ČVRSTO UŽE Pojašnjenje Pravca Ehlis- Sunneta Vel

8/14/2019 VRSTO UE Pojanjenje Pravca Ehlis- Sunneta Vel

1/39

VRSTO UE -Pojanjenje pravca

Ehlis- Sunneta vel- Dematao temeljnim postavkama Vjere

Dr. Ahmed Abdul-Kerim Nedib

profesor erijatskih nauka na Vjerskom institutu u Kataru

Prevod: Ebu Abdullah

Izdava: Mektebetu El Guraba

e-mail: [email protected]

Sarajevo, Avgust 2006 godine.


2/39

UVOD

Sljedbenici Sunneta i Zajednice(Ehlus-Sunneh vel-Demaa)su odabranici ovo Ummeta. Pridravaju se Knjig-

ge njihovog Gospodara i Sunneta Njegovog Vjerovjesnika,sallallahu alejhi ve sellem.

Oni su sljedbenici hadisa Allahovog Poslanika,sal--lallahu alejhi ve sellem, i po predaji, shvatanju, ponaanju, iuvjerenju. Kada ve de niemo njihov metod u vjerovanju(akidi), bilo bi umjesno da ovaj rad otponemo de nicijomEhlusgSunneta velgDemata kroz nekoliko po lavlja.

Prvo poglavlje: Veza izmeu ova dva termina,Sunneta i vjerovanja sljedbenika hadisa

Mno i uenjaci prilikom de nisanja Sunneta, smatrag- ju da je to termin koji se upotrebljava za ono to je suprotnonovotariji, pa se kae:Ta osoba se pridrava Sunneta, a tase dri bidata., tj., kada postupa suprotno Sunnetu.

(ElgMuvafekat, Egatibi, 4/40)

Ovo znai da se termin Sunnet semantiki ukazujena vjerovanje EhlisgSunneta velgDemata. Upotreba ovotermina je uveliko zastupljena kod ispravnih prethodnika(selefu salih), i nasljednika,Allah im se svima smilovao.

ejhul-Islam Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, kae:Kada se za ovjeka rekne da se pridrava Sunneta, mislise da primjenjuje ono na emu je bio Vjerovjesnik,sallal--lahu alejhi ve sellem , i njegovi asni ashabi,radijallahu anhu--ma , od pitanja Vjere; i to rijeju, djelom, i uvjerenjem.

(Medmuulgfetava, 19/306g307)


3/39

3

Primjeri upotrebe termina Sunnet nasuprotbidatu - novotariji

Imam Malik ibn Enesupitan je: Ko su sljedbenici

Sunneta?, pa je rekao: Sljedbenici Sunneta nemaju poseg-ban naziv po kojem se poznaju, nisudehmije 1, nikaderi--je 2, nira dije 3. (Ibn Abdulberr, ElgIntika, 35)

1 Dehmije su zalutala sekta koja se poziva i pripisug- je Dehmu ibn Safvanu. Zastupao Debra u pitanju kadera iprinuenosti djelovanja. Ne irao je sve mo unosti stvorenja.Tvrdio je da je iman samo spoznaja Allaha,Azze ve Delle, a da je nevjerstvo nje ovo nepoznavanje. Govorio je da e Denneti Vatra nestati, da je Kuran stvoren, ne irao je sva Allahovaimena i svojstva.

(Po ledaj ElgFerku bejnelg rek, ElgBa dadi, 199; ElgMilel vengnig-hel, Egehrestani, 1/86)

2 Kaderije su zalutala sekta.Ibn Tejmijje u Medmuulgfetava (8/256g260), ih je podijelio na pet kategorija, a one su ek--stremisti, medusije, debrije, murici i iblisije. Sve ove kate orig- je se vraaju na dva miljenja o kaderu.

Prvo miljenje se vraa na dvije neispravne postavke: prva je ne iranje Allahovo znanja koje je prethodilo djelima robova,to je miljenje Dehma ibn Safvana. Dru o je ne iranje openitevolje: ovo je pravac ekstremnih kaderija. Zastupnici ovog milje--nja su nestali.

Dru o miljenje zasniva se na dva temelja, a dru i je neg-ispravan. Prvi: priznanje Allahovo znanja koje je prethodilo,to je istina bez imalo sumnje. Dru i: ne iranje openite volje istvaranja tako da su proizvoljna djela robova prepustili samimnjima, kao i odreenje. Ovo je miljenje mutezila i zadnjih eneg-racija ija. Oni se nazivaju kaderijama medusijama.

(Po ledaj erh Tahavijeve, 305g306; Fethulgbari, 1/117g119; ifag-ulgalil, IbngKajjima, 109; ElgFerku bejnelg rek, 19g20)


4/39

3 Ra dijesu nazvane ovim imenom zato to su odbile Zeg jda ibn Alijja ibn ElgHusejna ibn Alijja ibn Ebi Taliba. eljeli suod nje a da se odrekne Ebu Bekra i Omera, pa on to nije uinio.Smatraju da je dunost podi nuti sablju protiv ovo Ummeta.

(Po ledaj Mekalatulgislamijjin, 16; ElgFerku bejnelg rek, 17; ElgHuddetu bejanilgmehadde, 2/478))

__________________________________________________

Imam Ebu Bekr ibn Ajjaje upitan: Ko je sunnija?Rekao je: Onaj koji kada se spomenu zablude, ni jedne seod njih fanatino ne prihvata.(ElgAduri, 3/581; Lalikai, 1/63)

Abdurrahman ibn Mehdi je upitan o ElgEvzaiju iSufjanu Es-Sevriju, i Maliku ibn Enesu,Allah im se smilovao,pa je od ovorio: Sufjan je uenjak u hadisu, a ElgEvzai uSunnetu, dok je Malik uenjak i u hadisu, i u Sunnetu.

(sahih, Ebu Neim, ElgHilji, 6/332)

Ibn Es-Salaho prethodnim rijeima Abdurrahmanaibn Mehdija kae: Pod Sunnetom se ovdje misli na ono to je suprotno novotariji. ovjek moe biti sljedbenik hadisa,a da ujedno bude novotar. Malik,radijallahu anhu, je objedi--nio dvije odlike jer je bio uenjak u Sunnetu, tj., hadisu, ivjerovao je u Sunnet, tj., njegov pravac je bio pravac slje--dbenika istine bez uvoenja novotarija.

(Fetava ve mesail Ibn EsgSalah, 213)

Imami iz reda ispravnih prethodnika(selefu salih),su termin Sunnet upotrebljavali za ispravno vjerovanje(akidu),koje je bilo nasuprot novotariji.

Tako Sufjan ibn Ujejne kae: Sunneta ima deset.Kod ko a se oni nau, upotpunio je Sunnet, a ko neto odnjih ostavi, ostavio je Sunnet. Zatim je spomenuo pitanjauvjerenja sljedbenika Sunneta i Demata.(ElgLalikai, 1/155)


5/39

5

Imam a ja,Allah mu se smilovao, kae: Kada ovorig-mo o Sunnetu koje se ja pridravam, i koje sam vidio dase pridravaju nai sljedbenici, sljedbenici hadisa, od kojihsam ja preuzimao znanje poput Sufjana, Malika, i dru ih,

to znai potvrdu svjedoenja da nema dru o bo a osimAllaha, i da je Muhammed Allahov Poslanik,sallallahu alejhive sellem, da je Allah na Svom Prijestolju iznad Nebesa,da se pribliava Svojim robovima kako On eli, i da sesputa na dunjaluko nebo kako On eli.

(EzgZehebi, ElgUluvv, 120)

Imam Ahmed, Allah mu se smilovao, kae: OsnoveSunneta kod nas su sadrane u pridravanju onoga naemu su bili ashabi Allahovog Poslanika,sallallahu alejhive sellem. Potom je spomenuo skupinu pitanja vezanih zauvjerenja EhlisgSunneta velgDemata.(Usulus-sunneh, erhuusulilgiatikad, 1/156; Tabekatulghanabile, 1/241)

Ebu Jalaje rekao: Kada bi ovjek otputovao u Kinuu potrazi za ovim temeljima, bilo bi malo.

Muhammed ibn Jahja Ez-Zehlikae: Sunnet je kodnas uvjerenje da se iman sastoji od govora i djela. Potom je spomenuo vie pitanja vezanih za uvjerenje EhlisgSunneg-ta velgDemata.(ElgDerhu vetgteadil, 8/125)

Ha z Ibn Redeb el-Hanbeli, Allah mu se smilovao,kae: U obiaju mno ih uenjaka iz posljednih eneracija,sljedbenika hadisa, a i dru ih, Sunnet oznaava sve onoto je sauvano od bilo kakve sumnje vezano za ispravnovjerovanje. O ovoj naunoj disciplini su sastavili zbirke inazvali ih Knji e Sunneta. Ovu naunu disciplinu su pog-sebno odredili pod terminom Sunnet, jer ima veliki znaaj.Onaj ko se suprotstavi ovom znanju, doao je na rub prog-pasti. Potpuni Sunnet je onaj pravac sauvan od sumnji istrasti. (Kefulgkurbe, Ibn Redeb elgHanbeli, 11)


6/39

6

Kao to je rekao, i samIbn Redeb upotrebljava ter--min Sunnet za ispravnu akidu, sauvanu od sumnji i strag-sti, nasuprot niskim ambicijama. Mnogi imami su svojadjela o temeljnim postavkama Vjere nazvali Sunnetom, a

evo nekih:- Es-Sunneh, od imama Ahmeda ibn Hanbela (241 h. .)g EsgSunneh, od Ebu Bekra Ahmeda ibn Muhammegda El-Ethrema(umro 272 h. .)

- Es-Sunneh,od Abdullaha ibn Ahmeda ibn Hanbela(umro 290 h. .)

- Es-Sunneh, od Muhammeda ibn Nasra elgMervezija(umro 294 h. .)

- Es-Sunneh, od Ahmeda ibn Muhammeda ibn Haruna el-Hallala(umro 311 h. .)

- Komentar Sunneta,od Ebu Abdullaha Muhammedaibn Abdillaha ibn Ebu Zamenejna (umro 399 h. .)

g EsgSunneh, od Ebu Bekra ibn Asima(umro 287 h. .)g EsgSunneh, od Ebu Davuda Sulejmana elgEasa esgSidistanija(umro 275 h. .)

- Es-Sunneh, od Ebul-Kasima Sulejmana ibn Ahmedaibn Ejjuba elgLahmija etgTaberanija (umro 360 h. .)

- Es-Sunneh, od Ebu Amra Ahmeda ibn Muhamme-da etgTalmenkija(umro 427 h. .)

- Komentar Sunneta, od El-Hasena ibn AlijjaelgBerbeharija(umro 329 h. .)

Prilikom govora o temeljnim postavkama Islama do--voljno je rei:Ovo je vjerovanje EhlisgSunneta., ili:Ovo je uvjerenje sljedbenika hadisa.. Oba ovora imaju istoznaenje.

Kakvo je vjerovanje sljedbenika hadisa ?Ovo pitanje emo tretirati u sljedeim redovima, ing-

aAllahu Teala.


7/39

7

Drugo poglavlje: Veza izmeu terminaEhlus-Sunneh i sljedbenici hadisa

Postoji vrsta veza izmeu ova dva termina koji su

u ovoru uenjaka paralelni. Da bi pojasnili vezu izmeusljedbenika Sunneta i sljedbenika hadisa, bilo bi lijepo daih prvo pojedinano de niemo.

Sljedbenici Sunneta i Zajednice(EhlisgSunneh velgDeg-mat) je termin koji je sastavljen od rijei Sunnet, koja je deg-

nisana u prvom po lavlju. Termin Demat je izvedenicaiz rijei, el-dema , koja oznaava: sastavljanje odvo- - jenog . (ElgMuhit, 917; LisanulgAreb, 8/53)

ejhul-Islam Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, kae:Demat oznaava okupljanje koje stoji nasuprot razilaeg-nju, i pored to a to je termin Demat postao naziv za dog-tine ljude koji se okupljaju.(Medmuulgfetava, 3/157)

Termin EhlisgSunneh velgDemat, izveden je iz tekg-stova Allahove Knjige i Sunneta Njegovog Poslanika,sal--lallahu alejhi ve sellem, tj., iz ajeta i predaja koje podstiu napridravanje za Sunnet, ostanak uz Zajednicu(Demat), zag-branu novotarstva, razilaenja, i cjepkanja u Vjeri.

Jedan od dokaza su i rijei Uzvieno ,u prijevodu znag-enja ajeta:

g I doista, ovo je Pravi put moj, pa se njega drite idruge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njego- -va; - eto, to vam On nareuje, da biste se grijeha klonili.

(ElgEnam, 153)

gOn vam propisuje u vjeri isto ono to je propisano Nuhu i ono to objavljujemo tebi, i ono to smo naredi- -li Ibrahimu i Musau i Isau: Pravu vjeru ispovjedajte i u


8/39

tome se ne podvajajte! Teko je onima koji Allahu drugeravnim smatraju da se tvome pozivu odazovu. Allah oda- -bire za Svoju vjeru onoga koga On hoe, i upuuje u njuonoga ko Mu se iskreno obrati. (Egura, 13)

Prenosi se odIbn Abbasa, radijallahu anhu, da je o ovadva ajeta rekao: Naredio je vjernicima zajednitvo, a zag-branio razilaenje i cjepkanje. Obavijestio ih je da su oniprije njih propali samo zato to su se polemisali i sporilioko Allahove Vjere.(EtgTaberi, Tefsir, 5/397; Ibn Ebi Hakem, Tegfsir, 1134; ElgAduri, Egeriah, 1/116; Ibn Bettah, ElgIbane, 1/275)

Predaje koje se navode o ovoj tematici su mnogobroj--ne, a neke od njih su:

Poslanikove,sallallahu alejhi ve sellem, rijei prilikom

oporuke Huzej ibn ElgJemanu,radijallahu anhu: Pridra- -vaj se Zajednice (Demata) muslimana i njihovog voe.

Rekoh: A ta ako ne bude Demata, a ni voe? Ree: Izdvoji se od svih tih frakcija, pa makar se

uhvatio za korijen drveta sve dok te smrt ne snae, a tibude u takvom stanju. (ElgBuhari, 3606; Muslim, 1857)

U hadisu od Ibn Abbasa prenosi se da je Vjerovje--snik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Svaki onaj koji napu- -sti Zajednicu (Demat) , pa makar za pedalj, i umre, umro je paganskom smru. (ElgBuhari, 7054; Muslim, 1848; EngNesai,1414, Ibn Made, 3948; Ahmed, 2/306, 488)

U hadisu El-Irbada ibn Sarije prenosi se da je AllahovPoslanik,sallallahu alejhi ve sellem, jedno dana drao ovor irekao: Pridravajte se moga Sunneta, i sunneta upuenihhalifa. Uhvatite se za njih vrsto, a uvajte se izumljenihstvari, jer je svaka izumljena stvar novotarija, a svaka no- -votarija je zabluda. (sahih, Ebu Davud, 4618; EtgTirmizi, 2676)


9/39

9

Zbo vanosti pridravanja za Zajednicu(Demat), injene veliine imamiEl-Buharii Muslim u svojim Sahihi--ma, a iEn-Nesaii Et-Tirmiziu svojim Sunenima su o tomenaslovili posebna poglavlja.

El-Buhariu knjizi:Pridravanje za Kuran i Sunnet,naslovio je po lavlje:Tako smo vas uinili umjerenom zag- jednicom, i ono to je nareeno Vjerovjesniku,sallallahualejhi ve sellem, u po ledu pridravanja za Zajednicu(Deg-mat), a Zajednica su uenjaci.(SahihulgBuhari, 6/2675)

Imam Muslim u knjizi:O imaretu, naslovio je pog-lavlje:Obaveznost pridravanja za zajednicu muslimana

prilikom pojave smutnji i u svakoj okolnosti, zabrana ustag- janja protiv pokornosti i naputanja Zajednice(Demata).

(Sahihu Muslim, 3/1172)

Imam En-Nesaije naslovio u svome Sunenu pogla--vlje:Ubijanje ono a ko napusti Zajednicu(Demat).

(EngNesai, 7/92)

Et-Tirmizi je u svome Sunenu naslovio po lavlje:g-Sve to je dolo o pridravanju za Zajednicu(Demat).

(Sunenu EtgTirmizi, 4/465)

Zajednica (Demat)koje se musliman duan pridr--avati, a zabranjeno mu je ustajati protiv nje, i onaj ko jenapusti zasluuje prijetnju, oznaava sljedbenike Istineu svakom vremenu i prostoru, pa makar ih bilo malo.

Ebu ameh el-Makdisi, Allah mu se smilovao, kae. ...tako je dola naredba o pridravanju za Zajednicu(De--mat) , a time se misli na slijeenje Istine i njenih sljedbe--nika, makar bilo malo onih koji je se pridravaju, a mno--go onih koji im se suprotstavljaju.


10/39

0

Ar umentirao je rijeimaAbdullaha ibn Mesudakoji kae: Zajednica (Demat) je ono to je u saglasnostisa Istinom, pa makar bio sam. (ElgLalikai, 1/108)

Nuajm ibn Hammad kae: ... tj., kada se iskvariZajednica(Demat) , ti se pridravaj onoga na emu je bilaprije nego to se iskvarila, pa makar bio sam. Tada si tisam Demat. (Bejheki, ElgMedhal, Ibn Asakir, EtgTarih, 13/643)

Ebu Isa Et-Tirmizi, Allah mu se smilovao, u svome Su--nenu kae: Zajednica(Demat)se kod uenjaka tumaikao: Oni koji poznaju propise Islama, posjeduju erijatskoznanje i poznaju hadis.

On takoer, od Alijja ibn ElgHasena prenosi da je reg-kao: Upitao sam Abdullaha ibn ElgMubareka o Dematu(Zajednici), pa je rekao: Ebu Bekr i Omer.

Reeno mu je: Ebu Bekr i Omer su umrli.On ree: Taj i taj. gReeno mu je: Taj i taj je umro.On od ovori: Abdullah ibn Mubarek, Ebu Hamza

Sukkeri, i Demat.(Tirmizi, 2167; Hatib elgBa dadi, Tarih, 3/269)

Et-Timizijevnavod je u saglasnosti sa onim to smomaloprije naveli, a to je govor imamaEl-Buharijao znaeg-nju Zajednice(Demata): Oni su uenjaci.

E-atibikae: Razili su se oko znaenja Zajednice(Demata)koja se navodi u hadisima i to na pet miljenja:

. Odnosi se na veliku skupinu sljedbenika Islama.

. Zajednica uenjaka imama mudtehida.3. Speci g-no se odnosi samo na ashabe.

. Skupina sljedbenika Islama kada se oko nee ausaglase.

5. Zajednica muslimana koja se okupi oko jednogvoe. (Egatibi, ElgIatisam, 2/260g265)


11/39

Uenjaci iz posljednjih eneracija, kaoIbn Tejmi- jje i njegovi istomiljenici, smatraju da se termin ispravniprethodnici(es-selefus-salih) upotrebljava kao sinonim zatermin Ehlus-Sunnet.

Oni u svojim navodima esto navode ispravno vjeg-rovanje prethodnika-selefa, njihove metode, i pravce i sl.,ime se eli istai ono na emu su sljedbenici Sunneta i Zag- jednice(Demata), neka je Allah sa njima svima zadovoljan.

Kada se spomene termin es-selefus-salih, pod njim sepreteno misli na one koji su ivjeli do kraja tree hidretg-sko stoljea.Ibn Tejmijje ih je o raniio uinivi imamaIbn Derira et-Taberija i Ibnul-Munzira zadnjim od njih.

(Minhadusgsunneh, 6/52g53)

Imam El-Berbeharide niui spomenutu zajednicuu hadisima, kae: Oni su Zajednica(Demat),i sljedbeni--ci okupljeni oko Istine. (EsgSunneh, 2/36)

Ovom miljenju naginje i ha z Ibn Kesir u djeluEn-Nihaje,(2/36) , to je, prema izneenim dokazima, naj--pree miljenje koje treba primiti, jer je sveobuvatno zasva ostala miljenja, a Allah najbolje zna.

Zato sada, kada smo pojasnili termine Sunnet iDemat, moemo rei: Termin: Ehlis-Sunneh vel-De--mat, koristi se za sljedbenike Istine koji stoje nasuprotsljedbenicima zablude, novotarija, i cjepkanja, znajuida Sunnet znai ono na emu je bio Vjerovjesnik,sallalla--hu alejhi ve sellem , i njegovi ashabi po uvjerenju, umjereno--sti, govoru, i djelu. (Medmuulgfetava, 9/306g307)

Ovaj naziv se prvi put pojavio jo u doba ashaba naisteku ispravnog hilafeta.


12/39

Muhammed ibn Sirin kae: Ashabi nisu pitali zalanac prenosilaca, a kada se desila smutnja, rekli su: Re--cite imena vaih ljudi prenosilaca. Gledalo bi se u slje--dbenike Sunneta i njihov hadis bi se uzimao, a i u slje--

dbenike novotarija iji bi se hadis odbacivao.(Muslim, 1/15)

Jedan od ar umenata za upotrebu termina EhlisgSugnnet nasuprot ehlul-bidat(sljedbenici novotarija)nalazimo jo iz vremena ashaba, prema predaji odIbn Abbasa, radi-- jallahu anhu, koji je u tumaenju rijei Uzvieno : Na dankada e neka lica pobijeljeti, a neka pocrnjeti (Ali Imran,106),rekao: Pobjeljet e lica sljedbenika Sunneta, De--mata i uenjaka, a pocrnjet e lica sljedbenika novotarijai zabluda. (Medmuulgfetava, 12/341)

Upotreba ovo naziva je naroito poznata prilikomisticanja suprotnosti sa ijama. Tako se esto kae:Ummetse podijelio na sunnije i ije. Uz to poznato je da se ovajtermin kod uenjaka iskljuivo koristi za one koji dosljeg-dno slijede isti Sunnet.

ejhul-Islam ibnTejmijje, Allah mu se smilovao, kae: Pod EhlisgSunnetom se misli na one koji potvruju hilafettrojice halifa. Pod nje a potpadaju sve rupacije osim ra g-dija. Pod njim se misli na sljedbenike hadisa i isto Sunneg-ta. Pod ovaj termin ulazi samo onaj koji potvruje Allahovauzviena svojstva, i ko kae da Kuran nije stvoren. Zatim je naveo skupinu uvjerenja EhlisgSunneta velgDemata pokojima se razlikuju od sljedbenika novotarija.

(MinhadusgSunneh, 2/221)

Ono to nas posebno zanima ovdje je upotreba ovotermina u dru om znaenju, pa je prema tome, EhlisgSung-net velgDemat mo ue de nisati kao:


13/39

13

Oni koji se vrsto pridravaju uvjerenja koja suim prenijeli ispravni prethodnici(selefu salih), od Poslani-ka, sallallahu alejhi ve sellem,i ashaba, a o emu nema teksta uKuranu, a ne prenosi se ni od Poslanika,sallallahu alejhi vesellem. (ErgRedd al men enkerelgharf, Ebu Nasr, 99)

Sljedbenici Sunneta i Demata imaju i dru e nazivepo kojima se prepoznaju.

Oni su Spaena skupina i Pomognuta grupacijakoja se vrsto pridrava Istine u vremenu usamljenitva.

Nee joj nauditi onaj ko je napusti sve dok ne doepred Allaha.

Njihov opis je potvren jo od povjerljivo Vjerovjeg-snika,sallallahu alejhi ve sellem, u obaSahiha, a i u drugimzbirkama.El-Buharii Muslim su naslovili poglavlja u svo-- jim sahihima kao: Pomognuta skupina.

Buhari u knjizi: Pridravanje za Kuran i Sunnet,navodi po lavlje uzeto iz rijei Poslanika,alejhi sellam:

Neprestano e jedna skupina iz moga Ummeta biti

na Istini. , a oni su uenjaci.(ElgBuhari, 6/2667)

U knjizi: Namjesnitvo, uSahihu Muslimu stojipo lavlje uzeto iz rijei Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem:

Neprestano e jedna grupacija iz moga Ummeta pomagati Istinu. Nee im nauditi onaj ko im se suprotsta- -vlja. (Muslim, 3/1309)

U obaSahiha, iz hadisa Muavije ibn Ebi Sufjana, preg-nosi se da je Allahov Poslanik,alejhi ve sellam, rekao:


14/39

Neprestano e iz moga Ummeta biti skupina kojae izvravati Allahovu naredbu. Nee im nauditi onaj kose od njih udalji, ili im se suprotstavi. Oni e biti takvi svedok ne doe Allahova odredba.

(ElgBuhari, 3116; Muslim, 1037)

Od Abdullaha ibn Amra,radijallahu anhu, prenosi seda je Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

Moj Ummet e se razii na sedamdest i tri skupi-ne. Sve su u Vatri osim jedne.

Rekoe: Koja je to, Allahov Poslanie? Od odgovori: Ona na emu sam ja i moji ashabi. (Timizi, 264; ElgAduri, Egeriah, 23; ElgLalikai, Sunnet, 1/99)

Ibn Kesir kae: To su sljedbenici Sunneta i Za--jednice (Demata) koji se pridravaju Allahove Knjigei Sunneta Njegovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem , ionoga na emu je bila prva generacija ashaba, a zatim ta--biina, i imama muslimana. (Tefsir Ibn Kesir, 4/333)

Poto su sljedbenici hadisa posebno najvre dreSunneta i onoga na emu je bio Vjerovjesnik,sallallahualejhi ve sellem , i njegovi ashabi, mnogi uenjaci, i varoliza--tori erijstkih tekstova izriito naglaavaju da su sljedbe--nici Sunneta i Zajednice(Demata),i Pomognuta skupina,upravo sljedbenici hadisa i predaja.

Ibn El-Mubarek, Allah mu se smilovao, kae: Oni su,kod mene, sljedbenici i uenjaci u hadisu.

(ElgHatib elgBa dadi, erefu ashabilghadisi, 26)

Imam Ahmed kae: Ako to nisu sljedbenici hadi--sa, onda ne znam ko bi mogao biti.

(ElgHatib elgBa dadi, erefu ashabilghadisi, 25g27)


15/39

15

Imam Et-Tirmizikae: uo sam Muhammeda ibnIsmaila, tj., imama Buharija, kako ovori: uo sam Alijjaibn El-Medenija kako govori, spomenuvi ovaj hadis odVjerovjesnika,sallallahu alejhi ve sellem:

Neprestano e skupina iz moga Ummeta pomagati Istinu. - to su sljedbenici hadisa.(EtgTirmizi u Sunenu, 2229)

ejh Abdulkadir ElgDilani spominje da sljedbniciSunneta imaju samo jedno ime po kome se prepoznaju, aono je:Sljedbenici hadisa.(ElgGunja, 1/71)

Poput ovoga prenosi se jo mnogo navoda od ispra--vnih prethodnika - selefa,Allah im se smilovao.

Sljedbenici hadisa su zadobili ovu veliku ast zatoto su objednili rivajet, nauku o lancu prenosilaca, i diraje,shvatanje sadraja hadisa, uz prakticiranje ono a to preg-daje nalau, od najbolje ovjeka Poslanika,sallallahu alejhive sellem, uz uvjerenje u ispravnost ono a na to on, sallalg-lahu alejhi ve sellem, upuuje.

ejhul-Islam Ibn Tejmijje kae: Po sljedebnicimahadisa ne mislimo na one koji se o raniavaju na nje ovosluanje, pisanje i prenoenje, ne o pod njim podrazumijeg-vamo svako a ono a koji a istinski pamti, poznaje, shvag-ta, u vanjtini i nutrini, i slijedi ga vanjtinom i nutrinom.Isto se odnosi na sljedbenike Kurana. Najmanja odlikaovakvih jeste ljubav prema Kuranu i hadisu, tra anje zanjima, njihovim znaenjima i postupanje prema onome tosu saznali od ono a to ova dva izvora nalau.

(Medmuulgfetava, 4/95)

Sljedbenici Sunneta su nazvali sljedbenicima hadisa, jer ga pamte i prenose.


16/39

16

El-Lalikaikae: U Allahovoj Knjizi i Sunnetu Njeg-govog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, kao i predajamaod ashaba, nalazimo podsticaj na dosljedno slijeenje, pog-kudu vjetaenja i izumiteljstva u Vjeri. Ko se o ranii na

ove predaje, spada u red dosljednih sljedbenika i najprei jeda zadobije ovaj opis. On se najprije odnosi na sljedbenikehadisa zato to su posebno odlikovani slijeenjem ovoraAllahovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, zato to a sedu o pridravaju i nose nje ovo znanje.

(erhu usulilgiatikad, 1/22)

Sekte i grupacije koje tvrde da pripadaju Ehlis-Sunnetu vel-Dematu, i pozivaju se na pridravanje naj--bolje upute, Upute Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem ,u temeljnim i drugorazrednim postavkama Vjere, su ve--oma mnogobrojne.

Ali, Allah je odbio da Istina i ispravno Vjerovanjebudu osim sa sljedbenicma hadisa i predaja, jer su onipreuzeli svoju Vjeru i uvjerenja kao nasljednici od svojihprethodnika, iz eneracije u eneraciju, sve dok nisu dolido tabiina, a oni od ashaba Allahovog Poslanika, sallalla--hu alejhi ve sellem , a onda ashabi od njega, sallallahu alejhi vesellem . Nema dru o puta za spoznaju ono a emu Allag -hov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem , poziva ljude, u viduispravne Vjere i Pravoga puta, osim puta kojim su ili slje- -dbenici hadisa. Ostale frakcije su tra ale za hadisom napo renim mjestima, pa su zastranile od Istine.

(ElgHuddetul bejanilgmehadde, ElgAsfahani, 2/22)


17/39

17

Tree poglavlje: Opi obrisi vjerovanja Ehlis-Sunneta, Sljedbenika hadisa, i njihov metod upotvrdi tih postavki.

Kada je svaki sljedbenik strasti poeo tvrditi da jenje ova strast u su lasnosti s oni s ime su doli Knji a iSunnet, trudei se da tekstove prila odi svojoj novotarijii replicirajui onima koji mu se suprotstavljaju, sljedbenig-ci Sunneta i Demata su postavili parametre na koje trebadobro paziti prilikom utemeljenja uvjerenja(akide)koja seizvlae iz dvije objave, Kurana i Sunneta. Na tim temeljig-ma su sa radili eneralne naznake za svoje ispravno vjeg-rovanje koje su postali metod svakom onom koji tra a zaispravnou i urno nastoji spoznati Istinu.

Sada emo precizirati lavne obrise(naznake)ovogmetoda nakon de nicije koju su izrekli jeziari.

Menhed , u jeziku oznaava jasan put.( Mudemumekajisil-lugah). Uzvieni kae: Svakom od vas smo uspo- -stavili zakon i pravac. (ElgMaide, 48), tj., put i metod.

Ha z Ibn Kesiru svomeTe sru 2/66, kae: Menhed(minhad)oznaava jasni i lahkoprohodni put(metod).

Prema tome, pod akidetskim menhedom EhlisgSung-neta velgDemata, misli se na njihov pravac i metod uteg-meljenja pitanja vjerovanja, i uspostavljanja dokaza, kaoi svih dru ih pitanja koja proizilaze iz to a, kao to je sudrazuma i sl., a to emo, s Allahovom uputom, obraditi krozsljedee cjeline:

Prva cjelina: Izvori Ehlis-Sunneta, Sljedbenika ha--disa, pri prihvatanju i potvrdi pitanja uvjerenja (akide):


18/39

Postoji vie izvora iz kojih se uzimaju uvjerenja(aki--da), kao to su tra(prirodna uroenost), razum, objava, kef(otkrovenje),i slini izvori koji su potvreni od strane nekihfrakcija, dok ih druge odbacuju.

Neki od ovih izvora su argumenti, a neki u osnovine mogu biti argumenti. Zbog toga sljedbenici Sunnetai Demata uzimaju samo ono ija je argmentovanost po--tvrena, iji su dokazi jasni, kao to su Knjiga i Vjero--dostojni Sunnet, a i koncenzus uenjaka uokviren pose--bnim uslovima.

Ponekada se kao pomono sredstvo koristi dokaz rag-zuma, ali ne i za potvrdu vjerovanja(akide)koja ne posto-- ji u predajama, ve za potvrdu ono a to je vjerodostojnopreneseno.

U ovim okvirima nalazimo da se EhlisgSunnet velgDemat pridrava stvari koje pojanjavaju njihov put zaprihvatanje i potvrdu uvjerenja, a evo i najisticajnijih:

Prvo: povrat na tri izvora oko kojih postoji sa lag-snost, a to su Kuran, Sunnet i koncenzus(idma)uokvirenposebnim parametrima. Ovim se izvorima daje prednostu odnosu na dru e. Dvije objave, Kuran i Sunnet, u sebisadre svo dobro. Oni ispunjavaju sve ono za ime je u pog-trebi onaj koji je ostvario svoje vjerovanje putem njih, iduiputem Upute i ispravnosti. Uzvieni kae:

Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objanjenje za svei kao uputu i milost i radosnu vijest za one koji jedino u Njega vjeruju. (EngNahl, 89)

U hadisu se kae: Ostavljam vas na sasvim jasnom putu, no i dan su na njemu isti. (Ebu Davud, 4607; Tirmizi, 2676)


19/39

19

Selman El-Farisi,radijallahu anhu, je potvrdio ono tomu je jedan idov rekao: Va Vjerovjesnik vas je podu- -io svemu, pa ak i obavljanju velike nude!? Selman jeodgovorio: Svakako. Zabranio nam je da se okreemo

prema Kibli kada vrimo veliku ili malu nudu. (Muslim, 262; Ebu Davud, 7; EtgTirmizi, 16)

Stoga, da li je pojmljivo da Poslanik,sallallahu alejhive sellem , pojasni kako se obavlja nuda, a ostavi nae ra--zume da lutaju u onome to se moe spoznati iskljuivoputem Objave, da bi, na poslijetku, znanje o tome biloovisno o naem ogranienom shvatanju?

Nikako! Ve, upravo suprotno. Rekao nam je: Najbolji govor je Allahova Knjiga, a nabolja upu- -

ta je Muhammedva Uputa. Najgore su izumljene stvari,a svaka novotarija je zabluda.

(Muslim, 867; EngNesai, 3/188; EdgDarimi, 212)

Ko ostavi najbolji govor i Uputu, i prihvati druge,zalutao je i zastranio.

ejhul-Islam Ibn Tejmijje kae: Dunost je vjerog-vati u ono to je Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, obavijestiood svo a Gospodara, svejedno spoznali mi znaenje to aili ne, jer Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, iskljuivo

ovori istinu, i potvren je kao onaj koji samo istinu ovog-ri. Dunost nam je vjerovati u sve ono to se navodi u Kurg-anu i Sunnetu, pa makar ne shvatali nje ovo znaenje.

(ErgRisaletu tedmurijje; Medmuulgfetava, 3/41)

Zato je dunost svakom muslimanu da se pridravaKurana i Sunneta, i da u njima trai presudu za sva pita--nja Vjere. Na njihovoj presudi treba zastajati i ne prela--ziti na tue presude.


20/39

0

Zato se nairoko prenose predaje od ispravnih pret--hodnika(selefu salih)o ovoj tematici. Oni mno o oporuujupridravanje za Sunnet, nakon to je Ummet saznao za onekoji su se od Sunneta udaljili zamijenivi a racionalistig-

kim analo ijama i zabludama.Ispravni prethodnici su posebno naglaavali pridr--

avanje za Sunnet u svojim oporukama, jer su u Ummeg-tu bili poznati oni koji su se od nje a udaljili i zanijekalinje ovu ar umentaciju, za razliku od Allahove Knji e okoije presude i ar umentacije se niko nije suprotstavljao izreda onih ije se suprotstavljanje uzima u obzir.

Prema tome, nema opravdanja onaj ko se suprotsta--vlja kada se neto vjerodostojno prenese od Vjerovjesnika,sallallahu alejhi ve sellem. Stoga su ispravni prethodnici(selefusalih)estoko kritikovali one koji su davali prednost svomemiljenju nad predajama, ili tra ali za pravilom kada pog-stoji ve propis u izvorima Islama.

Evo primjeraimama a ije, koji je upitan za odreeg-no erijatsko pitanje, pa je od ovorio: Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, je presudio tako i tako.

ovjek mu ree: A ta ti o tome kae?a ja mu odgovori: Subhanallah! Zar vidi da sam

u crkvi? Zar vidi da sam u sinagogi? Zar na mom strukuvidi monaki pojas? Ja ti kaem: Allahov Poslanik,sal--lallahu alejhi ve sellem , je presudio tako, a ti me onda pita:A ta ti kae?. (sahih, Ebu Neim u ElgHilji, 9/106)

Ibn Hazm spominje da jeIshak ibn Rahevejh rekao:Do ko a doe predaja od Allahovo Poslanika,sallalla--hu alejhi ve sellem, iju vjerodostojnost potvruje, a zatim jeodbaci (a nije u opasnosti nje ov ivot), postao je nevjernik.

(sahih, ElgIhkam, 1/97)


21/39

Ebu El-Kasim el-Asfahanikae: Mi nemamo dru--gog puta do slijeenja i predanosti Sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Niko nema opravdanjaza namjerno ostavljanje Sunneta i prihvatanje neega

drugog, jer niije miljenje nije ispravno kada se potvrdigovor Allahovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem , kaovjerodostojan. (ElgHuddetu bejanilgmehadde, 2/398)

Uz Kuran i Sunnet, sljedbenici Sunneta i Demata,prihvataju idma - saglasnost uenjaka, smatrajui atreim izvorom Islamsko erijata oko ije ar umentacijepostoji saglasnost.

U terminolo iji metodolo iara Islamsko prava (usul), idma oznaava - saglasnost mudtehida iz Um--meta Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem , poslije njego--ve smrti u jednom vremenu oko odreenog erijatskog propisa.

Koncenzus mora imati erijatsko uporite u tekstu ilianalogiji da bi postao argument i popeo se, sa svojim pro--pisom, na stepen kate orinosti i potpuno uvjerenja.

(ElgVedizu usuli kh, dr. Vehbe EzgZuhajli)

Na ar umentaciju koncenzusa ukazuju Knji a i Sugnnet. Uzvieni kae,u prijevodu znaenja ajeta:

gOnoga ko se suprostavi Poslaniku, a poznat mu je pravi put, i koji poe putem koji nije put vjernika, pu- -stiemo da ini ta hoe, i baciemo ga u Dehennem, - auasno je on boravite! (EngNisa, 115)

U poznatom(mehur)hadisu prenosi se da je Allah-ov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Moj Ummet senee usaglasiti na zabludi. 1

(Tirmizi,2225; Ebu Davud,4253; Ahmed,5/145; Ibn Made,3950)


22/39

1 Hadis je ispravan. Prenose ga od Vjerovjesnika,sallallahualejhi ve sellem, mnogi ashabi, a od njih su: Abdullah ibn Omer,Ebu Malik elgEari, Ebu Zerr elgGifari, Ebu Basra elgGifari, Enesibn Malik, Aia, ElgHasen elgBasri kao mursel, sa priblino istim

terminima i lancima o kojim neizbjeno ima ovora. Meutim, jedni dru e ojaavaju. Od Ibn Mesuda elgEnsarija elgBedrija preg-nosi se kao mevkuhgsahih. Spomenut emo neke od njih.

Hadis Abdullaha ibn Omera, a lasi: Allah nee ujediniti

moj Ummet na zabludi. U dru oj verziji lasi: Allah nee mojUmmet, ili je rekao ovaj Ummet, nikada ujediniti na zabludi.

Allahova ruka je nad Dematom (zajednicom) , a ko se izdvoji,izdvojio se ka Vatri.

(Tirmizi 2255; Ibn Ebi Asim, EsgSunnet, 80; Taberani, ElgEvsat,7249; Hakim, ElgMustedrek, 1/115g116; Ebu Neim, ElgHilji, 3/37; ElgLag-likai, erh usulilgiatikad, 154; ElgHatib, Elgfekih velgmutefekkih, 1/161;Bejheki, Elgesma vesgsifat, 701; EdgDani u Esgsunenulgvaride l...., 368)

Hadis Ibn Abbasa: Allah moj Ummet nee nikada objedi- -niti na zbaludi. Allahova ruka je nad Dematom (zajednicom) .

(EtgTirmizi, 2166; ElgHakim, ElgMustedrek, 1/116. ElgBejheki, Elgesmau vesgsifat, 702.)

Hadis Ebu Mesuda elgBedrija koji je mevkuf, a lasi:Strpite se sve dok se dobroinitelj ne odmori i dok ne budeodmora od grjenika. Pridravajte se Demata, jer Allah Uzvi- -eni nee objediniti Muhammedov Ummet na zabludi.

(Ibn Ebi ejbe, ElgMusannef, 7/517; Ishak ibn Rahivejh, Musneg-du, EtgTaberani, ElgKebir, 17/329; Ibn Ebi Asim, Sunnet, 85; ElgLalikai,erhu usulilgiatikad, 162; ElgHatib, ElgMuveddah, 1/392; ElgBejheki, Eguabu, 7/67; ElgHejsemi, ElgMedmeu 5/219;

ElgHakim u Mustedreku, 4/506, kae: Ovo je ispravan hadisprema Muslimovim uslovima, ali ga nisu naveli.

Ibn ebi ejbe u ElgMusannefu, 7/517: Ovaj sened je ispravan,ali je mevkuf. Prenosioci su povjerljivi prema Muslimovim uslovima.


23/39

23

Ibn Hader u Telhisulghabir,3/162, kae: Ovom hadisuu prilog ide i Muavijin hadis sa potpunim lancem prenosilaca:

Neprestano e iz moga Ummeta biti skupina koja e izvr- -avati Allahovu naredbu. Nee im nauditi onaj ko ih napusti ni

onaj ko im se suprotstavi, sve dok ne doe Allahova odredba. Prenose gaBuhari i Muslim. Ovim hadisom se argumen--tira na sljedei nain: Sa postojanjem ove skupine koja izvravaistinu do Sudnje a dana, nee se desiti ujedinjenje na zabludi.)

_________________________________________

Kao to je idma ar ument u dru orazrednim pitag-njima erijata, isto tako je argument u temeljnim postav--kama Vjere(vjerovanju g akida), jer nema opravdanja zaidtihad ili istraivanje u onome oko e a su se usa lasiliispravni prethodnici ovoga Ummeta u prve tri odlikovanegeneracije, svjedno odnosilo se na tematiku potvrde Alla--hovih svojstava ili neto drugo.

Sa ovim dolazimo do kraja teme o kojoj ovorimo,a ona je: Utemeljenje i potvrda tri usa laena izvora kodEhlisgSunneta velgDemata u pitanjima temeljnih postavkiVjere.

Drugo: davanje prednosti predajama nad razumomkada se ne mo u usa lasiti, uz potvrdu da se jasni razumnikako ne moe suprotstaviti ispravno preneenoj predaji.

Kada se ljudi spore oko nee a, i onda se uoi da seispravnim tekstovima suprotstavljaju neispravne sumnje,tada razum zasi urno saznaje neispravnost tih sumnji.ak se putem razuma moe potvrditi oprenost tih sumnjii sa lasnost tih tekstova sa erijatom. Ono to se sazna pug-tem jasno razuma, nee biti u suprotnosti sa sluhom. Onoza to se kae da se suprotstavlja razumu mora biti: ili lag-ni hadis ili slabi semantiki dokaz. Zato i nije ispravno da


24/39

takva stvar, i kada se ne bi suprotstavljala jasnom razumu,bude dokaz, a ta tek rei kada joj se suprotstavlja jasni rag-zum? (Deru tearudilgakli vengnakli, Ibn Tejmijje, 1/147)

Kada se sljedbenici Sunneta i Demata udaljavajuod uzimanja razuma pri potvrdi uvjerenja(akide), oni timeizraavaju poast prema samom razumu, a ne ponitavajuga, jer ga stavljaju na stepen na koji ga je i Allah stavio.Susteu se uplitati svojim razumima u ono o emu nemajuznanja i iju sutinu ne mo u dokuiti.

Ibn Haldun, ovorei o tematici razumsko suda upitanjima vjerovanja(akide), kae: Zato ne poeli da pu--tem razuma vaga pitanja tevhida, Ahireta, sutinu vjero--vjesnitva, Allahovih svojstava, i svega to izlazi iz okvi--ra razuma. To je, ustvari, elja za nemoguim, a primjerza to je ovjek koji je vidio vagu na kojoj se vaga zlato,pa je poelio da na toj vagi izvaga brdo. To nam ne govorida je vaga neispravna. Meutim, razum tada zastaje, jerne moe izai iz svojih okvira. ta tek rei o potpunompoimanju Allaha i Njegovih svojstva, a razum je samojedan atom kojeg je On stvorio?

(Mukaddimetu Ibn Haldun, 364g265)

Od dokaza koji ukazuju da ispravni prethodnici nisuopovr li ulo u razuma niti ponitili nje ov znaaj je da su

a uvrstili u analo iju, jer bez ispravno razuma nema niispravne analogije.

Veliki imami su potvrdili da se u tematici vjerovanja(akaid)uzima u obzir analo ija prioriteta, a to znai: sudza sporedno pitanje je prioritetniji ne oli samom temeljuzbo jaine zajedniko razlo a. Ovom vrstom analo ije sedokazuje potvrda ili ne iranje vezani za Allahova prava.


25/39

25

U asnom Kuranu se navodi ar umentacija ovomvrstom analogije prilikom potvrde svojstava savrenstvaUzvieno Gospodara: On je taj koji iz niega stvara iOn e to ponovo uiniti, to je Njemu lahko; On je uzvien i

na nebesima i na Zemlji; On je silan i mudar. (ErgRum, 27),tj., kada je prvi put stvorio, a to potvrujete, Nje ova moponovnog stvaranja je daleko laka po analogiji prioriteta.

I kae Uzvieni,u prijevodu znaenja ajeta: Oni koji uonaj svijet ne vjeruju ravih su osobina, a Allah ima svoj- -stva najuzvienija; On je silan i mudar. (EngNahl, 60), tj.,najsavreniji i najljepi.(EtgTaberi, 8/14, 125)

Od ispravnih prethodnika se prenosi argumentacijaovom vrstom analogije.

(Deru tearudilgakli vengnakli, Ibn Tejmijje, 1/30)

Imam Ahmed kae: U analo iju spada da ovjek usvojoj ruci dri posudu od providno stakla sa providnimpiem. ovjek vidi posudu iznutra, ali nije u posudi, a Alg-lahu pripada najbolji primjer. On obuhvata sva stvorenja,ali nije ni u jednom od Svojih stvorenja.

(ErgReddu alezgzenadika velgdehmijje, 39)

Druga vrsta analogije, osim ove, u potvrdi vjerovanjanije dozvoljena, svejedno radilo se o analo iji sveobuhvag-tnosti ili navoenja primjera, kao to Uzvieni kae,u pri-- jevodu znaenja ajeta: Zato ne navodite Allahu sline! Allahdoista zna, a vi ne znate. (EngNahl, 74)

Ispravni prethodnici su estoko kritikovali one kojisu ilmul-kelam (apolo etiku)uzeli u obzir priilikom potvrg-de uvjerenja(akide). Ilmul-kelam su smatrali najprljavijomstvari do koje su doli zalutali razumi, daleko udaljeni odUpute Kurana i Sunneta.


26/39

26

Oni su se sustezali od ulaska u ilmulgkelam zadog-voljavajui se ispravnim predajama(hadisima)koje nikadanisu bile u suprotnost sa jasnim razumima.

Ha z Ibn Redeb el-Habeli kae: Onaj ko spoznaveliinu ispravnih prethodnika, saznat e da je njihova ug-tnja o razliitim vrstama ilmulgkelama, mnotvo polemike,razmirica i prekomjernih pojanjenja, nije bila izraz nemog-i, neznanja ili nemara, ne o je predstavljala posebno sug-stezanje i bo obojaznost. Oni su se zaokupirali onim tokoristi u odnosu na ono to ne koristi, svejedno odnosilo seto na temeljne ili sporedne postavke Vjere. Upuen je onajko bude iao njihovim putem.(Fadlu ilmisgselef, 161)

Na dru om mjestu kae: Ono to je suprotno njihog-vim navodima u veini sluajeva je neispravno ili beskorig-sno. U njihovom govor je dostatan. U navodima onih kojisu doli poslije ispravnih prethodnika nema istine a da seprethodno ne nalazi i u navodima ispravnih prethodnika,i to sa najkraim terminima i najkonciznijim izraajima.U govoru onih koji su doli poslije ispravnih prethodni--ka nema nijedne neistine a da njena neispravnoist nije po-- janjena u ovoru ispravnih prethodnika za ono a ko toshvata i o tome razmilja.(Fadlu ilmisgselef, Ibn Redeb, 147)

Metod Ehlis-Sunneta pri shvatanju tekstova dvijeObjave (Kurana i hadisa) , i njihovom prihvatanju

Kao to sam na poetku ovo rada na lasio, svakiovjek koji izraava pripadnost Islamu tvrdi da se pridrg-ava Kurana i Sunneta, i da ne uzima nita dru o, makarduboko plovio po dubinama sumnji i zapadao u novotarijei zablude, bivajui tako sljedbenik zabluda i strasti.


27/39

27

Zato je obaveza sljedbenicima ispravnih prethodnig-ka (selefu salih), koji idu pravcem EhlisgSunneta, da uzmuodande odakle su uzimali njihovi prethodnici, tj., da uzig-maju za izvore ono to su i njihovi ispravni prethodnici

uzimali za izvore.Njihovi izvori sa kojih prihvataju su Kuran i Sun--

net prema menhedu ispravnih prethodnika (selefu salih) ovog Ummeta, njihovog poimanja, i ophoenja premaerijatskim tekstovima.

Ko razmotri navode prethodnika o ovoj tematici, prig-likom ar umentiranja erijatskim tekstovima zastat e naispravnom pravcu i jasnoj uputi. Nekoliko stvari odlikujeovaj menhed:

Prvo: openito vjerovanje u ono to je dolo od Allahai Njegovog povjerljivog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem.

Pojam openito vjerovanja oznaava prelazak preg-ko tekstova bez upita:Kako? Vjerujemo u sve ono to jedolo od Allaha i Allahovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sel--lem, ija znaenja znamo ili ne znamo. Naknadno emo ovopitanje vie pojasniti u drugom poglavlju,inaAllahu Teala.

Drugo : potvrda znaenja tekstova u njihovoj stvarnog -sti, a ne u prenesenom znaenju. Prelazak preko tih tekstog -va uz uvjerenje u znaenja koja se shvataju, bez ikakve neg - jasnoe, te potvrdu ono a to tekstovi potvruju i ne iranjeono a to ne iraju. Razum ne ne ira kakvou ukoliko pog -tvruje znaenje i shvata ono to se putem teksta eli rei.

El-Hasan El-Basrikae: Allah nije objavio nijedanajet, a da ne voli da se zna ta se njime eli rei.

(Deru tearudi akli vengnakli, Ibn Tejmijje 1/208)


28/39

Tree: ostavljanje tumaenja koje erijatske tekstoveodvodi od njihove vanjtine.

To je zato samo to se nama Uzvieni Allaha obraa

onim to shvatamo. Zato nije dozvoljeno da odstupimo odvanjtine sve dok je poimanje mo ue i dok iziskuje onoto zakoni i razumi ne osuuju.

Potrebno se zadrati na onome to je dolo, pojanjag-vajui ono to Allah eli rei u Svojoj Knjizi ili jezikom Svog-ga Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, ili ono to govore asha--bi koji su zajedno ivjeli sa Objavom i shvatili ono to eliUzvieni Gospodar, bez ikakvo tumaenja i odbacivanja.

etvrto: suztezanje od polemike o manje jasnim eg-rijatskim tekstovima, i predaja znaenja tih manje jasnihtekstova Allahu.

Na to ukazuju rijeiimama a jekoji kae: Vjeru--jem u ono to je dolo od Allaha, onako kako Allah eli, ai u ono to je dolo od Allahovog Poslanika,sallallahu alej--hi ve sellem , onako kako je Allahov Poslanik,sallallahu alejhive sellem , elio rei. (Zemmutgtevil, 11; Mearidulgkabul, 1/204)

Peto: Argumentiranje ispravnim predajama koje seprenose od jednog primarnog prenosioca(ahad), bez prag-vljenja razlike izmeu erijatskih dokaza koji su potvreniod Zakonodavca, te njihovo nedvojbeno prihvatanje u pi--tanjima uvjerenja(akide).

Sljedbenici Sunneta argumentiraju svim orginalnimerijatskim dokazima: Kuranom, hadisom koji jemuteva--tir (kate oriki potvren s obzirom na broj prenosilaca),i ahadhadisima koje Ummet prihvata, i iji su lanci prenosilacaispravni(vjerodostojnigsahih).


29/39

29

Imam Ehlis-Sunneta Ahmed ibn Hanbelje o hadi--sima Allahovog silaska, koji spadaju u kategoriju ahada,rekao: Vjerujemo u njih, potvrujemo ih, i ne odbacuje--mo ukoliko imaju ispravne lance prenosilaca.

(Hallal, Zemmu tevil, Ibn Kudame elgMakdisi, 22; Lalikai, 453)

Imam Ahmed je takoer o hadisima o vienju Allagha, a oni su ahad, rekao: To su vjerodostojni hadisi u kojevjerujemo, i koje potvrujemo. (Lalikai, br. 889, str. 507)

Sljedbenici Sunneta prihvataju predaje ahad, i neodbacuju one koje su vjerodostojno prenesene pri potvrdinjihovih uvjerenja(akide).

Oni stoje nasuprot pravcumutezilakoji su dali pre--dnost razumu nad predajama ahad, makar one bile si urg-ne i potvrene. Kada su prisiljeni da neke od njih prihvate,onda se neodmjereno prepuste tumaenju, a sadraj hadisau potpunosti odgole.

Mutezila Abdul-Debbar El-Hemzanikae: Onoza to se ne zna da je istina ni la je poput predaja ahad. Putkoji dozvoljava postupanje po njima je uokviren uslovima.Prihvatanje takvih predaja kada govore o uvjerenjima sene uzima u obzir, osim ako se slau sa racionalnim ar ug-mentima i kada postoji ono to nalae uvjerenje u njih, aline zbo pozicije same predaje, ve zbo racionalno dog-kaza.Ako ahad hadis, nije u suglasnosti sa racionalnimdokazom, onda ga je dunost odbaciti i presuditi da gaPoslanik,alejhi sellam , nije izrekao, a i ako ga je rekao, biloje to prepriavanje tuih rijei. (erhu Elgusulilghamse, 768)

Skupina uenjaka je prenijela koncenzus uenjaka oprihvatanju ahad predaja, navodei da one same po sebi iliu kontekstima donose si urno znanje. Od tih uenjaka su


30/39

30

Ebu Ishak el-Esferaini, ejhul-Islam Ibn Tejmijje, njegovuenikIbnul-Kajjim, i drugi.

Mno o puta su no e podskliznule, a pera nepravdu

nainila, zbo neodmjerenosti ljudi iz posljednjih enerag-cija, kada su odbacili ispravne predaje vezane za tematikuAllahovih svojstava, i tvrdei da one spadaju u kate orijuahad predaja, koje kod njih ne donose nikakvo znanje, nitse iz njih uzima ispravno vjerovanje(akida). Putem ovogasu otvorena vrata razilaenja i podjele za ije bi pojanjenjetrebalo dosta vremena.

Trea cjelina: Metod Ehli Sunneta, pri izraavanju Jednoe Allahu u Njegovim svojstvima i imenima

Ako sa ledamo pitanja oko kojih se Ummet raziaoi koja su odvela u razilaenja i pojavu novotarija, vidjetemo da su to najee tri pitanja oko kojih se ve du ovodi rasprava, a ona su:

- Pitanje hilafeta i imameta, a zatim, davanje prednog-sti pojedinim ashabima. Povodom ovoga su se pojavilera-- dije - ije, inasibije.

- Pitanje kadera(sudbine)i pojedinosti koje su vezag-ne za ovu tematiku, kao to su obaveza(teklif)i nagrada,odnosno kazna. Povodom ovo a pitanja pojavile su semnoge sekte poputkaderija, murdija, mutezila, i drugi.

- Pitanje Allahovih imena i svojstava, te ta je dozvog-ljeno govoriti o Allahu, a ta nije. Povodom ovog pitanjapojavili su se oni koji opovrgavaju imena i svojstva, kojiAllaha poistovjeuju sa Nje ovim stvorenjima i sl..


31/39

31

Pojavile su se kole u vjerovanju(akidi), a razilaenjemeu njima je postalo poznato,posebno oko treeg nave--denog pitanja (pitanje Allahovih imena i svojstava), kao to je bila kola sljedbenika hadisa, s jedne, i kolaearija i

maturidija s druge strane.Treba znati da se oni ne razilaze samo u ovom te--

melju, tj., tumaenju Allahovih svojstava, kao to je vepoznato, ve postoje velike razlike u drugim temeljimakao to su iman, kader, vjerovjesnitvo, i dr..

Po ledaj knji u: Metod earija u vjerovanju (aki--di), od ejha Sefera ElgHavalija

Ono to nas ovdje posebno zanima je pravac sljedbeg-nika Sunneta, tj., sljedbenika hadisa, pri shvatanju tekstovavezanih za Allahova lijepa imena i Nje ova uzviena svojg-stva, te vjerovanje u ono o emu ovi tekstovi ovore.

Sljedbenici Sunneta su najumjereniji u svakom pita--nju oko koje postoji razilaenje. Oni imaju umjeren pog-

led na tematiku Allahovih Uzvienih djela, jer stoje izmeg-u kaderija i debrija.

Oni zauzimaju sredinju poziciju izmeumurdija imutezila (a iharidija) u pitanju Allahove prijetnje.

Oni zauzimaju sredinju poziciju u pitanju Vjere ivjerovanja izmeuharidija i mutezila, s jedne, imurdi-- ja i dehmija, s druge strane.

Sljedbenici Sunneta zauzimaju sredinju pozicijuizmeu ra dija i haridija, u pogledu ashaba AllahovogPoslanika,sallallahu alejhi ve sellem.


32/39

32

U pitanjima Allahovih svojstava, takoer, zauzimag- ju sredinju poziciju izmeu onih koji Allahu daju tjelesneosobine ili Ga poistovjeuju sa stvorenjima, s jedne, i izmeg-u onih koji opovr avaju i neumjesno tumae Allahova

svojstva s druge strane.Pravac sljedbenika Sunneta objedinjuje dva pravila:

potvrdu svojstava i izraavanje Allahove istoe od bilokakve slinosti sa stvorenjima, pa su zato umjereni.

Ovim se potvruje pravilo: Potvrda bez kakvoe ine iranje bez nanoenja nepravde. Ali, i potvrda i ne ig-ranje imaju pravila na koja se mora paziti. Zbo njihovevanosti saeto u neto o njima rei:

a) Temelji na kojima poiva pravilo potvrde vjerovag-nja u imena i svojstva.

- Govor o Allahovim svojstvima je kao govor o Nje--ovom Biu. To su svojstva savrenstva i uzvienosti koja

dolikuju Uzvienom Allahu, njima nije nita slino, kao to je On Uzvieni zaseban Svojim Biem.

ejhul-Islam Ibn Tejmijje u knjizi: El-Akidetu-Hamevijje kae: Poznato je da svojstva svako ono ko je njima opisan od ovoraju nje ovom biu, i u su lasnostisu sa njegovom sutinom. Ko shvati svojstva Gospodara,Kojem nije nita slino, osim kako to dolikuje stvorenju,zalutao je u svome razumu i Vjeri.

(Medmuatur gresail elgkubra, 1/474)

- Govor o nekim Allahovim svojstima je poput govo--ra o preostalim Njegovim svojstima. Ako je dio tih svojsta--va potvren kao sutina i stvarnost, nije dozvoljeno dru apotvrditi u prenesenom znaenju.


33/39

33

- Potvrda svojstava savrenstva bez traenja slinoprimjera ili kakvoe. O njima se ne pita: Kakva su, a i nekae se: Takva su..., ili: Kao svojstva to i to .

- Openito vjerovanje u ono to je navedeno u erijag-tu i podrobno razmatranje novopridolih izreka i fraza.

b) Temelji na kojima poiva pravilo izraavanja Allag-hove istoe pri ne iranju odreenih svojstava.

- Izraavanje ove istoe ne iziskuje ne iranje Allag-hovih potvrenih svojstava.

- Openito ne iranje je vie zastupljeno za razlikuod potvrde dje se podrobnije pojanjenje smatra dozvog-ljenim.

- Potvrda savrenstva nasuprot onome to se negiraod svojstava.

- Slijeenje Kurana i Sunneta pri ne aciji, neprelag-zak preko ranica ono a to je u njima nevedeno o ne ig-ranju, i nedvoumljenje oko ne iranja ono a ija je ne acijapotvrena.

Uzimajui u obzir sve ove temelje na kojima poivapravac EhlisgSunneta velgDemata u pitanjima Allahovihsvojstava i imena, objedinjuje se potvrda i izraavanje Alg-lahove istoe vezanih za Nje ova uzviena svojstva. AllahUzvieni ih je objedinio u Svojim rijeima,u prijevodu znaenjaajeta: Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi. (ura, 11)

Prvo je ne irao slinost neemu izraavajui Svojuistou(od bilo kakve slinosti sa stvorenjima), a zatim Sebipripisao svojstva sluha i vida, to je potvrda.


34/39

34

Ovih temelja su se pridravali ispravni prethodnig-ci, prema onome to se prenosi od njih, a takvi navodi sumnogobrojni. Npr.,imam El-Evzaikae: Dok su jo tabi--ini bili mnogobrojni govorili smo: Allah je iznad Svoga

Prijestolja, i vjerujemo u svojstva koja se navode u Sun--netu. (ElgBejheki, 2/304)

PrenosiEbu Kasim El-Lalikaiod El-Evzaijada je re--kao: EzgZuhri i Makhul su ovorili:Preite preko hadisaostavljajui ih onakvim kako su doli., mislei na hadise oAllahovim svojstvima.

(sahih, Ibn Abdulberr, Damiu bejanilgilmi ve fadlihi, 2/943; Elg

Lalikai, erh usulilgiatikad, 3/431)

Poput ovo a navoda su i rijei imama Kue hidreMalika ibn Enesakoji je upitan o rijeima Uzvieno : Mi--lostivi se nad Arom uzvisio (Tagha, 5): Kako se uzvisio?.Od ovorio je: Kako, je neshvatljivo. Uzvisivanje nijenepoznato. Vjerovanje u to je obaveza, a zapitkivanje otome je novotarija.

(sahih, EdgDarimi, ErgReddu alelgdehmije, 104; Ebu Neim,ElgHilji, 6/325g326; ElgLalikai, erh usulilgiatikad, 2/398; ElgBejheki,2/304g305 i dr.)

Slian od ovor je potvren odRebie, Malikovo uig-telja.(sahih, ElgBejkheki, 2/306; ElgLalikai, erh usulilgiatikad, 2/306)

Sufjan ibn Ujejne kae: itanje sve a ono a imese Allah opisao u asnom Kuranu je ujedno i nje ovo tug-maenje bez kakvoe ili usporeivanja.

(sahih, EdgDarekutni, 70; ElgLalikai, erh usulilgiatikad, 3/431;ElgBe avi, erhusgsunneh, 1/171)

Slino ovome prenose se predaje od dru ih ispravgnih prethodnika, neka je Allah sa svima njima zadovoljan.


35/39

35

Imam Ibn Huzejme En-Nejsaburije na veoma lijepnain saeo pravac sljedbenika Sunneta i Demata u pitag-njima Allahovih svojstava. On poslije navoda o svojstvuLica kae: Mi i svi nai hidaski uenjaci, kao i uenjaci

Jemena, Iraka, ama, i Egipta, imamo pravac koji glasi: Po--tvrujemo Allahu ono to je Sebi potvrdio. Potvrujemoto naim jezicima i naim srcima bez poistovjeivanja Licanaeg Stvoritelja sa licem ijednog stvorenja. Na Gospodar je daleko uzvieniji da bi bio usporeen sa stvorenjima. On je Uzvien od izreka onih koji opovr avaju Nje ova svojg-stva. Uzvien je od ovora laaca koji Ga smatraju niim, jer onaj koji nema osobina je nita. Neka je Allah Uzvienod onoga to govoredehmije koji negiraju svojstva naegStvoritelja kojima je opisao Sebe u Objavi, a i jezikom Svog-ga Vjerovjesnika, Muhammeda,sallallahu alejhi ve sellem.

(EtgTevhidu ve isbatu sifatirgRabbi; Ibn Huzejme, 1/26)

UenjakEbu Muhammed Abdullah ibn Jusuf el-Duvejni u pismu kojeg je uputio svojim ejhovima na--kon to mu je Allah podario blagodat povratka na pravacispravnih prethodnika, na kojem su sljedbenici Sunneta iDemata, o Allahovim svojstima i imenima, kae: Nje og-va svojstva su poznata s obzirom na cjelovitost i potvrdu,ali su nepoznata s obzirom na kakvou i podrobno precizig-ranje. Tako ih vjernik s jedne strane shvata, a s dru e strane je zaslijepljen. Shvata ih s obzirom na potvrdu i postojanje,a ne vidi ih s obzirom na kakvou i podrobno preciziranje.Putem ovo a objedinjuje se ono ime se Allah opisao sane iranjem iskrivljavanja, poistovjeivanja, i neopredjeljeg-nosti. To je eljeni cilj nae Gospodara kada nam iznosiSvoja svojstva kako bi Ga spoznali i vjerovali u njihovusutinu, a ne irali poistovjeivanje. Meutim, ne opovr ag-vamo ih iskrivljavanjem ni po renim tumaenjem. Nemarazlike izmeu uzvisivanja i sluha, izmeu silaska ivida. O svemu se navodi erijatski tekst. Onaj ko realno


36/39

36

sa leda, spoznat e ono to smo rekli. Bit e uvjeren u ovoi primit e na savjet, a Allahu e ispovijedati Vjeru potvrg-dom svih Njegovih svojstava i negiranjem svakog poisto--vjeivanja, opovr avanja, tumaenja, i neopredijeljenosti.

Sva ova svojstva su dola na jednom mjestu, tj. u Kura--nu i Sunnetu. Ako jedna potvrdimo, a druga iskrivimo,a trea neumjesno protumaimo, bivamo poput onih kojivjeruju u jedan dio Knjige, a u drugi ne vjeruju.Ovimsmo potpuno prenijeli,inaAllah. (Medmuaturgresail, 1/182)

Ovo je openita predstava pravca EhlisgSunneta velgDemata u tematici vjerovanja u svojstva Gospodara,Azzeve Delle. Podrobnije tumaenje se uzima iz knji a koje og-vore o ispravnom vjerovanju i temeljima vjerovanja.

etvrta cjelina: Stav Ehlis-Sunneta vel-Demataprema sljedbenicima novotarija i zabluda

Sljedbenici Sunneta - sljedbenici hadisa, poznatisu po opiranju sljedbenicima novotarija, otkrivanju nji--hovih zabluda, razbijanju njihovih spletki, upozorenjuna njihove nove uvedene stvari, te borbi protiv njih jezi--kom i sabljom.

Ispravni prethodnici su estoko kritikovali sljedbegnike ilmul-kelama(apolo etiari, racionalisti), upozoravalisu na druenje sa njima i nareivali njihovo suzbijanje.

Od El-Hasana el-Basrijai Muhammeda ibn Sirina (obojica su umrla 110 h. .), prenosi se da su rekli: Nemojte sedruiti sa sljedbenicima zabluda, nemojte od njih sluatii nemojte se sa njima raspravljati.

(Tabekatulgkubra, 7/172; Darimi, 401; Ibn Bettah, 395; Bejheki)


37/39

37

Abdurrahman ibn Mehdi (umro 198 h. .)kae: Dog-ao sam Maliku, a kod nje a je bio neki ovjek koji a jepitao o Kuranu.Malik mu ree: Da ti nisi od sljedbenig-ka Amra ibn Ubjeda? Allah prokleo Amra! On je uveo ove

novotarije ilmul-kelama.Da u ilmul-kelamu ima znanja,o njemu bi govorili ashabi i tabiini, kao to su govorili opropisima i zakonima. Meutim, ilmul-kelam je la kojaukazuje na la.

(ElgHerevi, Zemmulgkelam, 5/72; ElgBe avi, erhusgSunneh,1/217, i dr.)

Imam a jaje rekao: Da ovjek bude iskuan svi--me onim to je Allah zabranio osim irka, bolje mu jenego da gleda u ilmul-kelam.

(sahih, Ibn Ebi Hakim, Adabuga i ve menakibuhu, 187; IbnBettah, ElgIbane, 661; ElgLalikai, erh usulilgiatikad, 1/146, i dr.)

Imam a jaje o njima donio presudu rekavi: Tre--ba ih izudarati palminim granjem, a onda postaviti nadevu, i obii plemena govorei: Ovo je kazna za onogako ostavi Kuran i Sunnet, a preda se ilmul-kelamu.

(sahih, Ebu Neim, elgHilji, 9/116; Ibn AbdulgBerr, Damiulgbeg- janilgilmi, 1794, i dr.)

Imam Ahmed kae: Ne sjedite sa sljedbenicimakelama, pa makar oni branili Sunnet.

(IbnulgDevzi, Menakibu Imam Ahmed, 205)

Takoer je rekao: Sljedbenik kelama nee nikadauspjeti. Gotovo da ne vidi nijedno ovjeka koji je uao uilmulgkelam, a da kod sebe nema izopaenosti.

(Ibn AbdulgBerr, Damiulgbejanilgilmi ve fadlihi, 2/942;)


38/39

38

Imam el-Berbeharikae: Znaj da se nije pojavilootpadnitvo, a ni nevjerstvo, ni sumnje, ni novotarije, nizabluda, ni zbunjenost u Vjeri, a da nije dolo od ilmul-kelama i njegovih sljedbenika. (erhusgsunneh, 38)

Postoje i drugi navodi od imama Upute koji su il--mulgkelam vidjeli kao zlo na koje treba upozoravati i odnje a odvraati.

Njihovi postupci svjedoe istinitost njihovo ovora.Evo primjeraMuhammeda ibn Abdullaha el-Kahtanija,u doba endelusko halife ElgMustensira Billah, koji je nag-redio da se iznesu i spale knji e i spisi iz lo ike, lozo je,i astrolo ije. Dio njih je spaljen, dru i baen u bunareve uokolini dvorca. Zatim je na njih na rnuta zemlja. Sve to jebilo u prisustvu uenjaka, a bilo je mno o knji a.

(Tabekatulgumem, 66; Sijeru ealamingnubela, 8/269)

Tu je i primjerAbdusselama ibn Abdul-Vehhaba koji se zaokupirao i svoj ivot troio studirajui lo iku, g-lozo ju, i astrolo iju. Potom je osuen kao rjenik. Nareg-eno je da se nje ove knji e spale.Ibn Redeb El-Hanbeli spominje da su uenjaci, jednu po jednu, proitali nje oveknji e. Kada od bi se proitala jedna od tih knj a, bilo bireeno: Prokunite ono a ko ju je napisao, i ko u nju vjerug- je! Okupljene mase bi lasno iz ovarale prokletstvo i oveknjige bacale u vatru.

(Zejlu tabekatilghanabile, Ibn Redeb, 2/71)

Ovo je stav ispravnih prethodnika prema sljedbeni--cima zabluda i novotarija. Kritikovali su ih jezikom, borilise sabljama, i ne irali zlo srcem, jezikom i rukom. Nekanam Allah podari njihovo slijeenje, i neka nas sauva odsumnji onih koji im se suprotstavljaju, i koji se od njih uda--ljavaju!


39/39

S ovim zavravam predodbu o lavnim obrisimapravca EhlisgSunneta velgDemata u temeljnim postavkag-ma Vjere. To je pravac sljedbenika Sunneta i hadisa. Neka je Allah sa svima njima zadovoljan.

Darujem a svakom onome ko eli da se okoristi, amoja uputa pripada samo Allahu, na Njega se oslanjam iNjemu se vraam. Neka je salavat i selam na Muhammeda,sallallahu alejhi ve sellem.

Documents

ČVRSTO UŽE Pojašnjenje Pravca Ehlis- Sunneta Vel