u smislu ovoga Zakona? (lanak 1. Zakona) Zakonom o zatiti prirode ureuje se sustav zatite i cjelovitog ouvanja prirode i njezinih vrijednosti, a priroda u smislu ovoga Zakona je sveukupna bioloka i krajobrazna raznolikost. 3. Koji su ciljevi i zadae zatite prirode? (lanak 3. Zakona) Ciljevi i zadae zatite prirode su: ouvati i obnoviti postojeu bioloku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnotee i usklaenih odnosa s ljudskim djelovanjem, utvrditi i pratiti stanje prirode, osigurati sustav zatite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga ouvanja, osigurati odrivo koritenje prirodnih dobara bez bitnog oteivanja dijelova prirode i uz to manje naruavanja ravnotee njezinih sastavnica, pridonijeti ouvanju prirodnosti tla, ouvanju kakvoe, koliine i dostupnosti vode, mora, ouvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te ouvanju klime, sprijeiti tetne zahvate ljudi i poremeaje u prirodi kao posljedice tehnolokog razvoja i obavljanja djelatnosti,

  • osigurati pravo graana na zdrav ivot, odmor i razonodu u prirodi. 4. Na kojim se naelima temelji zatita i ouvanje prirode? (lanak 4. Zakona) Zatita i ouvanje prirode temelji se na naelima: svatko se mora ponaati tako da pridonosi ouvanju bioloke i krajobrazne raznolikosti, zatiti prirodnih vrijednosti i ouvanju opekorisne uloge prirode, neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra odrivo, u koritenju prirodnih dobara i ureenju prostora obvezno je primjenjivati naela, mjere i uvjete zatite prirode, zatita prirode obveza je svake fizike i pravne osobe, te su u tom cilju duni suraivati radi izbjegavanja i sprjeavanja opasnih radnji i nastanka teta, uklanjanja i sanacije posljedica nastale tete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka tete, javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravodobno obavjeivanje o tetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo uklanjanje, te pravo na mogunost sudjelovanja u odluivanju o prirodi. 5. Na koji nain se provodi zatita prirode? (lanak 5. Zakona) Zatita prirode provodi se ouvanjem bioloke i krajobrazne raznolikosti, te zatitom prirodnih vrijednosti i to osobito: utvrivanjem i procjenom stanja, provedbom mjera zatite prirode, - unoenjem uvjeta i mjera zatite prirode u dokumente prostornog ureenja i planove gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u svim djelatnostima od utjecaja na prirodu - izradom izvjea o stanju prirode, donoenjem i provedbom strategije, programa, akcijskih planova i planova upravljanja, utvrivanjem prirodnih vrijednosti i zatienih prirodnih vrijednosti,

  • uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zatienim prirodnim vrijednostima, povezivanjem i usklaivanjem dravnog sustava s meunarodnim sustavom zatite prirode, poticanjem znanstvenog i strunog rada u podruju zatite prirode, obavjeivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odluivanju o zatiti prirode, poticanjem i promicanjem zatite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zatite prirode u odgoju i obrazovanju. 6. to je bioloka raznolikost? Bioloka raznolikost je sveukupnost svih ivih organizama koji su sastavni dijelovi ekolokih sustava, a ukljuuje raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta, ivotnih zajednica, te raznolikost izmeu ekolokih sustava. 7. to su divlje svojte biljaka, ivotinja i gljiva? Divlje svojte biljaka, ivotinja i gljiva su sve svojte koje nisu nastale pod utjecajem ovjeka kao posljedica uzgojnih aktivnosti. 8. to su endemi? Endemi su svojte ije rasprostranjenje je ogranieno na odreeno podruje. 9. to su invazivne strane vrste? Invazivne strane vrste su strane vrste ije naseljavanje ili irenje ugroava bioloku raznolikost? 10. to je obnavljanje prirode?

  • Obnavljanje prirode je skup strunih mjera i radnji kojima se narueno stanje bioloke i krajobrazne raznolikosti vraa u stanje blisko izvornom. 11. to je ouvanje prirode? Ouvanje prirode je svaki postupak, koji se obavlja radi odravanja i poboljanja stanja i ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti. 12. to je odrivo koritenje prirodnih dobara? Odrivo koritenje prirodnih dobara je koritenje prirodnih dobara na nain i u obujmu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se odrava njihov potencijal kako bi se udovoljilo potrebama i tenjama sadanjih i buduih narataja. 13. to je oteenje prirode? Oteenje prirode je stanje prirode, kada su ljudskim djelovanjem promijenjeni prirodni procesi u tolikoj mjeri da je naruena prirodna ravnotea ili su unitene prirodne vrijednosti. 14. to su planovi gospodarenja prirodnim dobrima? Planovi gospodarenja prirodnim dobrima su na temelju posebnih zakona propisane planske osnove za upravljanje, gospodarenje i koritenje prirodnim dobrima u gospodarske, socijalne i ekoloke namjene. 15. to je reintrodukcija (ponovno uvoenje u prirodu)? Ponovno uvoenje u prirodu (reintrodukcija) je ponovno naseljavanje neke svojte u podruje iz kojeg je ranije izumrla, a u ekolokom sustavu jo postoje priblino jednaki ekoloki uvjeti kao i prije izumiranja. 16. to je praenje stanja (monitoring)?

  • Praenje stanja (monitoring) je osmiljeno i sustavno praenje stanja prirode, odnosno sastavnica bioloke i krajobrazne raznolikosti. 17. to su prirodna dobra? Prirodna dobra su sve sastavnice prirode koje ovjek koristi u gospodarske svrhe, a mogu biti neobnovljiva (mineralne sirovine) i obnovljiva (bioloka dobra, vode, obnovljivo tlo). 18. to je prirodna ravnotea i koja su obiljeja njezine naruenosti? Prirodna ravnotea je stanje meusobno uravnoteenih odnosa i utjecaja ivih bia meu sobom i s njihovim stanitem. Prirodna ravnotea je naruena, kada se poremeti kvantitativna ili kvalitativna struktura ivotnih zajednica, oteti ili uniti stanite, uniti ili promijeni sposobnost djelovanja ekolokog sustava, prekine meusobna povezanost pojedinih ekolokih sustava, ili prouzroi znatnija izoliranost pojedinih populacija. 19. to su prirodne vrijednosti? Prirodne vrijednosti su dijelovi prirode koji zavrjeuju posebnu zatitu radi ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti ili radi znanstvenoga, kulturolokoga, estetskoga, obrazovnoga, gospodarskoga i drugoga javnog interesa. 20. to je prirodnina? Prirodnina je svaka izvorna sastavnica prirode (npr. biljka, gljiva, ivotinja, mineral, fosil, stijena, voda, zrak, tlo i drugo). 21. to je rizik za prirodu?

  • Rizik za prirodu je vjerojatnost da e neki zahvat posredno ili neposredno prouzroiti tetu prirodi. 22. to je strana vrsta? Strana vrsta je nezaviajna vrsta koja prirodno nije obitavala u odreenom ekolokom sustavu nekoga podruja, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unoenjem. 23. to je introdukcija (uvoenje u prirodu)? Uvoenje u prirodu (introdukcija) je namjerno ili nenamjerno naseljavanje odnosno unoenje vrsta ili podvrsta u ekoloki sustav nekoga podruja, u kojemu one nikad ranije nisu prirodno obitavale. 24. to je utoite za ivotinje? Utoite za ivotinje je prostor, namijenjen privremenom boravku, odnosno lijeenju bolesnih ili ranjenih ivotinja, odbaenih mladunaca koji sami jo nisu sposobni preivjeti u prirodi, te ivotinja koje su bile oduzete vlasniku radi protupravnog zadravanja u zatoenitvu, nedoputene trgovine, izvoza, uvoza i radi drugih zakonom odreenih razloga. 25. to je zahvat u prirodu? Zahvat u prirodu je svako privremeno ili trajno djelovanje ovjeka na prirodu koje moe naruiti prirodnu ravnoteu, ako to djelovanje nije u cilju zatite i ouvanja prirode. 26. to su i koje zatiene prirodne vrijednosti? Zatiene prirodne vrijednosti su prirodne vrijednosti proglaene zatienima od tijela utvrenog Zakonom o zatiti prirode i upisane u upisnik zatienih prirodnih vrijednosti, a one su: a. zatiena podruja

  • b. zatiene svojte c. zatieni minerali, sigovine i fosili 27. Nabroj zatiena podruja. Zatiena podruja su: - strogi rezervat, - nacionalni park, - posebni rezervat, - park prirode, - regionalni park, - spomenik prirode, - znaajni krajobraz, - park-uma, - spomenik parkovne arhitekture, 28. Nabroj zatiene svojte. - strogo zatiena divlja svojta, - zatiena divlja svojta, - zatiena zaviajna udomaena svojta, 29. Nabroj razrede u koje su rasporeene zatiene prirodne vrijednosti. Zatiene prirodne vrijednosti rasporeene su u razrede - meunarodnog znaenja, - dravnog znaenja, - lokalnog znaenja. 30. to je strogi rezervat?

    Strogi rezervat je podruje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je iskljuivo ouvanju izvorne prirode, znanstvenom istraivanju kojim se ne mijenja bioloka raznolikost, praenju stanja prirode, te obrazovanju koje ne ugroava slobodno odvijanje prirodnih procesa.

  • 31. Kakav je status gospodarskih i drugih djelatnosti u strogom rezervatu? U strogom rezervatu zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti. 32. toj je nacionalni park? Nacionalni park je prostrano, preteno neizmijenjeno podruje kopna i/ili mora iznimnih i viestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaa jedan ili vie sauvanih ili neznatno izmijenjenih ekolokih sustava, a prvenstveno je namijenjen ouvanju izvornih prirodnih vrijednosti. Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu. 33. Kakav je status gospodarskih i drugih djelatnosti u nacionalnom parku? U nacionalnom parku doputene su radnje i djelatnosti kojima se ne ugroava izvornost prirode, a zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara. U nacionalnom parku doputeno je obavljanje ugostiteljsko-turistikih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjeivanja i razgledavanja, te bavljenje poljoprivredom, ribolovom i obrtom na tradicionalan nain, sukladno odredbama Zakona o zatiti priride. 34. to je posebni rezervat? Posebni rezervat je podruje kopna i/ili mora od osobitog znaenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanite ugroene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog znaenja i namjene. Posebni rezervat moe biti: floristiki, mikoloki, umske i druge vegetacije, zooloki (ornitoloki, ihtioloki i dr.), geoloki, paleontoloki, hidrogeoloki, hidroloki, rezervat u moru i dr.

  • U posebnom rezervatu nisu doputene radnje i djelatnosti koje mogu naruiti svojstva zbog kojih je proglaen rezervatom (branje i unitavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje ivotinja, uvoenje novih biolokih svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog koritenja i slino). 35. to je park prirode? Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima meunarodne i nacionalne vanosti, s naglaenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turistiko-rekreacijskim vrijednostima. 36. Kakav je status gospodarskih i drugih djelatnosti u parku prirode i ime se isti utvruje? U parku prirode doputene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga, a nain obavljanja gospodarskih djelatnosti i koritenje prirodnih dobara utvruje se uvjetima zatite prirode. 37. to je regionalni park? Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima meunarodne, nacionalne ili podrune vanosti i krajobraznim vrijednostima karakteristinim za podruje na kojem se nalazi. U regionalnom parku doputene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga, a uvjeti i nain obavljanja gospodarskih djelatnosti i koritenje prirodnih dobara utvruju se uvjetima zatite prirode. 38. to je spomenih prirode?

  • Spomenik prirode je pojedinani neizmijenjeni dio ili skupina dijelova ive ili neive prirode, koji ima ekoloku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Spomenik prirode moe biti geoloki (paleontoloki, mineraloki, hidrogeoloki, strukturno-geoloki, naftno-geoloki, sedimentoloki i dr.); geomorfoloki (pilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidroloki (vodotok, slap, jezero i dr.), botaniki (rijetki ili lokacijom znaajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botaniki i zooloki lokalitet i drugo. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja ini sastavni dio zatienog podruja nisu doputene radnje koje ugroavaju njegova obiljeja i vrijednosti. 39. to je znaajni krajobraz? Znaajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioloke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz ouvanih jedinstvenih obiljeja karakteristinih za pojedino podruje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvren sukladno Zakonu o zatiti prirode. U znaajnom krajobrazu nisu doputeni zahvati i radnje koje naruavaju obiljeja zbog kojih je proglaen. 39. to je park-uma? Park-uma je prirodna ili saena uma, vee krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. U park-umi su doputeni samo oni zahvati i radnje ija je svrha njezino odravanje ili ureenje. 40. to je spomenik parkovne arhitekture? Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinano stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku,

  • umjetniku, kulturno-povijesnu, ekoloku ili znanstvenu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji ini sastavni dio zatienog podruja nisu doputeni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili naruiti vrijednosti zbog kojih je zatien. 41. Temeljem ega se ureuje organizacija prostora, nain koritenja, ureenja i zatite prostora u nacionalnom parku i parku prirode i tko je donositelj tog akta? Organizacija prostora, nain koritenja, ureenja i zatite prostora u nacionalnom parku i parku prirode ureuje se prostornim planom podruja posebnih obiljeja, a na temelju strune podloge koju izrauje Zavod. Prostorni plan nacionalnog parka i parka prirode donosi Sabor. 42. to se ureuje pravilnicima o unutarnjem redu? Pravilnikom o unutarnjem redu poblie se ureuju pitanja i propisuju mjere zatite, ouvanja, unaprjeenja i koritenja nacionalnog parka i parka prirode, te zatienih podruja i drugih zatienih prirodnih vrijednosti kojima upravlja javna ustanova koju osniva upanijska skuptina ili Gradska skuptina Grada Zagreba. 43. Tko upravlja zatienim podrujima i koji je njihov djelokrug rada? Zatienim podrujima upravljaju javne ustanove. Javne ustanove obavljaju djelatnost zatite, odravanja i promicanja zatienog podruja u cilju zatite i ouvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i odrivog koritenja prirodnih dobara, te nadziru provoenje uvjeta i mjera zatite prirode na podruju kojim upravljaju. Javne ustanove koje upravljaju parkovima prirode i regionalnim parkovima nadziru i nain obavljanja doputenih gospodarskih

  • djelatnosti, u cilju osiguranja racionalnog i odrivog koritenja prirodnih dobara. 44. to je to plan upravljanja? Plan upravljanja je dokument temeljem kojeg se provodi upravljanje zatienim podrujem (strogim rezervatom, nacionalnim parkom, parkom prirode, regionalnim parkom, posebnim rezervatom i zatienim krajobrazom). Plan upravljanja donosi se za razdoblje od deset godina, a njime se odreuju razvojne smjernice, nain izvoenja zatite, koritenja i upravljanja zatienim podrujem, te poblie smjernice za zatitu i ouvanje prirodnih vrijednosti zatienog podruja uz uvaavanje potreba lokalnog stanovnitva. Pravne i fizike osobe koje obavljaju djelatnosti u zatienom podruju dune su se pridravati plana upravljanja. Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana upravljanja i ostvareni rezultati te se po potrebi obavlja revizija plana upravljanja na nain i u postupku kako je to propisano za njegovo donoenje. 45. Na koji nain i kakvi zahvati se mogu provoditi na zatienim podrujima? Na zatienom podruju doputeni su oni zahvati i radnje koji ga ne oteuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je zatien. Za zahvate i radnje na zatienom podruju za koje prema posebnom propisu nije potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, odnosno provesti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, izdaje se doputenje. Doputenje za zahvate i radnje u strogom rezervatu, posebnom rezervatu, nacionalnom parku, parku prirode i spomeniku prirode izdaje Ministarstvo. Doputenje za zahvate i radnje u regionalnom parku, znaajnom krajobrazu, park-umi, i spomeniku parkovne arhitekture izdaje nadleni ured dravne uprave. Za zahvate i radnje koji se provode na temelju planova gospodarenja u umarstvu, lovstvu, ribarstvu, vodnom

  • gospodarstvu i rudarstvu, nije potrebno ishoditi doputenje ako planovi gospodarenja sadre uvjete zatite prirode. 46. Tko provodi neposredni nadzor u zatienim podrujima? Neposredni nadzor u zatienim podrujima obavljaju glavni nadzornik i nadzornici javne ustanove koja upravlja zatienim podrujem. 47. Koja su prava i obaveze glavnog nadzornika i nadzornika u provedbi nadzora? U provedbi nadzora, ako zatekne osobu u zatienom podruju da obavlja radnje za koje je propisana prekrajna odgovornost odredbama lanka 195., 196., 197. i 198. Zakona o zatiti prirode, glavni nadzornik i nadzornik imaju pravo i obvezu: zatraiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu radi utvrivanja identiteta te osobe, pregledati prtljagu, prijevozno sredstvo ili plovilo, privremeno ograniiti kretanje na odreenom podruju, izdati prekrajni nalog protiv okrivljenika radi naplate globe, novane kazne, tete ili trokova nanesenih od poinitelja prekraja, naplatiti globu, tetu ili uinjene trokove od prekritelja bez prekrajnog naloga, uz izdavanje potvrde o naplaenoj globi, privremeno oduzeti protupravno prisvojeni dio ivog ili neivog svijeta koji pripada zatienom podruju, kao i sredstva kojima je izvreno protupravno prisvajanje, zatraiti uspostavu prijanjeg stanja, odnosno narediti mjere za sprjeavanje i uklanjanje tetnih posljedica, izrei upravnu mjeru, podnijeti prekrajnu ili kaznenu prijavu. 48. Opii djelokrug rada uvara prirode. uvari prirode obavljaju neposrednu zatitu i poslove uvanja i promicanja zatienog podruja, a osobito:

  • planiranje, organiziranje i izvoenje pounih etnji zatienim podrujem, ekoloku poduku posjetitelja zatienog podruja i lokalnog stanovnitva, skrb o sigurnosti posjetitelja i o poduzimanju radnji spaavanja, motrenje i praenje stanja biljnih, gljivljih i ivotinjskih vrsta, te drugih vrijednosti zatienog podruja, suradnja s voditeljima istraivakih i drugih doputenih projekata u zatienom podruju, suradnja s vlasnicima i s nositeljima prava na nekretninama u zatienom podruju u cilju zatite prirode, nadzor obavljanja doputenih djelatnosti i radnji u zatienom podruju, skrb o odravanju infrastrukturnih objekata u zatienom podruju, obavljanje poslova nadzornika na temelju posebnog ovlatenja. uvari prirode mogu obavljati poslove nadzornika utvrene lankom 175. stavkom 1. Zakona o zatiti prirode, ako ih za obavljanje tih poslova ovlasti upravno vijee, i ako u roku od godine dana od dana izdavanja ovlatenja poloe struni ispit za nadzornike. 49. Tko obavlja inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o zatiti prirode i na temelju njega donesenih propisa? Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja inspekcija zatite prirode u Ministarstvu. Inspekcijski nadzor provodi vii inspektor zatite prirode i inspektori zatite prirode, a mogu ga obavljati i drugi dravni slubenici Ministarstva na temelju posebnog ovlatenja ministra. II. ZAKON O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU

  • 1. Koje sve elemente mora sadravati zapisnik u upravnom postupku. (lanak 75.)

    (1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja i predmet u kojem se ona obavlja i imena slubenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika.

    (2) Zapisnik treba da sadri tono i kratko tok i sadraj u postupku izvrene radnje i danih izjava. Pri tome zapisnik treba da se ogranii na ono to se tie same stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se navode sve isprave koje su bilo u koju svrhu upotrijebljene na usmenoj raspravi. Prema potrebi, te se isprave prilau zapisniku.

    (3) Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih osoba koje sudjeluju u postupku, a koje su znaajne za donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tonije, a prema potrebi i njihovim rijeima. U zapisnik se upisuju i svi zakljuci koji se u toku radnje donesu.

    (4) Ako se koje sasluanje obavlja preko tumaa, oznait e se na kojem je jeziku sasluani govorio i tko je bio tuma.

    (5) Zapisnik se vodi u toku vrenja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana zavriti, unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana uraeno, i to e se propisno potpisati.

    (6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti da je bilo prekida.

    (7) Ako su u toku radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i tome slino, ovjerit e se i prikljuiti zapisniku.

    (8) Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odreenim stvarima moe voditi u obliku knjige ili drugih sredstava evidencije.

  • 2. Opii nain voenja zapisnika u smislu izgleda i naina sastavljanja zapisnika (lanak 76.)

    (1) Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta koja su precrtana do zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva, i njih ovjerava svojim potpisom slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka.

    (2) U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve zakljuenom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika.

    3. Opii nain sastavljanja zapisnika u svezi s pravima i odnosom spram osobom ili osobama koje sudjeluju u radnji postupka. (lanak 77.)

    (1) Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim osobama i ostalim osobama koje sudjeluju u radnji postupka. Te osobe imaju pravo da i same pregledaju zapisnik i da stavljaju svoje primjedbe. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili, ako jesu, ukratko e se upisati sadraj primjedaba. Zatim e zapisnik potpisati osoba koja je u radnji sudjelovala, a na kraju e ga ovjeriti slubena osoba koja je rukovodila radnjom, a i zapisniar ako ga je bilo.

    (2) Ako zapisnik sadri sasluanje vie osoba, svaka e se od njih potpisati ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njezina izjava.

    (3) Ako su vrena suoavanja, dio zapisnika o tome potpisat e osobe koje su suoene.

    (4) Ako se zapisnik sastoji od vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, svaki list e na kraju ovjeriti svojim potpisom slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba ija je izjava upisana na kraju lista.

  • (5) Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovno e se potpisati i ovjeriti.

    (6) Ako osoba koja treba da potpie zapisnik nije pismena, ili ne moe pisati, potpisat e je jedna pismena osoba, koja e staviti i svoj potpis. To ne moe biti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka ni zapisniar.

    (7) Ako neka osoba nee da potpie zapisnik, ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kojeg je potpis uskraen.

    4. Opii nain na koji organ nadlean za rjeavanje donosi rjeenje o stvari koja je predmet postupka (lanak 202.)

    (1) Nadleni organ donosi rjeenje na podlozi injenica utvrenih u postupku.

    (2) Kad o stvari rjeava kolegijalni organ, on moe rjeavati kad je prisutno vie od polovice njegovih lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova, ako zakonom ili drugim propisima nije odreena naroita veina. Za rjeavanje izvrnih vijea vae posebni propisi.

    5. Koje sve elemente mora sadravati rjeenje? (lanak 206.)

    (1) Svako rjeenje mora se kao takvo oznaiti. Iznimno, posebnim propisima moe se predvidjeti da se rjeenju moe dati i drugi naziv.

    (2) Rjeenje se donosi pismeno. Iznimno, u sluajevima predvienima ovim zakonom ili propisima donesenima na temelju zakona, rjeenje se moe donijeti i usmeno.

    (3) Pismeno rjeenje sadri: uvod, dispozitiv (izreku), obrazloenje, uputu o pravnom lijeku, naziv organa s brojem i datumom rjeenja, potpis slubene osobe i peat organa. U sluajevima predvienima zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona rjeenje ne mora sadravati pojedine od tih

  • dijelova. Ako se rjeenje obraduje mehanografski, umjesto potpisa i peata moe sadrati faksimil.

    (4) I kad se rjeenje objavi usmeno, mora se izdati napismeno, osim ako je zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona drugaije odreeno.

    (5) Rjeenje se mora dostaviti stranci u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu.

    6. to mora sadravati uvod rjeenja? (lanak 207.)

    (1) Uvod rjeenja sadri: naziv organa koji donosi rjeenje, propis o nadlenosti tog organa, ime stranke i njezina zakonskog zastupnika ili punomonika ako ga ima i kratko oznaenje predmeta postupka.

    (2) Ako su rjeenje donijela dva organa ili vie organa, ili je doneseno uz suglasnost, potvrdu ili po pribavljenom miljenju drugog organa, to se ima navesti u uvodu, a ako je stvar rijeio kolegijalni organ, u uvodu se oznaava dan sjednice na kojoj je stvar rijeena.

    7. Opii izgled dispozitiva. (lanak 208.)

    (1) Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno rijeeno.

    (2) Dispozitiv mora biti kratak i odreen, a kad je potrebno, moe se podijeliti i na vie toaka.

    (3) Dispozitivom se moe rijeiti i o trokovima postupka, ako ih je bilo, odreujui njihov iznos, tko ih je duan platiti, kome i u kojem roku. Ako se u dispozitivu ne rjeava o trokovima, navest e se da e se o njima donijeti poseban zakljuak.

    (4) Ako se rjeenjem nalae izvrenje kakve radnje, u dispozitivu e se odrediti i rok u kojem se ta radnja ima izvriti.

  • (5) Kad je propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja, to mora biti navedeno u dispozitivu.

    8. Opii izgled upute o pravnom lijeku. (lanak 210.)

    (1) Uputom o pravnom lijeku stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom.

    (2) Kad se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u uputi se navodi kome se izjavljuje, a kome se, u kojem roku i s kolikom taksom predaje, te da se moe izjaviti i na zapisnik.

    (3) Kad se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u uputi se navodi kojem se sudu tuba podnosi i u kojem roku, a kad se moe pokrenuti drugi postupak pred sudom, navodi se sud kojem se moe obratiti i u kojem roku.

    (4) Kad je u rjeenju dana pogrena uputa, stranka moe postupiti po vaeim propisima ili po uputi. Stranka koja postupi po pogrenoj uputi ne moe zbog toga imati tetnih posljedica.

    (5) Kad u rjeenju nije dana nikakva uputa ili je uputa nepotpuna, stranka moe postupiti po vaeim propisima, a moe u roku od tri mjeseca traiti od organa koji je rjeenje donio da dopuni rjeenje. U takvu sluaju rok za albu odnosno sudsku tubu tee od dana dostave dopunjenog rjeenja.

    (6) Kad je protiv rjeenja mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da protiv tog rjeenja nema mjesta albi ili da se protiv njega moe pokrenuti upravni spor, rok za albu tee od dana dostave rjeenja suda kojim je tuba odbaena kao nedoputena, ako stranka nije ve prije toga podnijela albu nadlenom organu.

    (7) Kad protiv rjeenja nije mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da se protiv tog rjeenja moe aliti, pa je izjavila albu i zbog toga propustila rok za pokretanje upravnog spora, ovaj rok joj tee od dana dostave rjeenja kojim joj je

  • alba odbaena, ako stranka nije ve prije toga pokrenula upravni spor

    (8) Uputa o pravnom lijeku, kao poseban sastavni dio rjeenja (lanak 206. stavak 3.), stavlja se iza obrazloenja.

    9. Opii izgled rjeenja (lanak 211.)

    (1) Rjeenje potpisuje slubena osoba koja ga donosi.

    (2) Rjeenje koje je donio kolegijalni organ potpisuje predsjedajui, ako ovim zakonom ili posebnim propisom nije drugaije odreeno.

    (3) Kad je kolegijalni organ donio potpuno rjeenje, strankama se izdaje ovjeren prijepis rjeenja, a kad je stvar rijeio zakljukom, rjeenje se izrauje u skladu s tim zakljukom, i ovjeren prijepis takva rjeenja izdaje se strankama.

    10. Rok za izdavanje rjeenja (lanak 218.)

    (1) Kad se postupak pokree u povodu zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj dunosti ako je to u interesu stranke, a prije donoenja rjeenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne moe donijeti rjeenje bez odgode (rjeavanje prethodnog pitanja i dr.), nadleni organ duan je donijeti rjeenje i dostaviti ga stranci to prije, a najkasnije u roku od mjesec dana raunajui od dana predaje urednog zahtjeva odnosno od dana pokretanja postupka po slubenoj dunosti, ako posebnim propisom nije odreen krai rok. U ostalim sluajevima kad se postupak pokree u povodu zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj dunosti ako je to u interesu stranke, nadleni organ duan je donijeti rjeenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od dva mjeseca, ako posebnim propisom nije odreen krai rok.

    (2) Ako nadleni organ protiv ijeg je rjeenja doputena alba ne donese rjeenje i ne dostavi ga stranci u propisanom roku, stranka ima pravo albe, kao da je njezin zahtjev odbijen.

  • 11. Ispravljanje greaka u rjeenju (lanak 219.)

    (1) Organ koji je donio rjeenje odnosno slubena osoba koja je potpisala ili izdala rjeenje moe u svako vrijeme ispraviti greke u imenima ili brojevima, pisanju ili raunanju, te druge oite netonosti u rjeenju ili njegovim ovjerenim prijepisima. Ispravak greke proizvodi pravni uinak od dana od kojeg proizvodi pravni uinak rjeenje koje se ispravlja.

    (2) O ispravku se donosi poseban zakljuak. Biljeka o ispravku upisuje se u izvornik rjeenja, a ako je to mogue i u sve ovjerene prijepise dostavljene strankama. Biljeku potpisuje slubena osoba koja je potpisala zakljuak o ispravku.

    (3) Protiv zakljuka kojim se ve doneseno rjeenje ispravlja, ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje, doputena je posebna alba.

    12. Pravni lijekovi pravo albe (lanak 223.)

    (1) Protiv rjeenja donesenoga u prvom stupnju stranka ima pravo albe.

    (2) Dravni odvjetnik, javni pravobranitelj i drugi dravni organi, kad su zakonom ovlateni, mogu izjaviti albu protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na tetu drutvene zajednice.

    13. Pravni lijekovi pravo albe pritiv rjeenja ministarstava i drugih republikih organa dravne uprave (lanak 224.)

    (1) Protiv prvostupanjskih rjeenja ministarstava i drugih re-publikih organa dravne uprave alba se moe izjaviti samo kad je to zakonom predvieno.

    (2) Protiv rjeenja Sabora i Vlade Republike Hrvatske ne moe se izjaviti alba.

    (3) Ako alba nije doputena, neposredno se moe pokrenuti upravni spor.

  • 14. Postupak u sluaju opravdanosti albe (lanak 235.)

    (1) Ako organ koji je donio rjeenje nae da je alba opravdana a nije potrebno provoditi nov ispitni postupak, moe stvar i rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija.

    (2) Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe.

    15. Postupak povodom albe u sluaju provoenja nepotpunog postupka (lanak 236)

    (1) Ako organ koji je donio rjeenje nae u povodu albe da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo utjecati na rjeavanje o stvari, on moe postupak upotpuniti u skladu s odredbama ovog zakona.

    (2) Organ koji je donio rjeenje upotpunit e postupak i onda kad alilac iznese u albi takve injenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drugaije rjeenje stvari, ako je aliocu morala biti dana mogunost da sudjeluje u postupku koji je prethodio donoenju rjeenja a ta mu mogunost nije bila dana, ili mu je bila dana a on je propustio da je iskoristi, ali je u albi opravdao to proputanje.

    (3) Prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio rjeenje moe u granicama zahtjeva stranke stvar rijeiti drugaije, i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija.

    (4) Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe.

    III. PREKRAJNI ZAKON

    1. Odreenje prekraja (lanak 1.)

    Prekrajem se povreuje javni poredak, drutvena disciplina ili druge drutvene vrijednosti koje nisu zatiene Kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela.

  • 2. Vrste prekrajnopravnih sankcija (lanak 5.)

    (1) Prekrajnopravne sankcije koje se mogu propisati zakonom kojim se propisuje prekraj i koje se mogu izrei odnosno primijeniti prema poinitelju prekraja su: 1. kazna (novana i zatvor), 2. zatitne mjere, sukladno lanku 50. stavku 2. ovoga Zakona. (2) Prekrajnopravne sankcije koje se propisuju ovim Zakonom su: 1. mjere upozorenja (opomena i uvjetna osuda), 2. zatitne mjere (lanak 50. stavak 1.), 3. odgojne mjere. (3) Prekrajnopravna sankcija koja se moe propisati odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave kojom se propisuje prekraj i izrei poinitelju prekraja jest novana kazna. (4) Za svaku vrstu prekrajnopravnih sankcija propisom se odreuje njihova visina, odnosno trajanje i nijedna se prekrajnopravna sankcija ne moe propisati ni izrei, odnosno primijeniti u neodreenoj visini ili na neodreeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije odreeno drukije.

    3. Opa svrha prekrajnopravnih sankcija (lanak 6.)

    Opa svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekrajnopravnih sankcija jest da svi graani potuju pravni sustav i da nitko ne poini prekraj, te da se poinitelji prekraja ubudue tako ponaaju.

    4. Zastara prekrajnog progona, tijek i prekid zastare (lanak 13.)

    (1) Prekrajni se progon ne moe pokrenuti kad protekne dvije godine od poinjenja prekraja. (2) Posebnim se zakonom moe propisati dulji rok za pokretanje prekrajnog postupka za prekraje propisane tim zakonom ali ne dulji od tri godine. (3) Zastara ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu prekrajni progon ne moe poduzeti ili se ne moe nastaviti.

  • (4) Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom nadlenog tijela koja se poduzima radi prekrajnog progona poinitelja zbog poinjenog prekraja. (5) Nakon svakog prekida zastara poinje ponovno tei. (6) Zastara prekrajnog progona nastupa u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu odreena zastara prekrajnog progona. (7) Propisi o zastari, njezinom tijeku i prekidu odnose se i na stegovne kazne koje sud izrie tijekom postupka.

    5. Nain poinjenja prekraja (lanak 15.)

    (1) Prekraj se moe poiniti injenjem ili neinjenjem. (2) Prekraj je poinjen neinjenjem ako je poinitelj koji je pravno obvezan sprijeiti nastupanje propisom opisane posljedice prekraja to propustio uiniti, a takvo je proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem. (3) Poinitelj koji je prekraj poinio neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi o prekraju koji moe biti poinjen samo neinjenjem.

    6. Vrste kazni (lanak 31.)

    (1) Za prekraj propisan zakonom moe se poinitelj kazniti: novanom kaznom ili kaznom zatvora. (2) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave moe se poinitelj kazniti novanom kaznom. (3) Kazna zatvora zakonom se moe propisati samo kao stroa kazna uz propisanu novanu kaznu.

    7. Svrha kanjavanja (lanak 32.)

    Svrha je kanjavanja da se, uvaavajui opu svrhu prekrajnopravnih sankcija, izrazi drutveni prijekor zbog poinjenog prekraja, utjee na poinitelja i sve ostale da ubudue ne ine prekraje, a primjenom propisanih kazni utjee na svijest graana o povredi javnog poretka, drutvene

  • discipline i drugih drutvenih vrijednosti, te pravednosti kanjavanja njihovih poinitelja.

    8. Novana kazna (lanak 33.)

    (1) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 2000,00 kuna ni veem od 1.000.000,00 kuna. (2) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je poinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 1000,00 kuna ni veem od 500.000,00 kuna. (3) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja fiziku osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna ni veem od 50.000,00 kuna. (4) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za poinitelja prekraja pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 500,00 kuna ni veem od 10.000,00 kuna. (5) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je poinila u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 300,00 kuna ni veem od 5.000,00 kuna. (6) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za poinitelja prekraja fiziku osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna ni veem od 2.000,00 kuna. (7) Za najtee prekraje propisane zakonom u podruju ugroavanja prirodnih bogatstava, okolia i ouvanja prirode, sigurnosti i zdravlja na radu, rada i zapoljavanja na crno, socijalne sigurnosti, poreza, carine i financija, telekomunikacija (elektronikih komunikacija), ugroavanja trinog natjecanja, dravnih robnih priuva, bioloke raznolikosti te unoenja u

  • okoli i stavljanja na trite genetski modificiranih organizama ili proizvoda od njih te u podruju graditeljstva neispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu moe se propisati i izrei novana kazna u visini najvie do dvostrukih opih maksimuma propisanih stavcima 1. do 3. ovoga lanka, a za prekraj u podruju ugroavanja prirodnih bogatstava, okolia i ouvanja prirode iznimno je mogue propisati i izrei novanu kaznu do 1.000.000,00 kuna okrivljeniku fizikoj osobi. (8) Za prekraj iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist poinitelj se moe stroe kazniti, najvie do dvostruko propisane kazne za taj prekraj. (9) Propisom o prekraju moe se, za najtee prekraje iz stavka 7. ovoga lanka, propisati i izrei novana kazna u postotku od 1% do 10% prema povrijeenoj zatienoj vrijednosti, s naznakom posebnog minimuma i maksimuma postotka novane kazne. U tom sluaju ne vrijede ogranienja o maksimumu novane kazne iz stavka 1. do 8. ovoga lanka, ni prigodom utvrivanja kazne ni prigodom izricanja ukupne novane kazne. (10) Rok za plaanje novane kazne odreuje sud u samoj presudi vodei rauna o visini novane kazne. Rok ne moe biti krai od osam dana ni dulji od tri mjeseca, a u opravdanim sluajevima (ovisno o visini novane kazne i imovinskim prilikama okrivljenika) sud moe odrediti obronu otplatu novane kazne u vremenu do est mjeseci, osim ako propisom o prekraju za to nije odreen dulji rok. Ako se radi o okrivljeniku iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona, rok plaanja izreene novane kazne se moe odrediti odmah. (11) Opi minimumi novane kazne propisani ovim lankom primjenjuju se i prilikom utvrivanja novane kazne za prekraje u stjecaju.

    9. Stranke i sudionici u postupku (lanak 108.)

    (1) Stranke u prekrajnom postupku su: 1. ovlateni tuitelj, 2. okrivljenik. (2) Sudionici u prekrajnom postupku su:

  • 1. branitelj okrivljenika, 2. zakonski zastupnik ili opunomoenik, 3. oteenik, 4. druga osoba koje se tie voenje odreenog prekrajnog postupka.

    10. Ovlateni tuitelj (lanak 109.)

    (1) Ovlateni tuitelji su: 1. dravni odvjetnik, 2. tijelo dravne uprave, 3. pravna osoba s javnim ovlastima, 4. oteenik.

    11. Podnesci (lanak 117.)

    (1) Optuni prijedlog, prijedlozi, pravni lijek i druge izjave i priopenja podnose se pisano ako ovim Zakonom nije drukije propisano. (2) Podnesci iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti razumljivi i sadravati sve to je potrebno da bi se na temelju njih moglo postupiti. (3) Podnesci koji se prema ovom Zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i drugu stranku. Ako podnesak nije predan u dovoljnom broju primjeraka, sud e isti umnoiti na troak podnositelja podneska. (4) Ako u ovom Zakonu nije drukije propisano, sud e rjeenjem odbaciti podnesak koji je nerazumljiv ili ne sadri to je potrebno da bi se na temelju njega moglo postupati. Podnositelj moe ponovo podnijeti podnesak, osim ako njegovo podnoenje nije vezano za rok koji je ve protekao. (5) Protiv rjeenja iz stavka 4. ovoga lanka kojim se podnesak odbacuje, pravo albe ima njegov podnositelj.

    12. Zapisnik o radnjama u postupku i njegovo sadraj (lanak 119.)

  • (1) O svakoj radnji poduzetoj tijekom prekrajnog postupka sastavit e se zapisnik istodobno kad se radnja obavlja, a ako to nije mogue, onda neposredno nakon toga. (2) Zapisnik pie zapisniar. Samo kad se obavlja pretraga stana ili osoba ili se radnja poduzima izvan slubenih prostorija tijela, a zapisniar se ne moe osigurati, zapisnik moe pisati osoba koja poduzima radnju. (3) Kad zapisnik pie zapisniar, zapisnik se sastavlja tako da osoba koja poduzima radnju govori glasno zapisniaru to e unijeti u zapisnik, osim u sluajevima kada po ovom Zakonu zapisnik moe sastaviti sudski savjetnik ili sudaki vjebenik. (4) Osobi koja se ispituje moe se dopustiti da sama kazuje odgovore u zapisnik. U sluaju zlouporabe to joj se pravo moe uskratiti. (5) U zapisnik se unosi naziv dravnog tijela pred kojim se obavlja radnja, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad je radnja zapoeta i zavrena, imena i prezimena nazonih osoba i u kojem su svojstvu nazone te naznaka prekrajnog predmeta u kojem se poduzima radnja. (6) Zapisnik treba sadravati bitne podatke o tijeku i sadraju poduzete radnje. U zapisnik se ubiljeava u obliku pripovijedanja samo bitni sadraj danih iskaza i izjava. Pitanja se unose u zapisnik samo ako je potrebno da se razumije odgovor. Ako je potrebno, u zapisnik e se doslovce unijeti pitanje koje je postavljeno i odgovor koji je dan. Ako su pri poduzimanju radnje oduzeti predmeti ili spisi, to e se naznaiti u zapisniku, a oduzete stvari prikljuit e se zapisniku ili e se navesti gdje se nalaze na uvanju. (7) Pri poduzimanju radnji kao to je oevid, pretraga stana ili osoba, ili prepoznavanje, u zapisnik e se unijeti i podaci koji su vani s obzirom na znaenje takve radnje ili za utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmete i dr.), a ako su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, filmske ili druge tehnike snimke, to e se navesti u zapisniku i prikljuiti zapisniku. (8) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita dodati ili mijenjati. Prekriena mjesta moraju ostati itljiva.

  • Zapisnik se vodi uporabom pisae maine ili raunala, osim ako i zbog posebnih okolnosti to nije mogue. Takve e se okolnosti naznaiti u zapisniku. Ako zapisnik ima vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima. Sve preinake, ispravci i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju ih ovjeroviti osobe koje potpisuju zapisnik.

    13. Potpis zapisnika (lanak 120.)

    (1) Ispitana osoba, osobe koje su obvezno nazone radnjama u postupku te stranke, branitelj i oteenik, ako su nazoni, imaju pravo proitati zapisnik ili, ako ne znaju ili ne mogu itati, zahtijevati da im se zapisnik proita. Na to ih je duna upozoriti osoba koja poduzima radnju, a u zapisniku e se naznaiti je li upozorenje uinjeno i je li zapisnik proitan. (2) Zapisnik potpisuje ispitana osoba. Ako se zapisnik sastoji od vie stranica, ispitana osoba potpisuje svaku stranicu. (3) Na kraju zapisnika potpisat e se tuma, ako ga je bilo, svjedoci ija je nazonost obvezna pri poduzimanju radnje, a pri pretrazi i osoba koja se pretrauje ili iji se dom ili druge prostorije pretrauju. Ako zapisnik ne pie zapisniar (lanak 119. stavak 2.), zapisnik potpisuju osobe koje su nazone radnji. Ako takvih osoba nema ili ne mogu shvatiti sadraj zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije mogue osigurati njihovu nazonost. (4) Osoba koja ne zna pisati umjesto potpisa stavlja otisak kaiprsta desne ruke, a zapisniar ispod otiska upisuje njezino ime i prezime. Ako se zbog nemogunosti da se stavi otisak desnog kaiprsta stavlja otisak kakva drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku e se naznaiti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak. (5) Ako ispitana osoba nema obje ruke, proitat e zapisnik, a ako ne zna pisati, zapisnik e joj se proitati, i to e se zabiljeiti u zapisniku. Ako ispitana osoba odbije potpisati zapisnik ili staviti otisak prsta, to e se zabiljeiti u zapisniku i navesti razlog odbijanja. (6) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti dan i sat kad je nastao prekid te dan i sat kad se

  • radnja nastavlja. (7) Ako je bilo prigovora u svezi sa sadrajem zapisnika, navest e se u zapisniku i ti prigovori. (8) Zapisnik na kraju potpisuju osoba koja je obavila radnju i zapisniar.

    14. Izvidi prekraja i prikupljanje dokaza u provoenju nadzora (lanak 158.)

    (1) Ovlatene osobe tijela dravne uprave kada postupaju u okviru svoje nadlenosti za provoenje nadzora ili ako postoje osnove sumnje da je poinjen prekraj, dune su poduzeti potrebne mjere da se: 1. utvrdi je li poinjen prekraj i tko je poinitelj, 2. poinitelj ili sudionik ne sakrije ili pobjegne, 3. otkriju i osiguraju tragovi prekraja i predmeti koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica, 4. prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeno voenje prekrajnog postupka.

    15. Sadraj optunog prijedloga (lanak 160.)

    (1) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, prekrajni se postupak moe voditi samo na temelju podnesenog optunog prijedloga ovlatenog tuitelja. (2) Optuni prijedlog sadri: 1. Podatke o tuitelju i to: naziv dravnog tijela ili pravne osobe, odnosno ime i prezime tuitelja fizike osobe te adresu tuitelja, 2. za poinitelja prekraja fiziku osobu ime i prezime s osobnim podacima (lanak 171. stavak 1.), je li u zadravanju i tono od kada a ako je puten na slobodu u kojem vremenu je bio lien slobode, primjenjuje li se koja od mjera opreza i od kada, 3. za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnou osim podataka iz stavka 2. toke 2. ovoga lanka jo toan naziv obrta ili djelatnosti, sjedite i mjesto upisa obrta ili druge samostalne djelatnosti, 4. za poinitelja prekraja pravnu osobu i druge subjekte izjednaene s pravnim osobama njezin toan naziv, sjedite i

  • matini broj, ime i prezime njezina predstavnika, vrijeme roenja i adresu stanovanja, dravljanstvo, dravu izdavanja putovnice i broj putovnice ukoliko je stranac te primjenjuje li se koja od mjera opreza i od kada, 5. injenini opis radnje prekraja iz koje proistjee zakonsko obiljeje prekraja, 6. vrijeme i mjesto poinjenja prekraja, sredstvo kojim je poinjen prekraj te i ostale bitne okolnosti za tono odreenje prekraja, 7. zakonski naziv prekraja i propis kojim je odreen, 8. prijedlog o dokazima koje treba provesti na glavnoj raspravi, naznaku imena svjedoka i drugih ije se ispitivanje predlae, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue za utvrivanje injenica, s kratkim obrazloenjem optunog prijedloga. Tuitelj u optunom prijedlogu moe predloiti vrstu, visinu i trajanje sankcije. Takav prijedlog ne obvezuje sud. (3) Jednim optunim prijedlogom moe se obuhvatiti vie prekraja ili vie okrivljenika samo ako se prema odredbama lanka 99. ovoga Zakona moe provesti jedinstven postupak i donijeti jedna odluka o prekraju. (4) Optuni se prijedlog dostavlja nadlenom sudu u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenika i jedan primjerak za sud.

    16. Ovlatenici i uvjeti za naplatu novane kazne na mjestu poinjenja prekraja (lanak 245.)

    (1) Ako zakonom nije odreeno drukije, novana se kazna moe naplatiti na mjestu poinjenja prekraja ako je rije o prekraju za koji je propisana novana kazna do 1.000,00 za fiziku i odgovornu osobu u pravnoj osobi te do 10.000,00 kuna za pravnu osobu i s njom izjednaene subjekte, a slubena je osoba ovlatenog tuitelja, osim oteenika, prekraj utvrdila: a) obavljanjem nadzora u okviru svoje nadlenosti, b) neposrednim opaanjem, c) uporabom tehnikih ureaja, d) pregledom vjerodostojne dokumentacije. (2) Ako se radi o prekraju pravne osobe i njezine odgovorne osobe, za postupanje prema stavku 1. ovoga lanka dovoljno je

  • da postoji uvjet iz stavka 1. ovoga lanka glede propisane novane kazne samo za pravnu ili samo za odgovornu osobu. (3) Usmeno izreena novana kazna prema uvjetima stavka 1. ovoga lanka naplauje se od poinitelja prekraja uz izdavanje potvrde o tome. Na isti se nain moe odmah naplatiti i troak utvrenja prekraja putem tehnikih ureaja.

    (4) Ako poinitelj prekraja, sukladno stavku 1. i 2. ovoga lanka, plati izreenu novanu kaznu i troak utvrenja prekraja, nee se voditi prekrajni postupak, izreena kazna se ne unosi u prekrajnu evidenciju, a poinitelj prekraja se ne smatra osobom osuenom za prekraj.

    IV. ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU

    1. Podnesci i zapisnici (lanak 71.)

    (1) Privatne tube, optunice i optuni prijedlozi oteenika kao tuitelja, prijedlozi za progon, pravni lijekovi te druge izjave i priopenja podnose se pisano ako zakonom nije drukije propisano.

    (2) Podnesci iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti razumljivi i sadravati sve to je potrebno da bi se na temelju njih moglo postupiti.

    (3) Ako u ovom Zakonu nije drukije propisano, sud e podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se na temelju njega moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne uini u odreenom roku, sud e podnesak odbaciti.

    (4) U pozivu za ispravak, odnosno dopunu podneska podnositelj e se upozoriti na posljedice proputanja.

    2. Zapisnik nain sastavljanja (lanak 74.)

    (1) O svakoj radnji poduzetoj tijekom kaznenog postupka sastavit e se zapisnik istovremeno kad se radnja obavlja, a ako to nije mogue, onda neposredno nakon toga.

  • (2) Zapisnik pie zapisniar. Samo kad se obavlja pretraga stana ili osoba ili se radnja poduzima izvan slubenih prostorija tijela, a zapisniar se ne moe osigurati, zapisnik moe pisati osoba koja poduzima radnju.

    (3) Kad zapisnik pie zapisniar, zapisnik se sastavlja tako da osoba koja poduzima radnju govori glasno zapisniaru to e unijeti u zapisnik, osim u sluajevima kada po ovom Zakonu zapisnik moe sastaviti sudski savjetnik ili sudaki vjebenik.

    (4) Osobi koja se ispituje dopustit e se da sama kazuje odgovore u zapisnik. U sluaju zlouporabe to joj se pravo moe uskratiti.

    3. Sastavni elementi zapisnika (lanak 75.)

    (1) U zapisnik se unosi naziv dravnog tijela pred kojim se obavlja radnja, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad je radnja zapoeta i zavrena, imena i prezimena nazonih osoba i u kojem su svojstvu nazone te naznaka kaznenog predmeta u kojem se poduzima radnja.

    (2) Zapisnik treba sadravati bitne podatke o tijeku i sadraju poduzete radnje. U zapisnik se ubiljeava u obliku pripovijedanja samo bitni sadraj danih iskaza i izjava. Pitanja se unose u zapisnik samo ako je potrebno da se razumije odgovor. Ako je potrebno, u zapisnik e se doslovce unijeti pitanje koje je postavljeno i odgovor koji je dan. Ako su pri poduzimanju radnje oduzeti predmeti ili spisi, to e se naznaiti u zapisniku, a oduzete stvari prikljuit e se zapisniku ili e se navesti gdje se nalaze na uvanju.

    (3) Pri poduzimanju radnji kao to je oevid, pretraga stana ili osoba, ili prepoznavanje (lanak 258. i 259.), u zapisnik e se unijeti i podaci koji su vani s obzirom na znaenje takve radnje ili za utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmete i dr.), a ako su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, film-

  • ske ili druge tehnike snimke, to e se navesti u zapisniku i prikljuiti zapisniku.

    4. Nain voenja zapisnika (lanak 76.)

    (1) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita dodati ili mijenjati. Prekriena mjesta moraju ostati itljiva.

    (2) Sve preinake, ispravci i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju ih ovjeroviti osobe koje potpisuju zapisnik.

    5. Prava ispitane osobe (lanak 77.)

    (1) Ispitana osoba, osobe koje su obvezno nazone radnjama u postupku te stranke, branitelj i oteenik, ako su nazoni, imaju pravo proitati zapisnik ili zahtijevati da im se proita. Na to ih je duna upozoriti osoba koja poduzima radnju, a u zapisniku e se naznaiti je li upozorenje uinjeno i je li zapisnik proitan. Zapisnik e se uvijek proitati ako nije bilo zapisniara, i to e se naznaiti u zapisniku.

    (2) Zapisnik potpisuje ispitana osoba. Ako se zapisnik sastoji od vie stranica, ispitana osoba potpisuje svaku stranicu.

    (3) Na kraju zapisnika potpisat e se tuma, ako ga je bilo, svjedoci ija je nazonost obvezna pri poduzimanju istranih radnji, a pri pretrazi i osoba koja se pretrauje ili iji se dom ili druge prostorije pretrauju. Ako zapisnik ne pie zapisniar (lanak 74. stavak 2.), zapisnik potpisuju osobe koje su nazone radnji. Ako takvih osoba nema ili ne mogu shvatiti sadraj zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije mogue osigurati njihovu nazonost.

    (4) Osoba koja ne zna pisati umjesto potpisa stavlja otisak kaiprsta desne ruke, a zapisniar ispod otiska upisuje njezino ime i prezime. Ako se zbog nemogunosti da se stavi otisak desnog kaiprsta stavlja otisak kakva drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku e se naznaiti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak.

  • (5) Ako ispitana osoba nema obje ruke, proitat e zapisnik, a ako ne zna pisati, zapisnik e joj se proitati, i to e se zabiljeiti u zapisniku. Ako ispitana osoba odbije potpisati zapisnik ili staviti otisak prsta, to e se zabiljeiti u zapisniku i navesti razlog odbijanja.

    (6) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti dan i sat kad je nastao prekid te dan i sat kad se radnja nastavlja.

    (7) Ako je bilo prigovora u svezi sa sadrajem zapisnika, navest e se u zapisniku i ti prigovori.

    (8) Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja je poduzela radnju i zapisniar.

    6. Kaznena prijava (lanak 180.)

    (1) Sva tijela dravne vlasti i sve pravne osobe dune su prijaviti

    kaznena djela za koja se progoni po slubenoj dunosti, koja su im dojavljena ili za koja su sami saznali.

    (2) Podnosei prijavu, tijela dravne vlasti i pravne osobe navest e dokaze koji su im poznati i poduzeti sve da bi se sauvali tragovi kaznenog djela, predmeti na kojima je ili kojima je poinjeno djelo te drugi dokazi.

    (3) Podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se moe zakljuiti o istovjetnosti te osobe, slubena su tajna.

    V. KAZNENI ZAKON

    1. Temelj kaznenopravne prisile (lanak 1.)

    Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako ugroavaju ili povrjeuju osobne slobode i prava ovjeka te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom Republike Hrvatske i

  • meunarodnim pravom da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile.

    2. Opa svrha kaznenopravnih sankcija (lanak 6.)

    Opa svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih kaznenopravnih sankcija jest da svi graani potuju pravni sustav i da nitko ne poini kazneno djelo, te da se poinitelji kaznenih djela ubudue tako ponaaju.

    3. Kaznena djela protiv okolia oneienje okolia (lanak 250.)

    (1) Tko protivno propisima oneisti zrak, tlo, tekuu, stajau ili podzemnu vodu, vodotok ili more, ili na drugi nain ugrozi kakvou zraka, tla, vode, vodotoka ili mora i prirodnog genetskog sklada bioloke raznolikosti na irem podruju i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja,

    kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

    (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko oneisti zrak, tlo, tekuu, stajau ili podzemnu vodu, vodotok ili more ili na drugi nain ugrozi kakvou zraka, tla, vode, vodotoka ili mora i prirodnog genetskog sklada bioloke raznolikosti, i time izazove opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili ivotinja ili prouzroi unitenje ili znatno oteenje uma, bilja ili drugog raslinja u irem podruju.

    (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

    4. Ugroavanje okolia bukom (lanak 251.)

    (1) Tko protivno propisima proizvede buku koja je pogodna prouzroiti tee oteenje zdravlja vie osoba,

  • kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

    (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

    5. Ugroavanje okolia otpadom (lanak 252.)

    (1) Tko protivno propisima odbacuje, odlae, sakuplja, skladiti, obrauje i prijevozi otpad ili uope s njim postupa na nain kojim se ugroava kakvoa zraka, tla, vode, vodotoka ili mora na irem podruju i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

    (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko odbacuje, odlae, sakuplja, obrauje i prijevozi otpad ili uope s njim postupa na nain kojim se ugroava kakvoa zraka, tla, vode, vodotoka ili mora i time izazove opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili ivotinja ili prouzroi unitenje ili znatno oteenje uma, bilja ili drugog raslinja na irem podruju.

    (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz nehaja,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

    Protupravna gradnja (lanak 252.a)

    (1) Tko bez potrebne graevinske dozvole ili protivno propisima ili odlukama nadlenih dravnih tijela gradi graevinu, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u podruju koje je propisom ili odlukom nadlenoga dravnog tijela proglaeno kulturnopovijesnom cjelinom, kulturnim

  • dobrom ili zatienom prirodnom vrijednosti ili podrujem od posebnog interesa za dravu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

    6. Unoenje radioaktivnog ili drugog opasnog otpada u Republiku Hrvatsku (lanak 253.)

    (1) Tko protivno propisima unese u Republiku Hrvatsku radioaktivni ili drugi opasni otpad tetan za ivot ili zdravlje ljudi,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

    (2) Tko zlouporabom svog slubenog poloaja ili ovlatenja protivno propisima omogui unoenje u Republiku Hrvatsku radioaktivnog ili drugog opasnog otpada tetnog za ivot ili zdravlje ljudi,

    kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

    (3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.

    7. Ugroavanje okolia napravama (lanak 254.)

    (1) Tko protivno propisima stavi u djelovanje ili rukuje napravama, ili odstupi od proizvodnih postupaka kojima se oslobaaju tetne tvari koje mogu ugroziti kakvou zraka, tla, vode, vodotoka ili mora na irem podruju i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

    (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja,

  • kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci.

    8. Prenoenje zaraznih bolesti ivotinja i bilja (lanak 255.)

    (1) Tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadleno dravno tijelo odreuje mjere za suzbijanje ili sprjeavanje zarazne bolesti kod ivotinja ili biljaka i time izazove opasnost od irenja te bolesti ili njezinih uzronika ili biljnih tetnika,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

    (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja,

    kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci.

    9.Proizvodnja tetnih sredstava za lijeenje ivotinja (lanak 256.)

    Tko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za lijeenje ili sprjeavanje zaraze kod ivotinja koja su opasna za njihov ivot ili zdravlje pa zbog toga ugine vei broj ivotinja ili doe do irenja zarazne bolesti,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

    10. Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi (lanak 257.)

    (1) Veterinar ili veterinarski djelatnik koji se pri pruanju pomoi, pregledu, cijepljenju ili lijeenju ivotinje ne pridrava pravila veterinarske struke pa zbog toga nastupi oboljenje, pogoranje bolesti ili uginue ivotinje,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

  • (2) Veterinar ili veterinarski djelatnik koji kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz nehaja,

    kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci.

    11. Protuzakoniti lov (lanak 258.)

    (1) Tko lovi divlja za vrijeme lovostaja ili na podruju na kojem je lov zabranjen ili tko lovi zatienu ivotinjsku vrstu, ili tko lovi bez posebne dozvole odreenu vrstu divljai za iji lov je potrebna takva dozvola, ili tko lovi na nain ili sredstvima koji su propisom zabranjeni ili kojima se divlja masovno unitava, ili tko bez odobrenja nadlenog dravnog tijela premjeta divlja iz njenog obitavalita na drugo mjesto,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

    (2) Tko lovi u tuem lovitu, a ne radi se o kaznenom djelu protiv imovine,

    kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci.

    12.Protuzakoniti ribolov (lanak 259.)

    (1) Tko lovi ribu ili druge slatkovodne ili morske ivotinje ili organizme u vrijeme kad je to zabranjeno ili na podruju u kojem je lov zabranjen, ili tko lovi zatiene vrste riba ili drugih vodenih ili morskih ivotinja ili organizama iji je lov zabranjen, ili tko lovi bez posebne dozvole odreenu ribu ili druge slatkovodne ili morske ivotinje ili organizme za iji lov je potrebna takva dozvola ili tko lovi ribe ili druge slatkovodne ili morske ivotinje ili organizme eksplozivom, elektrinom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili drugim nainom ili sredstvom koji su tetni za njihovo rasploivanje ili koji su propisima zabranjeni, ili tko bez odobrenja nadlenog dravnog

  • tijela premjeta ribu ili druge slatkovodne ili morske ivotinje ili organizme iz njihova obitavalita na drugo mjesto,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

    (2) Tko lovi ribu ili druge slatkovodne ili morske ivotinje ili organizme u tuem lovitu, a ne radi se o kaznenom djelu protiv tue imovine,

    kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci.

    (3) Kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka pokree se privatnom tubom.

    13. Muenje ivotinje (lanak 260.)

    (1) Tko ivotinju teko zlostavlja ili izlae nepotrebnim mukama ili joj nanosi nepotrebne boli ili je radi svog iivljavanja izlae patnjama,

    kaznit e se novanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do est mjeseci.

    (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini radi dobivanja oklade ili drugog pribavljanja imovinske koristi,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

    (3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi nain izloi ivotinju za vrijeme njezinog prijevoza tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,

    kaznit e se novanom kaznom do sto dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri mjeseca.

    14. Pustoenje uma (lanak 261.)

  • (1) Tko protivno propisima ili naredbama nadlenih dravnih tijela sijee ili kri umu, ili tko podbijeljuje stabla ili na drugi nain pustoi umu, a time ne ini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna,

    kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

    (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u umi koja je posebno zatiena ili u umi koja je sastavni dio posebno zatienog podruja prirode,

    kaznit -e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

    Protupravna eksploatacija rudnog blaga (lanak 261.a) (1) Tko protivno propisima ili odlukama nadlenih dravnih tijela obavlja eksploataciju rudnog blaga, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u posebno zatienom podruju prirode, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena teta velikih razmjera, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi ili prouzroenja takve tete, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Predmeti namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela ili predmeti nastali poinjenjem kaznenog djela oduzet e se. (5) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.

    15. Teka kaznena djela protiv okolia (lanak 262.)

    (1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 250. stavka 1. i 2., lanka 251. stavka 1., lanka 252. stavka 1. i 2., lanka 253. stavka 1. i 2. i lanka 254. stavka 1. ovoga Zakona prouzroena teka

  • tjelesna ozljeda ili teko naruenje zdravlja vie osoba, ili je prouzroena smrt jedne ili vie osoba, ili se promjene prouzroene oneienjem ne mogu dulje vrijeme otkloniti, ili se prouzroi ekoloka nesrea,

    poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

    (2) Ako je kaznenim djelom iz lanka 250. stavka 3., lanka 251. stavka 2., lanka 252. stavka 3. i lanka 254. stavka 2. ovoga Zakona prouzroena smrt jedne ili vie osoba, teka tjelesna ozljeda ili teko naruenje zdravlja vie osoba, ili se promjene prouzroene oneienjem ne mogu dulje vrijeme otkloniti, ili nastupi bitno umanjenje kakvoe okolia,

    poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

    (3) Ako je kaznenim djelom iz lanka 255. stavka 1., lanka 256. stavka 1. i lanka 257. stavka 3. ovoga Zakona prouzroena imovinska teta velikih razmjera,

    poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

    (4) Ako je kaznenim djelom iz lanka 255. stavka 2. i lanka 257. stavka 2. ovoga Zakona prouzroena imovinska teta velikih razmjera,

    poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do tri godine.

    VI. ZAKON O VODAMA

    1. Svrha i nain provoenja zatite voda (lanak 68.)

    Zatita voda od oneiavanja provodi se radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi i zatite okolia, te omoguavanja nekodljivog i nesmetanog koritenja voda za razliite namjene.

    Zatita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoi voda i izvorima oneiavanja, spreavanjem, ograniavanjem zabranjivanjem radnji i ponaanja koja mogu utjecati na

  • oneienje voda i stanje okolia u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim ouvanju i poboljavanju kakvoe i namjenske uporabljivosti voda.

    2. Oneienje i zagaenje voda (lanak 69.)

    Oneienje voda je promjena kakvoe voda koja nastaje unoenjem, isputanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari; utjecajem energije ili drugih uzronika; u koliini kojom se mijenjaju korisna svojstva voda, pogorava stanje vodenih ekosustava i ograniuje namjenska uporaba voda.

    Hranjive tvari iz stavka 1. ovoga lanka su kemijski elementi, odnosno njihovi spojevi vani za rast i razvoj organizama (soli duika, fosfora i sl.)

    Zagaenje voda je oneienje veeg intenziteta koje nastaje unoenjem, isputanjem ili odlaganjem u vode opasnih tvari energije ili drugih uzronika u koliinama,.odnosno koncentraciji iznad dozvoljenih graninih vrijednosti, time se dovode u opasnost ivot i zdravlje ljudi i stanje okolia ili uslijed kojeg mogu nastupiti poremeaji u gospodarstvu ili drugim podrujima. Zagaenjem vode smatra se i svaka promjena kakvoe vode kojom se pogorava vrsta vode odreena klasifikacijom voda.

    3. Opasne tvari prema Zakonu o zatiti voda (lanak 70.)

    Opasnim tvarima smatraju se tvari, energija i drugi uzronici koji svojim sastavom, koliinom, radioaktivnim, toksinim, kancerogenim, mutagenim ili drugim svojstvima tetno djeluju na ivot izdravlje ljudi i stanje okolia.

    Opasne tvari zabranjeno je isputati ili unositi u vode te odlagati na podruju na kojem postoji mogunost njihova oneienja, odnosno zagaivanja osim pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga ili drugog zakona.

  • Vlada Republike Hrvatske propisuje koje se tvari i u kojoj koliini sukladno stavku 1. ovoga lanka smatraju opasnima tvarima.

    4. Nain utvrivanja povreda odredaba Zakono o zatiti voda (lanak 81.)

    Sastav i kakvoa voda u vezi s provodenjem nadzora, poduzimanjem mjera i izricanjem kazni zbog povreda odredaba Zakona o zatiti voda mogu se utvrivati samo na temelju analiza i nalaza ovlatenih laboratorija.

    5. Koncesije na vodama i vodnom dobru (lanak 142.)

    Koncesijom se stjee pravo koritenja voda i javnog vodnog dobra, odnosno pravo obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti na vodama i javnom vodnom dobru.

    6. Aktivnosti za koje je potrebno ishoditi koncesiju na vodama i javnom vodnom dobru (lanak 143.)

    Koncesija na vodama i javnom vodnom dobru potrebna je:

    1. za zahvaanje voda za potrebe javne vodoopskrbe,

    2. za koritenje vodne snage radi proizvodnje elektrine energije,

    3. za koritenje vodne snage za pogon ureaja (osim proizvodnje elektrine energije),

    4. za zahvaanje voda za tehnoloke i sline potrebe pravnih i fizikih osoba koje obavljaju gospodarsku ili drugu slinu djelatnost,

    5. za crpljenje mineralnih i termalnih voda,

    6. za zahvaanje voda za melioracijsko navodnjavanje,

    7. za ureenje plovnih putova na rijekama i jezerima, graenje umjetnih kanala i drugih graevina za plovidbu,

  • 8. za graenje rijenih luka i lukih ureaja,

    9. za uzgoj riba u zatvorenim vodama i uzgoj riba u gospodarske svrhe u otvorenim vodama,

    10. za gospodarsko i drugo koritenje javnog vodnog dobra s podizanjem trajnih graevina, odnosno ugradnjom ureaja,

    11. za koritenje javnog vodnog dobra za portske i rekreacijske namjene s podizanjem trajnih graevina,

    12. za vaenje pijeska i ljunka (lanak 53. stavak 2.) bagerima ili drugim slinim napravama.

    Iznimno od stavka 1. ovoga lanka propisom iz lanka 155. ovoga Zakona moe se odrediti da se vode, odnosno javno vodno dobro za namjene iz stavka 1. toke 6. i 12. ovoga lanka mogu koristiti i bez koncesije ako se radi o manjem opsegu koritenja bez podizanja trajnih graevina, odnosno ugradnje ureaja. Za takvo koritenje voda i javnog vodnog dobra "Hrvatske vode" i korisnik zakljuuju ugovor u skladu s propisima o obveznopravnim odnosima.

    Koncesija nije potrebna za ulaganja i radnje iz stavka 1. ovoga lanka, koje se obavljaju u ime i za potrebe Drave ako na osnovi toga druge pravne i fizike osobe ne stjeu stvarnopravne ovlasti.

    7. Inspekcijski nadzor na provedbom Zakona o zatiti voda (lanak 179.)

    Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode Dravna uprava za vode (dravna vodopravna inspekcija) i upanijski uredi nadleni za poslove upravljanja vodama (upanijska vodopravna inspekcija).

    8. Nadzor vodopravne inspekcije (lanak 180.)

    Vodopravna inspekcija nadzire osobito:

  • 1. stanje vodotoka i drugih voda

    2. tehniku ispravnost i namjensko koritenje vodnih graevina i ureaja,

    3. koritenje voda i vodnog dobra u skladu sa Zakonom, vodopravnim aktima i ugovorom o koncesiji,

    4. stanje oneienosti, odnosno zagaenja voda i provoenje mjera za zatitu voda i izvravanje uvjeta odreenih vodopravnim aktima,

    5. pripremu i provoenje mjera za obranu od poplava i drugih mjera zatite od tetnog djelovanja voda.

    6. zakonitost obavljanja djelatnosti

    9. Neposredni nadzor nad stanjem voda i vodnih graevina (lanak 193.)

    Poslove neposrednog nadzora nad stanjem voda i vodnih graevina radi spreavanja, utvrivanja i uklanjanja oneienja voda i oteenja vodnih graevina obavljaju vodouvari.

    VII. ZAKON O LOVSTVU

    1. to se ureuje Zakonom o lovstvu? (lanak 1.,stavak 1.) Ovim se Zakonom ureuje gospodarenje lovitem i divljai. Gospodarenje obuhvaa uzgoj, lov i koritenje divljai i njezinih dijelova.

    2. to je divlja? (lanak 2. toka 1.) Zakonom odreene ivotinjske vrste koje slobodno ive u prirodi, na povrinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnoavanje u svrhu lova i koritenja.

  • 3. to je koncesija, a to zakup lovita? (l. 2. toka 5 i 6.) Koncesija pravo lova steeno na temelju dobivene koncesije sukladno Zakonu o lovstvu na vrijeme od 30 lovnih godina.

    Zakup pravo lova steeno na temelju dobivenog zakupa sukladno Zakonu o lovstvu na vrijeme od 10 ili 20 lovnih godina.

    4. to je lovite? (lanak 2. toka 14.) Lovite odreena povrina zemljita koje je zaokruena prirodna cjelina u kojoj postoje ekoloki i drugi uvjeti za uzgoj, zatitu, lov i koritenje divljai i njezinih dijelova.

    5. to je lovnogospodarske osnova? (lanak 2. toka 18.) Lovnogospodarska osnova planski akt kojim se detaljno ureuje gospodarenje odreenom divljai i lovitem za odreeno razdoblje u skladu s mogunosti stanita te brojnosti i stanjem populacije divljai koja se uzgaja i prisutnosti zatienih vrsta.

    6. to je Program zatite divljai? (lanak 2. toka 20.) Program zatite divljai planski akt na temelju kojeg se divlja titi na povrinama zemljita na kojem se lovite ne smije ustanoviti.

    7. Tko moe biti lovouvar? (lanak 2. toka 25.) Lovouvar osoba koja ima lovaki i lovouvarski ispit, koja uva lovite i obavlja druge poslove na uzgoju, zatiti, lovu i koritenju divljai i njezinih dijelova.

    8. Tko je lovac? (lanak 2. toka 26.)

  • Lovac osoba koja ima poloeni lovaki ispit i obavlja osnovne zadae lova: uzgoj, zatitu, lov i koritenje divljai i njezinih dijelova uz potovanje lovakih obiaja i etike.

    9. Nabroji koje ivotinjske vrste spadaju u divlja? (lanak 3.)

    (1) Divlja, u smislu ovoga Zakona, jesu ivotinjske vrste: A. Krupna divlja jelen obini (Cervus elaphus L.) jelen lopatar (Dama dama L.) jelen aksis (Axis axis L.) srna obina (Capreolus capreolus L.) divokoza (Rupicapra rupicapra L.) muflon (Ovis aries musimon Pall.) svinja divlja (Sus scrofa L.) smei medvjed (Ursus arctos L.) B. Sitna divlja 1. dlakava divlja jazavac (Meles meles L.) maka divlja (Felis silvestris Schr.) kuna bjelica (Martes foina EHR.) kuna zlatica (Martes martes L.) lasica mala (Mustela nivalis L.) dabar (Castor fiber L.) zec obini (Lepus europaeus Pall.) kuni divlji (Oryctolagus cuniculus L.) puh veliki (Myoxus glis L.) lisica (Vulpes vulpes L.) agalj (Canis aureus L.) tvor (Mustela putorius L.) mungos (Herpestes ishneumon L.) 2. pernata divlja fazan gnjetlovi (Phasianus sp. L.) jarebice kamenjarke: grivna (Alectoris graeca Meissn.) ukara (Alectoris chucar) trka skvrulja (Perdix perdix L.) prepelice:

  • pupura (Coturnix coturnix L.) virdinijska (Coturnix virginiana L.) ljuke: bena (Scolopax rusticola L.) kokoica (Gallinago gallinago L.) golub divlji: grivnja (Columba palumbus L.) peinar (Columba livia Gmelin.) guske divlje: glogovnjaa (Anser fabalis Latham.) lisasta (Anser albifrons Scopoli.) patke divlje: gluhara (Anas platyrhynchos L.) glavata (Aythya ferina L.) krunasta (Aythya fuligula L.) pupanica (Anas querquedula L.) krulja (Anas crecca L.) liska crna (Fulica atra L.) vrana siva (Corvus corone cornix L.) vrana gaac (Corvus frugilegus L.) avka zlogodnjaa (Coloeus monedula L.) svraka (Pica pica L.) ojka kretalica (Garrulus glandarius L.) (2) Maka divlja (Felis silvestris Schr.) i puh veliki (Myoxus glis L.) u smislu ovoga Zakona ne smatraju se divljai na podruju gdje su zatieni propisima o zatiti pojedinih ivotinjskih vrsta.

    10. Nabroji ovlasti lovouvara? (lanak 58.) (1) Lovouvar je u obavljanju svoje slube ovlaten: 1. utvrditi identitet svake osobe koja lovi divlja ili se kree u lovitu sa sredstvima prikladnim za lov divljai, 2. privremeno oduzeti sredstva upotrijebljena ili namijenjena za lov i ulovljenu divlja i njezine dijelove ako je lov ili kretanje u lovitu izvreno protivno odredbama ovoga Zakona, 3. sprjeavati unitavanje i prisvajanje divljai i njezine mladunadi te oteivanje njezinih legla, gnijezda i jaja,

  • 4. sprjeavati lov divljai na nedoputen nain, nedoputenim sredstvima i koritenjem pasa s kojima lov nije doputen, 5. nadzirati dranje i prenoenje divljai i njezinih dijelova u lovitu.

    11. to obuhvaa lov divljai? (lanak 59.) Lov divljai obuhvaa traenje, doekivanje, motrenje u cilju lova, vabljenje, praenje, odstrjel i hvatanje ive divljai, putanje ptica grabljivica, skupljanje uginule divljai i njezinih dijelova (rogovlja, koa i dr.) i skupljanje jaja pernate divljai. 12. Kad je zabranjeno loviti divlja? (lanak 59. stavak 4. i

    lanak 64.) Zabranjeno je loviti divlja za vrijeme lovostaja, osim u sluajevima odreenim ovim Zakonom. 1. nainima i sredstvima kojima se ona masovno unitava, 2. u pojasu 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim podrujima, 3. kad je ugroena poplavom, snjenim nanosima, poledicom, visokim temperaturama, poarom ili na drugi slian nain, osim u svrhu spaavanja, 4. zamkama, stupicama, klopkama, mreama, ivim i umjetnim mamcima ili vapcima, upotrebom pomonih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i slinih zvunih i/ili svjetleih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujuih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujue sredstvo ili otrov, osim za svrhu iz lanka 52. stavka 2. ovoga Zakona i toke 3. ovoga stavka, ali ne otrovom, 5. optikim ciljnicima za noni lov s mogunou elektronikog poveavanja ili pretvaranja slike, elektrinim ili elektronikim ubojitim ili omamljujuim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom, 6. gaenjem i lovljenjem motornim vozilima ili amcima na motorni pogon te letjelicama svih vrsta,

  • 7. hrtovima i ostalim psima koji nisu lovaki te lovakim psima koji nemaju poloen ispit priroenih osobina, 8. zvijerima, 9. samostrijelom i slinim napravama ako posebnim propisom nije drukije regulirano, 10. zranim orujem i svim vrstama hladnog oruja, 11. primamljivanjem hranom, vodom ili drugim sredstvima, osim divlje svinje, medvjeda, lisice, aglja, kune, tvora i mungosa na meilitima.

    13. Kako postupiti s ranjenom i bolesnom divljai (lanak 61. i 73.)

    (1) Ranjenu i bolesnu divlja kojoj nije mogue pruiti veterinarsku pomo doputeno je odstrjeliti i u vrijeme lovostaja, kao i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljai. (2) Odstrjel, u smislu stavka 1. ovoga lanka, lovoolatenik je duan bez odgode prijaviti lovnom inspektoru, uz priloeno uvjerenje nadlene veterinarske slube da je odstrjeljena divlja bila ranjena ili bolesna. (3) Osoba koja je uoila mrtvu, ozlijeenu ili bolesnu divlja ili naputenu ozlijeenu, odnosno bolesnu mladunad duna je bez premjetanja divljai o tome odmah obavijestiti lovoovlatenika koji e pozvati ovlatenog veterinara. Ovlateni veterinar duan je zapisniki utvrditi uzrok uginua, odnosno zdravstveno stanje ozlijeene ili bolesne divljai. Svako premjetanje (prenoenje, prevoenje) divljai ili dijelova divljai bez zapisnika, odnosno potvrde o podrijetlu divljai smatrat e se krivolovom.

    17. im je doputen odstrel divljai? (lanak 66.) (1) Divlja je doputeno odstrjeljivati samo lovakim orujem i lovakim nabojima koji odgovaraju snazi i otpornosti pojedine vrste divljai koja se lovi.

  • (2) Lovako oruje jesu lovake puke, pitolji i revolveri. (3) Krupnu divlja doputeno je odstrjeljivati samo zrnom iz dugakoga lovakog oruja s ulijebljenim cijevima, a divlje svinje i zrnom iz lovakog oruja s glatkim cijevima kalibra 10., 12., 16. ili 20. 18. Kakvim psi se mogu koristit u lovu? (lanak 67.) (1) U lovu se smiju koristiti lovaki psi koji udovoljavaju uvjetima iz lanka 23. stavka 5. toke 4. i 5. ovoga Zakona. 4. imati lovake pse odgovarajue pasmine za lovite koje uzima u koncesiju, a koji su registrirani kod Hrvatskoga kinolokog saveza i imaju poloen ispit priroenih osobina (IPO), 5. imati lovakog psa osposobljenog za praenje krvnog traga ili krvosljednika s poloenim ispitom ako u lovitu koje uzima u koncesiju ima predvien odstrjel krupne divljai. (2) Za lov na pojedinu vrstu divljai u odreenim podrujima smije se koristiti samo odgovarajua vrsta pasa. 19. Tko smije loviti divlja? (lanak 68.) (1) Divlja smije loviti osoba koja je poloila lovaki ispit i posjeduje lovaku iskaznicu, uz prethodno pisano doputenje lovoovlatenika. (4) Strani dravljanin smije loviti u Republici Hrvatskoj ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga lanka, a pri ulasku u Republiku Hrvatsku mora imati pisani poziv lovoovlatenika. 20. Koja inspekcija provodi nadzor nad provedbom Zakona o lovstvu? (1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja lovna inspekcija Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva .

  • (2) Poslove lovne inspekcije u prvom stupnju provode lovni inspektori u podrunim jedinicama Ministarstva a u drugom stupnju dravni lovni inspektori Ministarstva. (3) Inspekcijski nadzor u prvom stupnju moe obavljati i umarski inspektor na temelju posebnog rjeenja ministra. (4) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, koji se odnosi na prodaju i kupnju divljai i njezinih dijelova, obavljaju inspektori Dravnog inspektorata, sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima.

    VIII. ZAKON O UMAMA

    1. to se ureuje Zakonom o umama? (lanak 1.)

    Zakonom o umama ureuje se uzgoj, zatita, koritenje i raspolaganje umom i umskim zemljitima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem odravanja bioloke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na naelima gospodarske odrivosti, socijalne odgovornosti i ekoloke prihvatljivosti.

    2. to je bioloka raznolikost? (lanak 5., toka 1.) Bioloka raznolikost sveukupnost je svih ivih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekolokih sustava i ekolokih kompleksa, ukljuuje raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta te izmeu ekolokih sustava.

    3. to je ista sjea? (lanak 5., toka 3.)

    ista sjea jest sjea svih ili gotovo svih stabala u nepomlaenoj sastojini koja nije sukladno dokumentima prostornog ureenja predviena za promjenu namjene umskoga zemljita i na povrini kojoj je krai razmak

  • izmeu dva kraja preostale sastojine vei od prosjene visine stabala u sastojini,

    4. Tko moe biti izvoditelj umskih radova? (lanak 5., toka 6.) Izvoditelj umarskih radova jest fizika ili pravna osoba koja je registrirana za izvoenje umarskih radova te je u postupku licenciranja potvrena kao kvalificirana i poslovno sposobna za njihovo izvoenje,

    5. to je krajobrazna raznolikost? (lanak 5., toka 7.) Krajobrazna raznolikost jest prostorna strukturiranost prirodnih i od ovjeka stvorenih krajobraznih sastavnica (biolokih, ekolokih, geolokih, geomorfolokih i kulturnih vrijednosti),

    6. Koji su temeljni planovi kojima se gospodari umom? (lanak 5., toka 14.)

    Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom, Program za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kru i Program za gospodarenje umama umoposjednika jesu temeljni planovi prema kojima se gospodari umama i umskim zemljitem odreene gospodarske jedinice,

    7. to se smatra pustoenje uma? (lanak 5., toka 19.)

    Pustoenje uma jest svaki nezakonit zahvat u umama i na umskim zemljitima kojim se trajno remeti gospodarenje umama,

    8. to je sastojina? (lanak 5., toka 21.) Sastojina je dio ume koji je po sastavu i strukturi podjed-nak, a razlikuje se od ostalih dijelova ume po jednom ili vie bitnih obiljeja,

  • 9. Nabroji umske proizvode? (lanak 5., toka 27.) umski proizvodi jesu svi proizvodi uma i umskoga zemljita, ukljuujui: a) umsko drvee i grmlje te sve njihove dijelove, b) biomasu ukupne umske vegetacije, c) cvjetove, sjeme, plodove, koru drveta, korijenje, d) mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijee, ljekovito, aromatino i jestivo bilje, druge biljke i njihove dijelove, e) gljive, f) med, smolu, g) listinac, travnati ili panjaki prekriva, h) divlja i ostale ivotinje koje ive u umi, te i) treset i humus.

    10. to se smatra pod zatitom uma? (lanak 5., toka 30.) Zatita uma jest skup mjera koje su dune poduzimati osobe koje gospodare umama radi zatite uma od poara, drugih elementarnih nepogoda, tetnih organizama i tetnih antropogenih utjecaja,

    11. to obuhvaa gospodarenje umama? (l. 7., stavak 1.) Gospodarenje umama obuhvaa uzgoj, zatitu i koritenje uma i umskih zemljita te izgradnju i odravanje umske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za odrivo gospodarenje umama.

    12. Tko gospodari umama u RH? (lanak 7., stavak 1.) Hrvatske ume d.o.o. i umoposjednici.

    13. to je gospodarska jedinica i kako se dijeli? (lanak 16., stavak 2 i 4)

  • Gospodarska jedinica dio je umskogospodarskoga podru-ja koja je, u pravilu, prilagoena konfiguraciji terena, organizacijskim potrebama gospodarenja umama i prometnicama, a obuhvaa jedan ili vie umskih predjela. Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke. 14. Na koji nain se upravlja umama u posebno zatienom podruju?( lanak 26.) (1) Za ume i umska zemljita koja se nalaze u zatienim podrujima u kategorijama park prirode, regionalni park, zatieni krajolici i park-ume izrauju se umskogospodarski planovi koje provodi Trgovako drutvo, odnosno umoposjednici, a pravna osoba koja je nadlena za upravljanje zatienim podrujem i Trgovako drutvo zajedniki provode program mjera za upravljanje umskim ekosustavom. (2) Program mjera za ume i umska zemljita na zatienom podruju iz stavka 1. ovoga lanka utvruju i donose Ministarstvo i sredinje tijelo dravne uprave nadleno za zatitu prirode, nakon pribavljenoga miljenja Trgovakog drutva i pravne osobe nadlene za upravljanje zatienim podrujem. (3) umama i umskim zemljitima koja se nalaze u zatienim podrujima u kategorijama nacionalnoga parka, strogoga rezervata, posebnoga rezervata, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture, pravna osoba nadlena za upravljanje zatienim podrujem izrauje i provodi program ouvanja i zatite uma koji se izrauje po posebnim mjerilima utvrenim propisom za ureivanje uma, kojeg donosi ministar uz suglasnost ministra nadlenog za zatitu prirode. 15. Koja stabla se mogu sjei u umi? (lanak 30.) (1) U umi se mogu sjei samo doznaena stabla. (2) Doznaku stabala u umama u vlasnitvu Republike Hrvatske obavlja Trgovako drutvo.

  • (3) U umama umoposjednika doznaku stabala obavlja umarska savjetodavna sluba ili osoba koja posjeduje odgovarajuu licenciju Hrvatske komore inenjera umarstva i drvne tehnologije (u daljem tekstu: umarska komora). (4) Doznaku stabala iz stavka 2. i 3. ovoga lanka obavlja osoba sa zavrenim umarskim fakultetom umarskoga smjera. (5) Doznaka stabala u umama umoposjednika, osim nune doznake stabala za uzgojne, odnosno sanitarne sjee ne moe se obavljati ako nije odobren program gospodarenja umoposjednika. (6) Opseg nune doznake stabala u umama umoposjednika za koje nije odobren program gospodarenja umoposjednika, odobrava Ministarstvo na prijedlog umarske savjetodavne slube. 16. to obuhvaa transport drveta? ( lanak 31.) (1) Drvo posjeeno u umi i izvan ume te ostali umski proizvodi mogu se transportirati izvan ume samo ako su propisano obiljeeni i ako je za njih izdana propisana popratnica. (2) Transport iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa: prijevoz, otpremu i pohranu drva i ostalih umskih proizvoda. (3) Obiljebu drveta posjeenog u umi u vlasnitvu Republike Hrvatske ili izvan ume u vlasnitvu Republike Hrvatske i ostalih umskih proizvoda podrijetlom iz ume u vlasnitvu Republike Hrvatske te izdavanje popratnice obavlja Trgovako drutvo. (4) Obiljebu drveta posjeenog u umi ili izvan ume umoposjednika i ostalih umskih proizvoda podrijetlom iz tih uma te izdavanje popratnice obavlja umarska savjetodavna sluba. 17. Koje su radnje zabranjene Zakonom o umama i smislu lanka 32? Ukoliko ovim Zakonom nije drukije odreeno, zabranjeno je:

  • pustoenje uma, sjea stabala ili njihovo oteivanje, ista sjea ume, ako nije predviena umskogospodarskim planovima, krenje ume, odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, ako to nije predvieno umskogospodarskim planovima, paarenje, brst i irenje, skupljanje i odnoenje unja, mahovine, umskih plodova i drugih umskih proizvod