Odgoj Djece u Svjetlu Kur'Ana i Sunneta

J SVJETLU KLJIZ'ANA l SlJNNE-fA [sa praktilnlm primjerima za razne uzraste]

Dr. Ekrem Beir i dr. Muhammed Rida Beir Odgoj djece u svjetlu Kur'ana i sunneta Naslov originala: "Parenting Skills based on the Qur'an and Sunnah" Amana Publications, Beltsville, Maryland

DR. EKREM BEIR DR. MUHAMMED RIDA BEIR

ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA

Buim, 2007.

Predgovor

Ovo je skromni pokuaj da se udovolji molbi svih onih roditelja, koji su posjetili nae simpozije pozitivnih vjetina roditeljstva tokom proteklih nekoliko godina, koji su nas poastili svojom dovom, koji su obogatili nae simpozijume svojim pitanjima i izuzetnim dokazima i koji su zatraili od nas da materijale sa simpozijuma prebacimo u pisani oblik kako bi bili dostupni kao referenca koja bi mogla biti od koristi i drugima.

Napisali smo ovu knjigu kao dodatak brojnim simpozijumima o roditeljstvu koje smo odravali vie godina. Prilikom ovih simpozijuma uvidjeli smo da nikada nismo imali dovoljno vremena da se pozabavimo svim relevantnim principima i da navedemo dovoljno primjera kako bismo svima jasno objasnili sve koncepte. Zato smo u pisanju ove knjige dodali neke propise i uzeli u obzir brojna promiljanja vrijedna pitanja koja su nam postavili roditelji kako bismo ukljuili to vie konkretnih pitanja. Takoer smo nastojali da ovu knjigu uinimo saetom i jednostavnom kako bi bila pogodna za obinog roditelja ije je slobodno vrijeme esto ogranieno.

6 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA

Molimo Uzvienog Allaha da primi od nas ovaj na trud, da uini da naa djela budu samo u ime Njega, da nas sve uputi na Pravi put i da nas sve nagradi Dennetom, ako Bog da.

* * *

Uvod

Svakome je jasno da je odgajanje djece veoma vaan zadatak iz brojnih razloga. Neki od tih razloga su sljedei:

Naa djeca su emanet od Uzvienog Allaha. On nam ih je povjerio i mi emo biti odgovorni za povjereni zadatak, kako smo ga izvrili, kao i za to da li smo ouvali taj emanet. Poslanik Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao:

"Dovoljno je ovjeku grijeha da dopusti da zastrane oni koji zavise od njega." 1

Uzvieni Allah je, takoer, rekao:

"Mi emo, zaista, mrtve oivjeti i Mi smo zapisali ono to su uradili i djela koja su iza sebe ostavili; sve smo Mi to u Knjizi jasno pobrojali." Gasin, 12.)

1 Mustedrek


Znajui koliki uticaj roditelji imaju na djecu, moemo uvidjeti da se ovaj ajet odnosi na sve nas kao roditelje. Djeca su produkt uticaja koji njihovi roditelji imaju na njih i Uzvieni Allah e na Sudnjem danu pitati roditelje o njemu.

Djeca mogu dati veliki doprinos srei svojih roditelja. ak i ako majka posjeduje materijalna dobra potrebna za sreu, kao to je novac, karijera ili uspjene investicije, ove materijalne stvari nee je uiniti sretnom, ako je neko od njene djece zastranilo.

Djeca su naa najvea investicija. alosno je to da mnogi roditelji ulau vie vremena, energije i novca u razliite materijalne poduhvate nego u svoju djecu. Na djecu bismo trebali gledati kao na budue mukarce i ene i trebali bismo uvidjeti da vrijeme provedeno s njima nije uzalud potroeno vrijeme. To je veoma dobro uloeno vrijeme. Zamislimo samo ako bi samo mali procenat muslimana gledao na svoju djecu kao na investiciju. Kada bismo se tako odnosili prema njima, kada bismo provodili sa njima dovoljno vremena kako bismo bili sigurni da se djeca prikladno ponaaju i da usvajaju ispravne islamske koncepte u pogledu ivota i kada bismo dotaknuli njihova srca i due ljepotom islama, tada bismo imali mnogo snaniju zajednicu, a i stanje muslimana bi zasigurno bilo bolje.

Poznavanje ciljeva terbijeta (odgoja), posjedovanje dobrog znanja o osnovnim principima roditeljstva, prema slovu Kur'ana i sunneta, stalno preispitivanje

U v oo 9

samih sebe kako bismo se mijenjali kao roditelji i praktikovanje ovih principa kljuni su faktori u osposobljavanju roditelja da razviju pozitivne vjetine roditeljstva i da usvoje najuinkovitije i najkorisnije metode roditeljstva. Ovo je primarna nakana ove knjige.

Cilj odgajanja, kako smo naglasili u prvom poglavlju nae knjige, Meeting the Challenge of Parenting in the West, An Islamic Perspective (Susret s izazovom roditeljstva na Zapadu, islamska perspektiva), jeste da budemo sigurni da e naa djeca izrasti u sretne i dobre ljude koji razumiju svoju ulogu u ovom ivotu. elimo da im pomognemo da postignu visok stepen samopotovanja i dovoljno jak karakter da se mogu nositi sa izazovima koji su pred njima u dananjem drutvu. Takoer elimo da posjeduju odreene vane kvalitete, to je od sutinske vanosti da bi se osjeali ponosnim na to to su muslimani. 1 Na sljedeih nekoliko stranica emo, ako Bog da, u detalje prodiskutovati o procesu preispitivanja samih sebe, uz praktine primjere, a zatim emo navesti brojne islamske propise o roditeljstvu. Pored toga, navest emo nekoliko primjera kako roditelji mogu usaditi ove principe u djecu razliitih uzrasta. S tim e, ako Bog da, roditelji biti opremljeni potrebnim sredstvima za podizanje svoje djece na najuinkovitiji i pozitivan nain.

* * *

1 Pogledati prvo poglavlje knjige: Meeting the Challenge of Parenting in the West, An Islamic Perspective (Susret s izazovom roditeljstva na Zapadu, islamska perspektiva), tree izdanje od dr. Ekrema i dr. M. Rida Beira, Amana Publications, 2003.

Preispitiva nje sa m i h sebe

Korijen preispitivanja samih sebe u islamu j e koncept muhasebe. To je veoma vaan koncept u islamu i izveden je iz sljedeeg ajeta:

"O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki ovjek gleda ta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna ta radite." (El-Har, 18.)

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je takoer naglaavao da uvijek trebamo preispitivati i procjenjivati svoja djela. Ustvari, on je osobu koja ovo ne radi oznaio kao gajila to znai: nehajan, samozadovoljan i nesposoban. eddad ibn Evs, r. a., prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:

"Mudra osoba je ona koja krivi samu sebe za svoje propuste i puno se trudi za ono to slijedi nakon smrti, dok je nemarna i samozadovoljna ili nesposobna osoba ona koja slijedi svoje strasti i prohtjeve i nada se Allahovoj milosti ."

1 2 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA

Omer ibn El-Hattab, r. a., je imao obiaj kazati: "Pregledaj, procijeni i preispitaj se prije nego to bude ispitan. Vagni svoja djela prije nego ti ona budu vagnuta i pripremi se za dan kada e biti potpuno razotkriven."1

Hasan El-Basri, r. a., je imao obiaj rei: "Vjernici preispituju sami sebe i odravaju svoja dobra djela. Oni uvijek pregledaju, preispituju i procjenjuju svoj poloaj. Oni koji to budu radili na ovome svijetu, bit e im lahko na Sudnjem danu. A oni koji to ne budu inili, njima e biti teko na Sudnjem danu."

U Ibrahimovim, a. s . , suhufima se prenosi sljedee: "Mudra osoba treba podijeliti svoje vrijeme na etiri dijela: jedan dio za oboavanje svoga Gospodara, drugi dio za pregledanje, preispitivanje i procjenjivanje samoga sebe, trei dio za divljenje Allahovom stvaranju i etvrti dio za rad i zaraivanje za ivot."2

Trebamo se sjeati da emo jednoga dana biti u potpunosti izloeni, razotkriveni, kako to Uzvieni Allah kae u suri El-Hakka:

"Tada e ispitivani biti, i nijedna tajna vaa nee sakrivena ostati." (El-Hakka, 18.)

Zbog toga je pametno da vjernici redovno preispituju i procjenjuju svoja djela. Veze se mogu unaprijediti ako se djela nadgledaju i mijenjaju im se uoe pogreke. Uenjaci preporuuju da se praktikuje proces preispitivanja (muhiisebe) i tako unaprijedi

1 Ahmed 2 Ibn-Hibban i Hakim

PREISPITIVANJE SAMIH SEBE lJ

nivo nae bogobojaznosti (takva) i blizine Uzvienom Allahu. Ovaj proces se treba redovno izvravati, kako bi se postigli najbolji mogui rezultati. On zahtijeva da roditelji preispituju svoja djela, prvo kao pojedinci, a zatim skupa, kao par. Oni trebaju imati spisak pitanja koja e postavljati samima sebi, moda na kraju dana ili na kraju sedmice. Spisak pitanja treba pokrivati njihov dnevni rad sa djecom, kako u pogledu njihovih osobina, tako i njihovog ponaanja, kao to je izvravanje ibadeta i interakcije sa drugima. Ovo e pomoi da roditelji procijene koliko su korisni njihovi dani i da otkriju ima li mogunosti za napredovanje. Ovo su primjeri pitanja koja bi njihov spisak trebao da obuhvata:

Jesam li obavio dnevne namaze na vrijeme? Jesam li podijelio neto novca i sadake u ime Uzvi

enog Allaha? Jesam li razmislio o onome to elim rei prije nego

sam to izgovorio? Jesam li na bilo koji nain povrijedio osjeanja onih

koji me okruuju? Jesam li izrazio svoju ljubav prema svojoj djeci i la

novima svoje porodice? Jesam li zahvalio svome branom drugu za napore

koje ulae da mi pomogne oko djece? Jesam li lijepo govorio o lanovima svoje porodice?


Jesam li se lijepo odnosio prema svojoj djeci? Jesam li . . . ?

Ovo je samo saetak pitanja koja bi svaki musliman trebao postaviti samome sebi kako bi procijenio ono to radi tokom odreenog dana ili sedmice. Ako je odgovor pozitivan, trebamo biti zahvalni Uzvienom Allahu. A ako uoimo izvjesne propuste u naim djelima, onda se trebamo okrenuti ka ispravljanju svojih pogreaka i bolje postupati u budunosti.

Roditelji mogu puno uiniti na unapreivanju svojih roditeljskih vjetina kroz samopreispitivanje. Ovaj proces pomae roditeljima da u svoju djecu usade odreene izuzetne kvalitete koje e im pomoi da postanu snani i samouvjereni muslimani koji se mogu oduprijeti iskuenjima oko sebe. Proces samopreispitivanja takoer moe pomoi da roditelji budu sigurni da i oni sami posjeduju ove kvalitete. Ako sami roditelji ne posjeduju ove pozitivne kvalitete, onda ih nee moi usaditi ni u jedno od svoje djece. Takve kvalitete se mogu postii jedino kroz veliki napor koji zapoinje iskrenim, istinskim SAMOPREISPITIVANJEM, kako bi bili sigurni da ono to roditelji govore i rade ima pravi uinak na njihovu djecu, da im prua podrku i motivaciju. To pomae djeci da izgrade snanu, uravnoteenu linost koja e imati pozitivan pogled na ivot; ona e biti samouvjerena i znat e da mogu ne samo imati pozitivan uinak na svoju okolinu, ve da je ono to joj oni mogu ponuditi vrijedno potovanja. Uz ovakve karakteristike djeca e biti sposobna

PREISPITIVANJE SAMIH SEBE 15

da prihvate sve to je dobro i da odbace sve to je loe i, ak, da utjeu na drutvo u kojem ive. Oni ga mogu upravljati u pravom smjeru tako to e razvijati ispravne moralne vrijednosti za svoje dobro i za dobro generacija koje dolaze.

Roditelji trebaju slijediti ovih est koraka u provoenju procesa samopreispitivanja:

1. Istraivanje 2. Ocjenjivanje 3. Spoznavanje 4 Pojaavanje 5 Mijenjanje 6. Ustrajnost

Istraimo unutar samih sebe i revidirajmo sva djela i roditeljske postupke koje inimo prema svojoj djeci. Moramo zakopati duboko u svoju prolost, razmiljati o svome djetinjstvu i otkriti svaki skriveni razlog koji bi mogao biti uzrokom nekog naeg postupka kao roditelja. esto se moe desiti da govorimo svojoj djeci na odreen nain, a ako prestanemo o tome razmiljati, shvatit emo da radimo isto ono to su sa nama radili na otac i majka. Sljedei upitnik e nam pomoi u procesu istraivanja.

Odgovori na sljedea pitanja najbolje to moe i budi iskren prema samome sebi.


Tokom moga djetinjstva i mladalakog doba:

1. (a) osjeao sam da me moji roditelji vole, jer su mi to govorili (verbalno), grlili me i ljubili; (b) roditelji mi nisu govorili da me vole i/ ili me nisu ni grlili ni ljubili, ali sam u to vrijeme mogao indirektno osjetiti njihovu ljubav; (e) nisam osjetio ljubav svojih roditelja i sumnjam da su me uope voljeli;

2. (a) osjeao sam da se roditelji interesuju u vezi mene i da ozbiljno. shvataju ono to se deava oko mene, uprkos tome to su zauzeti; (b) osjeao sam da moji roditelji ne pridaju puno panje onome to se meni deava; esto sam imao dojam da me tretiraju kao da imam drugaiju linost od ostale brae i sestara; (e) ja uope nisam dobijao panju od svojih roditelja;

3 (a) osjeao sam da me moji roditelji ohrabruju i podravaju i da mi pomau kada god su u mogunosti; (b) nisam osjeao da me moji roditelji ohrabruju i podravaju i da mi pomau kada god su u mogunosti;

4 (a) osjeao sam odobravanje roditelja i znao sam da oni ozbiljno gledaju na moj trud, bez obzira na to kakvi bili rezultati;


(b) nisam osjeao odobravanje roditelja, izuzev ako bih radio vie nego to treba, samo da bih ispunio njihova oekivanja; (e) nisam osjeao odobravanje roditelja, bez obzira na to ta ja uradio;

5 (a) roditelji su bili strogi prema meni i oekivali su da ispunjavam svoje obaveze; (b) roditelji nisu bili uvijek strogi i nisu uvijek traili da ispunjavam svoje obaveze; (e) roditelji nisu nikada bili strogi i nikada nisu traili da uradim bilo ta;

6. (a) roditelji su me esto uporeivali s braom/sestrama ili drugom djecom koju sam poznavao, to me inilo tunim; (b) roditelji su me voljeli onakvoga kakav jesam;

7 napii ime nekoga ko je imao pozitivan efekat na tebe tokom djetinjstva i tokom odrastanja;

8. da li je ta osoba tvoj roditelj? 9 napii ime osobe koja je imala negativan efekat na

tebe tokom djetinjstva i tokom odrastanja; 10. da li je ta osoba tvoj roditelj?

Ocijenimo djela i rijei koje koristimo u odnosima sa svojom djecom. Koje od ovih radnji su pozitivne, predstavljaju podrku i temelje se na islamskim vrijednostima i uenjima, a koje su negativne, ne predstavljaju podrku i nemaju osnove u islamskom uenju?


Primjer negativnog postupanja je kada mi, kao roditelji, pokuamo rijeiti neki konflikt s djetetom dok srno ljuti. Ako budemo vikali, galamili i svaali se sa djetetom samo da bi nas prola srdba, onda se kao roditelji negativno ponaamo. Meutim, ako budemo kontrolirali svoju srdbu koristei tehnike kontroliranja srdbe koje nam je propisao na dragi Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellern, i uili svoju djecu da tako rade, a zatim mirno prodiskutirali o problemu, onda se kao roditelji pozitivno ponaamo. Navest emo vie primjera i pozitivnog i negativnog ponaanja roditelja nakon to kornpletirarno proces samopreispitivanja. Ovo to slijedi je jo jedan upitnik koji e nam pomoi u procesu ocjenjivanja.

Molimo, odgovorite na sljedea pitanja sa "da" ili "ne".

Kao roditelj:

1. smatram da sam imao malo iskustva sa svojim prvim djetetom; zato sam bio ili previe strog ili previe popustljiv s njim/njom;

2. oekujem perfekciju od sebe samoga kada sam sa svojom djecom i esto se osjeam kao gubitnik kada ne mogu uiniti neku perfektnu stvar;

3 smatram da je ienje kue i pripremanje hrane vanije od igranja sa djecom ili njihovog izvoenja u park;

4 esto ne doputam svojoj djeci da pokuavaju neke


stvari za koje smatram da su teke, jer ih ja nisam bio u stanju uiniti kada sam bio dijete;

5 smatram da odgajam svoju djecu na isti nain na koji su moji roditelji odgajali mene, uprkos vremenskoj i prostornoj razlici; to je zbog toga to ih ja ne umijem bolje odgajati;

6. nain na koji odgajam svoju djecu pokazuje da nemam dovoljno povjerenja u njihove sposobnosti da urade neto;

7 svojoj djeci doputam da donose neke jednostavne odluke koje su specifine za njih i odgovaraju njihovom uzrastu;

8. smatram da su stres i nove obaveze prilagoavanja novoj_ okolini, kao useljenik (imigrant), veliki teret mome branom drugu i meni; oni nam ne ostavljaju dovoljno vremena da ispunjavamo potrebe i elje nae djece.

Spoznaj mo nae rezultate nakon to smo odgovorili na gore navedena pitanja i kategorizirajmo ih ili kao pozitivne ili kao negativne postupke. Opet, pozitivni su oni koji su u skladu sa islamskim uenjima, oni su podesni za drutvo i pomau naoj djeci da postanu jaki i samouvjereni muslimani. Negativni postupci su oni koji najee potiu iz naslijeene tradicije, oni nemaju osnove u islamskim uenjima, nisu podesni za drutvo i mogu uiniti da se naa djeca, kao muslimani, osjeaju poraenim. Spoznavanje naih jaih strana i naih slabosti prvi je korak u unapre-


ivanju naega roditeljskog ponaanja. Nakon toga se moramo osloniti na Uzvienog Allaha i nastojati se promijeniti u pozitivnom smislu. Mijenjanje runih navika je klju uspjeha, kako je to veliki uenjak, Ibn-Kajjim, rekao: "Sutina stvari je u ostavljanju nezdravih, naslijeenih navika."

Pojaavajmo injenje pozitivnih roditeljskih postupaka i neprestano ih prakticirajmo sa naom djecom. Ako djeluju, moramo nastaviti initi tako.

Mijenjajmo negativne roditeljske postupke i zamijenimo ih pozitivnim. Moramo se jako potruditi u vezi ovoga, jer mijenjanje nije lahko. Potrebno je uloiti veliki trud bi se promijenile navike i zato trebamo biti strpljivi i neprestano pokuavati . Mijenjanje loih navika u dobre je vrijedno borbe. Oekivane koristi u razvoju nae djece su za nas isuvie vane da zbog toga ne bismo dali sve od sebe kako bismo promijenili loe navike. Kada nastojimo promijeniti svoje loe navike ili negativne roditeljske postupke, trebamo slijediti savjet Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, uvijek klanjati salatu-1-hadeti, namaz radi potrebe i intenzivno uiti dove; to e nam pomoi u procesu nastojanja da postanemo bolji roditelji. .Ovaj namaz bismo trebali obaviti vie puta, a ne samo jednom.

Ustrajmo u svojim pokuajima. Mi ne moemo odmah odustati. Moramo se osloniti na Uzvienog Allaha i nastaviti pokuavati. Kao roditelji, mi moemo nai nove naine da poboljamo stare metode. Pozitivni rezultati e biti zagarantovani, ako budemo slijedili gore navedene korake. To moe potrajati due


nego to mislimo, ali ne moemo odustati. Nagrada e biti izvanredna, ako budemo naporno radili i ako uloimo istinski trud da postanemo bolji roditelji.

Na kraju, elimo podsjetiti roditelje da je mijenjanje ponaanja dug proces koji iziskuje strpljenje, izdrljivost, upornost i iskrenost. To je neto za to treba vremena da se postigne. Moda e morati nekoliko puta proi kroz taj proces, ali nemoj odustati. Postavi sebi neki razuman cilj, daj sve do sebe da to postepeno dostigne, osloni se na Uzvienog Allaha, esto klanjaj i puno ui dove traei Njegovu potporu. Tada ni rezultati, ako Bog da, sigurno nee izostati.

Primjeri pozitivnih i negativnih postupaka roditelja

Sljedei primjeri se mogu nai u razliitim oblastima odgoja djece, poevi od jednostavnih komentara i nadimaka koje roditelji obino upuuju svojoj djeci, pa do onih ozbiljnijih stvari kao to su reakcije roditelja na nepotovanje od strane njihove djece.

Pozitivni i negativni komentari

Zamisli da ti tvoj sin pomae u postavljanju stola za veeru, a ti mu kae: "Volim nain na koji mi pomae"; ovo je pozitivan roditeljski postupak;

zamisli da je tvoja kerka obukla novu haljinu i ti to poprati komentarom: "Jako ti lijepo stoji"; i ovo je pozitivan roditeljski postupak.


Napomena: Roditelji trebaju upuivati pozitivne komentare (kao to su ovakve reakcije) na odreene, specifine postupke ili radnje svoje djece. Oni ne trebaju jednostavno stalno hvaliti svoju djecu, ako ona ne ulau nikakav trud. Roditelji trebaju iskoristiti specifine dogaaje ili postupke koje djeca uine i uputiti im neki pozitivan komentar.

u drugu ruku, zamisli da ti tvoj sin pomae da postavi sto i sluajno mu ispadne aa, a ti kae: "Ti si uvijek tako nespretan"; ovo je negativan roditeljski postupak;

zamisli da svoju djecu naziva imenima ili ih vrijea govorei: "Ona je mala nevaljalica" ili "On je mrav kao tap"; i ovo je negativan roditeljski postupak.

Reagovanje na Iskazivanje nepotovanja

Islam promovira potovanje u svim odnosima i vezama; to je veoma vaan dio linosti muslimana. Meutim, naa djeca su okruena kulturom koja ne promovira potovanje, nalaze se pod uticajem .te kulture i nekada mogu odgovoriti svojim roditeljima ili nekome starijem u drutvu na ruan nain. Roditelji moraju ispraviti ovakvo ponaanje. Ako ga poprave na pravi nain, koristei dokazan, uspjean metod ("Ukai, podui i uvjebaj")1 onda je to pozitivan roditeljski postupak.

1 "Ukai, podui i uvjebaj" je tehnika koja je detaljno opisana na kraju ovoga poglavlja.


Meutim, ako oni budu ignorisali ovakve postupke ili ih ispravljali na grub nain, viui i galamei, ili na poniavajui nain budu ispravljali dijete pred njegovom braom i sestrama ili pred drugom djecom i prijateljima - onda je to negativan roditeljski postupak.

Stid (haja')

Haja' znai: pristojnost, umjerenost, stidljivost, moralnost i skruenost. To je veoma vana, plemenita i pozitivna karakteristika u islamu, ak do te mjere da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:

"Svaki dfn (vjera) ima svoje svojstvo, a svojstvo islama je stid (haja')."1

Naalost, kultura koja okruuje nau djecu ne zagovara ovaj koncept. Ustvari, popularna kultura promovira upravo suprotno kroz Tv-emisije, filmove, reklame, asopise, pjesme . . . , a sve to ima snaan uticaj na nain na koji se ljudi odijevaju i ponaaju u javnosti. Opet, naa djeca su pod uticajem ove kulture i mogu se, u nekim prilikama, ponaati na nain u kojem se ne odslikava stid (haja'). Roditelji su takoer obavezni da isprave i ovo ponaanje. Ako ga koriguju na pravi nain, dokazanim, uinkovitim metodom ("Ukai, podui i uvjebaj"), onda je to pozitivan roditeljski postupak.

1 El-Isabe


Meutim, ako oni budu ignorisali ovakve postupke ili ih ispravljati na grub nain, viui i galamei ili na poniavajui nain budu ispravljati dijete pred njegovom braom i sestrama ili pred drugom djecom i prijateljima - onda je to negativan roditeljski postupak.

Prijatelji i poznanici

Djeca u svome ivotu trebaju prijatelje sa kojima e saraivati i graditi veze. Ako roditelji prepoznaju i spoznaju ovu njihovu potrebu, pomognu im da je zadovolje i pojasne im ispravne kriterije za odabir svojih prijatelja - onda je to pozitivan roditeljski postupak. A ako roditelji jednostavno ne pridaju panju ovoj potrebi, indiferentni su prema njoj i smatraju da je dovoljno da djeca imaju interakcije sa svojim vrnjacima - onda je to negativan roditeljski postupak.

Formiranje pozitivnog stila ivota

Veoma je vano formirati kod djece pozitivan stil ivota, posebno ako ivimo na Zapadu. Ovo e im pomoi da se ne osjeaju manje vrijednim u odnosu na drugu djecu njihovog uzrasta. Na ovaj nain, kad odrastu i budu preputeni sami sebi, oni, ako Bog da, nee smatrati da im je oteto njihovo djetinjstvo i nee pohrliti da probaju sve one stvari koje su neprihvatljive sa islamske take gledita. Ako roditelji

PREISPITIVANJE SAMIH SEBE

budu ovo pravilno razumjeli i ako obezbijede aktivan i pozitivan stil ivota svojoj djeci kod kue, u zajednici i drutvu - onda je to pozitivan roditeljski postupak. Ali, ako roditelji budu nehajni prema ovome i zanemare da obezbijede pozitivan stil ivota svojoj djeci - onda je to negativan roditeljski postupak.

"Ukai, podui i uvjebaj" tehnika

Ovo je preporueni islamski metod korigovanja i mijenjanja negativnih postupaka djece. On se sastoji iz tri koraka:

'

1. Ukai jasno djetetu na njegovu pogreku ili neko neprihvatljivo ponaanje na smiren, ali odluan nain. Naprimjer, ako dijete iskae nepotovanje obraajui se nekome starijem runim tonom ili pravljenjem grimase, onda roditelj, koji bude rjeavao ovu situaciju, treba pretpostaviti da dijete ne zna bolje, a zatim mu ukazati da je ovakvo ponaanje neprihvatljivo. Uini ovo koristei se prikladnim komentarima koji odgovaraju djeijem uzrastu, mirnim tonom u kojem nema srdbe. Vano je ovdje naglasiti da se ovo treba izvesti na nain pun potovanja, kako bi se pruio primjer i pokazalo djetetu kako elimo da se ono ponaa.

2. Podui dijete o nekom aktuelnom pitanju koristei se kur 'anskim ajetima i poukama poslanika Muhammeda, sallallahu /alejhi ve sellem. Naprimjer,


kada dijete iskae nepotovanje, roditelj moe spomenuti sljedee rijei poslanika Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sell em:

"Onaj ko nije milostiv prema naim mlaima i ne potuje nae starije, nije od nas. "1

Kada budu govorili o stidu, roditelji mogu koristiti sljedei kur 'anski ajet:

"Ne povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i razum, za sve to e se, zaista, odgovarati." (El-Isra', 36.)

Zamisli da tvoja djeca i ti gledate TV i da se pojavi neka nepristojna scena na ekranu. Reci im neka ga ugase i podsjeti ih da e Uzvieni Allah pitati za sve to budemo uli i vidjeli. Nemoj ignorisali ovakve situacije, jer e one ostati u djeijoj glavi. Mora ih popratiti prikladnim komentarom i rei im da je to neto u emu ne smijemo uestvovati, pa ak ni posmatrati, jer emo odgovarati za to, kako nam je to Uzvieni Allah kazao. Koritenje kur 'anskih ajeta i uenja Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em, pomae da dijete shvati da su nae krajnje reference Allahove naredbe i da se ak i od roditelja trai da ih se pridravaju. Ovo e takoer pomoi roditeljima da izbjegnu konfrontiranje sa svojom djecom.

1 Tirmizi

PREISPITIVANJE SAMIH SEBE

To uklanja uzroke koji dovode do svaa, jer roditelji nisu ti koji donose pravila i nameu ih djeci, ve, ustvari, i roditelji i djeca izvravaju Allahove naredbe. Takoer je vano ovdje ukazati na to da roditelji, kako bi mogli poduavati kako treba, moraju poznavati kur 'anske ajete i rijei poslanika Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sell em, koji se odnose na razliita pitanja i koncepte koje ele usaditi u srca i umove svoje djece.

Islamska literatura na ovu temu je, uistinu, obilna. Knjiga ejha Muhammeda El-Gazalija pod nazivom The Muslim Character (Karakter muslimana) i knjiga ejha Abdulfettaha Ehu-Gude pod nazivom Islamic Manners (Islamski bonton) su dva vrlo dobra izvora kada je rije o ovoj temi. Kompletne informacije o ovim knjigama su navedene u sekciji referenci na kraju ove knjige.

3 Uvjebaj dijete da redovno praktikuje pravilan nain ponaanja, uz tvoj nadzor i upute. Nemoj oekivati da e se, ako bude primijenio ove korake jednom, dijete uvijek ponaati kako treba i da nee praviti pogreke. Mora ponoviti ovaj proces svaki put kada dijete ponovi pogreku ili se bude ponaala na neprihvatljiv nain. Moda e ovo morati ponoviti vie puta prije nego ono postane navika djeteta. Uvjebavanje i praksa rezultiraju perfekcijom.

* * *

Razu mjeti svoje d ijete

Princip razumijevanja svoga djeteta proizilazi iz injenice da islam sve temelji na znanju. Prvi ajet Kur 'ana koji je objavljen govori o najvanijem pomagalu u sticanju znanja:

"itaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara." (El-'Alek, 1 .)

U prvih pet ajeta ove sure, Uzvieni Allah koristi rijei: ikre', 'alleme i kalem, koje se prevode kao: "ui !", "poduava" i "pero". Ovo su pomagala koja se koriste da bi se steklo znanje. Pored toga, svi uenjaci se slau da, ako elimo da nai ibadeti budu primljeni, moraju biti obavljeni iz ispravnih pobuda i utemeljeni na ispravnom znanju. Naprimjer, kada odgajamo svoju djecu to mora biti kroz razumijevanje problema iz prve ruke, kako bismo se adekvatno, na pravi nain postavili prema njima. Ako bismo hljeli saznati kako motivisati djecu da funkcioniraju na koristan i kooperativan nain, morat emo posjedovati odreena razumijevanja njihovog psiholokog mehanizma.

JO ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA

Sve to ljudi rade ima svoju svrhu. Ovo se odnosi i na djecu i na odrasle. Ta svrha nam moe biti poznata ili pak nepoznata. Kao roditeljima, ako budemo znali ovu skrivenu svrhu, to e nam omoguiti da pomognemo svojoj djeci da se razliito ponaaju, tako to emo promijeniti njihove motive. Dva su glavna motiva koja djecu pokreu na akciju. To su potreba za pripadnou i potreba za panjom.

Potreba za pripadnou je jedna od osnovnih potreba djece kao i odraslih. Dijete osjea sigurnost kada ima svoje mjesto u grupi, porodici ili razredu u koli. Poevi od obdanita, dijete e uvijek traiti naina da nae svoje mjesto u porodici. Svaka osoba e osjetiti da pripada odreenoj zajednici ili grupi ako ima neto zajedniko sa drugim lanovima te grupe. Zajednike aktivnosti stvaraju veze meu ljudima koji te aktivnosti dijele. Da bi dijete zadovoljilo ovu svoju potrebu u kolskom okruenju, ono i samo mora uestvovati u takvim aktivnostima sa svojim vrnjacima. Ovo uestvovanje e jasno kazati da ono ima neto zajedniko sa svojim kolegama iz razreda. Zajednika pogreka nekih roditelja, koji su ak i oprezni, moe biti i to to oni ne dozvoljavaju svojoj djeci da budu lanovi neke sekcije i vannastavnih aktivnosti. Ovo onemoguava dijete da zadovolji svoju potrebu da pripada odreenoj koli. Bolji nain da se bude oprezan za roditelje jeste to da pomognu svojoj djeci da identifikuju aktivnosti koje nisu u skladu s islamskim uenjem i da ih se klone. Roditelji, takoer, trebaju pomoi svojoj djeci da odaberu odreene kolske aktivnosti koje

RAZUMJETI SVOJE DIJETE JI

nisu specifine samo za muslimane, kao to je lanstvo u timovima ulinih patrola ili u kolskom informatikom klubu.

Jo jedan nain da pomognete svome djetetu da zadovolji ovu svoju potrebu jeste da mu dopustite da posmatra izvjesne dogaaje u posebnim prilikama, kao recimo, kada lokalni koarkaki tim igra u finalu, kada gradski hokejaki tim dospije do playoff-a ili kada je olimpijski ili svjetski kup na TV-u. Doputanje djetetu da gleda jedan dio ovih dogaaja e mu dati neto o emu e priati sa svojim vrnjacima sljedeeg dana. elimo naglasiti, meutim, da se djetetu ne treba dopustiti da sjedi ispred televizora i gleda cijelu utakmicu ili serije, jer je to traenje vremena. Dopustiti mu da pogleda mali dio, kao to je posljednja etvrtina koarkake utakmice ili zadnjeg perioda hokejakog mea ili dio nekog posebnog olimpijskog mitinga e biti dovoljno da zadovolji njegovu potrebu, prui mu neto o emu e priati sa svojim vrnjacima i jo uvijek mu omoguiti da pametno utroi svoje vrijeme.

Potreba za panjom je druga osnovna potreba djeteta. Djeca e ponavljati bilo koju radnju ako im ona donosi panju, a ostavit e bilo koju radnju koja ini da se ono osjea naputenim. Sva djeca ovo rade, a da to i ne shvataju.

Roditelji moraju znati da djetetu treba to da se osjeti primijeenim, a ne zanemarenim. Ako se dijete igra lijepo i mirno, a niko to ne primjeuje, ono e pokuati privui panju putem svae i neposlunosti. Dijete e radije biti primijeeno kao loe dijete, nego biti nepri-


mijeeno kao ono koje se lijepo vlada. Roditelji trebaju nagraivati panjom lijepo ponaanje svoje djece, a zanemarivati njihove loe postupke.

Primjer: Ako malo dijete tiho boji u svojoj sobi, majka i otac

trebaju povremeno vidjeti kako je i uputiti mu rijei ohrabrenja kao to su: "Ma a ' Allah, ti sam boji ovu lijepu sliku! To je divno! Stvarno mi se dopada." Takvi komentari e podstaknuti dijete da nastavi initi takve pozitivne stvari. Uz to, roditelji uvijek trebaju ignorisati besmislene, negativne postupke djeteta kako ih ono ne bi ponavljalo.

Primjer: Trogodinji Hasan redovno ide u kuhinju, otvara

vrata friidera i nekoliko sekunda gleda unutar friidera. im on to uradi, njegova mama obino zalupi vrata friidera i zagalami na njega: ."Hasane, koliko puta sam ti rekla da ne otvara vrata friidera?!" Hasan e nastaviti initi isto, jer tako dobija majinu panju. Umjesto to vie i galami na njega ona treba ignorisati njegov lo postupak, sve dok on ne pravi nered ili ne dovodi sebe u opasnost. Pored toga, ona treba shvatiti da je njenom sinu moda dosadno to moe biti razlogom to otvara vrata friidera. Ona treba pokuati otkriti ime bi ga mogla zabaviti .

RAzUMJETI SVOJE DIJETE 33

Pomno posmatranje

Jo jedna vana osobina djece na koju roditelji trebaju obratiti panju jeste njihova izvanredna sposobnost da posmatraju stvari oko sebe. Djeca su eksperi u posmatranju, ali esto ne razumiju ispravno ono to vide.

Primjer: Uzmimo sluaj starijeg djeteta koje se slui pona

anjem dojeneta kako bi privuklo panju porodice, jer se ona daje novoroenome djetetu. Dijete je veoma dobar posmatra, ono primjeuje da se sva panja daje novoroenetu, ali izvlai pogrean zakljuak i odabire pogrean nain na koji pokuava da dobije svoje mjesto u porodici . Roditelji mogu ispraviti ovo ponaanje tako to e starijem djetetu pridati panju i ukljuiti ga u pomaganje voenja brige oko novog djeteta i pohvaliti ga za ovu pomo. Hvaljenje djeteta zbog pomaganja i injenje da se ono osjea da je sposobno da pomogne svojim roditeljima je veoma vano za emocionalnu dobrobit djeteta. To unapreuje osjeaj sigurnosti i smanjuje osjeaj da mu je novo dijete prijetnja.

Reagovanje na prepreke

Roditelji takoer moraju razumjeti nain na koji dijete reagira kada naie na prepreku, kao to je privremeni ili trajni fiziki hendikep, nemogunost uenja ili pre-


seljavanje u novu i nepoznatu sredinu. Djeca, koja su razvila osobinu hrabrosti iz pozitivnih metoda, puno se trude oko uvjebavanja uklanjanja i prevazilaenja prepreka. Ona ne odustaju lahko i ne daju se obeshrabriti. Ona raspravljaju sa svojim roditeljima o svim problemima u vanjskom okruenju s ciljem da zajedniki pronau rjeenje. Ona isprobavaju sugestije svojih roditelja ili inoviraju neke svoje i iskuavaju ih, sve dok se problem ne rijei. Meutim, djeca koja nemaju podrke kod kue, koja ne dobijaju ohrabrenje, odustaju im naiu na nekakvu prepreku. Ona se ili ne drue sa drugom djecom ili uvijekslijede gomilu, bez obzira na to da li gomila bila u pravu ili ne.

Da bismo pomogli svojoj djeci da reaguju na prepreke, veoma je vano pruiti im ljubav, podrku i stalno ih hrabriti. Ne smijemo biti kritini prema njima kada trae nau pomo u diskutiranju o problemima sa kojima se suoavaju. Moramo zadrati svoj sud, paljivo ih sasluati i podijeliti osjeaje sa njima. Na ovaj nain emo, ako Bog da, osnaiti njihovu sposobnost da prevaziu bilo koji problem s kojim se suoe, a i mi emo pozitivno doprinijeti razvoju njihovih snanih linosti.

Kljuni faktori koji utiu na linost djeteta

Uenjaci smatraju najvanijim sljedea tri faktora koja utiu na formiranje linosti djeteta:

RAzUMJETI SVOJE DIJETE

1. porodina atmosfera, 2. poloaj u porodici i 3 metode uvjebavanja.

Prodiskutirat emo ih detaljnije.

Porodina atmosfera

35

Porodica je prvo djeije okruenje i ono ima znaajan uticaj na djeiju linost. Veza izmeu roditelja predstavlja obrazac za sve ostale veze unutar porodice. Ako se roditelji jedno prema drugom odnose na nain pun potovanja, ljubavi, milosti, uzajamne tolerancije, brige i njenosti, onda e sve te predivne kvalitete postaviti standarde za svakog lana porodice i odslikat e se na linost djeteta.

Discipliniranje djeteta je obostrana (roditeljska) obaveza. Otac ne smije podrivati majine naredbe tako to se nee slagati s njenom odlukom u pogledu discipliniranja djeteta. Ako se roditelji ne slau, onda otac prvo treba nasamo prodiskutovati to pitanje sa majkom djeteta. To se nikada ne smije initi pred djetetom. U naim kontaktima sa muslimanskim porodicama tokom seminara o roditeljstvu i na islamskim konferencijama osvjedoili smo se dvjema krajnostima. Jedna krajnost je ta da oevi nekada insistiraju da nemaju nita sa podizanjem djece i uope ne pomau majkama; oni ak ometaju dobro uvjebavanje tako to potkopavaju majine naredbe pred djecom. Druga krajnost je da neke majke ne ine nita


korisno sa svojom djecom cijeli dan; dok djeca rade neto to iziskuje njihovu panju, one im govore da saekaju dok im oevi ne dou kui. Oba ova stava su pogrena. Odgoj (terbijet) je zajednika obaveza i oba roditelja moraju biti ukljuena u taj proces. Oni trebaju uspostaviti jasan plan odgoja koji je prostudiran, dobro osmiljen i oko kojega se oboje slau. Odgoj ne smije ostati neisplaniran. Roditelji trebaju predvoditi proces odgajanja, a ne ekati da ih djeca svojim ponaanjem vode iz jedne reakcije u drugu.

Djeca posmatraju i upijaju stav porodice prema troenju novca, prema dostignuima i ulaganju napora, prema postizanju uspjeha i davanju doprinosa, stav prema drugim rasama i prema razliitostima. Biti fer prema svoj svojoj djeci i ne favorizirati nijedno od njih nad drugim pozitivno doprinosi razvoju njihovih linosti i vano je za zdravu porodinu atmosferu.

Saradnja roditelja i lanova porodice je jo jedna pozitivna osobina koja pomae djeci u razvijanju njihove zdrave linosti. Umjerenost u svemu unapreuje uravnoteenu linost.

Vanost ranog vjerskog uvjebavanja je dobro poznata. Zato je od sutinske vanosti praktikovati islam pred svojom djecom, ukljuivati i njih, te razvijati islamsku kunu atmosferu to djecu pribliava Uzvienom Allahu.

Djeca razvijaju iskustva sa drutvom kroz povezanost sa svojim roditeljima. U svakoj porodici djeca imaju izvjesne zajednike osobine i ona su odraz porodine atmosfere. Meutim, sva djeca iz iste porodice nisu nuno ista.

RAZUMJETI SVOJE DIJETE 37

Poloaj djeteta u porodici

Dinamika vezana za djetetov poloaj u porodici je jo jedan vaan faktor koji utie na njegovu linost. Kako smo ve ukazali, dijete je u konstantnoj potrazi za nainom da se uklopi u porodicu. Naprimjer, u porodici koja se sastoji od oca, majke i djeteta, dijete uvijek uiva puno panje od svojih roditelja. Ono je prvo i jedino dijete i svo vrijeme u porodici roditelji imaju samo za njega. Ono primarno ima interakciju sa dvije odrasle osobe i, generalno gledano, dobija vie nego to daje. Kada doe drugo dijete, ono predstavlja prijetnju prvom djetetu. Ono je sada starije od dvoje djece, a pridolo dijete je ono koje dobija vie panje. Ali, dijete koje je roeno je u drugaijoj poziciji od prvoga djeteta, jer ono ve ima starijeg brata/ sestru. Starije dijete sada promatra kako se novoroenetu poklanja sva panja i, na temelju parodine atmosfere, ono e interpretirati tu panju na svoj nain.

Sada poinje takmienje za roditeljsku panju i prvo dijete mora pronai nain da zauzme svoju novu poziciju unutar porodice. Ako je porodina atmosfera ohrabrujua, dijete e se prilagoditi ili ustanoviti sebi novu poziciju, kao dijete koje moe pomagati i koje moe dati vei doprinos od novoroenog djeteta. A ako se dijete obeshrabri, ono e odustati, moda se ak okrenuti ka nedolinom ponaanju i izgraditi sebi poziciju loeg djeteta, samo da bi dobilo panju koja mu je potrebna.

Roenjem svakog djeteta nakon toga dinamika se


mijenja i svako dijete treba da ponovo izgradi svoju poziciju unutar porodice. Neko dijete moe odabrati da bude ono koje e djelovati, dok e neko drugo biti bespomono. Tree, pak, moe imati linost ulizice i ulizivati se onome koje hoe pomagati ili onome loem. Koju god poziciju dijete odabere, ona moe formirati doivotni stav i navike.

Roditeljska saradnja je od sutinske vanosti da se omogui da svako dijete pronae svoje mjesto unutar porodice na najmirniji i najbezbolniji nain. Ako to roditelji znaju i shvate vanost zajednikog djelovanja na poboljanju situacije, oni mogu pomoi djetetu da pronae korisnu poziciju unutar porodice.

Metode uvjebavanja

Metode uvjebavanja koje 'koriste roditelji kako bi podizali svoju djecu na pravi nain su trei faktor koji utie na linost djeteta. Metode koje se koriste za uvjebavanje djeteta imaju velik uticaj na razvoj njegove linosti. Ako su metode koje se koriste stroge i neuravnoteene, linost djeteta nee biti umjerena i ono bi moglo odabrati ekstremna ubjeenja u svom zrelom dobu. Ako metode nisu popraene praktinim primjerima, dijete e uoiti kontradikcije izmeu roditeljskih rijei i djela i nee ubudue ozbiljno shvatati njihove instrukcije. Postoje osnovni principi odgoja, kao i islamske metode, izvedeni iz Kur'ana i uenja poslanika Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sell em, koje roditelji moraju imati u vidu kada primjenjuju

RAZUMJETI SVOJE D IJETE 39

bilo koju metodu uvjebavanja. Ovi principi obuhvataju: povezivanje djeteta sa Uzvienim Allahom, iskazivanje milosti, njenosti, ljubaznosti i blagosti, naglaavanje pozitivnih postupaka kod djeteta, koritenje jasne komunikacije, pravednost, pomaganje djetetu da razvije vjetine i obezbjeivanje boljih alternativa za stvari koje dijete ne eli initi. to se tie islamskih metoda uvjebavanja, pokazivanje primjerom i davanje uzora su na vrhu liste. Ostale obuhvataju: davanje lijepog savjeta, nagraivanje ili kanjavanje, izgraivanje navika, koritenje prilika, koritenje vremena onako kako treba, prianje pria i igranje raznih igara. 1 Za roditelje je vano da razumiju uticaj koji ove metode imaju na linost njihovog djeteta kako bi bili oprezni u pogledu onoga to rade sa svojom djecom.

* * *

1 Pogledati etvrto poglavlje nae knjige Meeting the Challenge of Parenting in the West, An Islamic Perspective (Susret sa izazovom roditeljstva na Zapadu, islamska perspektiva)

Povezati d ijete sa Uzvie n i m Al lahom

Koncept povezivanja nae djece sa Uzvienim Allahom je veoma vaan za muslimane. To je stalan proces koji zapoinje roenjem djeteta. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je naglasio da se djetetu proui ezan na desno, a ikamet na lijevo uho, odmah nakon roenja. Na ovaj nain, prve rijei koje dijete uje bit e ime Uzvienog Allaha. Od tada pa nadalje, roditelji uvijek trebaju biti sigurni da dijete slua spominjanje Allahovog imena, uenje Kur'ana, tesbrha (slavljenja Uzvienog Allaha), gleda obavljanje redovnih namaza i slua uenje dova, ak i ako je dijete veoma mlado i ne razumije pravo znaenje toga. Roditelji trebaju voditi svoju djecu sa sobom na dumu-namaz. Nakon namaza, roditelji mogu staviti svoje dijete u krilo i prouiti tesbfh nakon namaza na djeije prste.

Roditelji moraju pokuati da svojoj djeci prezentuju pozitivnu, zatitniku i lijepu sliku o Uzvienom Allahu, a ne na prijetei i zastraujui nain. Naalost, onim to govore i rade neki roditelji, uvijek stvaraju sliku o Uzvienom Allahu kao o Bogu Koji kanjava.


Naprimjer, neki roditelji govore svojoj djeci: "Ako ne bude radio to i to Allah e te baciti u dehenemsku vatru!" to je jo gore, neki roditelji ponavljaju ovo svojoj djeci vie puta tokom dana. Ovo je nepravilan pristup koji stvara pogrenu sliku o Allahu kod djece. Malu djecu je lahko zastraiti. Zato je prikladnije i bolje pozitivno im govoriti o Uzvienom Allahu, poput: "Allah te voli zato to pomae svojoj sestri" ili "Allah te voli zato to klanja namaze". ak i kada djeca uine neto nedolino, roditelji to mogu popratiti komentarima koji daju pozitivnu sliku o Allahu. Naprimjer, ako dijete gurne svoju sestru, roditelj moe rei: "Allah zna da se ti moe lijepo igrati sa svojom sestrom i On voli vidjeti da ti dijeli neto s njom."

Dok su djeca veoma mala, roditelji se moraju koncentrisati na Allahove atribute blagosti i milosti kada im se obraaju. To ne znai da oni ne trebaju spominjati da e Uzvieni Allah kazniti one koji ine loa djela. To samo znai da se naglasak treba staviti na Allahove atribute nagrade i oprosta. Kako djeca odrastaju, roditelji mogu vie govoriti o kazni i strahu od Uzvienog Allaha.

Kazivanje pria o ivotu Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, i naglaavanje injenice da Uzvieni Allah pomae vjernike je uinkovit nain da se dijete povee sa Uzvienim Allahom i uini da ono osjea da je Allah uvijek s njim. Neke od ovih pria ukljuuju kazivanja kako je Uzvieni Allah zatitio Svoga Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, za vrijeme Hidre iz Meke u Meinu, kao i onu kako je Uzvieni Allah

PoVEZATI DIJETE sA UzviENIM ALLAHOM 43

pomogao vjernike za vrijeme Bitke na Bedru. Uenje ajeta iz Kur 'ana koji ilustruju koncept da

Uzvieni Allah voli vjernike i pomae ih takoer pomae da se dijete povee sa U zvienirn Allahom na pozitivan i lijep nain. Primjer takvog ajeta je zadnji ajet esnaeste sure:

"Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra djela ine." (En-Nahl, 128.)

Drugi primjeri se mogu nai u sljedeim ajetirna:

"Za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdbu savlauju i ljudima prataju - a Allah voli one koji dobra djela ine." (Ali 'lrnran, 134)

Roditelji trebaju pomoi u torne da dijete osjeti da ga Uzvieni Allah pomae. Jedna od prilika da se ovakvo neto uini je kada dijete neto zagubi. Roditelji trebaju pomoi djetetu da to nae, uei dovu da se nae izgubljena stvar: "O Allahu, Ti si Onaj Koji ima mo da proivi svakoga na Obeanom danu, pomozi mi da pronaem svoju izgubljenu stvar."

Kada se pronae izugubljena stvar, to e imati veliki uinak na dijete, znajui da mu Uzvieni Allah pomae. A ako ne nae izgubljenu stvar, to roditeljima daje priliku da dijete podue dovi i kako Uzvieni Allah odgovara na dovu na razliite naine.


Roditelji trebaju biti sigurni da dijete razumije da sav autoritet pripada Allahu i da su ak i oni pod Njegovim autoritetom. Ovo se moe postii jedino kroz praktine primjere, praktikujui ono to se govori djetetu, kao to je klanjanje namaza, post, govorenje istine, pomaganje. . . Roditelji trebaju svoju djecu izlagati situacijama gdje e ona vidjeti da i drugi ljudi ine ista takva djela i da su i oni subjekti koji su pod Allahovim autoritetom. Roditelji to takoer mogu initi tako to e sa svojom djecom posjeivati porodice drugih muslimana i uzimati uee u aktivnostima u damiji ili drugim islamskim dogaajima .

.. .. ..

M i lost, lju baznost i njenost

Milost je osnova islama. Uzvieni Allah kae Svome poslaniku Muhammedu, sallallahu 'alejhi ve sellem:

"Mi smo te poslali kao milost svim svjetovima." (El-Enbija', 107.)

U drugom ajetu mu kae:

"Samo Allahovom milou, ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbjegli bi se iz tvoje blizine. Zato im prataj i moli da im bude oproteno i dogovaraj se s njma. A kada se odlui, onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaista voli one koji se uzdaju u Njega." (Ali 'Imran, 159.)

Od Ebu-Hurejre, r. a., se takoer prenosi sljedee:

"El-Akra' ibn Habes, beduin, vidio je Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako ljubi svoga unuka i rekao: 'Ja imam desetero djece i nikada nisam poljubio nijedno

46 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA l SUNNETA

od njih.' Poslanik, sallallahu 'alejhi ve seilem, je rekao: 'Allah nee dati Svoju milost osobi koja nema milosti prema drugima.' "1

Roditelji trebaju saraivati meu sobom, a i sa djecom, na nain u kojem se reflektira milost. Ovo ne znai da oni ne smiju biti strogi prema svojoj djeci. Roditelji mogu biti i milostivi i strogi u procesu odgajanja svoga djeteta. Djeca takoer trebaju osjetiti da je meu roditeljima veza puna milosti. Oni to trebaju zakljuiti iz naina na koji se oni odnose jedno prema drugome, kao i iz njihovog meusobnog potpomaganja . Ona ne smiju otkriti ni trunak grubosti u braku svojih roditelja. Mu treba pomoi svojoj eni u razliitim stvarima u vezi kue, posebno u stvarima koje se tiu odgoja djece. Poslanik Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, je esto bio vien kako pomae svojoj porodici u obavljanju kunih poslova. Prenosi se da je rekao svojim vrlim ashabima:

"Najbolji meu vama je onaj koji je najbolji prema svojoj porodici, a, meu vama, ja sam najbolji prema svojoj porodici ."2

Naalost, prilino je uobiajeno da neki muevi u istonim zemljama sve stvari u vezi djece preputaju enama. Mnogi muevi govore svojim enama: "Djeca

1 Muslim 2 El-Dtami'u-s-sagir

MILOST, LJUBAZNOST I NJENOST 47

su tvoja obaveza." Ovo nije ispravan stav. Slino tome, neke ene mogu zanemariti potrebe svoje djece cijeli dan, sve dok se mu ne vrati s posla. Ni ovaj stav nije ispravan, jer ona onda uope ne uestvuje u saradnji i ne pokazuje nikakvu samilost (prema djeci). Podizanje djece je obaveza koja se mora podijeliti izmeu mua i ene i koju oboje moraju izvravati na dobro isplaniran i osmiljen nain. Veza izmeu lanova porodice koja je zasnovana na milosti stvara izuzetno pozitivno okruenje koje pogoduje boljem odgoju.

Navest emo nekoliko primjera koji ilustruju milost Poslanika, sallallahu 1 alejhi ve sellem, prema djeci.

Ibn-Asakir prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 1 alejhi ve sell em, rekao:

"Ko god ima dijete s njim se treba ponaati poput djeteta."1

Takoer je imao obiaj poredati u liniju Abdullaha, Ubejdullaha i Kusejra, sinove Abbasa, i traiti od njih da tre do njega govorei: "Ko pobijedi u utrci, dat u mu to i to." Oni bi dotrali do njega, skakali da ga zagrle, a on bi ih ljubio.

Taberani takoer prenosi da je Ebu-Hurejre, r. a., rekao da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, uzeo svoga unuka Hasana za ruku i stavio njegovo stopalo na svoje stopalo i rekao mu: "Penji se!"

U Muslimovom Sahihu se prenosi od Dabira, r. a., da je vidio Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em, kako

1 El-Dtami'u-s-sagir

48 OoGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA

hoda na koljenima i rukama dok bi Hasan i Husejn sjedili na njegovim leima, a on bi govorio:

"Vi ste najbolji jahai, a najbolja kamila je vaa."

Prenosi se da je Enes, r. a., rekao: "Nikada nisam vidio nekoga milostivijeg prema djeci od Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem."

Enes, r. a ., takoer prenosi da, kada god bi Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, proao pored djece na putu, on bi im se nasmijeio i nazvao im selam.1

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je takoer rekao:

"Onaj ko nije milostiv prema naim mlaima i ne potuje nae starije nije na. "2

Prenosi se da je Poslanik, sa ll allahu 'alejhi ve sell em, rekao:

"Allah se nee smilovati onome ko se ne smiluje drugima."3

Aia, r. a., prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:

"Allah je blag i milostiv. On voli blagost u svemu. "4

1 Buhari i Muslim 2 Tirmizi, Ahmed i Hakim 3 Muslim 4 Muttefekun 'alejhi

MILOST, LJUBAZNOST l NJENOST 49

Ona takoer prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:

"Allah je milostiv i voli milost, On daje onima koji su milostivi ono to ne daje onima koji su surovi, a ne daje nita onima koji koriste bilo ta mimo milosti."1

Aia, r. a . , majka vjernika, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, rekao:

"Blagost se nije nala ni u emu, a da to nije uljepala, a iz ega god je odstranjena, to je unakaeno."2

Derir ibn Abdullah, r. a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em, kako kae:

"Kome je uskraena blagost, uskraeno mu je svako dobro."3

Ibn-Abbas, r. a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em, kako govori Eeddu Abdu-1-Kajsu, r. a . :

"Ti ima dvije osobine koje Allah voli. To su suzdrljivost i blagost."4

1 Muslim 2 El-Dami'u-s-sagir 3 Muslim 4 Muslim


Takoer se prenosi od Ebu-Hurejre, r. a., da je neki beduin uinio malu nudu u damiji, pa su neki ljudi pohrlili da ga prebiju. Poslanik, sallaWihu 'alejhi ve sellem, im je naredio da ga ostave na miru i prospu kofu vode po mrlji od mokrae i tako je saperu. Zatim je rekao:

"Vi (ashabi) ste poslati da olakavate, a ne da oteavate."1

Na kraju sure Et-Tevbe, Uzvieni Allah opisuje Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em, kao najmilostivijeg i najblaeg prema vjernicima:

"Doao vam je Poslanik, jedan od vas, teko mu je to ete na muke udariti, jedva eka da pravim putem poete, a prema vjernicima je blag i milostiv." (Et-Tevbe, 1 28.)

Svi ovi kur 'anski ajeti i hadisi naglaavaju vanost blagosti i samilosti u odnosu prema drugim ljudima. To su izuzetne kvalitete za roditelje. Ove osobine su od ogromne pomoi roditeljima u njihovom odnosu sa vlastitom djecom i one ine puno lakim sam proces odgoja.

Da bismo ilustrovali blagost Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, pogledajmo njegove manire. ak i kada bi davao savjet nekome, on bi bio veoma obziran i koristio bi najljepe rijei, a posebno kada bi se

1 Buhari


radilo o mlaima. Prenosi se da, kada je Dabir, r. a., bio mlad, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ga je posavjetovao u vezi prikladnih manira uzimanja jela, rekavi :

"Sine moj dragi, spomeni Allahovo ime, jedi desnom rukom i jedi ispred sebe."

Primjetno je da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve seilem, upotrijebio frazu: "fti bunejje" ("Sine moj dragi"), kao da se radi o njegovom vlastitom sinu. Kur'an, takoer, koristi istu frazu kada navodi kako Lukman savjetuje svoga sina:

"Kada Lukman ree sinu svome, savjetujui ga: 'O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogobotvo je, zaista, velika nepravda.' " (Lukman, 13 . )

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je upotrijebio istu frazu kada je savjetovao Ibn-Abbasa, r. a., da se dri Allahovih propisa i da izvrava Njegove naredbe, pa e i Uzvieni Allah biti s njim, pomoi ga i zatititi. Tom prilikom Ibn-Abbas, r. a., je jahao iza Poslanika, sallallahu 'al ej hi ve sell em, kako to prenosi Tirmizi. Poslanik je zapoeo savjetovanje rijeima: "fti gulam", to je blaga fraza koja se koristi da se opiu osobe u pubertetu i tinejderi.

Svi ovi primjeri su odlina lekcija roditeljima koju oni trebaju nauiti. Naalost, neki roditelji se veoma grubo odnose prema svojoj djeci, posebno kada ona u


neemu pogrijee. Biti njenog, blagog i milostivog, a ipak odlunog tona u glasu, kada svome djetetu dajemo instrukcije, ima najmanje etiri koristi:

1 . bit e nagraen za slijeenje Poslanikovog, sallallahu 'alejhi ve sellem, primjera (sunneta);

2. to uvijek donosi bolje rezultate, kako se to vidi iz gore navedenih primjera;

3 dijete e osjetiti da ga voli i da mu eli najbolje, a ne da samo istresa svoju ljutnju galamei na njega;

4 to ostavlja otvorenim kanal komunikacije izmeu tebe i tvoga djeteta, to je veoma vano dok je dijete tinejder.

Primjer: Jedan od primjera gdje se moe koristiti milost i

blagost prema svojoj djeci, a to se posebno odnosi na oeve, jeste vrijeme kada dou kui u predveerje. Obino, otac je umoran nakon dugog dana na poslu, naroito uz dodatni stres vonje do posla i nazad u vrijeme guve na cestama. Zato veina oeva doe kui loeg raspoloenja i smrknutog lica. Na savjet svim oevima je da, prije nego to ue u kuu, ostani u svom autu, na putu, nekoliko minuta, ui tesbfh i ui ili sluaj uenje Kur 'ana, da se smiri i zaboravi grozan dan koji si imao. Ovo e ti pomoi da se vrati u pravo raspoloenje i da ue u svoju kuu sa pozitivnim stavom i velikim osmijehom na licu. Zagrli svoju djecu i poljubi ih im ue, provedi malo vremena s


njima i upitaj ih kakav su dan imali. Samo to-15 minuta sa svojom djecom dok si u dobrom, njenom i milostivom raspoloenju e napraviti uda, odravat e bliskost i snane veze izmeu tebe i tvoje djece.

* * *

Pod u iti i h potova nju

Biti blag i milostiv prema djeci ne znai da ih treba pustiti da ne potuju svoje roditelje, pojedinano, ili druge ljude, openito. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao:

"Onaj ko nije milostiv prema naim mlaima i ne potuje nae starije nije na."

asni Kur 'an na mnogim mjestima naglaava vanost ukazivanja potovanja prema oba roditelja. U suri El-Isra', Uzvieni Allah kae:

"Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobroinstvo inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni: 'Uh!' - i ne podvikni na njih, i obraaj im se rijeima potovanja punim. Budi prema njima paljiv i ponizan i reci: 'Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!' " (El-Isra', 23.-24.)

S6 ODGOJ DJECE U SVJETLU KUR'ANA I SUNNETA

U suri El-Bekare, Uzvieni Allah kae:

"I kada samo od sinova lsrailovih zavjet uzeli da ete se jedino Allahu klanjati, i roditeljima, i blinjima, i siroadi, i siromasima dobroinstvo initi, a ljudima lijepe rijei govoriti i molitvu obavljati i milostinju davati, i vi ste se poslije, izuzev vas malo, izopaili i zavjet iznevjerili." (El-Bekare, 83 .)

Djeca trebaju da vide da se potovanje iskazuje prema roditeljima i drugim starijim osobama u svome svakodnevnom ivotu. Sjevernoamerika kultura ini veoma tekim za djecu da naue ovu vrijednost bez ogromnog napora, konstantne upute i uvjebavanja od strane njihovih roditelja. U ovom drutvu djeca uvijek sluaju komentare kao to su: "Zato ne?", "To nije fer!" i "Ba me briga!", od svojih vrnjaka, kao i od odraslih. Ovakve vrste komentara i postupaka ne promoviraju potovanje. Oni se temelje na individualistikom stavu Sjeverne Amerike. Ovakvi komentari su egoistini i naglaavaju samo ono to je vano pojedincu, bez obaziranja na bilo koga drugog.

To, takoer, postaje normalno za djecu, ona prave grimase dok se obraaju svojim roditeljima ili uiteljima u koli. Ovakvo ponaanje djeci prelazi u naviku ona u veini situacija uopte toga nisu ni svjesna. To je jo jedna forma nepotovanja koja se ne bi trebala tolerisati, ako se eli da se dijete lijepo ponaa.

PoouITI IH POTOVANJU 57

Roditelji se moraju jako truditi kako bi bili sigurni da njihovo dijete razumije ta je potovanje, a ta nije. Roditelji ih mogu lahko poduiti ovome tako to e se uvijek sa potovanjem odnositi prema drugima, pa e dijete imati ivi primjer. Roditelji, takoer, mogu poduavati potovanju tako to e se prema djeci odnositi na nain pun potovanja, stalno ih upuujui, uvjebavajui i zahtijevajui od djece da rade stvari koje zasluuju potovanje. Naprimjer, ako naprave grimasu dok razgovaraju s vama i ako im kaete: "Pogledaj me! Pravim li ja grimase dok razgovaram s tobom? Molim te da ne pravi grimase dok razgovara sa mnom!" Jo jedan primjer je i da ih nauimo da govore "molim" kada god trae neto i "hvala" kada god dobiju neto. ak i neto najobinije poput zahvaljivanja svojoj majci za hranu na stolu e im dati predstavu koliko mnogo roditelji ine za njih.

ak i kada se ne slau, djecu treba poduiti da to rade s potovanjem. Naprimjer, roditelji odvedu djecu u park, da se igraju. Kada je vrijeme da pou, djeca upitaju: "Moemo li jo ostati?" Nakon to roditelji pojasne da je vrijeme da krenu, djeca jo uvijek insistiraju da ostanu jo da se igraju. Ona poinju govoriti: "To nije fer. Zato moramo ii?" Roditelji ne trebaju tolerisati ovo. Ako djeca uoe da je njihov pristup pun nepotovanja prihvatljiv, ona e se nastaviti ponaati tako. Roditelji mogu dozvoliti djeci da uljudno zamole da jo malo ostanu, ali ih trebaju podsjetiti da kau "molim" i ona trebaju znati gdje je granica i kada trebaju prestati.


Primjenjivanje "Ukai, podui i uvjebaj" tehnike je od ogromne pomoi u korigovanju ovakvog ponaanja, kako smo to objasnili na kraju poglavlja o samopreispitivanju.

.. .. ..

Podsticati i nag laavati pozitivne postu pke

Nema sumnje da je islam vjera prakse. Kao takve, islamske odredbe su u granicama mogunosti onih koji vjeruju. Ova injenica je jasno naglaena u suri ElBekare u kojoj Uzvieni Allah kae:

"Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih: u njegovu korist je dobro koje uini, a na njegovu tetu zlo koje uradi. . . " (El-Bekare, 286.)

Ovaj koncept se dalje naglaava u hadisu Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em, u kojem on kae:

"Kad vam neto naredim, drite se toga najbolje to moete, a kada vam neto zabranim, klonite se toga."1

Iz ovoga je sasvim jasno da Uzvieni Allah ne obavezuje nikoga vie od onoga to moe podnijeti, a

1 Muttefekun 'alejhi


Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je savjetovao da se ljudima stvari olakavaju, a ne oteavaju. Pored toga, podsticanje i naglaavanje pozitivnih postupaka je uvijek bila Poslanikova, sallallahu 'alejhi ve seilem, metodologija u pomaganju muslimanima da izvre svoje vjerske obaveze i podignu svoj nivo imana i praktikovanja islama.

Talha ibn Ubejdullah, r. a., prenosi se da je neki beduin doao Poslanik u, sallallahu 'alejhi ve sellem, i rekao:

"Allahov Poslanie, reci mi ta mi je to Allah naredio da obavljam od namaza." Poslanik, sallallahu 'al ej hi ve sell em, je rekao: "Pet dnevnih namaza, izuzev ako hoe neto vie dobrovoljno." ovjek je rekao: "Allahov Poslanie, reci mi ta mi je Allah naredio od posta." Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "Mjesec ramazan, izuzev ako hoe neto vie dobrovoljno." ovjek je rekao: "Allahov Poslanie, reci mi ta mi je Allah naredio od zekata." Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, mu je rekao. Zatim je ovjek rekao: "Tako mi Allaha Koji me poastio istinom, neu nita niti dodati, niti oduzeti od onoga to mi je Allah naredio." Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: "Ovaj iovjek e se spasiti, ako bude radio onako kako je rekao."

PODSTICATI I NAGLAAVATI POZITIVNE POSTUPKE 61

Ovo pokazuje kako je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, naglaavao pozitivan aspekt onoga to je ovjek kazao i podstaknuo ga. Nije traio od njega da radi vie jednostavno zato to, ako neko samo zapoinje obavljati ibadete onako kako treba, on e i sam na kraju nai ljepotu i slast u tome i sam e initi vie. Meutim, da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, traio da ini vie, on bi vjerovatno osjetio da je to previe i moda ne bi uope ni poeo praktikovati vjeru.

Za roditelje je vano da imaju u vidu ovaj princip u toku procesa odgajanja svoje djece. Oni trebaju traiti od djece da rade samo ono to su u stanju i trebaju ih pohvaliti za njihove uspjehe. Ovo e ih jo vie podstaknuti. Podsticanje je veliki pokreta koji daje visoku samouvjerenost i pomae djetetu da bude spremno za naredne izazove.

Nastavite ohrabrivati svoje dijete; naprimjer, ako ono potroi neto vremena bojei neku sliku, va komentar treba biti : "Ma i' Allah, sve ovo vrijeme si utroio bojei ovu divnu sliku! Kako je to divno, srce moje!" ak i ako boje i nisu ba najprikladnije za tu sliku ili ako dijete nije bojalo unutar linija, nemojte to naglaavati . Umjesto toga, trebate istaknuti trud koje je dijete utroilo u bojenje slike. Naglaavanje djeijeg propusta dokazano ga obeshrabruje i ono nee vie pokuati da uradi neto slino. Kao roditelji, vi ne elite obeshrabriti svoje dijete i zavriti s takvim rezultatima.

Jo jedan ovakav primjer je esto obeshrabrivanje djeteta pri uvjebavanju namaza putem reakcija i ko-


mentara od strane roditelja. Roditelji obino trae od djece da stanu u red (saff) pored njih kada klanjaju namaz u dematu. Naravno, panja malog djeteta je veoma kratka i veoma mu je teko da stoji mirno dug period vremena. Zbog toga e se ono, naravno, vrpoljiti tokom namaza. Velika greka, koju roditelji prave, je ta da, im se namaz zavri, oni ga prekore govorei: "Koliko puta sam ti rekao da se ne vrpolji u toku namaza?" Ovo je obeshrabrujui komentar. Takav komentar naglaava lo postupak djeteta. Umjesto toga, roditelj treba rei: "Mii ii'Alliih, ti si bio u stanju mirno stajati cijeli prvi rek'at namaza. To je dobro. Ako Bog da, sljedei put e to biti dva rek'ata."

* * *

v Cin iti stva ri kora k po kora k

i uzimati u obz ir djetetov uzrast

Koncept injenja stvari postepeno ili korak po korak tokom odgajanja djeteta je osnovni princip njihovog uvjebavanja i razvijanja kojega roditelji moraju sprovesti u praksu. Poslanikova sfra je prepunaprimjera koji govore u prilog ovoga koncepta, kao to je naprimjer: Prenosi se od Ebu-Ma'beda da, kada je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, poslao Mu'aza ibn Debela, r. a., u Jemen, on, sallallahu 'alejhi ve sellem, mu je rekao:

"Ti ide sljedbenicima Knjige. Prvo to e uraditi je pozvati ih da posvjedoe da nema drugog boga sem Allaha i da je Muhammed Njegov Poslanik." Zatim je nastavio: "Ako to prihvate od tebe, onda im naredi da klanjaju pet dnevnih namaza. Ako to prihvate, reci im da im je Allah naredio da se mora uzeti zekat od njihovih bogatih i


dati siromanima. Ako to prihvate, onda ne diraj njihovu imovinu i uvaj se, jer izmeu dove onoga kome je nepravda uinjena i Allaha nema zastora."1

U ovom ha dis u Poslanik, sallallahu 'alejhi v.e sell em, je ustanovio vanost djelovanja postepeno i blago i tako demonstrirao nov koncept ljudima. Ovaj princip je takoer jasno demonstriran kada je dola zabrana konzumiranja alkoholnih pia. To je uinjeno postepeno u tri ili etiri faze u Kur'anu, prije nego je postalo zabranjeno (haram) u potpunosti. Prvo, u suri En-Nahl, Kur'an je naglasio injenicu da one stvari (pia), koje ine da ljudi postaju pijani, nisu dobre:

"A od plodova palmi loze pripremate pie i hranu prijatnu. To je, doista, dokaz onima koji pameti imaju." (En-Nahl, 67.)

Druga faza je nagovijetena u suri El-Bekare:

"Pitaju te o vinu i kocki. Reci: 'Oni donose veliku tetu, a i neku korist ljudima, samo je teta od njih vea od koristi.' I pitaju te koliko da udjeljuju. Reci: 'Viak!' Eto, tako vam Allah objanjava propise da biste razmislili." (El-Bekare, 219.)

Ovdje Uzvieni Allah ukazuje da je teta pijenja alkoholnih pia daleko vea od koristi.

1 Tirmizi

INITI STVARI KORAK PO KORAK

Zatim dolazi trea faza u suri En-Nisa' u kojoj Uzvieni Allah kae:

"O vjernici, pijani nikako molitvu ne obavljajte, sve dok ne budete znali ta izgovarate, i kada ste dunubi - osim ako ste putnici - sve dok se ne okupate. A ako ste bolesni, ili na putu, ili ako je neko od vas obavio prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete vode, onda dlanovima istu zemlju dotaknite i lica vaa i ruke vae potarite. -Allah, zaista, brie grijehe i prata." (EnNisa', 43 .)

I posljednja faza se nalazi u suri El-Mii'ide u kojoj Uzvieni Allah kae:

"O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, ej tanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli to elite." (El-Ma'ide, 90.)

Svaka faza je odigrala vanu ulogu u pripremanju vjernika da prihvate konanu zabranu, uzimajui u obzir ljudsku prirodu da se dre starih navika. Trebalo je nekoliko godina da se izmijeni ovo neprihvatljivo drutveno ponaanje.

Roditelji, takoer, trebaju djelovati postepeno i ne trebaju oekivati uda; promjene u ponaanju ne dolaze lahko. One iziskuju vrijeme i upornost, ponavljanje i postepenost.


Naprimjer, tinejder moe imati obiaj da ide na spavanje u 1 1 sati naveer. Ovo je loa navika koju roditelji trebaju promijeniti, jer on treba dovoljno sna tokom noi da bi bio potpuno spreman i aktivan tokorn dana i da bi rnogao pratiti asove u koli. Da bi izmijenili ovu naviku, roditelji ga ne smiju odjednom natjerati da ide u krevet u 8 sati, jer bi to bilo veoma teko sprovesti u praksu. Umjesto toga, ovaj koncept oni trebaju uvesti postepeno traei prvo da ide u krevet u 10:30 i nastaviti raditi ovako sedmicu. Zatim trebaju ustanoviti novo vrijee, naprimjer to:oo, za sljedeu sedmicu i sve tako sve dok ne postignu svoj cilj, a to je da odlaze u krevet u 8 sati .

... ... ...

Kom u n ic i rati jasno i u inkovito

Polanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je bio najuinkovitiji komunikator. On je koristio razliite tehnike da izrazi svoja gledita i ideje na najuinkovitiji nain. Sljedei hadisi ilustruju neke od ovih tehnika.

Prenosi se od Aie, r. a., da je rekla: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, je govorio jasno i razgovijetno kako bi ga svako ko slua mogao razumjeti."1

Takoer se prenosi od Enesa, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, imao obiaj ponavljati svoje rijei tri puta kako bi se u potpunosti moglo razumjeti njihovo znaenje.2

Kada bi Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, htio nekome uputiti poruku, on bi privukao njegovu panju na neki od naina, kao to su:

1 Ebu-Davud 2 Buhari


zapoinjanje pitanjem: Prenosi se da je Allahov Pslanik, sali allahu 'alejhi ve sellem, upitao:

"Znate li ko je bankrot?"1

Takoer, u toku Oprosnog hada, on je svoj govor zapoeo pitanjima upuenim masi:

"Znate li koji je danas dan? Znate li koji je ovo mjesec? Znate li koja je ovo godina?'

poinjanje davanjem primjera: Prenosi se da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:

"Vjernici su, po svojoj uzajamnoj blagosti, saosjeanju i samilosti, poput organizma. Ako neki organ oboli, cijeli organizam zbog toga osjea slabost i groznicu."2

Takoer je rekao:

"Vi i ja smo poput ovjeka koji zapali vatru koja privlai moljce i druge insekte koji u nju upadaju, a on nastoji da ih oera. Ja sam poput tog ovjeka - nastojim da vas uhvatim za pojas (spasim vas) od vatre, ali vi mi izmiete iz ruku."3

1 Tirmizi 2 Muttefekun 'alejhi 3 Muslim

KoMUNICIRATI JASNO 1 UINKOVITO

Takoer je rekao:

"Pet dnevnih namaza su poput rijeke koja protie pored vrata vae kue i u kojoj se vi kupate pet puta dnevno."1

koristei razum i zdravu logiku da pojasni svoj argument na ubjedljiv nain i da dirne osobu kojoj se obraa. Evo jo jedan primjer iz uenja Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sell em:

"Prenosi se da je neki mladi doao Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, i zatraio od njega dozvolu da ini blud. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ga je upitao: 'Da li bi ti volio da to neko uini sa tvojom majkom?' On je odgovorio: 'Ne! ' Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, ga je upitao: 'Da li bi volio da to neko uini sa tvojom sestrom?' On je odgovorio: 'Ne! ' Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sell em, ga je upitao: 'Da l i bi volio da to neko uini sa tvojom tetkom?' On je odgovorio: 'Ne! ' Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ga je upitao: 'Da l i bi volio da to neko uini sa tvojom rodicom?' On je odgovorio: 'Ne! ' Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, mu je rekao: 'Isto tako ni drugi ljudi ne vole da se to ini sa njihovim rodicama.' Stavio je

1 Muslim


svoju ruku na grudi mladia i uinio dovu Allahu da mu podari estitost."1

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je logiki diskutirao o stvarima sa mladiem i dao mu jasno objanjenje koje ga je dirnulo. Ovo je vaan princip koji svako treba slijediti, naroito kada se radi o djeci. Ona zasluuju da im se da pravo objanjenje koje odgovara njihovom nivou razumijevanja. Naalost, neki roditelji ne koriste logiku ili ne objanjavaju kako treba kada ih djeca pitaju za odreene stvari. Neki roditelji ak i ne dozvoljavaju svojoj djeci da diskutiraju ili postavljaju pitanja vezana za vjeru. Oni jednostavno nareuju djeci da neto urade i daju im objanjenje tipa: "Mora to uraditi zato to ja tako kaem!" ili: "Mora to uraditi zato to si musliman!" Takva objanjenja nisu dovoljna. Roditelji ne samo da trebaju dozvoliti svojoj djeci da postavljaju pitanja, ve ih ak trebaju podsticati da to rade, a zatim im dati prave odgovore. Ovo je jedini zdrav nain da svoju djecu uvjebamo da budu jaki muslimani i da budu uvjereni u ono to rade. To e im, takoer, obezbijediti prave odgovore koje oni mogu dati drugima koji e ih moda upitati zato se ponaaju na takav nain ili zato rade odreene stvari.

Rezultat uinkovite i jasne komunikacije sa djecom je dugotrajna bliskost i snana veza izmeu djece i njihovih roditelja. Odreeno doba dana je uinkovitije od drugog za izgraivanje ovih veza. Meu tim po-

1 Ahmed

KoMUNICIRATI JASNo 1 UINKOVITO

sebnim dobima su: rano jutro, im se dijete probudi, nakon to se vrati iz kole, za veerom i prije nego to ode u krevet. Roditelji se trebaju pripremiti da to bolje iskoriste ove dijelove dana.

Rano jutro je najprikladnije vrijeme da dijete naui kur 'anske ajete i odreene dove, dok se sprema za kolu. Dijete je tada ilo i odmorno, a njegov um je bistar i bolje pamti. To je, takoer, vrijeme da svoje dijete pripremite za dan koji je pred njim, kako bi ga moglo zapoeti ispravnim stavom. Poduavanje djeteta dovi za izlazak iz kue je odlina stvar koja e ga drati koncentrisanim, upuenim i produktivnim u pogledu zadataka koje treba uraditi tokom dana. Umjesto da svome djetetu kaete: "Idi i zabavi se! " kada ujutro iziu iz kue, kako to promovira kultura Sjeverne Amerike, mi emo ih ispratiti predivnom dovom: "U ime Allaha, oslanjam se na Allaha. O Allahu, traim utoite kod Tebe da nikoga ne odvedem u zabludu i da ne zalutam; da ne ponizim nekoga i da ne budem ponien; da ne uinim nasilje nekome i da mi nasilje ne bude uinjeno; da se runo ne ponesem prema nekome i da se prema meni ne bude runo odnosilo. "1

Ovo je prelijepa dova. Ako je naa djeca budu zapamtila, razumjela i uila svaki dan kada ujutru budu odlazila od kue, ona e se uvijek ponaati na odgovoran nain prema sebi i drugima.

Nakon to dijete doe kui iz kole je odlino vrijeme da ga sasluamo i ujemo ta je radilo u koli.

1 Ibn-Made, Tirmizi, Ebu-Davud


To je dobro vrijeme da podijelimo njegova osjeanja, ako se suoilo sa nekakvim problemom u toku dana u koli. Glavni problem sa kojim se suoavaju brojne muslimanske porodice koje ive u Sjevernoj Americi je to to oba roditelja rade puno radno vrijeme i nisu kod kue kada se djeca vrate iz kole. Dijete postaje frustrirano, jer njegovi roditelji nisu tu da s njima prodiskutira o svojim osjeanjima i da mu daju upute u vezi njegovih potreba. U ovim sluajevima dijete obino zavri diskutirajui o svojim problemima sa svojim vrnjacima i najee dobija pogrene savjete.

Za veerom - to je vrijeme kada cijela porodica moe govoriti o svome danu. Majka i otac mogu zapoeti, a dijete e se prikljuiti.

Vrijeme za spavanje je vrijeme za priu. Majka i otac se trebaju smjenjivati u prianju pria djeci prije nego ona odu na spavanje. Prie o ivotu Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, njegovih ashaba, poslanika openito i muslimanskih heroja su najprikladnija vrsta pria koje djeca trebaju uti prije nego to zaspu. Mogu se priati i druge prie koje govore o nekim problemima.

Uinkovitost gore navednih vremena zavisi od djeijeg uzrasta. Dok su jutro i vrijeme pred spavanje najuinkovitiji kada se radi o mal

KoMUNICIRATI JASNO 1 UINKOVITO 73

ske godine. Priroda i vrsta komunikacije e varirati u zavisnosti od djeijeg uzrasta i potreba. Za dijete u vrtiu grljenje, ljubljenje i golicanje su dobra sredstva komuniciranja. Za dijete koje je prohodalo prie pred spavanje, pjesme i porodine igre obezbjeuju dalje naine komunikacije. U kasnijim godinama, odlazak u park sa djetetom i igre s loptom su veoma uinkovit nain komunikacije . Na takav nain dijete e osjetiti da moe lake i slobodno porazgovarati s roditeljima o svim brigama koje ga zaokupljaju. Svi ovi naini pomau da se uspostavi snana veza izmeu djece i roditelja i da se unaprijedi njihova veza i nivo uzajamnog potovanja.

* * *

Dozvo l iti djec i da iskau svoja osjea nja i pod ije l iti

nj i hovu sreu i bol

Dozvoliti djeci da iskau svoja osjeanja i podijeliti sa njima njihovu sreu i bol je veoma vaan princip u odgoju djece. Ako roditelji uspjeno dopuste djeci da iskau svoja osjeanja, ona e im se uvijek vraati traei njihovu pomo u vezi bilo kojeg problema. Kada roditelji ne dozvoljavaju djeci da iskau svoja osjeanja, tada djeca zadravaju stvari za sebe i nee im otkriti nijednu informaciju.

Ovo je ozbiljna pogreka koju prave mnogi roditelji. Usljed nje nastaje komunikacijski jaz izmeu djeteta i roditelja. Djeca moraju iskazati svoja osjeanja roditeljima, inae e ona nai nekoga drugog s kim e porazgovarati, kao to je uitelj, savjetnik, prijatelj ili ak neko od njihovih vrnjaka, koji e ga pogreno usmjeriti. Ovo, takoer, moe biti poetak skrivanja svih svojih osjeanja od svojih roditelja, to moe voditi ka ozbiljnom problemu - da djeca ne sluaju svoje roditelje ili ih uope ne konsultuju kada imaju nekakav


problem oko kojega je potrebno prodiskutirati. Poslanik, sallallahu l alejhi ve sell em l je dozvoljavao maloj djeci da iskau svoja osjeanja i nije im uskraivao tu vrstu izraavanja. Ustvari, on je ak primao k znanju ta osjeanja i dijelio ih s djecom. Prenosi se da je jednog dana Poslanik, sallallahu l alejhi ve sell em, doao u kuu Ebu-Bekra, r. a., i naao kako Aia1 r. a., plae za vratima. Upitao ju je zato plae, a ona se poalila na svoju majku. Poslanik, sallallahu l al ej hi ve sellem, je zaplakao, saosjeajui s njom i porazgovarao sa njenom majkom kako bi se problem razrijeio. Ovo pokazuje kako je Poslanik, sallallahu l alejhi ve sell em, dijelio osjeaje s Aiom, r. a., koja je imala svega est godina u to vrijeme.

Kako vi moete primijeniti takav princip sa svojom djecom? Dopustite da vam navedemo jednostavan primjer, ilustracije radi. Zamislite da vae dijete doe kui iz kole loeg raspoloenja, alei se da je imalo problema s nekim od svojih vrnjaka. Neki roditelji e direktno odgovoriti svome djetetu: "To nije problem. Ti si sada veliki momak i ne treba se brinuti oko malih stvari !" ne dozvoljavajui djetetu da iskae svoja osjeanja. Ovo nije ispravan pristup kojim bi se rijeio problem. Kao roditelji, vi se trebate potruditi da upotrijebite Poslanikov, sallallahu 'alejhi ve sellem, metod. Zatraite od djeteta da vam detaljno iznese problem i pokaite saosjeajnost prema njemu. Recite mu da biste i vi osjeali isto kada bi vam se desilo takvo neto. Upitajte ga da li eli da vi interveniete i pomognete u rjeavanju problema. Predloite neko-

DOZVOLITI DJECI DA ISKAU SVOJA OSJEANJA 77

liko ideja kako bi se mogao rijeiti problem, a njemu dopustite da, uz vau uputu, izabere najpodesniju. Na ovaj nain ste podijelili osjeanja s njim, pomogli mu da analizira problem i uoi prednosti i nedostatke svakog predloenog rjeenja. Ovo je vrijedna vjeba za vae dijete. Vrijeme koje provedete s njim je veoma dobro utroeno vrijeme i ono e cijeniti vae razumijevanje i to to ste bili s njim kada mu je bilo teko. Ono to njemu najvie treba jeste to da osjeti vau potporu_ i ohrabrenje.

* * *

Aktivno sl ua nje

Aktivno sluanje je pokuaj koji ini slualac kako bi sebi predstavio osjeanja i/ ili sadraj onoga to je govornik kazao. To podrazumijeva da slualac nastoji razumjeti kako se osjea druga osoba, to opet implicira da je druga osoba vana i vrijedna njegove panje i vremena.

Ti se ne moe praviti da aktivno slua, jer to zahtijeva vie od klimanja glavom i povremenog potvrivanja sa: "A-ha". Aktivno sluanje je teko, jer to znai da mora pokuati razumjeti ono to ti druga osoba govori, a ne samo suditi o onome to ona kae. Zadravanjem svoga suda ti pokazuje drugoj osobi da je potuje i da se ona ne izlae riziku da bude poniena. Aktivno sluanje je, takoer, nain pokazivanja saosjeanja, a saosjeanje stvara povjerenje.

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je dobar primjer aktivnog sluaoca, ak i kada se radi o njegovim neprijateljima ili onima koji se ne slau s njim.

Aktivno suanje je izuzetna osobina koju kao roditelji trebamo razviti kroz odnose sa svojom djecom. Time emo zadobiti njihovo povjerenje i pomoi osnaivanju nae povezanosti s njima.


Prvo i najvanije je nauiti efektivno sluati. To znai:

Sluati ne samo verbalnu poruku ve takoer pridati veliku panju govoru tijela . Manje od 20 % onoga to se razumije dolazi iz upotrebljenih rijei. Mi puno vie reagujemo na ton kojim je izreeno, kontakt oima, izraz lica, poloaj tijela itd . Jedan od naina da se otkrije poruka koju alje lanovima svoje porodice jeste da snimi video kako porodica zajedniki provodi vrijeme u prirodnom okruenju, uz njihovu dozvolu, naravno. Gledanje takvog video-zapisa moe biti veoma informativno i pomoi u promatranju govora tijela drugih kao i sebe samoga.

Reflektirati, to znai da vraa svome djetetu ono to ti smatra da ono govori i osjea, bez donoenja suda o njemu ili nastojanja da rijei problem. Jednostavno dozvoli djetetu da elaborira.

Pojasniti. Saznaj da li si ispravno razumio ono to je dijete reklo ili si to krivo protumaio. Jesi li previdio neki vaan detalj?

Saosjeati tako to e se staviti u poloaj djeteta. To ti moe pomoi da se prisjeti slinih nevolja sa kojima si se susretao u prolosti. Kai svome djetetu da ga razumije i da ti je stalo do toga kako se ono osjea.

Ova etiri pomagala mogu biti dovoljna. Zapamti, djetetu primarno treba da komunicira i bude shvaeno. Ali, ako dijete zatrai, ili se bude inilo da eli pomo u nekoj odreenoj situaciji, onda ti moe pokuati da rijei problem tako to e zatraiti od dje-

AKTIVNO SLUANJE 81

teta da iznese svoje miljenje ta bi to moglo biti od pomoi ili da li postoji neto to bi ti mogao uiniti za njega. Opet, budi oprezan. Ne namei mu svoje rjeenje. Jednostavno iznesi prijedloge i pusti mu da izabere.

Ova vrsta efektivnog sluanja ne samo da e osigurati da e uistinu sluati ono to tvoje dijete govori ve e mu pokazati da ti prihvata i razumije sve druge stvari koje ono eli podijeliti . Ovo se deava kada se stvori prava komunikacija i ona je izvor velike potpore djetetu.

Naravno, roditelji moraju koristiti prikladan nain izraavanja. Prenosi se da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bio poput djeteta, kada bi razgovarao sa djecom, i poput omladine, kada bi razgovarao sa omladinom. On je dijelio njihove interese i obraao im se njihovim jezikom, na njihovom nivou. Alija ibn Ebi-Talib, r. a., je rekao: "Mi se trebamo obraati ljudima shodno njihovom nivou razmijevanja. elite li da zanijeu rijei Uzvienog Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem?!"

Roditelji, takoer, moraju dijeliti odreene aktivnosti sa svojom djecom. Ovo je vano za njihov razvoj . Zajednike aktivnosti isto tako otvaraju kanale komunikacije i ine da se djeca osjeaju oputeno u razgovoru sa svojim roditeljima.

Primjer: Aktivno sluanje iziskuje od sluaoca da pokloni

svu svoju panju govorniku. Ono se zove aktivno, a


ne pasivno sluanje, jer je slualac aktivno ukljuen u konverzaciju tako to e initi stvari poput klimanja glavom, naginjati se naprijed i ostvarivati kontakt oima sa govornikom. Zamisli kako bi se dijete osjealo u sljedeem scenariju.

Mladi tinejder je jednoga dana imao problem u koli, dolazi kui sa eljom da o tome porazgovara sa svojim ocem. Ulazi u kuu i nalazi oca kako sjedi na kauu i ita neki asopis. "Dobro", pomisli djeak u sebi, "ovo je savrena prilika da mu kaem ta se desilo danas." Ali im on poselami svoga oca i sjedne pored njega, njego-J otac se ne udostoji da skine oi sa arenih stranica asopisa. "Oe! ", kae on. "A-ha", odgovara otac oiju jo uvijek prilijepljenih za asopis. "Hmm, oe, elio sam ti priati o neemu to mi se desilo danas u koli." Djeak se nastavlja nadati da e njegov otac ubrzo shvatiti da on od njega eli da se

'4-Sredsredi na njega, a ne na taj bljetavi papir u njegovim rukama. "Reci, sluam.", odgovara otac, opet ne skidajui oi sa stranice koju ita, ak ni za momenat. Svi mi znamo da osoba ne moe itati asopis i stvarno sluati svoga sina u isto vrijeme. Isto je i sa gledanjem TV-a, razgovaranjem putem telefona ili pisanjem e-maila. Ako roditelji ne pokau interesovanje za svoju djecu kada im ona dou, onda ni djeca nee uope biti zainteresovana za razgovor sa svojim roditeljima. U ovom sluaju se moe desiti da se tinejder, koji je bio skren oevim nastupom i oiglednim davanjem prednosti asopisu nad razgovorom sa svojim sinom, pa makar i na nekoliko minuta, vie nikada ne

AKTIVNO SLUANJE

obrati ocu za savjet u vezi onoga to se deava u koli. Zbog toga roditelji moraju biti aktivni, a ne pasivni sluaoci.

* * *

Sva ka osoba je odgovorna za ono to uradi

oncept odgovornosti je duboko ukorijenjen u islamski sistem, u svim poljima i na svim nivoima. On pokriva veoma irok spektar. Odgovornost je dio islamskog socijalnog, ekonomskog, politikog i moralnog sistema, a za uspjeno muslimansko drutvo ono se mora primijeniti na individualnom, porodinom i drutvenom nivou. Zbog toga roditelji moraju razumjeti ovaj koncept i nauiti kako da ga uinkovito koriste sa svojom djecom, radi pozitivnih rezultata, ako Bog da. U suri El-Muddessir, Uzvieni Allah kae:

"Svaki ovjek je odgovoran za ono to je radio." (El-Muddesir, 38.)

U suri El-Isra', Uzvieni Allah kae:

"Onaj koji ide pravim putem, od toga e samo on koristi imati, a onaj ko luta -na svoju tetu luta, i nijedan grenik nee tue grijehe nositi. A Mi nijedan narod nismo kaznili dok poslanika nismo poslali!" (El-Isra', 15.)


U suri El-Bekare, Uzvieni Allah takoer kae:

"Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih: u njegovu korist je dobro koje uini, a na njegovu tetu zlo koje uradi . . . " (El-Bekare, 286.)

U suri Ez-Zilzal, Uzvieni Allah kae:

"Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjee ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla - vidjee ga." (Ez-Zilzal, 7-8.)

Ovi ajeti ustanovljavaju koncept odgovornosti i predstavljaju jedan od osnovnih principa u saobraanju sa djecom. Djecu treba smatrati odgovornom za ono to urade. Ona moraju osjetiti teinu posljedica za svoja djela i pogreke. Ako ih ne budemo smatrali odgovornim i ako djeca ne budu osjetila teinu posljedica svojih djela, ona e ponavljati iste pogreke opet i opet. . . Nee znati kada se trebaju zaustaviti, niti e znati ta smiju, a ta ne smiju raditi. Evo jedan praktian primjer kako roditelji ponekada ne uspijevaju primijeniti ovaj princip, aljui tako pogrenu poruku svojoj djeci i prouzrokovavi time da ona nastavljaju, uvijek iznova, initi pogreke.

Ahmed je trei razred. On se svaki dan vozi kolskim autobusom do kole. Njegova autobusna stanica jP iedan blok udaljena od njegove kue, a autobus stie fano u 7:45. Ahmed esto promai autobus, jer ga ne

SVAKA OSOBA JE ODGOVORNA ZA ONO TO URADI 87

voli ekati, pa hita iz kue u zadnji momenat. Kada se ovo desi, njegova mama ga obino vozi u kolu. Ovakvo ponaanje njegove majke ne podstie nikakvu pozitivnu Ahmedovu praksu. Zbog toga e on nastaviti ovako se ponaati, jer ne osjea nikakvu teinu posljedica svojih djela.

Moda e se upitati kakvo je rjeenje u ovakvom sluaju? Rjeenje lei u majci, koja treba uiniti da Ahmed osjeti teinu posljedica svojih djela. Pristup koji e ona koristiti e zavisiti od Ahmedove linosti. Ako je Ahmed dobar uenik i ako uiva u odlasku u kolu, mama ga nee odvesti u kolu jedan dan. Da, on e propustiti kolu jedan dan, ali e nauiti vrijednu lekciju o odgovornosti, ne samo izostajui iz kole koju voli, ve i iz dodatnog napora da stigne lekcije koje je propustio taj dan. Ako je Ahmed prosjean uenik, koji smatra da je ostajanje kod kue nagrada, vie nego kazna, mama treba smisliti drugi nain putem kojega e on osjetiti teinu posljedica za svoja djela. Mogla bi ga odvesti u kolu autom, a iz njegovog deparca oduzeti novac za autobusku kartu ili . traiti od njega da uradi dodatne kune poslove kako bi nadoknadio to to je majka izgubila vrijeme zbog njega.

Drugi primjer je Fatima, koja je sedmi razred. Fatimina mama priprema njenu torbu sa uinom za svaki dan. Fatima skoro uvijek zaboravi svoju torbu kod kue i uri da uhvati kolski autobus. Ako mama donese torbu sa uinom u kolu, Fatima nee nauiti lekciju i nastavit e ponavljati istu greku. Ali, ako mama bude ignorisala situaciju i ostavi Fatimu bez uine,


ona e nauiti kakva je posljedica njene pogreke. U ovom primjeru, meutim, roditelji ne trebaju ko

ristiti ovaj pristup sa veoma malom djecom koja nisu u stanju provesti cijeli dan u koli bez uine.

Pored toga, roditelji trebaju koristiti ovaj princip samo onda kada ovakvo negativno ponaanje djeteta postane uobiajena pojava, tj . kada se redovito ponavlja. Roditelji ne trebaju koristiti ovu tehniku prvi put kada dijete napravi pogreku. Oni trebaju ostaviti malo prostora za prilagodbu i dati svome djetetu priliku da ispravi ono to je uinilo.

* * *

Dobra djela pon itavaj u loa

Princip da dobra d

Documents

Odgoj Djece u Svjetlu Kur'Ana i Sunneta