CREN no 128

7/21/2019 CREN no 128.

http://slidepdf.com/reader/full/cren-no-128 1/13

Broj 79, ožujak 2013.Croatian Real Estate Newsletter

Pokrovitelji CREN-a:

Intervju

dr.sc. Branko VukmirKratki komentari općih uvjeta FIDIC

TEMA BROJA:

7/21/2019 CREN no 128.


Croatian Real Estate Newsletter, ožujak 2013. 2

SADRŽAJ

1. NAJAVA

Devete godišnje međunarodne konferencije o hrvatskom tržištu nekretnina 3

2. TEMA BROJA

Intervju:dr.sc. Branko Vukmir

Kratki komentari općih uvjeta FIDIC 4

3. NAJAVA SEMINARA

21. Industrial Building Seminar BIM for LCM:

Building Information Modelling for Life Cycle Structures 10

4. STATISTIKA

4.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – veljača 2013. 11

4.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku izpodruč ja građevinarstva 11

4.2.1. Indeksi građevinskih radova u studenome 2012. 11

4.2.2. Izdana odobrenja za građenje u prosincu 2012. 12

7/21/2019 CREN no 128.



1. NAJAVA

7/21/2019 CREN no 128.



Poštovani Dr. Vukmir, naše iskrenečestitke na izdavanju Vaše nove knjige –Kratki komentari FIDIC-ovih op ć ih uvjeta

gra đ enja . Izdavač knjige je RRiF-plusd.o.o. za nakladništvo i poslovne usluge.Koji je bio povod i Vaš motiv za pisanjemove knjige i o čemu ona govori?

Zahvaljujem se na Vašim čestitkama. Unovoj knjizi su sadržani kratki komentarisvih šest Općih uvjeta FIDIC koji seodnose na radove građenja. Namjerami je bila da našim stručnjacima upodručju građenja na jednom mjestupribližim opće uvjete FIDIC kako bi imolakšao snalaženje između tih različitihopćih uvjeta. U knjizi su detaljnijeobrađene Crvena knjiga, Žuta knjiga,Harmonizirani uvjeti i Kratki oblikugovora. Srebrna i Zlatna knjiga sutakođer opisane, iako ne tako detaljnokao one naprijed navedene.

FIDIC-ovi opći uvjeti građenjapredstavljaju svojevrsno „me đ unarodno

pravo gra đ enja “. U čemu je njihova snagai značaj?

Zaista se mnogi projekti u svjetskimrazmjerima ugovaraju uz primjenunekih od općih uvjeta FIDIC i u tomse pogledu ti uvjeti mogu smatratikao veoma utjecajni na praksugrađenja. Sve međunarodne financijske

institucije (Svjetska banka i sl.)zahtijevaju da se oni projekti koji sefinanciraju iz njihovih zajmova, izvode

ta ravnoteža zaista uvijek i postignuta.Sa stajališta izvođača radova postojeprigovori na neka rješenja usvojenau OU FIDIC i moja je želja bila da uknjizi istaknem i te prigovore. Budućida su OU FIDIC samo ugovori, a nei propis, ugovorne strane te uvjetemogu mijenjati, a da bi to mogliučiniti potrebno je da budu svjesnipostojanja takvih spornih pitanja.Čak i ako ne nastoje promijeniti nekeodredbe OU FIDIC, potrebno je da susvjesni postojanja rizika koji proizlazeiz pojedinih odredbi kako bi mogliformirati odgovarajuću cijenu svog rada.

Poznato je da ste Vi dugi niz godinasavjetnik UNCTAD-a za strana ulaganja ida svake godine prezentirate publikacijeUNCTAD-a o svjetskom pregledu stranihulaganja. Zašto su strana ulaganjaznačajna za pojedine zemlje? Kakva je

situacija u pogledu stranih ulaganja upojedinim dijelovima svijeta i pojedinimdržavama? Molimo Vas da namprezentirate određene podatke.

Kao konzultant velikog brojaspecijaliziranih agencija UN i kaoviši pravni savjetnik Centra zatransnacionalne korporacije UN uNew Yorku, kroz značajni dio mojeposlovne karijere bavio sam se i stranimulaganjima. Kao posebni savjetnik

UNCTADA za predstavljanje godišnjegWorld Investment Reporta , krozposljednjih sam 17 godina redovito

prema OU FIDIC, a i mnogi privatniinvestitori također traže primjenu tihOU. Raširenost tih OU posljedica jepotrebe da se stvori takav tipski modelugovora koji se može primijeniti u svimzemljama i kod kojih je prilagodbaspecifičnim zahtjevima nekog projektasvedena na najmanju moguću mjeru,a da su pri tome uravnotežena prava iobveze sudionika u tim radovima. OUFIDIC su prihvaćeni jer su u dovoljnojmjeri uskladili proturječne interesenaručitelja i izvođača. Pored toga,OU sa strogim rokovima i propisanomprocedurom, osiguravaju učinkovitorješavanje problema koji se pojavljujukod građenja.

U kojoj mjeri, po Vašem saznanju imišljenju, hrvatski pravnici, građevinari,bankari, arhitekti i sve druge profesijepovezane s ugovorima o građenju poznaju

i primjenjuju FIDIC-ove opće uvjete usvom poslovanju? Na koji način bi setrebali povećati znanje i primjena FIDIC-ovih općih uvjeta prilikom ugovaranjai provođenja ugovora o građenju uHrvatskoj i u inozemstvu?

Iako se u nas posljednjih godinaznatno povećao interes sudionika ugrađenju za OU FIDIC, to još uvijek nijedovoljno da se ti uvjeti zaista razumijui da se po njima postupa. I pored

nastojanja FIDIC-a da njihovi OU buduuravnoteženi u podjeli prava i obvezaugovornih strana, to nije garancija da je

2. TEMA BROJA

dr.sc. Branko Vukmir

Kratki komentari općih uvjeta FIDIC

7/21/2019 CREN no 128.



predstavljao WIR u Hrvatskoj. Nažalost,strana ulaganja u Hrvatskoj bila sumarginalizirana od svih dosadašnjihVlada. Bojim se da u Hrvatskojprevladava suštinsko nerazumijevanjeuloge i značaja stranih ulaganja, a

nijedna se vlada do sada nije ozbiljnopotrudila da to nerazumijevanje otklonii ispravi. Osim toga, proizvodnja ili

kako se točesto kaže „realni“ sektor,u Hrvatskoj je doživjelo neshvatljivo

zanemarivanje. U sadašnjem časuradi se na poboljšanju zakonodavnogokvira, pa iako su promjene polagane,napori Vlade su ohrabrujući. Sadašnjaje Vlada očito svjesna važnosti stranihulaganja i poduzima korake za stvaranjepovoljnijeg investicijskog okruženja.

Kakvo je sadašnje stanje u Hrvatskoj upogledu stranih ulaganja? Tko su najvećistrani ulagači u Hrvatsku? O kakvim se

vrstama ulaganja radi?

Današnje stanje stranih ulaganja uHrvatskoj je potpuno nezadovoljavajuće.Ako se pogledaju ukupna ulaganja uHrvatsku, koja kroz gotovo 20 godinaiznose otprilike 26 milijardi Eura,samo na financijsko posredovanje,trgovinu, na ulaganja u nekretnine iostale neproizvodne djelatnosti otpadagotovo 70% od ukupnih ulaganja,dok su ulaganja u realni sektor znatno

manja. Najveći ulagači u Hrvatsku subanke, financijski posrednici, trgovačkilanci i ulagači u nekretnine. Ulaganja uproizvodne djelatnosti su znatno manja,dok pravih greenfiled investicija gotovada i nema. Najveći strani ulagači suAustrija, Nizozozemska, Njemačka,Mađarska i Luksemburg. Međutim,zemlja koja najviše ulaže u svijetu suSAD, a te su od 30 zemalja u Hrvatskojna posljednjem mjestu sa samo 15milijuna dolara ukupnih ulaganja

kroz 30 godina. Kroz 20 godina, uračunarstvo je u Hrvatskoj uloženo izinozemstva samo 87 milijuna dolara.

Gdje je Hrvatska u odnosu na zemlje uregiji?

Prema podacima HNB za 2010.godinu, ukupna su ulaganja iznosilasamo 297 milijuna € što je manje

od prvih poslijeratnih godina (1996. i1997.). Prema podacima UNCTADA za2011. godinu u našoj regiji (zajedno

s Albanijom i Slovenijom) Hrvatska jejoš bila na drugom mjestu iza Srbije ukoju je uloženo najviše (2,709 milijardiUS$), a ispred Albanije s 1,032milijuna US$, Slovenije s 999 milijunaUS$, Crne Gore s 558 milijuna US$,Makedonije 422 milijuna US$, BiH435 milijuna US$. Rezultati za 2012.su posebno razočaravajući. Premapodacima HNB za prva tri tromjesečja2012. godine, u Hrvatsku je uloženosamo 450 milijuna €. To je zaistaveoma malo imajući u vidu činjenicu

da smo posljednjih 20 godina u ovomdijelu Europe bili predvodnik po visinistranih ulaganja. U razdoblju od 2006– 2009, imali smo i po 3, pa i 4 putaveća ulaganja od drugih.

Zašto su strana ulaganja potrebnaHrvatskoj?

Često se izražava strah da putem

stranih ulaganja prodajemo „obiteljsko

srebro“, a najčešće se zanemaruje naša

nasušna potreba da moderniziramo

zapostavljenu industriju. Upravo su

strana ulaganja način da brzo usvojimonovu tehnologiju koja nam omogućujeda unapređujemo konkurentnost naše

zaostale privrede i da gradimo temeljeproizvodnje za izvoz i za daljnji razvoj.Pored toga, strana ulaganja doprinosei učinkovitosti upravljanja, novomzapošljavanju i osposobljavanju novihstručnjaka. Na strana ulaganja treba

gledati kao na rasadnik nove tehnologijei novih poslovnih pothvata. U Hrvatskojprevladava psihoza nepovjerenjaprema stranim ulaganjima, a čestose gubi iz vida činjenica da je razvojobrtništva i industrije u 19. i prvojpolovici 20. stoljeća u Hrvatskoj bionajvećim dijelom posljedica uvozakapitala i tehnologije iz inozemstva.Kad bi pogledali povijest mnogih velikihhrvatskih poduzeća, vidjeli bi da senjihovi početci nalaze u uvozu strane

tehnologije i stranog kapitala. Osimtoga, danas je čitav svijet isprepletenstranim ulaganjima i to od najvećihpa do najmanjih država. Ne nastojatise uklopiti u taj proces, predstavljaveliki propust i nužno ima za posljedicutehničko, tehnološko, a zatim igospodarsko zaostajanje.

Zašto nema više stranih ulaganja? Što itko, po Vašem mišljenju, treba poduzetida strana ulaganja postanu dugoročni,značajni i sastavni dio hrvatskog

gospodarstva?

Postalo je već dosadno stalno ponavljatiiste razloge zbog kojih nema stranihulaganja – nepotrebno komplicirani

propisi, nedovoljno sposobni i

nedovoljno učinkoviti državni upravni

aparat, neučinkoviti javni sektor,

pomanjkanje strategije u privlačenju

stranih ulaganja, ali i općenito

skeptični pristup javnosti u pogledu

poželjnosti stranih ulaganja. U Hrvatskoj

postoji neobjašnjivo protivljenje

svim promjenama i posljedica jenemogućnost dogovora ne samo okobitnih projekata, nego i oko načina

“Sadašnja je Vlada očito svjesna važnostistranih ulaganja i poduzima korake zastvaranje povoljnijeg investicijskogokruženja.”

“Često se izražava strah da putem stranihulaganja prodajemo „obiteljsko srebro“,a najčešće se zanemaruje naša nasušna

potreba da moderniziramo zapostavljenuindustriju.”

7/21/2019 CREN no 128.



na Pravnom fakultetu u Zagrebu i svakegodine pitam polaznike tih studija,koji su svi iskusni i očito ambicioznipravnici, da li su se u svojoj praksisusreli i ugovarali ugovore o licencijiza prijenos tehnologije ili ugovore o

zajedničkim ulaganjima ili ugovore ofinanciranju izgradnje građevinskihobjekata ili slične ugovore bilo u

Hrvatskoj ili za hrvatska poduzećau inozemstvu. Postotak pozitivnihodgovora je zanemariv. To veomadobro pokazuje izoliranost Hrvatskeprivrede od međunarodnih gospodarskihkretanja, a bez prakse ti pravnici nikadaneće postati iskusni pregovarači.

Međunarodne transakcije počinjusloženim i ponekad dugotrajnim

pregovorima. Kako voditi pregovorekoji rezultiraju sklapanjem jasnih,transparentnih, zakonitih, uravnoteženihi sigurnih ugovora, koji omogućavajuprovođenje uspješnih poslova? Posvećujeli se pregovorima, po Vašem mišljenju,dovoljno pozornosti i stručnosti? Kakounaprijediti znanje o vođenju pregovorai kako to znanje primijeniti u konkretnimpregovorima?

Najbolja škola za pregovore je praksa,posebno ako je vođena smišljeno ipod nadzorom iskusnijih pregovarača.Smatram da je za pregovarače

najvažnije znanje i poznavanje suštinepojedinih vrsta ugovora. To se znanjene smije ograničiti samo na poznavanjesadržaja neke vrsti ugovora, već moraobuhvatiti i ona pitanja koja činete ugovore riskantnima. Ako se ne

prepoznaju opasnosti i rizici vezani uzodređene vrsti ugovora, mogu nastatištetne posljedice i gubitci. Edukacijskiprogrami bi se također trebaliunaprijediti, kako bi mladi odvjetniciimali bolji i brži početak.

U međunarodnom poslovanju ponekaddolazi i do sporova. Što treba poduzetiu fazi pregovora o određenom ugovoru ikasnije u fazi njegove realizacije da sebitno umanji mogućnost nastanka spora,

odnosno da hrvatska strana u sporu imadobru pravnu poziciju?

Sporovi kod ugovora su neizbježni jerse nikako ne može spriječiti da jednastrana ne smatra da ima neko pravoiz nekog ugovora koje joj druga stranaosporava. Ipak, mogućnost nastankasporova se može umanjiti ako jeugovor jasno sastavljen i u skladu s

pravilima struke. Da bi se to postiglovalja se stalno usavršavati. Najbolje

rezultate će postići oni pregovaračikoji stalno povećavaju svoje znanjekroz literaturu. Danas je mnogojednostavnije stjecati znanje, jer je svepristupačno na Google-u i na drugimtražilicama. Na primjer, tražilica Google

Scholar, za svako pitanje u trenu dajeuvid u najnoviju literaturu, Narodne

novine pružaju sve propise na dohvatruke, a sve međunarodne institucijeobjavljuju međunarodne ugovore iostale dokumente. Prije samo kratkogvremena toga svega nije bilo i svako jeusavršavanje tražilo mnogo više truda inapora.

otvaranja ulaganjima. Primjera ima napretek: Brijuni, zemljište na Mljetu,golf igrališta općenito, golf na Srđu,Haludovo, ulaganja u poljoprivredu, aposljednji primjer je i egzaltirana debataoko prijedloga novog prijedloga zakona o

strateškim ulaganjima. Prva agencija zapromicanje ulaganja u Hrvatskoj je prije15 godina nastojala pojednostavniti

dobivanje dozvola za rad i boravakstranaca, ali još danas se traži da svakistranac koji je član nekog nadzornogodbora u Hrvatskoj, treba imati dozvoluza taj rad pa makar u Hrvatskoj boravisamo nekoliko dana.

Što je s ulaganjima hrvatskih poduzeća uinozemstvo? Jesu li ta ulaganja značajna,važna i zadovoljavajuća? Ako je to

potrebno, kako ih povećati?

Ulaganja domaćih društava uinozemstvu gotovo su jednako takovažna kao i strana ulaganja u Hrvatskujer i ta ulaganja pokazuju integriranosthrvatskog gospodarstva u svjetskakretanja. I u tom segmentu Hrvatskazaostaje. Dok su hrvatska poduzeća u2008. i u 2009. naglo povećala svojaulaganja u inozemstvu na preko jednemilijarde US$ godišnje, u 2012. smo

spali na samo 44 milijuna dolara.

Svijet se globalizirao. Ove godine ulazimou EU. U takvim okolnostima, što trebajuznati i kako se trebaju obrazovati i trajnousavršavati hrvatski pravnici i hrvatskepravnice koje se bave stranim ulaganjima,ugovorima o građenju, međunarodnompregovorima, financijskim aranžmanima?Što bi savjetovali mladim pravnicima ipravnicama koje imaju ambiciju razvojasvoje karijere u tim područjima?

Ja već dugi niz godina predajem naposlijediplomskom doktorskom studiju

“Ulaganja domaćih društava u inozemstvugotovo su jednako tako važna kao istrana ulaganja u Hrvatsku jer i taulaganja pokazuju integriranost hrvatskoggospodarstva u svjetska kretanja.”

“Za hrvatska poduzeća od klju

čne je važnostida ugovaraju primjenu hrvatskog prava kao

mjerodavnog za rješavanje sporova i to nesamo kod ugovora o građenju, već i kod svihdrugih vrsta ugovora kad god je to moguće.”

7/21/2019 CREN no 128.



Međunarodni sporovi, u načelu, rješavajuse pred sudovima ili međunarodnimarbitražama. U novije vrijeme mirenjepostaje sve značajniji način rješavanjasporova. Načelno, što mislite o pojedinomod tih načina rješavanja sporova, koje

su njihove prednosti i mane? Što bisteVi načelno preporučili da se ugovori upojedinim ugovorima hrvatskih i stranihugovornih strana? Zašto?

Arbitražni sporovi, a to je najčešći načinrješavanja sporova u međunarodnimtrgovačkim odnosima, postali su veomaskupi, uglavnom kao posljedica visokihtarifa institucija pod čijim se okriljemvode takvi sporovi, a posebno zbogvisokih honorara arbitara i odvjetnika

i drugih potrebnih pravnih i drugihsavjetnika. Kod velikih arbitraža, samoti troškovi mogu biti i u milijunskim

dolarskim iznosima. Pored toga, tisporovi mogu biti i veoma dugotrajnizbog složenih postupovnih pravila. Iztih razloga, praksa se sve više okrećealternativnim načinima rješavanjasporova kao što su mirenje ili putem

posebno imenovanih tijela (kao npr.Dispute Adjudication Board) koji nastojesporove rješavati u toku odvijanjaugovora već prije nego što dođe dopokretanja arbitražnih postupaka. Ako

takva nastojanja ne uspiju, arbitraža jeipak najčešći način rješavanja sporova.

Koje mjerodavno pravo preporučate dase ugovara u međunarodnim ugovorima ograđenju i zašto?

Za hrvatska poduzeća od klju

čneje važnosti da ugovaraju primjenu

hrvatskog prava kao mjerodavnog za

rješavanje sporova i to ne samo kodugovora o građenju, već i kod svihdrugih vrsta ugovora kad god je tomoguće. To vrijedi posebno ako seugovori izvršavaju u Hrvatskoj jer tadazaista nema opravdanja da se ugovara

neko strano pravo. Primjena stranogprava znači i nužnost korištenja stranihodvjetnika, a to ne samo da poskupljujevođenje postupka, već i lišava našestranke onog znanja kojeg imaju ohrvatskom pravu.

U Vašem iznimno bogatom pravnom,poslovnom, arbitražnom, savjetničkom,akademskom, stručnom i znanstvenomradu stekli ste ogromna i bogata znanja iiskustva. Poslovno ste bili aktivni u prekosto država na svim kontinentima. Kojim

načelima ste se vodili kroz život i posao?

S jedne strane, imao sam sreću da samdobivao poslove i zadatke za koje suse tražila posebna znanja, dok drugestrane, nisam nikada napustio nauku.To mi je osiguralo stalno stjecanje novihznanja koja su mi opet omogućila dauspješno obavljam te zadatke. Mladimljudima bih preporučio – stalno seusavršavajte u struci i prije ili kasnijevaše će vam znanje omogućiti da ga

i primijenite. Pri tome –čuvajte svojintegritet i radite samo ono što vam vaša

savjest dozvoljava.

“Mladim ljudima bih preporučio – stalno seusavršavajte u struci i prije ili kasnije vašeće vam znanje omogućiti da ga i primijenite.

Pri tome – čuvajte svoj integritet i raditesamo ono što vam vaša savjest dozvoljava.”

7/21/2019 CREN no 128.



7/21/2019 CREN no 128.



7/21/2019 CREN no 128.



3. NAJAVA SEMINARA

Projektantske odluke donesene u najranijim

fazama planiranja imaju odlučujuće

posljedice na ekonomsku, ekološku i socijalnu

performansu zgrada tokom njihova životnogvijeka. Building Information Modelling (BIM)

sistemi po prvi puta omogućuju fundiranu

vizualizaciju, simulaciju i evaluaciju takvih

odluka i njihovih posljedica na životni vijek

zgrade. U tom kontekstu, BIM kao alat ima

potencijal korijenski promijeniti planiranje i

izgradnju u smjeru cjelovitog, integrativnog

procesa. Novi izazov donosi održanje ravnoteže

između motrišta tehnologije, procesa i ljudi.

Arhitekti i inženjeri, znanstvenici i stručnjaci

brojnih struka razgovaraju dva dana o statusu i

budućnosti ovog revolucionarnog alata. Zavod

za Industrijsku Gradnju i Interdisciplinarno

Planiranje Tehničkog Sveučilista u Beču Vas

poziva u okviru 21. Seminara Industrijske

Gradnje na vrhunska predavanja i razmjenuideja na međunarodnom nivou. Ove godine

Seminar će se održati u suradnji s „LCM (Life

Cycle Management) Simpozijem – Inovativni

Trendovi u Life Cycle Managementu“.

www.industriebauseminar.at

21. Industrial Building Seminar BIM for LCMBuilding Information Modelling for Life Cycle Structures

U suradnji s LCM

(Life Cycle Management) Simpozijem

7/21/2019 CREN no 128.



Prosjeci se izračunavaju prema trenutnoj ponudi Burze nekretnina d.o.o.

koju možete vidjeti na www.burza-nekretnina.com

4. STATISTIKA

Prema izvornim indeksima, građevinski radovi u studenome

2012. u odnosu na studeni 2011. manji su za 11.6%. Prema

kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski radovi u

studenome 2012. u odnosu na studeni 2011. manji su za

12.0%. Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi

u studenome 2012. u odnosu na listopad 2012. manji su za

2.3%.

Priop ć enje: Indeksi gra đ evinskih radova u studenome 2012.,

Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2013.

4.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku

iz područja gra

đevinarstva

4.2.1. Indeksi građevinskih radova u studenome 2012.

4.1. Prosjek traženih cijena nekretnina

u prodaji – veljača 2013.

prosječna cijena EUR/m² raspon cijena EUR/m²

ZAGREB

stambeni prostor

stanovi 1.757 778 – 6.667

kuće 1.811 341 – 9.167

poslovni prostor

uredi 1.825 700 – 4.865

lokali 2.177 722 – 7.500

poslovne zgrade 1.828 132 – 3.793

OBALA

stambeni prostor

stanovi 2.171 316 - 8.196

kuće 1.846 64 – 18.269

poslovni prostor 1.964 80 - 4.338

turistički objekti 2.110 292 – 15.748

7/21/2019 CREN no 128.



U prosincu 2012. izdano je 701 odobrenje za građenje, što

je manje za 18.7% u odnosu na prosinac 2011. Ukupan

broj izdanih odobrenja za građenje u razdoblju od siječnja do

prosinca 2012. u usporedbi s istim razdobljem 2011. manji jeza 13.2%. U prosincu 2012.:

- prema vrstama građevina, 75.9% odobrenja izdano je za

zgrade, a 24.1% za ostale građevine

- prema vrstama građenja, 78.9% odobrenja izdano je za

novogradnju, a 21.1% za rekonstrukcije.

Prema izdanim odobrenjima za građenje u prosincu 2012.,

predviđeno je građenje 627 stanova s prosječnom površinom

od 99.8 m2.

Priop ć enje: Izdana odobrenja za gra đ enje u prosincu 2012.,

Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2013.

4.2.2. Izdana odobrenja za građenje u prosincu 2012.

7/21/2019 CREN no 128.



IZDAVAČ:

Filipović poslovno savjetovanje d.o.o.Trg bana Josipa Jelačića 3/V

10000 Zagreb – Hrvatska

Tel: +385 1 481 69 69

Fax:. +385 1 483 80 60

e-mail: [email protected]

Želja nam je da Croatian Real Estate Newsletter / CREN bude brz i

kvalitetan izvor informacija svima koji djeluju u sektoru nekretnina, od

developera, projektanata, izvođača građevinskih radova do agencija za

posredovanje i dr.

Molimo Vas da Vaše komentare, prijedloge i mišljenja pošaljete na

[email protected] kako bismo poboljšali CREN i učinili ga

vodećim medijem o hrvatskom tržištu nekretnina.

Redakcija:

urednik Vladimir Filipović, Natalija Kordić, Marija Noršić i Petra Škevin.

Documents

CREN no 128