Zot -Primjeri Ispitnih Pitanja[1]

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

S pravom javnosti

Frane Lucia 5, Zagreb

KOLEGIJ: ZATITA OD TERORIZMA

PRIMJERI ISPITNIH PITANJA ZA USMENI ISPIT1. Objasniti kako je i zato kraj hladnoratovskog razdoblja otvorio procese za stvaranje novih nesigurnosti i novih oblika ugroza

ODGOVOR: Dramatine politike promjene u svijetu od kojih je najvanija, nagli prekid hladnog rata, i smanjenje rizika od globalnog rata i rizika od masovne uporabe nuklearno-bioloko-kemijskog oruja. Prestankom hladnog rata oruane snage su suoene s potpuno drukijim zahtjevima u odnosu na prolo desetljee jer danas sigurnost znai mnogo vie od vojne moi. Danas se sigurnost mjeri nevojnim pojmovima, pa su ugroze sigurnosti po svojoj prirodi nevojne. Nove sigurnosne uvjete i nove sigurnosne ugroze ne stvara samo jedan, ve kombinacija novih imbenika. Tradicionalna sigurnost temeljena na vojnoj sigurnosti, ravnotei snaga i nadzoru oruja polako nestaje, a raa se nova, koja je usmjerena na gospodarsku, ekoloku i socijalnu sigurnost.Temeljna ljudska ostvarenja sama po sebi ne predstavljaju opasnost, ali koritena u svijetu suprotnosti i kriza, u kakvom je ljudsko drutvo, ona se koriste kao sredstva razorne moi, kojom se moe unititi ljudska zajednica. Radi se o dostignuima u podruju biologije, genetike, biokemije, kemije, fizikalne kemije, nuklearne fizike, astronautike na osnovi kojih su stvorena i jo se stvaraju zastraujua bioloka, kemijska, nuklearna i druga oruja unitavajue snage najvie globalne razine. Tako da pojedine skupine, manje zemlje mogu nabaviti oruje i saznani naine njihove primjene te nametnuti ugrozu velikim silama, pridoda li se tome fanatizam, ugroza je jo vjerojatnija

2. Nabrojati i ukratko objasniti nove oblike ugroza

ODGOVOR: Novi oblici ugroza: Proizvodnja i prodaja narkotika, korupcija, pranje novca, krivotvorenje novca, trgovana ljudima, trgovina orujem i orujem za masovno unitavanje, epidemije, mine, migracije stanovnitva.

Proizvodnja i prodaja narkotika

Droga se posljednjih godina naglo iri, hara poput epidemije i kuge, opasno prijeti, agresivno ugroava i sve vie uzima maha meu mladiima i djevojkama, pa ak i djecom. Procjenjuje se da u svijetu ima gotovo 200 milijuna ovisnika, a u Republici Hrvatskoj samo broj heroinskih ovisnika dosegao je brojku od 20.000, mahom u dobi izmeu 15 i 20 godina ivota. Meu njima zabiljeena su ak i djeca od samo 11 godina.

Meu najvanije posljedice mogli bismo izdvojiti slijedee: zdravstvene (psihika i fizika oteenja organizma, rizik od zaraznih bolesti), ekonomske (ilegalno trite i trokovi lijeenja), socijalne (poremeaji u ponaanju, neizvravanje obaveza, negativan stav drutva), etike (ogranienje slobodne volje pojedinca u nekim sluajevima predstavlja nunost), zakonske (zbog naruenog stanja svijesti prouzroene su mnoge prometne nesree, ugroza ivota i imovine, naruavanje javnog reda i mira i sl.)

Namjerno zanemarujui posljedice koje droge ostavljaju na zdravstveno stanje, treba istaknuti i onu drutvenu dimenziju ne manje bitnu, kako bi nastavili sudjelovati u zajednici. Naime, kada je netko registrirani narkoman, lijeen i "vraen" u drutvo ostaje ona dilema obitelji i okoline da li je to konano i koliko se moe vjerovati osobi koja je ve jednom pokleknula, dakle; kako e reagirati na pojavu problema i neslaganja sa obitelji i okolinom.

Korupcija

Korupcijom se smatra svaki oblik zlouporabe javne ovlasti radi osobnog dobitka. Takvo je odreenje iroko i pokriva velik krug pojava. Korumpiranom se smatra svaka slubena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada zanemari opi interes koji je duna tititi s obzirom na poloaj i ovlasti koje su joj povjerene. Isto tako korupcijom se smatra i kada graanin nudi ili pristaje na davanje zatraenog mita. Korupcija se pojavljuje u gotovo svim podrujima ivota i djelovanja, od javnih institucija, preko politike, do gospodarstva i poslovanja s inozemstvom.

Pojavom modernog i demokratskog drutva sve se vie istie sustavna disfunkcionalnost korupcije. Ona se ne smatra samo moralno tetnom ve jednim od uzroka neuinkovitosti drave. Korupcija je dakle ponaanje koje je devijacija od normalnog obavljanja javne dunosti radi osobne (ili druge: obiteljske, porodine, privatne klike, interesne grupe) koristi, ona je krenje normi radi ostvarenja osobnog interesa. To ukljuuje djelatnosti kao to su podmiivanje (primanje novca ili druge beneficije ime se utjee na odluku javne vlasti), nepotizam (patronaa i primjenjivanje askriptivnih ili porodinih kriterija u odluivanju o javnoj stvari) te zloupotreba poloaja za osobnu korist (ilegalno koritenje javnog dobra, usluge ili druge gratifikacije). Takoer se korupcija moe promatrati posebnom situacijom razmjene u kojoj javni slubenik smatra svoj poloaj izvorom prihoda i eli uveati osobni dobitak.

U novije vrijeme osobito se naglaava ekonomska analiza fenomena i posljedica korupcije. U tom smislu korupcijom se smatra nastojanje da se radi osobne koristi maksimizira prihod od slube, to onda za posljedicu ima poremeaj u uvjetima trine utakmice i ukupnu racionalnost ekonomskog ponaanja

Najvei izvor korupcije u republici Hrvatskoj su:

1. Svakako novokomponirane tvrtke iji vlasnici malo ili nita ne znaju o poslu kojim se bave pa im je samim time i strana borba kvalitetne proizvodnje i ponude na trinoj utakmice te im je lake ponuditi suradnju.

2. U jednakoj mjeri opasnost po korupciju su i nestruni i nekolovani administrativni i dravni kadar koji poto ne posjeduje strunost i dignitet u istoj, nema nita izgubiti kada pristaje na nepotizam i koruptivnu djelatnost. Vrlo esto ak i ne znaju da djeluju u istoj.

3. No, najvei doprinos nepotizmu i korupciji doprinosi politika i dravni menagement u sprezi sa loim zakonima, kao to je Zakon o javnoj nabavi (za koju se ne zna da li je lo jer su ga pisali strunjaci ili je lo zato to je netko elio da bude lo) koji u sprezi proteiranja i generiraju kupovinu na raun proizvodnje, a u kupovini prednjae tvrtke navedene pod red broj 1. Vrlo je esto teko razlikovati neznanje od loe namjere, osim to se vidi da se na raun nie cijene srozava kvaliteta (pa uope i mogunost) domae proizvodnje, pa i kvaliteta ponude od strane trgovaca. U konanosti to vodi do smanjenja proizvodnje, smanjenja kvalitete proizvodnje, smanjenja ulaganja u razvoj i proizvodnju, a time i smanjenja konkurntnosti u vlastitoj dravi (uzvan drave da i ne govorimo).

Zakljuno korupcija i nepotizam na nioj, administrativnoj razini, samo su rezultat i proizvod managementa i politike- namjerno ili zbog neznanja rezultata je isti= nekonkurentnost i deficit.

Pranje novca

Postoje nekoliko zajednikih faktora za pranje novca. Prvo pravilo je da vlasnitvo i poreklo moraju biti sakriveni. Drugo podrazumijeva da novac mora promijeniti oblik (faza polaganja nezakonita se sredstva ulaganjem nastoje ubaciti u legalni sustav najlake otkrivanje i detekcija). Niko ne pere novce da bi od tri miliona dolara u banknotama od 20 dolara na kraju dobio tri miliona dolara u banknotama od 20 dolara. Zato se gotovina pretvara u bankovne raune, skupe slike, luksuzne vile, automobile, zemlju, ekove... Amerike vlasti su prije nekoliko godina utvrdile, recimo, da su novci prani preko rauna otvorenih na ime Merilin Monro, Me Vest, Abrahama Linkolna... Promjena oblika, kad je rije o ogromnim iznosima gotovine, znai i smanjenje obima. Tree, trag koji ostaje iza novca mora biti nejasan (faza leanja i oplemenjivanja put prikrivanja traga pravom izvoru, sredstva se prebacuju s rauna na raun i transformiraju iz jednog oblika u drugi). Cilj itave operacije je propao ako neko moe ui u trag novcima od poetka do kraja. Recimo, otvori se tvrtka ili banka na Cipru i tamo poloi svoj ilegalno zaraen novac. Uz pomo dobrih veza, prebaci se novce u Roitterdam, na raun brodske tvrtke registrirane u Panami sa sjeditem u Djevianskim otocima. Odatle se poalje u Singapur, na raun osiguravajueg drutva registriranog u Lihtentajnu sa sjeditem na Ajsl of Men, odakle novci idu na raun graevinske kompanije registrirane u Hong Kong-u koja radi u Monaku, a ima raun u Los Angeles, i tako bar etrdesetak puta. Spretni i brzi cijeli posao obave za manje od sata.

Poradi to uspjenijeg suprotstavljanja pranju novca demokratske drave i drutvene zajednice bore se na razliite naine da zatite svoje vitalne interese oliene u zatiti nacionalne sigurnosti. Iz znaaja borbe protiv pranja novca, iji se akteri koriste svim moguim prevarama da bi ga ponovo stavile u legalne financijske tokove, namee se potreba za organiziranim nainom borbe protiv. U procesu formuliranja i kreiranja konzistentne, fleksibilne, moderne i efikasne strategije nacionalne sigurnosti jedan od znaajnih i po svemu sudei centralnih stupova je suprotstavljanje pranju novca. Od uspjeha na ovom frontu zavisi konaan uspeh strategije nacionalne i regionalne sigurnosti. Naime, suprotstavljanje pranju novca predstavlja skup mjera, radnji, aktivnosti i postupaka koje poduzimaju nadleni organi u cilju ostvarivanja funkcije drave u domenu suzbijanja mehanizama pranja novca, odnosno zatite njenih vitalnih vrijednosti i nacionalne sigurnosti u oba aspekta pranja novca.Informatika tehnologija, fleksibilnost i prilagodljivost u djelovanju, struna pomo i golema financijska sredstva znatno olakavaju proces pranja novca i njegov prijenos preko granicaKrivotvorenje novcaKrivotvorenje novca poznato je iz najstarijih vremena ljudskoga drutva i staro je koliko i robnonovana privreda. Rairenost pojave krivotvorenja novca kao univerzalnog platenog sredstva uvjetovana je nizom okolnosti koje objektivno stimuliraju porast krivotvorina. Potrebno je napomenuti da se radi o kriminalu koji je danas u ekspanziji, iza kojega stoje dobro organizirane skupine meunarodnih kriminalaca koje raspolau velikim kapitalom. No, i suvremeno zakonodavstvo u svim zemljama smatra krivotvorenje novca i raspaavanje lanog novca krivinim djelom koje se kanjava strogim kaznama. To je razumljivo i opravdano, jer se svaka drava eli zatititi od napada na pravnu sigurnost u pogledu najvanijih sredstava platnog prometa.

Trgovina ljudimaTrgovanje ljudima predstavlja vrbovanje, prijevoz, transfer, pruanje utoita i prihvat osoba pomou prijetnje, uporabe sile ili drugih oblika prinude, otmice, prijevare, zlouporabe ovlasti ili poloaja bespomonosti ili davanje ili primanje plaanja ili sredstava da bi se postigla privola osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, u svrhu izrabljivanja. Ekonomske i socijalne nejednakosti izmeu i unutar zemalja predstavlja moda najznaajniji uzrok trgovine ljudima.

Navedeno slovi kao jedan od najveih meunarodnih problema. Posljednjih je godina trgovanje ljudima, osobito enama i djecom zbog seksualnog iskoritavanja, doseglo alarmantne razmjere. Nekoliko stotina tisua ena, rtava trgovanja ljudima, godinje stie u Zapadnu Europu. Procjenjuje se da je godinja dobit od trgovanja enama zbog seksualnog iskoritavanja via od 12 milijardi amerikih dolara, a alosna je injenica da se i poetkom novoga tisuljea ljude koristi kao robove za rad u tvornicama, hotelima, restoranima, barovima, domainstvima Naime, trguje se ljudima poradi prisilne prostitucije, pornografije, seksualnog turizma i zabave, nezakonitog zapoljavanja, robovskog rada, prosjaenja, lanog usvajanja, lanog i prisilnog braka te trgovine ljudskim organima

Prilikom trgovanja ljudi kre se pravo na slobodu i dostojanstvo pojedinca, slobodu kretanja, pravo na odluivanje i izbor, jednakost meu ljudima, pravo na ivot, rad i obrazovanje te pravo na zdravlje. Stoga su mukarci najee rtve zbog prisilnog rada, ene zbog prostitucije, a djeca zbog prosjaenja i prodaje obiteljima bez djece te mukarci i ene i djeca mogu biti rtve zbog trgovanja ljudskim organima.

Trgovanje ljudima zahvaa Hrvatsku uglavnom kao tranzitnu zemlju, ali u manjoj mjeri i kao zemlju porijekla te odredita rtava trgovanja ljudima. S obzirom na meunarodni karakter problema, injenica je da je Hrvatska, prije svega, uz Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju jedan od bitnih tranzitnih pravaca, kojim se koriste krijumari

osoba pa tako i trgovci enama i djecom.Trgovina konvencionalnim orujem za masovno unitavanjePrema podacima Ujedinjenih naroda u svijetu postoji vie od 600 milijuna komada malog i lakog oruja. Od 49 veih sukoba, koji su se tijekom 1990-ih vodili diljem svijeta, 47 ih se vodilo uglavnom uz uporabu malog i lakog oruja. Procjenjuje se kako je ta kategorija oruja na globalnoj razini odgovorna za vie od pola milijuna ubijenih godinje, odnosno oko 300 000 stradalih u oruanim konfliktima i oko 200 000 rtava ubojstava i samoubojstava vatrenim orujem. Takvo oruje destabilizira regije, pokree i hrani oruane sukobe, ometa programe pomoi, potkopava mirovne napore, potie krenje ljudskih prava, ugroava razvoj, promovira kulturu nasilja, ini mnoge gradove nesigurnim bojinicama u kojima strada mnogo nedunih civila, sluajnih prolaznika. Problem irenja i trgovine malim orujem ozbiljan je problem u jugoistonoj Europi (SEE) koji raspiruje kriminal i nesigurnost. Podruje jugoistone Europe je prolo desetljee bila regija sukoba tako da je rasprostranjenost lakog naoruanja meu stanovnitvom velika. Takoer su periodi secesije i tranzicije u najveem dijelu spomenutog podruja ozbiljno otetili i reducirali administrativnu i policijsku kontrolu, dovodei do drastinog porasta organiziranog kriminala. Meutim, oevidan je zaostatak meunarodne zajednice u nastojanjima da se i takvo oruje i trgovina njime stavi pod mnogo stroi meunarodni, regionalni i dravni nadzor.

Nadalje, oruje za masovno unitavanje, koje je u posthladnoratovskom razdoblju bilo pomalo marginalizirano kao izvor ugroza, naglo dobiva ponovno na znaaju. Nuklearno, radioloko, kemijsko, bioloko i toksinsko oruje se poinje navoditi kao oruje koje e upotrijebiti teroristi ukoliko ele izazvati masovna stradavanja. Osim spominjanja dijelova Azije (Sjeverna Koreja, Pakistan i Indija) gdje se jo daje vjerojatnost uporabe nuklearnog oruja, gotovo da se vie ne spominju ratovi i vojske kao mogui korisnici NKB oruja, osim u sluaju nekog totalnog svjetskog sukoba u budunosti. Oruja za masovno unitavanje (OMU, engl. WMD) kao oruje terorista, pokrenulo je niz lokalnih, regionalnih i meunarodnih skupova na temu NKB oruja, ali i drugih, vrlo ozbiljnih i ambicioznih aktivnosti kao to je i Program neproliferacije OMU-a pod nazivom Weapons of Mass Destruction, Counter Proliferation Policy and Implementation Issues.

Stoga poveanje vjerojatnosti nabave i/ili proizvodnje RKB agensa, a samim time i poveanje mogunosti njihove uporabe kao sredstava (s orunim sustavima ili bez njih) u terorizmu, namee nunost smanjenja tih vjerojatnosti i mogunosti, a to je i glavna zadaa politike neproliferacije OMU-a. Takoer se ovaj problem ispoljava kroz injenicu da se danas ni u jednoj dravi ne moe tvrditi da su joj mjesta i objekti javnog i masovnog okupljanja sigurna. To se odnosi na aerodrome, podzemne eljeznice, autobusne i eljeznike kolodvore, crkve i damije, kina i kazalita, trgove i slino.Epidemije Do polovice 19. stoljea zarazne su akutne bolesti harale cijelim svijetom i desetkovale stanovnitvo. Tada su svojim otkriem velikani mikrobiologije Louis Pasteur i Robert Koch utrli put saznanju da su zarazne klice uzronici zaraznih bolesti i da se izbijanje tih bolesti moe sprijeiti cijepljenjem. Time je poelo suzbijanje velikih zaraznih epidemija te je bio jedan od razloga naglom porastu broja stanovnika. Skoro istovremeno shvatilo se znaenje ureenja javnih sanitarnih ureaja, to je smanjilo mogunost epidemijskog irenja zaraznih bolesti, najvie crijevnih zaraza. Sljedei veliki korak bila je mogunost lijeenja zaraznih bolesti zahvaljujui Flemingovom otkriu penicilina u prvoj polovini 20. stoljea, ime poinje era antibiotika.

Ipak, s ta tri koraka - masovnim cijepljenjem, podizanjem higijensko - sanitarnog zdravstvenog standarda, antimikrobnim lijekovima - nije doao kraj zaraznim bolestima. Obuzdalo ih se u bogatim i zato razvijenim zemljama, ali u siromanim i zato nerazvijenim zemljama one su i dalje prvi problem zdravlja. Jer, masovno cijepljenje zahtijeva vrhunsku organizaciju socijalne medicine, proizvodnja antibiotika - skupu i tehnoloki naprednu farmaceutsku industriju, javna sanitacija - brojne strunjake i velike investicije. Dodatno, potrebna je primjerena opa kultura stanovnitva i kontinuiran zdravstveni odgoj.

Razvoj uspjenih antibakterijskih lijekova i cjepiva znatno je smanjio epidemije i pandemije izazvane bakterijama, no i ne potpuno sprijeene. Na primjer jo uvijek su poznate epidemije malarije (cca 300 ljudi dnevno umre od malarije), tuberkuloze, crijevnih zaraza kao to su tifus, difterija i sl. No ipak zbog bitnog i znakovitog smanjenja bakterijskih epidemija s jedne strane te stvaranja uvjeta za otkrivanje novih virusa i njihove mutacije (sjea prauma, mijeanje ivotinjskih vrsta, laboratorijski eksperimenti i dr.) u prvi plan izlaze virusne infekcije i epidemije.

injenica je da su epidemije svojstvene siromanim koji nemaju novac za lijekove, a niti higijensko-epidemioloke uvjete za njihovo spreavanje i njihovo suzbijanje, no danas se smatra da su epidemije i meu bogatima i te kako mogue, a njihova bi pojava u bogatim dravama izazvale katastrofalne ekonomsko-socijalne posljedice koje bi drastino smanjile uspjenost higijensko-epidemiolokih mjera, posebno meu siromanijim slojevima drutva. Razlozi su slijedei:

1. Jo uvijek postoji dovoljan broj zaraznih bolesti koje mogu izazvati epidemije (kuga, velike boginje, gripe i dr.)

2. Bogatija su drutva senzibilnija na ovakove ugroze i potrebno je neusporedivo manje rtava da se izazove strah, panika pa i histerija te ako drutvo (drava) nije spremno mogue je nastanak katastrofe

3. Ne postoji tako bogata drava koja bi u zalihama imala cjepiva i lijekova za sve svoje puanstvo, zbog ega je mogua izgledna borba za njihovu pribavu, a to znai i socijalni nemiri naruavanje sigurnosti

4. Kad nastupaju epidemije, ponekad i samo prijetnja epidemijom, granice se zatvaraju, a farmaceutska industrija rade za nacije ili pak za bogate i monije zbog ega su mogue i regionalne, pa i svjetske nesigurnosti (SAD je otkupio 12 najveih svjetskih farmaceutskih industrija da za njihove potrebe pripreme cca 200 000 000 cjeopiva protiv velikih boginja)

Poradi navedenog bioloko oruje i svi bioloki agensi su realna opasnost za svjetski mir i napredak.

Hrvatska se po svojim ekonomskim, civilizacijskim i kulturnim obiljejima moe uvrstiti u granini dio skupine razvijenih zemalja. Kao takva, ona nema problema s veim brojem zaraznih bolesti, ak je broj oboljelih od njih u padu. Ako bi socijalno-ekonomsko-zdravstveni standard ostao kao i danas, u nadolazeim desetljeima stanje sa zaraznim bolestima bilo bi sve povoljnije. No, ako bi preventivno-sanitarno-higijenske prilike postale nepovoljnije, stanje sa zaraznim bolestima poelo bi se vraati u prolost, u prilike kao to su u nerazvijenim siromanim zemljama. Osnovni su preduvjet da do toga ne doe solidni gospodarski temelji i zadovoljavajua opa i zdravstvena kultura stanovnitva.

Mine

Od kraja drugog svjetskog rata u svijetu je poloeno 400 milijuna kopnenih mina. Procjene o broju do danas zaostalih kopnenih mina kreu se izmeu 84 i 200 milijuna u 64 zemlje svijeta. Neke od tih mina potjeu iz drugog svjetskog rata, a oko 65 milijuna potjee iz oruanih sukoba voenih izmeu 1978. i 1995. godine. To znai da je veliki dio mina danas jo uvijek ispravan, aktivan i opasan. Veina zaostalih mina potjee iz nemeunarodnih oruanih sukoba, dakle najeeg tipa sukoba, sa svim znaajkama uporabe mina u takvom tipu sukoba. Od ukupnog broja zaostalih mina barem 75 % su teko pronalazive i za civile naroito opasne protupjeake mine. Sedam najugroenijih zemalja svijeta jesu Afganistan, Angola, Bosna i Hercegovina, Irak, Kamboda i Mozambik. To su zemlje stupnja opasnosti 0, dakle zemlje u kojima broj mina iznosi nekoliko pa i deset milijuna, u kojima mine izazivaju najvei broj incidenata s najvie rtava, u kojima mine predstavljaju ozbiljnu aktualnu ili potencijalnu opasnost za dnevne djelatnosti stanovnitva. Broj poloenih i zaostalih mina u Hrvatskoj predmet je razliitih procjena. Koliko je mina stvarno poloeno nije mogue razvidjeti iz dokumentacije snaga koje su poloile, jer evidencija nije redovito voena ili je u nekim sluajevima propala u bojnim djelovanjima. Za minski rat u Hrvatskoj procjenjuje se da je imao najvii tempo polaganja mina u bilo kojem oruanom sukobu poslije 1945. godine tako da procjene variraju od 50000 do 60000 mina poloenih tjedno u razdobljima najjaih aktivnosti. tete od mina poloenih u ratu u Hrvatskoj su viestruke i dobrim djelom nerazluive od ukupnih ratnih teta proizalih iz drugih uzroka. Uz nemale trokove medicinske i socijalne skrbi za rtve mina, to su izravne tete od eksplozija mina, neizravne tete zbog nemogunosti koritenja zemljitem i infrastrukturom te dakako trokovi razminiranja te popravka infrastrukture. Neizravne tete zbog nemogunosti koritenja zemljitem i infrastrukturom imaju mikroekonomski i makroekonomski aspekt. Iako minirana podruja u Hrvatskoj lee izvan glavnih smjerova kretanja turista, ne treba podcijeniti mogunost incidenta na relativno slabije posjeenim, ali turistiki ipak atraktivnim podrujima u obalnom zaleu.

Migracije stanovnitva

Migracije su potkraj 20. stoljea u gotovo svim krajevima svijeta, a posebno prema visoko razvijenim podrujima poprimile dimenzije koje su poele utjecati na sigurnost pojedinih zemalja. Naime, poetkom 90-tih godina prolog stoljea cijeli svijet suoio se s pojavom velikog imigracijskog vala stanovnitva.

Kako su visoko razvijene zemlje Sjevernog Atlantika poele regulirati meunarodnu migraciju, njihova kvalitativna i kvantitativna ogranienja (restrikcije ulaska u zemlju stvorila su mogunost za nezakonit ulazak, boravak ili zapoljavanje emigranata. Meutim, takvo objanjenje uzroka migracija bilo bi pojednostavljeno jer se fokusira samo na jednu stranu - odredite zemlje, ne analizirajui uzroke u zemlji polazita, a ujedno i same porive u svakom ovjeku koji se odluuje na ovaj put u neizvjesnost. Stoga je jasno da je meunarodna migracija ukljuujui i milijune emigranata irom svijeta, postala glavni uzrok i efekt novog meunarodnog poremeaja i vlade zapadnih demokracija trae put da preveniraju takvo migriranje.

Po svom geostratekom poloaju Republika Hrvatska se nalazi uzdu smjera migracijskih kretanja osoba iz istonoeuropskih i azijskih zemalja, na tzv. balkanskoj ruti. Kao i druge europske zemlje i Republika Hrvatska je suoena s porastom broja nezakonitih migracija, posebice zbog svog geografskog poloaja, turistike orijentacije i otvorenosti granica, a obnovom i razvojem gospodarstva postaje privlana zemlja za ekonomsku migraciju koju neizbjeno prati crno trite rada. Danas je posve jasno da migracije donose veliku drutvenu opasnost, uslijed ega je ugroen svekoliki sustav sigurnosti jer su za navedeni problem vezani razni oblici vie ili manje drutveno kanjivi, od manjih prekraja, moguih zaraza od raznih bolesti te tekih kaznenih djela. Osim sigurnosnog aspekta, migracije mogu takoer utjecati na diplomatske i bilateralne odnose meu dravama.

S druge pak strane sve ee i jae uje se i druga strana prie o migraciji, onoj visokokolovanog profila migranata. Poznata je injenica da SAD godinje prime lijenika dovoljno za cijelu Kaliforniju, ako se zna podatak da je minimalna cijena kolovanja lijenika cca 120 000 EUR-a onda je vrlo jednostavna raunica koliko bogata drava postaje jo bogatija, a siromana jo siromanija i to za uloeni novac kao i za broj lijenika po glavi stanovnika, sve to znai jo manji higijensko-epidemioloki standard.

Sve je zatupljenija migracija visokokolskog kadra, a ona se bazira na injenici da se lake i ee angairaju: kolovaniji, inteligentniji, imuniji, sposobniji te odvaniji i hrabriji, a to konkretno znai da se radi o genetsko kvalitetnijem ljudskom materijalu.

Organizirani kriminal

U studijama mnogih analitiara diljem svijeta organizirani kriminal (domai i meunarodni) je najvea opasnost dananjice. Pri tome se primarno misli na trgovinu drogom i trgovinu ljudima te trgovinu rijetkim biljnim i ivotinjskim vrstama, to donosi golemu financijsku dobit, a time i golemu mo (rije je o stotinama milijardi dolara).

Takve organizacije se razvijaju daleko bre nego to se to dogaalo s legalnim svijetom, u svim njegovim dimenzijama (tehnolokim, industrijskim, civilizacijskim). irenjem sve naprednijih tehnologija irom svijeta, one su naravno bile ukljuene i u sve pore kriminala. Tu mislimo na olakano kretanje, mogunost da se u kratko vrijeme doe u bilo koji dio svijeta, prenese bilo koja mogunost stvorena tehnolokim napretkom, ali isto tako i da se kao takva zlouporabi.

Uporabom suvremenih metoda za uzgoj droga (razliite mogunosti navodnjavanja, genetike kontrole uzgoja itd.), droga se moe uzgajati i u krajevima i uvjetima u kojima to prije nije bilo mogue. Kriminal je omeen zakonima, a zakone donose drave. Politike promjene na lokalnoj, dravnoj i meudravnim razinama donose nove mogunosti - kao to su trgovina otrovnim, opasnim (neeljenim) otpadom, CFC-ima (klorofluorougljikovodicima) i ostalim opasnim supstancama - ali i prepreke odnosno izazov za organizirani kriminal. U poetku, kad neka od uglavnom siromanih zemalja, zamiri na pranje novca ili prihvaanje bogatih kriminalaca (pruanjem azila), ini se da je na pragu raja. Organizirani i meunarodni kriminal da bi opstao, neprestano se prilagoava promjenama u drutvu. Pritom siromane zemlje postaju ranjive, kao npr. zemlje nastale na teritoriju biveg Sovjetskog Saveza; raspad Jugoslavije i rat na tim podrujima, siromatvo u Aziji i besparica u Rusiji, sve to stvara povoljne uvjete i trite za ilegalne imigracije.

Organizirani kriminal utjee i na svjetsku ekonomiju. Trita se otvaraju i zatvaraju. Nema vie potreba za ilegalnim unoenjem oruja na teritorij bive Jugoslavije, ali raste mogunost za trgovinu s Kinom, npr. i unoenjem narkotika iz tog dijela svijeta. Uspjene mjere protiv organiziranog kriminala mogu ponekad imati neoekivane uinke. Uspjenost amerikih policajaca protiv kartela u Peruu i Boliviji, npr. pomakla je narko trgovinu prema Meksiku, znai jo blie SAD. S druge strane pritisci na ameriku i talijansku mafiju doveli su do njihovog slabljenja, ali i jo vee zatvorenosti i opreznosti.

Za Republiku Hrvatske veu se problemi ilegalne imigracije, trgovina 'bijelim robljem' i krijumarenje drogom. Naime, EU smatra da sve to prolazi kroz Balkan, zavri na ulicama EU, sa posljedicama po njihove vojne i politike strukture, kao i po njihove financijske investicije u tom podruju, rekao je ministar unutranjih poslova Velike Britanije David Blunkett.

Suvremeni terorizam

Terorizam je jedan od najveih prijetnji meunarodnoj, regionalnoj i dravnoj sigurnosti te je u svojoj biti bio i ostao nasilje. Meutim, ne bilo kakvo ve instrumentalizirano odnosno ciljno nasilje. Odnosno on nije klasini delikt nasilja koji obino karakterizira nepromiljenost ve promiljeni oblik racionalnog kriminala koji se rukovodi analizom (slino drugim pojavnim oblicima npr. organiziranim kriminalom). Njihove su djelatnosti promiljene i usmjerene su prema izazivanju straha i osjeaja nesigurnosti. Za razliku od ostalih kriminalnih djela koja nastoje ostati prikrivenima, terorizam u jednom svom dijelu za svoju potvrdu trai publiku. Nadalje, napad koji se dogodio na SAD-e 11. rujna 2001. u kojem je ivot izgubilo nekoliko tisua ljudi, vie nego prethodni napadi je upozorio na nove okolnosti u fenomenu terorizma (nain napada, broj rtava i bezobzirnost). Stoga se smatra da su teroristiki napadi zadnjih godina izmijenili svoj karakter koji je postao potpuno neosjetljiv na svaku represiju i kao takav je postao opasnost za veinu nedunih ljudi uglavnom veu nego to je ona prije bila. Raznovrsnost potencijalnih metoda i sredstava primjene teroristikih organizacija oteava organizaciju postojeih resursa za borbu protiv terorizma te zajednici postavlja imperativ kvalitetnijih nominativnih i provedbenih mehanizama namijenjenih borbi protiv terorizma. Premda izmeu teroristikih organizacija razliitih profila postoje brojne razliitosti u veliini, metodama, djelovanju, tehnikama racionalizacije napada, sredstvima itd. mogue je i za njih postaviti zajednika obiljeja kada se radi o motivima njihova djelovanja. Pritom treba razlikovati racionalnu od psiholoke i kulturne motivacije. Planirajui napade , teroristi uvijek vode brigu o sredstvima za postizanje ciljeva i ciljevima koje ele postii odnosno na minimalnim inputima i maksimalnim outpitima. Psiholoka motivacija terorista proizlazi iz njihova nezadovoljstva svojim ivotom i vrstim vjerovanjem da pripadanjem skupini mogu ostvariti svoju funkciju u ovom ivotu te moemo govoriti o ovjeku koji je terorist iz uvjerenja. Poradi toga i ne osjeaju grinju savjesti nakon poinjenog djela i manje-vie im je svejedno kakva e im biti njihova sudbina.3. ta su to i koje su antropogene ugroze? Zato terorizam spada u antropogene ugroze?

ODGOVOR: Antropogene ugroze u koje, pored ratnog djelovanja koje bi trebalo biti obraeno posebnom studijom u sklopu Strategije oruane obrane, spadaju sve ugroze izazvane ljudskim djelovanjem ili pak ugrozom proizalom iz objekata koje je za svoju svrhu izgradio ovjek. To su prije svega tehnike i tehnoloke nesree na industrijskim i energetskim postrojenjima, nesree u transportu roba i putnika kopnom, morem i zrakom, uruavanje stambenih zgrada i dr.

Zakljuno, ako suvremeni pojam drave, dravnosti i nacionalnog interesa kao presumpcije postojanja i opstanka drave polazi od injenice da drava i nacija mora suvereno gospodariti s elementima ivotnog okruja kao to su infrastruktura, financije, privreda, prirodni okoli i dr., onda antropogene ugroze same po sebi nanose neprocjenjive tete dravi, a ako su one meta, sredstvo ili pak cilj terorizma, onda se sa sigurnou moe govoriti da je drava u ratnom stanju u kojem je njezina suverenost shvaena na taj suvremeni nain ivotno ugroena.

4. Definirati sigurnost. Objasniti razliku izmeu individualne i kolektivne sigurnosti te lokalne i globalne sigurnosti.

OGOVOR: Rije sigurnost potjee od latinske rijei securitas, -atis, to doslovno znai sigurnost (odnosno securus, lat. = siguran, bezbrian, pouzdan, neustraiv; stalan, uvjeren, vrst; zatien; nepromjenjiv, odan, istinit). Sigurnost je danas jedno od najvanijih, najsloenijih i najosjetljivijih drutvenih, ivotnih i politikih pitanja, i jedan je od osnovnih uvjeta ivota uope, odnosno svakog ivog bia pojedinano i svih zajedno. Ona je uvjet i za odranje svake ivotne zajednice. Bez potrebnog stupnja sigurnosti, to prije svega podrazumijeva odgovarajua konstitucijska svojstva i zatitnu i obrambenu sposobnost, nijedno ivo bie i nijedna zajednica ivih bia ne bi se mogli odrati u ivotu.Individualna sigurnost je ona koju pojedinano i samostalno ostvaruju iva bia, posebno ljudi, pravni subjekti (poduzea, razne organizacije ) i drave.

Kolektivna sigurnosti je postojanje ugroenosti kojima se jedinka, pojedinac, pojedini subjekt ne moe uspjeno oduprijeti i nadvladati ih, te da neke ugroenosti ugroavaju vie jedinki, vie subjekata ili vie drava, nuno je njihovo zajedniko djelovanje u zatiti i obrani odnosno u ostvarivanju sigurnosti. Kolektivna sigurnost nije samo potreba ljudi i njihovih zajednica. Ona je potreba svih ivih bia, koja imaju zajednikog neprijatelja (nosioca ugroavanja). Prema tome, ostvarivanje individualne i kolektivne sigurnosti je nunost i prirodna potreba ivih bia, a kod ljudi i njihovih zajednica i prirodno, neotuivo pravo. Sigurnost je uvijek vezana za stanje i uvjete na nekom prostoru, odnosno za neki prirodni ili drutveni organizam (bie i bie) na odreenom prostoru. To moe biti npr. lokalna zajednica, pokrajina, drava, zajednica drava, meunarodna ili svjetska zajednica (OUN), odnosno regija, kontinent, Planet ili Svemir. Podjela sigurnosti prema prostornom obuhvatu podrazumijeva da se radi barem o dva prostora/lokaliteta, od kojih je jedan dio drugoga. Sigurnost onog ueg lokaliteta je lokalna, a onoga irega, u odnosu na ui, je globalna. Sigurnost drave je globalna u odnosu na sigurnost njenih pokrajina, gradova i drugih naselja. Ali sigurnost drave u odnosu na sigurnost zajednice drava ili kontinenta je lokalna, kao to je lokalna i sigurnost kontinenta u odnosu na globalnu sigurnost Planeta. I sigurnost Planeta je lokalna prema globalnoj sigurnosti Svemira (svemirskoj sigurnosti). Prema tome, obuhvat lokalne i globalne sigurnosti je relativan (ono to je prema neemu globalno, prema drugome je lokalno), pa je u uporabi ovih pojmova uvijek potrebno naglasiti/odrediti o kojem opsegu/stupnju globalnog/lokalnog obuhvata se radi.

Globalna sigurnost ne mora obuhvatiti sve aspekte ili podruja sigurnosti, ali mora obuhvatiti one koji su egzistencijalni, kojima se osigurava postojanje i opstanak globalnog bia, odnosno drutvene zajednice na odreenom prostoru. Globalna sigurnost je vezana za postojanje globalne ugroenosti. To je ona ugroenost, koja istovremeno ugroava globalno bie odnosno globalni prostor i svaki njegov dio. Ako je uspostavljena globalna sigurnost nekog globalnog bia odnosno globalnog prostora, to znai da postoji egzistencijalna sigurnost za bie u cjelini (to ne znai i za svaki njegov dio) u odnosu na poznate ugroenosti globalnog karaktera. Lokalna sigurnost uspostavlja se u odnosu na ugroenosti lokalnog dometa/opsega, dakle, ugroenosti koje ne mogu ugroziti globalno bie. Ako se na nekom malom prostoru pojavi izvor ugroavanja, koji prijeti itavoj dravi ili kontinentu (kao to je, primjerice, bila eksplozija reaktora u Nuklearnoj elektrinoj centrali u ernobilu), radi se o pojavi globalne ugroenosti, koja dovodi u pitanje globalnu sigurnost (u sluaju ernobila radilo se o globalnoj sigurnosti Europe).

Polazei od ranije navedenih definicija sigurnosti, globalna sigurnost se moe definirati kao ope stanje i stupanj otpornosti globalnog bia/prostora na sve, i njegove zatienosti od svih, a posebno ugroenosti i opasnosti globalnog, egzistencijalnog karaktera, koji osiguravaju postojanje i normalno ostvarivanje svih ivotnih funkcija.5. Definirati sigurnost. Objasniti nacionalnu i meunarodnu sigurnost te opu i posebnu sigurnost.

ODGOVOR: Rije sigurnost potjee od latinske rijei securitas, -atis, to doslovno znai sigurnost (odnosno securus, lat. = siguran, bezbrian, pouzdan, neustraiv; stalan, uvjeren, vrst; zatien; nepromjenjiv, odan, istinit). Sigurnost je danas jedno od najvanijih, najsloenijih i najosjetljivijih drutvenih, ivotnih i politikih pitanja, i jedan je od osnovnih uvjeta ivota uope, odnosno svakog ivog bia pojedinano i svih zajedno. Ona je uvjet i za odranje svake ivotne zajednice. Bez potrebnog stupnja sigurnosti, to prije svega podrazumijeva odgovarajua konstitucijska svojstva i zatitnu i obrambenu sposobnost, nijedno ivo bie i nijedna zajednica ivih bia ne bi se mogli odrati u ivotu.U podjeli sigurnosti na nacionalnu i meunarodnu prva predstavlja poseban vid individualne, a druga poseban vid kolektivne sigurnosti.

Nacionalna sigurnost podrazumijeva unutarnju i vanjsku sigurnost drave, odnosno sigurnost drave u odnosu na vanjske i unutarnje opasnosti i ugroenosti. Radi se o globalnoj sigurnosti, koja osigurava opstanak i normalno djelovanje drave sa svim elementima njene nezavisnosti, slobode i teritorijalne cjelovitosti te ustavnog poretka (ukljuujui sve mogunosti njegove demokratske promjene i razvoja).

Meunarodna sigurnost se moe promatrati (i ostvarivati) kao regionalna (s razliitim opsezima regionalnosti) i kao svjetska. U oba sluaja se radi o globalnoj sigurnosti, dakle o uvjetima koji osiguravaju mir, slobodu, nezavisnost, teritorijalni integritet i slobodno djelovanje drava u skladu s opim dostignuima ljudske zajednice (u suvremenim uvjetima to znai u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda). U skladu s tim se na odgovarajuim razinama meunarodnog organiziranja stvaraju odgovarajui sustavi (meunarodne) sigurnosti, koji se, u pravilu, sastoje od zajednikih i posebnih (nacionalnih) komponenti.Sigurnost se moe promatrati kao opa i posebna. Kada ona obuhvaa stanje sigurnosti u cjelini, tj. svih subjekata i struktura, odnosno svih vrijednosti, onda se radi o opoj sigurnosti, a kada se odnosi samo na neko podruje djelatnosti ili dio drutvene/dravne cjeline, ili na neku od drutvenih vrijednosti, onda je u pitanju posebna (granska) sigurnost. Dakle, opa sigurnost je sigurnost svih i svega u odnosu na sve ugroenosti i opasnosti, koje im prijete ili mogu zaprijetiti. Tako se moe govoriti o opoj sigurnosti ovjeka, drave, ljudske zajednice, svijeta, Planete, Svemira Opa sigurnost nije samo skup svih posebnih sigurnosti u nekoj sredini, nego i vii oblik sigurnosti, jer obuhvaa aspekte koje posebna sigurnost ne moe obuhvatiti. Posebna sigurnost, kao dio ope, javlja se kao politika, ekonomska, vojna, prometna, socijalna, pravna ekoloka sigurnost. U okviru ope sigurnosti ljudske zajednice moe se govoriti i o sigurnosti svjetskog poretka, svjetskog gospodarskog sustava, sigurnosti biljnog i ivotinjskog svijeta odnosno eko-sustava itd. Meutim, i posebna sigurnost ima obiljeja ope sigurnosti: ona je ustvari opa sigurnost u nekom podruju drutvenog ivota, organiziranja, rada i sl., jer obuhvaa sva pitanja i aspekte sigurnosti u tom podruju.

6. Definirati sigurnost . Objasniti ta znai pojam ivotno okruje. Koji su elementi ivotnog okruja.

ODGOVOR: Rije sigurnost potjee od latinske rijei securitas, -atis, to doslovno znai sigurnost (odnosno securus, lat. = siguran, bezbrian, pouzdan, neustraiv; stalan, uvjeren, vrst; zatien; nepromjenjiv, odan, istinit). Sigurnost je danas jedno od najvanijih, najsloenijih i najosjetljivijih drutvenih, ivotnih i politikih pitanja, i jedan je od osnovnih uvjeta ivota uope, odnosno svakog ivog bia pojedinano i svih zajedno. Ona je uvjet i za odranje svake ivotne zajednice. Bez potrebnog stupnja sigurnosti, to prije svega podrazumijeva odgovarajua konstitucijska svojstva i zatitnu i obrambenu sposobnost, nijedno ivo bie i nijedna zajednica ivih bia ne bi se mogli odrati u ivotu.7. Objasniti ta su i koji su novi oblici ugroza. Detaljnije objasni proizvodnju i prodaju narkotika.

ODGOVOR: Novi oblici ugroza: Proizvodnja i prodaja narkotika, korupcija, pranje novca, krivotvorenje novca, trgovanja ljudima, trgovina orujem i orujem za masovno unitavanje, epidemije, mine, migracije stanovnitva.

Proizvodnja i prodaja narkotika

Droga se posljednjih godina naglo iri, hara poput epidemije i kuge, opasno prijeti, agresivno ugroava i sve vie uzima maha meu mladiima i djevojkama, pa ak i djecom. Procjenjuje se da u svijetu ima gotovo 200 milijuna ovisnika, a u Republici Hrvatskoj samo broj heroinskih ovisnika dosegao je brojku od 20.000, mahom u dobi izmeu 15 i 20 godina ivota. Meu njima zabiljeena su ak i djeca od samo 11 godina.

Meu najvanije posljedice mogli bismo izdvojiti slijedee: zdravstvene (psihika i fizika oteenja organizma, rizik od zaraznih bolesti), ekonomske (ilegalno trite i trokovi lijeenja), socijalne (poremeaji u ponaanju, neizvravanje obaveza, negativan stav drutva), etike (ogranienje slobodne volje pojedinca u nekim sluajevima predstavlja nunost), zakonske (zbog naruenog stanja svijesti prouzroene su mnoge prometne nesree, ugroza ivota i imovine, naruavanje javnog reda i mira i sl.)

Namjerno zanemarujui posljedice koje droge ostavljaju na zdravstveno stanje, treba istaknuti i onu drutvenu dimenziju ne manje bitnu, kako bi nastavili sudjelovati u zajednici. Naime, kada je netko registrirani narkoman, lijeen i "vraen" u drutvo ostaje ona dilema obitelji i okoline da li je to konano i koliko se moe vjerovati osobi koja je ve jednom pokleknula, dakle; kako e reagirati na pojavu problema i neslaganja sa obitelji i okolinom.

8. Objasniti ta su i koji su novi oblici ugroza. Detaljnije objasni korupciju.ODGOVOR: Novi oblici ugroza: Proizvodnja i prodaja narkotika, korupcija, pranje novca, krivotvorenje novca, trgovanja ljudima, trgovina orujem i orujem za masovno unitavanje, epidemije, mine, migracije stanovnitva.

Korupcija

Korupcijom se smatra svaki oblik zlouporabe javne ovlasti radi osobnog dobitka. Takvo je odreenje iroko i pokriva velik krug pojava. Korumpiranom se smatra svaka slubena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada zanemari opi interes koji je duna tititi s obzirom na poloaj i ovlasti koje su joj povjerene. Isto tako korupcijom se smatra i kada graanin nudi ili pristaje na davanje zatraenog mita. Korupcija se pojavljuje u gotovo svim podrujima ivota i djelovanja, od javnih institucija, preko politike, do gospodarstva i poslovanja s inozemstvom.

Pojavom modernog i demokratskog drutva sve se vie istie sustavna disfunkcionalnost korupcije. Ona se ne smatra samo moralno tetnom ve jednim od uzroka neuinkovitosti drave. Korupcija je dakle ponaanje koje je devijacija od normalnog obavljanja javne dunosti radi osobne (ili druge: obiteljske, porodine, privatne klike, interesne grupe) koristi, ona je krenje normi radi ostvarenja osobnog interesa. To ukljuuje djelatnosti kao to su podmiivanje (primanje novca ili druge beneficije ime se utjee na odluku javne vlasti), nepotizam (patronaa i primjenjivanje askriptivnih ili porodinih kriterija u odluivanju o javnoj stvari) te zloupotreba poloaja za osobnu korist (ilegalno koritenje javnog dobra, usluge ili druge gratifikacije)9. Objasniti ta su i koji su novi oblici ugroza. Detaljnije objasni pranje novca.


Pranje novca

Postoje nekoliko zajednikih faktora za pranje novca. Prvo pravilo je da vlasnitvo i poreklo moraju biti sakriveni. Drugo podrazumijeva da novac mora promijeniti oblik (faza polaganja nezakonita se sredstva ulaganjem nastoje ubaciti u legalni sustav najlake otkrivanje i detekcija). Niko ne pere novce da bi od tri miliona dolara u banknotama od 20 dolara na kraju dobio tri miliona dolara u banknotama od 20 dolara. Zato se gotovina pretvara u bankovne raune, skupe slike, luksuzne vile, automobile, zemlju, ekove... Amerike vlasti su prije nekoliko godina utvrdile, recimo, da su novci prani preko rauna otvorenih na ime Merilin Monro, Me Vest, Abrahama Linkolna... Promjena oblika, kad je rije o ogromnim iznosima gotovine, znai i smanjenje obima. Tree, trag koji ostaje iza novca mora biti nejasan (faza leanja i oplemenjivanja put prikrivanja traga pravom izvoru, sredstva se prebacuju s rauna na raun i transformiraju iz jednog oblika u drugi). Cilj itave operacije je propao ako neko moe ui u trag novcima od poetka do kraja. Recimo, otvori se tvrtka ili banka na Cipru i tamo poloi svoj ilegalno zaraen novac. Uz pomo dobrih veza, prebaci se novce u Roitterdam, na raun brodske tvrtke registrirane u Panami sa sjeditem u Djevianskim otocima. Odatle se poalje u Singapur, na raun osiguravajueg drutva registriranog u Lihtentajnu sa sjeditem na Ajsl of Men, odakle novci idu na raun graevinske kompanije registrirane u Hong Kong-u koja radi u Monaku, a ima raun u Los Angeles, i tako bar etrdesetak puta. Spretni i brzi cijeli posao obave za manje od sata. Kao najteu detekciju predstavlja faza integracije koja nezakonita sredstva mjea sa zakonitim putem investicijskih fondova, fiktivnih poduzea.

10. Objasniti ta su i koji su novi oblici ugroza. Detaljnije objasni krivotvorenje novca.


Krivotvorenje novcaKrivotvorenje novca poznato je iz najstarijih vremena ljudskoga drutva i staro je koliko i robnonovana privreda. Rairenost pojave krivotvorenja novca kao univerzalnog platenog sredstva uvjetovana je nizom okolnosti koje objektivno stimuliraju porast krivotvorina. Potrebno je napomenuti da se radi o kriminalu koji je danas u ekspanziji, iza kojega stoje dobro organizirane skupine meunarodnih kriminalaca koje raspolau velikim kapitalom. No, i suvremeno zakonodavstvo u svim zemljama smatra krivotvorenje novca i raspaavanje lanog novca krivinim djelom koje se kanjava strogim kaznama. To je razumljivo i opravdano, jer se svaka drava eli zatititi od napada na pravnu sigurnost u pogledu najvanijih sredstava platnog prometa. Izradba lanog novca u pravilu se nikada ne ograniava na jednu zemlju, jer se krivotvori i u zemlji o ijem se novcu radi i u inozemstvu, a raspaava se u svim zemljama koje razmjenjuju dotine novanice. Krivotvorenjem novca ne bave se samo kriminalci u nastojanju da lanim novcem steknu protupravnu korist nego i politike ili urotnike skupine, tako da izradba lanog novca postaje i sredstvo politike borbe. Mogu to biti i vlade (politiki vrhovi) jedne zemlje koje krivotvorenjem novca druge zemlje namjeravaju izazvati promjene u dravi protiv koje djeluju. Krivotvorenje novca u tom je sluaju sredstvo vanjske politike.

Krivotvorine uspjeno tehniki ostvarene teko prepoznaju i strunjaci u bankama, a graani ih redovito primaju kao prave. Takve tiskarske postupke mogu primijeniti samo krivotvoritelji koji raspolau velikim poetnim kapitalom. Izradba krivotvorina organizira se na isti nain kao izradba originala, to znai da se za svaku vrstu tiska (visoka, ravna, duboka) i svaku boju, izrauju posebni klieji na osnovi fotoreprodukcija originalne novanice. Takve krivotvorine su vrlo opasne, budui da se teko razlikuju od originala, a razlike se ne mogu uoiti golim okom.

11. Objasniti ta su i koji su novi oblici ugroza. Detaljnije objasni trgovinu ljudima.


Trgovina ljudimaTrgovanje ljudima predstavlja vrbovanje, prijevoz, transfer, pruanje utoita i prihvat osoba pomou prijetnje, uporabe sile ili drugih oblika prinude, otmice, prijevare, zlouporabe ovlasti ili poloaja bespomonosti ili davanje ili primanje plaanja ili sredstava da bi se postigla privola osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, u svrhu izrabljivanja. Ekonomske i socijalne nejednakosti izmeu i unutar zemalja predstavlja moda najznaajniji uzrok trgovine ljudima.

Navedeno slovi kao jedan od najveih meunarodnih problema. Posljednjih je godina trgovanje ljudima, osobito enama i djecom zbog seksualnog iskoritavanja, doseglo alarmantne razmjere. Nekoliko stotina tisua ena, rtava trgovanja ljudima, godinje stie u Zapadnu Europu. Procjenjuje se da je godinja dobit od trgovanja enama zbog seksualnog iskoritavanja via od 12 milijardi amerikih dolara, a alosna je injenica da se i poetkom novoga tisuljea ljude koristi kao robove za rad u tvornicama, hotelima, restoranima, barovima, domainstvima Naime, trguje se ljudima poradi prisilne prostitucije, pornografije, seksualnog turizma i zabave, nezakonitog zapoljavanja, robovskog rada, prosjaenja, lanog usvajanja, lanog i prisilnog braka te trgovine ljudskim organima

Prilikom trgovanja ljudi kre se pravo na slobodu i dostojanstvo pojedinca, slobodu kretanja, pravo na odluivanje i izbor, jednakost meu ljudima, pravo na ivot, rad i obrazovanje te pravo na zdravlje. Stoga su mukarci najee rtve zbog prisilnog rada, ene zbog prostitucije, a djeca zbog prosjaenja i prodaje obiteljima bez djece te mukarci i ene i djeca mogu biti rtve zbog trgovanja ljudskim organima.

Trgovanje ljudima zahvaa Hrvatsku uglavnom kao tranzitnu zemlju, ali u manjoj mjeri i kao zemlju porijekla te odredita rtava trgovanja ljudima. S obzirom na meunarodni karakter problema, injenica je da je Hrvatska, prije svega, uz Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju jedan od bitnih tranzitnih pravaca, kojim se koriste krijumari

osoba pa tako i trgovci enama i djecom.

12. Objasniti ta su i koji su novi oblici ugroza. Detaljnije objasni trgovinu konvencionalnim orujem i s OMU.ODGOVOR: Novi oblici ugroza: Proizvodnja i prodaja narkotika, korupcija, pranje novca, krivotvorenje novca, trgovanja ljudima, trgovina orujem i orujem za masovno unitavanje, epidemije, mine, migracije stanovnitva.

Prema podacima Ujedinjenih naroda u svijetu postoji vie od 600 milijuna komada malog i lakog oruja. Od 49 veih sukoba, koji su se tijekom 1990-ih vodili diljem svijeta, 47 ih se vodilo uglavnom uz uporabu malog i lakog oruja. Procjenjuje se kako je ta kategorija oruja na globalnoj razini odgovorna za vie od pola milijuna ubijenih godinje, odnosno oko 300 000 stradalih u oruanim konfliktima i oko 200 000 rtava ubojstava i samoubojstava vatrenim orujem. Takvo oruje destabilizira regije, pokree i hrani oruane sukobe, ometa programe pomoi, potkopava mirovne napore, potie krenje ljudskih prava, ugroava razvoj, promovira kulturu nasilja, ini mnoge gradove nesigurnim bojinicama u kojima strada mnogo nedunih civila, sluajnih prolaznika. Problem irenja i trgovine malim orujem ozbiljan je problem u jugoistonoj Europi (SEE) koji raspiruje kriminal i nesigurnost. Podruje jugoistone Europe je prolo desetljee bila regija sukoba tako da je rasprostranjenost lakog naoruanja meu stanovnitvom velika. Takoer su periodi secesije i tranzicije u najveem dijelu spomenutog podruja ozbiljno otetili i reducirali administrativnu i policijsku kontrolu, dovodei do drastinog porasta organiziranog kriminala. Meutim, oevidan je zaostatak meunarodne zajednice u nastojanjima da se i takvo oruje i trgovina njime stavi pod mnogo stroi meunarodni, regionalni i dravni nadzor.

Nadalje, oruje za masovno unitavanje, koje je u posthladnoratovskom razdoblju bilo pomalo marginalizirano kao izvor ugroza, naglo dobiva ponovno na znaaju. Nuklearno, radioloko, kemijsko, bioloko i toksinsko oruje se poinje navoditi kao oruje koje e upotrijebiti teroristi ukoliko ele izazvati masovna stradavanja. Osim spominjanja dijelova Azije (Sjeverna Koreja, Pakistan i Indija) gdje se jo daje vjerojatnost uporabe nuklearnog oruja, gotovo da se vie ne spominju ratovi i vojske kao mogui korisnici NKB oruja, osim u sluaju nekog totalnog svjetskog sukoba u budunosti. Oruja za masovno unitavanje (OMU, engl. WMD) kao oruje terorista, pokrenulo je niz lokalnih, regionalnih i meunarodnih skupova na temu NKB oruja, ali i drugih, vrlo ozbiljnih i ambicioznih aktivnosti kao to je i Program neproliferacije OMU-a pod nazivom Weapons of Mass Destruction, Counter Proliferation Policy and Implementation Issues.

Stoga poveanje vjerojatnosti nabave i/ili proizvodnje RKB agensa, a samim time i poveanje mogunosti njihove uporabe kao sredstava (s orunim sustavima ili bez njih) u terorizmu, namee nunost smanjenja tih vjerojatnosti i mogunosti, a to je i glavna zadaa politike neproliferacije OMU-a.13. Objasniti ta su i koji su novi oblici ugroza. Detaljnije objasni epidemije bolesti ljudi i ivotinja.


Epidemije bolesti ljudi i ivotinjaDo polovice 19. stoljea zarazne su akutne bolesti harale cijelim svijetom i desetkovale stanovnitvo. Tada su svojim otkriem velikani mikrobiologije Louis Pasteur i Robert Koch utrli put saznanju da su zarazne klice uzronici zaraznih bolesti i da se izbijanje tih bolesti moe sprijeiti cijepljenjem. Time je poelo suzbijanje velikih zaraznih epidemija te je bio jedan od razloga naglom porastu broja stanovnika. Skoro istovremeno shvatilo se znaenje ureenja javnih sanitarnih ureaja, to je smanjilo mogunost epidemijskog irenja zaraznih bolesti, najvie crijevnih zaraza. Sljedei veliki korak bila je mogunost lijeenja zaraznih bolesti zahvaljujui Flemingovom otkriu penicilina u prvoj polovini 20. stoljea, ime poinje era antibiotika.

Ipak, s ta tri koraka - masovnim cijepljenjem, podizanjem higijensko - sanitarnog zdravstvenog standarda, antimikrobnim lijekovima - nije doao kraj zaraznim bolestima. Obuzdalo ih se u bogatim i zato razvijenim zemljama, ali u siromanim i zato nerazvijenim zemljama one su i dalje prvi problem zdravlja. Jer, masovno cijepljenje zahtijeva vrhunsku organizaciju socijalne medicine, proizvodnja antibiotika - skupu i tehnoloki naprednu farmaceutsku industriju, javna sanitacija - brojne strunjake i velike investicije. Dodatno, potrebna je primjerena opa kultura stanovnitva i kontinuiran zdravstveni odgoj.

Razvoj uspjenih antibakterijskih lijekova i cjepiva znatno je smanjio epidemije i pandemije izazvane bakterijama, no i ne potpuno sprijeene. Na primjer jo uvijek su poznate epidemije malarije (cca 300 ljudi dnevno umre od malarije), tuberkuloze, crijevnih zaraza kao to su tifus, difterija i sl. No ipak zbog bitnog i znakovitog smanjenja bakterijskih epidemija s jedne strane te stvaranja uvjeta za otkrivanje novih virusa i njihove mutacije (sjea prauma, mijeanje ivotinjskih vrsta, laboratorijski eksperimenti i dr.) u prvi plan izlaze virusne infekcije i epidemije.

14. Objasniti ta su i koji su novi oblici ugroza. Detaljnije objasni migracije stanovnitva.ODGOVOR: Novi oblici ugroza: Proizvodnja i prodaja narkotika, korupcija, pranje novca, krivotvorenje novca, trgovanja ljudima, trgovina orujem i orujem za masovno unitavanje, epidemije, mine, migracije stanovnitva.

Migracije stanovnitva

Migracije su potkraj 20. stoljea u gotovo svim krajevima svijeta, a posebno prema visoko razvijenim podrujima poprimile dimenzije koje su poele utjecati na sigurnost pojedinih zemalja. Naime, poetkom 90-tih godina prolog stoljea cijeli svijet suoio se s pojavom velikog imigracijskog vala stanovnitva.

Kako su visoko razvijene zemlje Sjevernog Atlantika poele regulirati meunarodnu migraciju, njihova kvalitativna i kvantitativna ogranienja (restrikcije ulaska u zemlju stvorila su mogunost za nezakonit ulazak, boravak ili zapoljavanje emigranata. Meutim, takvo objanjenje uzroka migracija bilo bi pojednostavljeno jer se fokusira samo na jednu stranu - odredite zemlje, ne analizirajui uzroke u zemlji polazita, a ujedno i same porive u svakom ovjeku koji se odluuje na ovaj put u neizvjesnost. Stoga je jasno da je meunarodna migracija ukljuujui i milijune emigranata irom svijeta, postala glavni uzrok i efekt novog meunarodnog poremeaja i vlade zapadnih demokracija trae put da preveniraju takvo migriranje.

Po svom geostratekom poloaju Republika Hrvatska se nalazi uzdu smjera migracijskih kretanja osoba iz istonoeuropskih i azijskih zemalja, na tzv. balkanskoj ruti. Kao i druge europske zemlje i Republika Hrvatska je suoena s porastom broja nezakonitih migracija, posebice zbog svog geografskog poloaja, turistike orijentacije i otvorenosti granica, a obnovom i razvojem gospodarstva postaje privlana zemlja za ekonomsku migraciju koju neizbjeno prati crno trite rada. Danas je posve jasno da migracije donose veliku drutvenu opasnost, uslijed ega je ugroen svekoliki sustav sigurnosti jer su za navedeni problem vezani razni oblici vie ili manje drutveno kanjivi, od manjih prekraja, moguih zaraza od raznih bolesti te tekih kaznenih djela. Osim sigurnosnog aspekta, migracije mogu takoer utjecati na diplomatske i bilateralne odnose meu dravama.

15. Objasniti ta su i koji su novi oblici ugroza. Detaljnije objasni organizirani kriminal.


Organizirani kriminal

U studijama mnogih analitiara diljem svijeta organizirani kriminal (domai i meunarodni) je najvea opasnost dananjice. Pri tome se primarno misli na trgovinu drogom i trgovinu ljudima te trgovinu rijetkim biljnim i ivotinjskim vrstama, to donosi golemu financijsku dobit, a time i golemu mo (rije je o stotinama milijardi dolara).

Takve organizacije se razvijaju daleko bre nego to se to dogaalo s legalnim svijetom, u svim njegovim dimenzijama (tehnolokim, industrijskim, civilizacijskim). irenjem sve naprednijih tehnologija irom svijeta, one su naravno bile ukljuene i u sve pore kriminala. Tu mislimo na olakano kretanje, mogunost da se u kratko vrijeme doe u bilo koji dio svijeta, prenese bilo koja mogunost stvorena tehnolokim napretkom, ali isto tako i da se kao takva zlouporabi.

Uporabom suvremenih metoda za uzgoj droga (razliite mogunosti navodnjavanja, genetike kontrole uzgoja itd.), droga se moe uzgajati i u krajevima i uvjetima u kojima to prije nije bilo mogue. Kriminal je omeen zakonima, a zakone donose drave. Politike promjene na lokalnoj, dravnoj i meudravnim razinama donose nove mogunosti - kao to su trgovina otrovnim, opasnim (neeljenim) otpadom, CFC-ima (klorofluorougljikovodicima) i ostalim opasnim supstancama - ali i prepreke odnosno izazov za organizirani kriminal. U poetku, kad neka od uglavnom siromanih zemalja, zamiri na pranje novca ili prihvaanje bogatih kriminalaca (pruanjem azila), ini se da je na pragu raja. Organizirani i meunarodni kriminal da bi opstao, neprestano se prilagoava promjenama u drutvu. Pritom siromane zemlje postaju ranjive, kao npr. zemlje nastale na teritoriju biveg Sovjetskog Saveza; raspad Jugoslavije i rat na tim podrujima, siromatvo u Aziji i besparica u Rusiji, sve to stvara povoljne uvjete i trite za ilegalne imigracije.

Organizirani kriminal utjee i na svjetsku ekonomiju. Trita se otvaraju i zatvaraju. Nema vie potreba za ilegalnim unoenjem oruja na teritorij bive Jugoslavije, ali raste mogunost za trgovinu s Kinom, npr. i unoenjem narkotika iz tog dijela svijeta. Uspjene mjere protiv organiziranog kriminala mogu ponekad imati neoekivane uinke. Uspjenost amerikih policajaca protiv kartela u Peruu i Boliviji, npr. pomakla je narko trgovinu prema Meksiku, znai jo blie SAD. S druge strane pritisci na ameriku i talijansku mafiju doveli su do njihovog slabljenja, ali i jo vee zatvorenosti i opreznosti.16. Objasniti ta su i koji su novi oblici ugroza. Detaljnije objasni pojam suvremenog terorizma.


Pojam suvremenog terorizma

Terorizam je jedan od najveih prijetnji meunarodnoj, regionalnoj i dravnoj sigurnosti te je u svojoj biti bio i ostao nasilje. Meutim, ne bilo kakvo ve instrumentalizirano odnosno ciljno nasilje. Odnosno on nije klasini delikt nasilja koji obino karakterizira nepromiljenost ve promiljeni oblik racionalnog kriminala koji se rukovodi analizom (slino drugim pojavnim oblicima npr. organiziranim kriminalom). Njihove su djelatnosti promiljene i usmjerene su prema izazivanju straha i osjeaja nesigurnosti. Za razliku od ostalih kriminalnih djela koja nastoje ostati prikrivenima, terorizam u jednom svom dijelu za svoju potvrdu trai publiku. Nadalje, napad koji se dogodio na SAD-e 11. rujna 2001. u kojem je ivot izgubilo nekoliko tisua ljudi, vie nego prethodni napadi je upozorio na nove okolnosti u fenomenu terorizma (nain napada, broj rtava i bezobzirnost). Stoga se smatra da su teroristiki napadi zadnjih godina izmijenili svoj karakter koji je postao potpuno neosjetljiv na svaku represiju i kao takav je postao opasnost za veinu nedunih ljudi uglavnom veu nego to je ona prije bila. Raznovrsnost potencijalnih metoda i sredstava primjene teroristikih organizacija oteava organizaciju postojeih resursa za borbu protiv terorizma te zajednici postavlja imperativ kvalitetnijih nominativnih i provedbenih mehanizama namijenjenih borbi protiv terorizma. Premda izmeu teroristikih organizacija razliitih profila postoje brojne razliitosti u veliini, metodama, djelovanju, tehnikama racionalizacije napada, sredstvima itd. mogue je i za njih postaviti zajednika obiljeja kada se radi o motivima njihova djelovanja. Pritom treba razlikovati racionalnu od psiholoke i kulturne motivacije. Planirajui napade , teroristi uvijek vode brigu o sredstvima za postizanje ciljeva i ciljevima koje ele postii odnosno na minimalnim inputima i maksimalnim outpitima. Psiholoka motivacija terorista proizlazi iz njihova nezadovoljstva svojim ivotom i vrstim vjerovanjem da pripadanjem skupini mogu ostvariti svoju funkciju u ovom ivotu te moemo govoriti o ovjeku koji je terorist iz uvjerenja. Poradi toga i ne osjeaju grinju savjesti nakon poinjenog djela i manje-vie im je svejedno kakva e im biti njihova sudbina. Isto tako negativna strana opeg tehnolokog napretka nesumnjivo se manifestira u poveanoj opasnosti iju je posljedicu sve tee odrediti. Ne treba meutim zanemariti injenicu da je opasnost od koritenja oruja za masovnog unitavanja u teroristike svrhe jo uvijek uglavnom potencijalna i da su teroristiki napadi koje bismo mogli nazivati suvremeni terorizam dosad bile iznimke.

17. Definicije terorizma. Objasni zato ne postoji univerzalno prihvaena definicija trorizma.

ODGOVOR: Terorizam je metoda ponavljanja nasilnog djelovanja koja uzrokuje zabrinutost i strah, upotrijebljena od strane tajnih pojedinaca, skupina ili dravnih uesnika, iz idiosinkratskih, kaznenih ili politikih razloga, kod koje za razliku od atentata izravne mete nasilja nisu glavne mete. Neposredne ljudske mete nasilja obino su izabrane nasumino (mete ovisno o prilici) ili selektivno (predstavnici ili simbolike mete) iz ciljane populacije te slue kao prenositelji poruka. Procesi komunikacije temeljeni na prijetnjama i nasilju, izmeu terorista (organizacija), (ugroenih) rtava i glavnih meta koriste se za manipuliranje glavnom metom (audicies), pretvarajui je u metu terora, metu zahtjeva, ili na metu obraanja panje, ovisno o tome da li se prvenstveno trai zastraivanje, prinuda ili propaganda.

Ne postojanje univerzalno prihvaene definicije

Zbog nedostatka preciznijeg objanjenja tog pojma. Ova nejasnoa djelomino je uzrokovana suvremenim medijima koji razliite dogaaje kao to su bombardiranje civilnih objekata, ubojstvo elnika drave, masakr civila od strane vojnih postrojbi ili trovanje proizvoda na policama trgovina tumae kao teroristika djela. Ustvari svaki neprihvatljiv in nasilja usmjeren protiv drutva esto se oznaava kao terorizam. Takoer pojmovno neoblikovanje terorizma onemoguuje djelovanje protiv terorizma jer ne znamo protiv ega se borimo.

18. Objasniti definicije terorizma. Detaljnije objasniti uzroke terorizma

ODGOVOR:

Uzroci terorizma

S obzirom da ljudsko drutvo nije homogeno, da u njemu postoje pojedinci i grupe s razliitim psihikim, emocionalnim, vrijednosnim, karakternim i drugim osobinama te s razliitim drutvenim i materijalnim poloajem, logino je da se u njih oblikuju razliiti interesi i ciljevi i da oni pribjegavaju razliitim, a neki i najdrastinijim sredstvima i metodama njihova ostvarivanja. U oblikovanju svojih interesa i ciljeva i odnosa prema pitanju njihova ostvarivanja djeluju razliiti initelji - objektivni i subjektivni. Neki od njih su nerazdvojno vezani s izvorima terorizma. Terorizam i teroristi dolaze iz svih drutvenih slojeva, svih kultura, svih socijalnih kategorija i sa cjelokupnom lepezom motiva i ciljeva od politikih do ekonomskih. Razlike u materijalnom poloaju ljudi, naroda i drava u suvremenom svijetu su ogromne. To ne bi bio toliki problem kad bi svi ljudi ivjeli iznad stupnja pukog biolokog preivljavanja, kada bi mogli zadovoljavati svoje osnovne ivotne i socijalne potrebe. No stanje je sasvim drugaije. Preko 800 milijuna ljudi u svijetu gladuje. To nisu samo ljudi u nerazvijenim krajevima (zemljama u razvoju, siromanim zemljama, treem svijetu), nego i znatan broj ljudi u visokorazvijenim, bogatim zemljama. Oni to stanje doivljavaju kao nasilje bogatih i kao najvii stupanj ugroenosti (egzistencijalna ugroenost). Ljudi i narodi u takvom poloaju ele korijenite socijalne i gospodarske promjene u svjetskim i nacionalnim okvirima i oni se za njih zalau. Neki od njih vide izlaz odnosno mogunost ostvarenja svojih interesa primjenom nasilja. I dokle god u svijetu bude postojala tako drastina podjela na bogate i siromane, na gladne i one koji se kupaju u izobilju, javljat e se i drutvene grupe, koje e traiti izlaz u terorizmu19. Objasniti definicije terorizma. Detaljnije objasniti teroristike organizacije.

ODGOVOR:

Teroristike organizacije

Okvirna odluka EU o definiciji teroristike grupe je definirana kao grupa koja ini vie od dvije osobe, uspostavljenu na odreeno razdoblje i koja djeluje sporazumno na poinjenu teroristikog kaznenog djela.

Terorizam se najee identificira sa skupinama koje pokuavaju raskinuti postojee politike institucije silom. Teroristika djela koristi jedna ili obje strane u sukobu u mnogo razliitih konteksta, ukljuujui anti-kolonijalne sukobe, sukobe izmeu razliitih vjerskih denominacija i sukobe izmeu ekstremistikih skupina i vlada. Djela modernog terorizam razlikuje se od djela u prolosti na nain to su njegove rtve esto neduni civili koji su ciljani naslijepo ili na temelju simbolike vrijednosti njihovog identiteta ili boravita. Moemo govoriti i o nekim obiljejima terorizma kao to je: organizacija u smislu ustroja i hijerarhijske podjele unutar teroristikih organizacija sa cjelokupnom logistikom istomiljenika i simpatizera; tajnost izraena kroz spoznaju anonimnosti, nepoznatou, promjenjivosti, s ciljem da se stekne dojam kako je svatko potencijalni terorist, a tako i bilo koje mjesto i vrijeme izvrenja teroristikih djela; povezanost podrazumijeva precizno planiranje i pripremu; strunost kao element u sklopu visoke organiziranosti, povezanosti i operativnosti podrazumijeva ukljuivanje osoba na kolovanje (npr. upravljanje zrakoplovom) koje e iskoristiti u provedbi teroristikog djela; nepredvidivost kao elementu koji onemoguuje upozorenje stanovnitvu o vremenu i mjestu dogaaja teroristikog akta.

20. Objasniti definicije terorizma. Detaljnije objasniti Al Qaidu.

ODGOVOR:

Al Qaida

Vjerojatno ju je 1988. utemeljio Osama bin Laden u Afganistanu. Strateki ciljevi: a) borba protiv pozapadnjenih i skulariziranih reima u islamskom svijetu ; b) utemljenje islamske boje drave ili autentinog islamskog poretkad ) unitenje Izraela , c) borba protiv SAD kao osovine zla i openito zapadnih otvorenih drutava

Izvorno znaenje te rijei je baza te moe znaiti vojnu bazu i bazu podataka , mreu. Njezini ratnici na jednom ramenu nose kalanjikov a na drugom prijesnosno raunalo. Organizacijski ustroj temelji se na m r e i meunardnih teroristikih islamskih skupina i nema klasinu hijerarhiju. Skupine djeluju decentralizirano ali i koordinirano i povezano. Prema izvorima sa Interneta mogue je predoiti organizacijsku strukturu Al Qaide

Nju tvore komiteti . A) Financijski (osigurava financije za mreu).Oslanja se na humanitarne organizcije u okviru mree. B) Pravni i vjerski (opravdava i pokriva akcije muslimanskih terorista.Ima politiko ideoloku ulogu. C) Komitet za medije ( jedan od najvanijih; zadaa mu je irenje dezinformacija ).D) Vojni (novai i obuava fundemnetaliste razliitim metodama).Uvlai se u nevladine organizacije stajui pod kiobran humanitarnih organizacija.E) Dravni komitet (koordinirano radi sa drugim gore spomenutim komitetima na inflitraciji terorista u dravni aparat zapadnih zemalja. Karizmatska osoba unutar MREE je Osama bin Laden. Prema nekim podacima iz 1999. organizacija je imala 20. do 30. tisua pripadnika bivih vojnika u Afganistanu. Postoji teorija da je ova organizacija zapravo produkt ili Made in USA.Naime , radikalne islamske skupine u ratu u Afganistanu protiv Rusa .Od SAD su dobile 6 milijuna dolara pomoi. Njihove borce obuavala je CIA.Vanu ulogu u obuavanju islamista /fundamnetalista imala je pakistanska obavjetajna sluba ISA.Ta sluba raspolae sa oko 150.000 suradnika i predstavlja najdesniji dio pakistanskog vladajueg sloja. Organizacija povezuje decentralizirane podorganizacije na globalnoj razini

Pored Osame bin Ladena uem vodstvu pripadaju Khalid eik Mohammed ,Jasser el jassari i Amin az-Zawari. Ostali elnici drugoredci su Mohammed Atta ,Ramzi Binalshib ,Ahmed Khalfan Ghailani ,Faris al-Sarani ,Abu Eisa al-Hindu ,Abu Musab al-Zarqawi

21. Objasniti definicije terorizma. Detaljnije objasniti ciljeve terorizma.

ODGOVOR:

Ciljevi terorizma

Bito je razlikovati ciljeve terorizma od samih ciljeva teroristikih akcija jer su ciljevi na poseban nain oblikovani i izraeni politiki, odnosno parapolitiki ciljevi teroristikih organizacija, skupina ili pokreta.

Svaka od teroristikih organizacija i skupina ima odreene ciljeve (mogu biti politiki, ekonomski, vjerski, anarhistiki i kriminalni), zbog kojih je i osnovana. Ti ciljevi su usko vezani uz postojanje i trajanje organizacije, to znai da bi organizacija, shodno svojoj prirodi, nestala ili bi se prestala baviti terorizmom onda kada bi se ciljevi ostvarili. Terorizam nije sam sebi cilj, on je sredstvo kojim se eli doi do odreenog cilja (a taj moe biti i odranje ili ouvanje dostignutog stanja odnosno poloaja). Uloga terorizma, u ukupnim novim oblicima ugroza sigurnosti, u ugrozi ivotnog okruja i/ili osvajanjem - postizanjem nadmonosti premonosti nad jednim ili vie elemenata ivotnog okruja kao novog oblika ratovanja te kao dio ukupnih ugroza, u osvajanju i/ili stjecanju kapitala i vlasnitva nad materijalnim dobrima, stjecaja nadmoi nad vjerom filozofijom ivota i sl.

I nepolitike organizacije, koje provode terorizam (primjerice narko-mafija) imaju odreene ciljeve, koje terorizmom ele ostvariti, ali se oni razlikuju od ciljeva politikih teroristikih organizacija. Oni su u pravilu vezani za ekonomske odnosno financijske interese.

Politiki ciljevi mogu biti razliiti, od promjene vlasti, osvajanja vlasti, stjecanje vlastite nezavisnosti (nacionalne ili politike autonomije), secesije, internacionalizacija sukoba, izazivanje pobune protiv vlasti u svojoj ili tuoj zemlji, izazivanje vlasti na postupke (osuda domae i meunarodna javnost) te nanoenje gospodarske i druge tete.

Ono to teroristike organizacije diskvalificira esto nisu njihovi ciljevi, nego i metode i sredstva kojima ih one ele ostvariti. Za razliku od terorizma, cilj teroristike akcije je konkretan, neposredan i, u pravilu, jednokratan: uraditi neto (oteti neku vanu osobu, nekoga ubiti, sruiti neki objekt, odvratiti panju vlasti od glavnog pravca teroristikog udara/interesa itd.), to e biti u funkciji ostvarivanja ciljeva terorizma, odnosno organizacije koja ga provodi.

22. Objasniti definicije terorizma. Detaljnije objasniti teroristike metode (konvencionalne i nekonvencionalne).ODGOVOR:

Konvencionalne

1. Diverzije dobro isplanirane diverzije rijetko su u neuspjene, posebice ako se koriste dobro pripremljene grupe za tu akciju, odnosno isti imaju vrijeme na svojoj strani pripremajui se za takve operacije tjednima ili mjesecima. Tako da mogu postii prednost nad policijom i snagama sigurnosti odabirui vrijeme i mjesto za provedbu akcije to uveava anse za uspjeh. U sluajevima u kojima rtve ne primjenjuju odgovarajue sigurnosne mjere, kao to je koritenje alternativnih smjerova kretanja, teroristi mogu unedogled uvjebavati plan napada i prije nego li se odlue provesti ga u stvarnost, ponavljanje poveava vjerojatnost uspjenosti operacije.

2.Atentati - atentat je vjerojatno najstarija teroristika taktika i jo uvijek je rairena njena primjena. Grupe koje favoriziraju uporabu atentata ukljuujui Baskijske separatiste (ETA) u panjolskoj, Crvene brigade u Italiji, PIRA u Sjevernoj Irskoj, FPL i FANR koji su bili aktivni tijekom komunistike pobune u Salvadoru. Ciljevi napada su najee oekujui (pokuaj atentata na premijerku Velike Britanije Margaret Thatcher- !985) i odgovornost za sam in se uvijek preuzima nakon samog dogaaja od strane samih terorista. Veina grupa koje angairaju atentatorske taktike ciljaju vladine dunosnike, predsjednike korporacija,

3.Otmice svrha otmice je oduzimanje slobode osobe u svrhu ucjene. Iako, manje od deset posto teroristikih incidenata ukljuuje i otmicu, teroristika uporaba ove taktike moe predstavljati znaajne probleme za vladu. Svaki dan koji ne rezultira rjeavanjem otmica predstavlja slijedeu mogunost za teroriste da prenesu svoju poruku i posiju strah meu stanovnitvom ili u odabranoj grupi unutar ukupnog stanovnitva. Na primjer, otmica generala amerike vojske M. Doziera od strane Crvenih brigada postala je znaajan unutarnji i meunarodni problem. Tada su se dani pretvarali u tjedne, a tjedni u mjesece, znaajna panja medija usmjerila se na nemogunost talijanske policije u rjeavanju tog sluaja. 1. Uzimanje talaca razlika izmeu otmica i uzimanje talaca je vrlo mala u svijetu terorizma; u najveem broju sluajeva, ova dva termina se naizmjence koriste. U svakom sluaju, termin otmice se uobiajeno primjenjuje kada teroristi ili drugi kriminalci zatoe svoju rtvu u tajnom skrovitu i postave materijalne zahtjeve (novac, oruje ili putanje na slobodu drugih terorista kada su u zatvoru). injenica da su ukljueni ivi taoci poveava pritisak kako bi se vlasti prisilile u donoenju nekih odluka koje ne bi bile donesene u suprotnom. Naime, taoci su stvarna vrijednost teroristima koji procijene kako on ili ona imaju neto ime se moe trgovati.

2. Oruane akcije: napadi, prepadi i pljake takvi tipovi prepada obino se poduzimaju za logistike potrebe (pljaka banke i tvornice oruja) te da bi pokazali vladinu nesposobnost da osigura problematine objekte,3. Samoubilaki napadi samoubilaki napadi obino definiramo kao spremnost rtvovanja neijeg ivota pri unitavanju ili pokuaju unitenja cilja koji e poduprijeti politika nastojanja. Tako smatraju da je takav nain najefikasniji za nanoenje tete neprijatelja uz minimum gubitaka, a tehnika je utemeljena na muenitvu te se zasniva na ahedetu tako da mueniku osigurava pravo na ulazak u raj i osobno oslobaanje svih boli i patnji ovog svijeta (dosada su Oslobodilaki Tigrovi Tamilskog Elam izvrili preko 200 takvih napada).Tablica 6- Zrana udaljenost (bez fizikih prepreka) na kojoj je auto-bomba ubojita s obzirom na tip, odnosno veliinu vozila.Nekonvencionalne metode

Nuklearno, kemijsko i bioloko oruje - je oruje koje e mogue - vjerojatno - najvjerojatnije - sigurno upotrijebiti teroristi ukoliko ele izazvati masovna stradavanja,

- nuklearno - nuklearni teroristiki napad je onaj napad u kojem teroristika grupa koristi nuklearnu napravu da bi uzrokovala masovna ubojstva i tete odnosno koristi se i eksplodira nuklearni eksploziv nuklearnim reakcijama (nuklearna energija oslobaa energiju neklearnim reakcijama fisije cjepanje jezgara i fusije spajanje jezgara). Nuklearni terorizam prilikom napada ukljuuje uporabu, ili prijetnju uporabom radioaktivnih materijala (raznesen u prostoru eksplozivnim rasprivaima ili sl., a za posljedicu ima kontaminaciju prostora radioaktivnim materijalom). Nuklearno oruje teroristima moe omoguiti znaajne prednosti kao to su veliki broj rtava i fokusiranje panje svjetskih medija te moe ukljuivati napade na postrojenja konvencionalnim orujem- kemijski - se terorizam moe podijeliti u dvije osnovne kategorije:

napadi kojima je cilj uzrokovati masovna stradanja i velika oteenja. U tim sluajevima, teroristike grupe oslobaaju otrov u populacijski prenapuena sredita, vodu i neprozrana podruja sa svrhom uzrokovati to je mogue vie rtava te kemijski napadi koji imaju za cilj prvenstveno terorizirati, ucjenjivati ili uzrokovati ekonomsku tetu, npr. napad na odreeni proizvod, kao to je hrana na nain da se u nju ubaci toksina kemijska supstanca (Aum Shinrkyo sarin, napad na podzemni sustav u Tokiju),

- bioloki i toksinski terorizam je uporaba i irenje biolokih agensa i toksina u populacijska sredita, u cilju uzrokovanja epidemija i masovnih rtava te unitavanje morala. Bioloko i toksinsko oruje, u naelu, nije osmiljeno za teroristike napade ve je njihova glavna svrha masovno unitenje. Uinci biolokog teroristikog napada postaju vidljive tek nakon nekoliko sati ili dana (nakon to neka od rtava napusti mjesto napada studeni 2001. godine napadi bedrenicom u SAD-u).23. Objasniti definicije terorizma. Detaljnije objasniti teroristike metode djelovanja (otvoreni i prikriveni terorizam)ODGOVOR:

Otvoreni i prilriveni terorizamOtvoreni terorizam je pojam za konvencionalni i nekonvencionalni terorizam koji izvode teroristike i ekstremistike politike, vjerske i kriminalne organizacije samostalno ili pod pokroviteljstvom neke zainteresirane vlade. Uglavnom je cilj takvog terorizma da se privue panja na neku teroristiku skupinu koja potom proklamira svoje politike ili kriminalne ciljeve koji se, ako je mentor neka zainteresirana drava, poklapa s ciljevima te drave. Prikriveni terorizam uglavnom planiraju i izvode drave u sklopu specijalnog rata protiv neke drave vlastitim specijalnim snagama ili preko neke ekstremistike ili kriminalne organizacije i to iskljuivo u apsolutnoj tajnosti jer je cilj oslabiti omekati, dravu iza ega slijede drugi, otvoreni pojavni oblici konvencionalnog ili nekonvencionalnog rata. Znaajka ovog prikrivenog terorizma je da se koriste ve poznate slabosti napadnute drave kao to je npr. izazivanje ekoloke nesree zbog tehnikih razloga u tvornici koja i inae ima problema sa zastarjelom tehnikom i loim sustavom osiguranja. Kao primjer moe se navesti namjerno izazivanje bolesti u ivotinja, ljudi i biljaka, koje su inae endemske i sporadino se pojavljuju u tim sredinama. Primjer za to je namjerno izazivanje nacionalne netrpeljivosti, sukoba i nasilja, a primjer moe biti i namjerno putanje u optjecaj krivotvorenih novanica, burzovno meetarenje, kriminal u privatizaciji, 24. Objasniti definicije terorizma. Detaljnije objasniti nenaoruano nasilje.

ODGOVOR:

Neoruano nasilje

poplava falsificiranog novca, radi unoenja nesigurnosti u novac, stjecanja imovinske koristi, pribavljanja pravog novca potrebnog za financiranje organizacije i sl.,

unitenje i ometanje telekomunikacijskih sustava elektronskim esticama,

trgovina drogom,

ubacivanje virusa u informacijske elektronike sustave i razaranje sustava, probijanje zatitnih brana i upadi u baze podataka, otkrivanje tajnih podataka i njihova zloporaba i sl.,

psiholoke, informativne, ekonomske ili sline sabotae

Isto tako moemo rei da teroristi imaju utjecaj na odreeni dio puanstva tako da ovi organiziraju pasivni otpor odnosno potiu puanstvo na to iri ili opi graanski neposluh; organiziranjem bojkota, demonstracija i prosvjednih hodnji; organiziranjem skupova potpore uhienim lanovima teroristike grupe ili progonjenim politikim disidentima i skupinama; organiziranjem trajkova i povremenih tetnih usporavanja rada (tzv. Bijeli trajk) vrlo vanih slubi i djelatnosti u dravi; organizacija skupnog ili masovnog zaposjedanja prometnica prometala i zatvaranja u vanim objektima ili prostorima; organiziranje masovnih nemira te odvraanje pozornosti redarstva i vlasti od primarnih vanih akcija (prekidanje rada prometala, prometa ili prometnica, unoenje razdora,).

25. Objasniti definicije terorizma. Detaljnije objasniti cyber terorizam.ODGOVOR:

Cyber terorizam

Ogroman napredak u informatizacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji ima neoekivani utjecaj na suvremeno drutvo; znaajni postotak naeg ivota i aktivnosti postao je vrlo ovisan o informatikoj infrastrukturi. Ta ovisnost oigledna je u javnoj i privatnoj sferi ivota. Vitalni imbenici javnog ivota kao to su; nadzor zranog, cestovnog i eljeznikog prometa, distribucija energije (kao to su struja i plin), ini i mobilni telefonski sustav, sustav policijskih i vatrogasnih centara, bolnice, vladini uredi te kljuni drutveni nadzorni sektori kao to su nacionalna obrana i drugi javni servisi organizirani su i upravljani kroz raunala i informatike mree te bankarstvo i monetarni sustav. Situacija nije nimalo drugaija niti u privatnom sektoru, raunala i Internet imaju znaajnu ulogu u svakodnevnom radu, komuniciranju, kupoprodaji, upravljanju poslovima, investicijama, izobrazbi i razonodi. Banke, burze i druge financijske institucije, koje upravljaju ili rukuju sa velikim novanim iznosima, u potpunosti baziraju svoje operacije na raunalnim sustavima. Cyber djelatnosti koja se poduzima sa ciljem utjecanja na protivnikove informatike sustave (niska cijena, ne postoje klasine granice npr. dravne, velika mogunost upravljanja javnim mnijenjem, tekoe pri utvrivanju izvora napada i ranjivi su svi sustavi koji se djelomice ili u potpunosti oslanjaju na informatiku infrastrukturu).26. Objasniti definicije terorizma. Detaljnije objasniti mete terorizma s teitem na ljudskim metama.

ODGOVOR:

Mete terorizma s teitem na ljudskim metama

Teroristike mete su ljudi ili objekti, odnosno ljudi i objekti, koji su odabrani kao predmet napada. Meta moe biti ciljano ili sluajno odabrana, odnosno usputna. Odabiru mete se poklanja velika panja, jer o noj ovise neposredni uinci teroristikog ina, publicitet i ugled organizacije, slika njene moi, odlunosti i sl. Kod ciljanog odabira se vodi rauna o razlozima koji opravdavaju akciju, o krivnji ive mete odnosno vlasnika mrtve mete. Akcije su u takvim sluajevima strogo usmjerene na metu, to bi trebalo znaiti, da se izbjegava stradanje bilo koga ili ega drugoga. Kod sluajnih meta je sasvim druga stvar. Meta se bira u globalu (zrakoplov s putnicima, vlak, autobus, hotel). U takvim sluajevima ginu ljudi, koji nemaju nikakve veze s ciljevima i interesima teroristikih organizacija, ginu jednostavno zato to su se zatekli na mjestu ili u objektu teroristike akcije. Takav izbor mete je sve ei. Od toga i dolazi jedna od najveih opasnosti suvremenog terorizma.

Sluajna skupina ljudi - meta im je vrlo iroka pa se ne moraju truditi oko njenog odabira. Zato esto stradaju osobe koji nemaju nikakve neposredne veze s takvim teroristikim grupama i njihovim pripadnicima. Takva ne selektivnost mete postaje sve vei sigurnosni problem, jer je u praksi teroristikih organizacija sve prihvaenija, a po posljedicama sve tea.

27. Objasniti definicije terorizma. Detaljnije objasniti mete terorizma s teitem na informatikoj tehnologiji kao meti.ODGOVOR:

Mete terorizma s teite, na informatikoj tehnologiji

Informatiku tehnologiju moe se koristi na nain da istu pretvore u isplativ cilj svojeg napada. Rastua ovisnost suvremenog drutva o raunalnim sustavima znai da dobro organiziran i proveden napada na vitalne raunalne mree moe prouzroiti neprocjenjive tete privatnim i javnim organizacijama te, ovisno o tome koliko je znaajan napadnuti sustav, izazvati posljedice, tetu i strah kod civilnog puanstva. injenica je da ovisnost o informatikoj tehnologiji stvara nove oblike ranjivosti koji nisu ranije postojali, otvarajui teroristima mogunosti pristupa ciljevima koji izazivaju nonu moru, kao npr. manipulacija nacionalnim sustavima obrane, ili sustavima nadzora zranog prometa. Ova vrsta ugroze nije jednaka za svaku dravu, nego ovisi o razini njezine tehnoloke razvijenosti. to je drava tehnoloki razvijenija to je njezina ranjivost od cyber-terorizma vea. Na primjer, Sjedinjene amerike drave, kao jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, postala je istovremeno jedna od najranjivijih drava u smislu teroristikog napada na njenu infrastrukturu. Broj instaliranih raunala u SAD procjenjuje se trenutno na oko 180 milijuna, to je oko pet puta vie nego u Japanu, sedam puta vie nego u Njemakoj, ili skoro dvostruko vie nego u cjeloj Europi. Raunala u SAD predstavljaju ukupno oko 42% svih svjetskih raunalnih kapaciteta, dok npr. Kina zastupljena sa 1% a Rusija sa oko 8%. Nadalje, iako Internet kao globalna raunalna mrea pokriva gotovo cijeli svijet, skoro 60% njegovih kapaciteta instalirano je na podruju SAD. U zemljama u razvoju i zemljama treeg svijeta informatika tehnologija takoer je u velikom uzletu, meutim tamo jo uvijek ne postoji presudna drutvena ovisnost o njenoj infrastrukturi.

Tranzicija tradicionalnog terorizma u terorizam koji u znaajnoj mjeri koristi informatiku tehnologiju kao potencionalno oruje, ovisi o dva kljuna faktora. Prvo, teroristi moraju shvatiti i stei povjerenje u djelotvornost nove vrste oruja, jer oni po prirodi vie vjeruju oruju koje su sami konstruirali ili koje je ve isprobano od drugih i nisu voljni sa time previe eksperimentirati. ele biti sigurni da e odabrano oruje u svakom trenutku pouzdano djelovati na predvieni nain. Veina poznatih teroristikih skupina koristi svoju preferiranu vrstu oruja i slijedi uhodani obrazac njegove uporabe. Drugi faktor takoer je stvar mentaliteta; teroristi ele znati da raspolau sa za njih odgovarajuim orujem koje e biti prikladno njihovoj ideologiji. Znaajni broj teroristikih skupina jo uvijek vie voli osjeaj fizikog oruja. Ovo nisu, naravno odluujue injenice za ili protiv eventualne uporabe informatike tehnologije kao korisnog alata u svakodnevnom ivotu. Bitno je imati na umu posebna obiljeja koja razlikuju terorizam od tradicionalnog raunalnog kriminala.

28. Objasniti definicije terorizma. Detaljnije objasniti oblike djelovanja teroristikih skupina.ODGOVOR:

Djelovanje terorirstikih skupinaTeroristike grupe utvruju svoje ciljeve prema protivniku za kojegsmatraju da je neprijatelj te prema tome odreuju i svoj odnos prema neprijatelju. Moemo rei da je temelj odreivanje odnosa prema protivniku neprijateljstvo, netolerancija i beskompromisnost te navedeni odnos najee i javno proklamiraju. Takvo odreenje daje protivniku politiko odreenje (okupator, tiranin,..) te odreivanje svojeg djelovanja prema protivniku, to takoer ukljuuje nastup prema domaoj i svjetskoj javnosti. Na temelju ve utvrene politike i strategije prema protivniku, a u skladu s postavljenim ciljevima organizacije, vre se odgovarajue pripreme, koje obuhvaaju:

politiko-psiholoke pripreme lanstva/grupe - lanovi teroristikih organizacija ve su prilikom ukljuivanja u organizaciju dobro politiki pripremljeni, jer je netko s njima radio. Kroz to se vri i odreena selekcija te funkcionalno usmjeravanje lanova prema zadacima za koje su najsposobniji. U organizaciji se nastavlja proces potpune ideologizacije i sraivanja s organizacijom odnosno njenim ciljevima i interesima te razvijanje spremnosti

obavjetajna procjena - teroristi su gotovo uvijek u sukobu s mnogo nadmonijim protivnikom. Da bi se mogle upustiti u bilo kakav napad na istog, moraju ga dobro poznavati. Zato je obavjetajna djelatnost sastavni dio djelovanja svake teroristike organizacije. Najvie panje posveuje se prikupljanju podataka o veliini, snazi i rasporedu oruanih snaga i o slabostima (slabim tokama) protivnika.

29. Objasniti definicije terorizma. Detaljnije objasniti sredstva za izvrenje terorizma s teitem na konvencionalnim sredstvima.

ODGOVOR:

Konvencionalna sredstva

a) EksploziviEksplozivi su kemijski spojevi ili smjese koje zagrijavanjem, udarcem, trenjem ili inicijalnim paljenjem u kratkom vremenskom razmaku oslobaaju veliku koliinu energije. Kod gotovo svih eksploziva kemijska je reakcija trenutna oksidacija; potrebni kisik nalazi se u molekulama samog eksploziva, npr. sumpor i ugljen u crnom barutu izgaraju na raun kisika kojega u salitri (KNO3) ima oko 50%. Eksplozivi se mogu podijeliti na vie naina ovisno koja se svojstva i namjena eli istai. Eksplozivne tvari dijelimo na eksplozive - primarne, sekundarne (vojni i gospodarski), propelate (punjenje za streljivo; crni barut i raketno gorivo) i pirotehnika sredstva. Primarni eksplozivi su kemijski spojevi vrlo osjetljivi na mehaniki udar, trenje i toplinu pri emu udar, trenje ili poviena temperatura dolazi do brze detonacije uz oslobaanje velike koliine energije (toplinska i mehanika) s brzinom detonacije od 3500-7000 m/s. Sekundarni eksplozivi su osjetljivi na mehaniki udar ili toplinsko djelovanje primarnih eksploziva koji ih mogu detonirati. Dijelimo ih na vojna i gospodarska. Namjena vojnih eksploziva je potpuno suprotna namjeni gospodarskog, pa su i vrste vojnih drugaiji od gospodarskih.

Vojni eksplozivi koji se rabe u vojne svrhe moraju biti stabilni tijekom duljeg vremenskog perioda te su trokovi izrade vojnih eksploziva, razliitih vrsta streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava, skladitenje i reciklaa vrlo visoki. Moraju imati tono definiranu gustou, maksimalnu energiju eksplozije i maksimalnu brzinu eksplozije jer o tim parametrima ovisi njihova uinkovitost. Navedeni moraju imati veliku stabilnost na udar (skladitenje, prijevoz, bojinica). Gustoa je od 1.5-1.9 g/cm3 te energija eksplozije od 5-6.5 MJkg. U vojne svrhe najee se rabe TNT (trinitroluen), PENT (pentaerstritol tetranitrat), ROX (trinitro-triazaciklokeksan), HMX (tetranitro-tetrazacikloktan), Nitroglicerin (glicerin trinitrat) te Vitrocelulotza.

Gospodarske eksplozive moemo podijeliti na slabe, jake i eksplozivne agense (na bazi amonijevog nitrata.

Kada teroristi nisu u mogunosti nabaviti potreban materijal za izvrenje teroristikog ina tada pribjegavaju improviziranim eksplozivnim napravama (obino se radi o kemijskim spojevima koji se mogu nai u bilo kojoj trgovini iroke potronje npr. mijeanje umjetnog gnojiva i lo ulja). Postoje improvizirani upaljai i dijele se prema: nainu aktiviranja (zavisno kontaktni, zavisno nekontaktni. nezavisno nekontaktni) principu rada (mehaniki, kemijski

Documents

Zot -Primjeri Ispitnih Pitanja[1]