Cjelovit Razvojni Program Za Rad u Predškolskim Ustanovama BPK A

5/26/2018 Cjelovit Razvojni Program Za Rad u Predkolskim Ustanovama BPK A

1/38

Broj 6 strana 672

de, broj:17/04,9/07 i 14/08), i dokaz onjenoj uplati nalazi se u spisu predmeta.

Broj:UP-1: 05-05-19/10 M I N I S T A R12.04.2010.godine Radmila Jankovi,s.r.

G o r a d e

383

Na osnovu lana 33. Zakona opredkolskom odgoju i obrazovanju Bo-sanskopodrinjskog kantona Gorade(Slubene novine Bosanskopodrinjsk-og kantona Gorade broj:15/09) Minis-trica za obrazovanje, nauku, kulturu isport Bosanskopodrinjskog kantona Go-rade, d o n o s i:

CJELOVITI RAZVOJNI PROGRAMZA RAD U PREDKOLSKIM

USTANOVAMA BOSANSKO PODRINJSKOG KANTONA

GORADE

1. OPTE ODREDBE

Na osnovu lana 31. Zakona opredkolskom odgoju i obrazovanju Bo-sanskopodrinjskog kantona Gorade (udaljem tekstu BPKa Gorade) Zajedni-ka jezgra treba da omogue da se:

1. U svim javnim i privatnim predkol-skim ustanovama na podruju BPKa Gorade uspostavljaju se i primje-njuju zajednika jezgra cjelovitih ra-zvojnih programa za rad u predko-lskim ustanovama.

2. Zajednika jezgra programa i plano-va treba da:

a) garantiraju i osiguraju kvalitetanodgoj i obrazovanje za svu djecui dostizanje zadovoljavajueg st-andarda znanja, vjetina i sposo-

15.april/travanj 2010

bnosti;b) osiguravaju dosljednost kvaliteta

standarda odgoja i obrazovanjau svim predkolskim ustanova-ma na podruju BPK a Gorade;

c) osiguraju primjenu programakoji odgovaraju razvojnim potr-ebama djece predkolskog uzras-ta;

d) osuguraju da se kroz odgojno ob-razovni proces razvija pozitivanodnos i osjeaja pripadnosti dr-avi Bosni i Hercegovini;

e) osiguraju zadovoljavajuu uskla-enost programa, kao i njihovuprilagodljivost, u skladu s speci-finim potrebama predkolske us-tanove i lokalne zajednice;

f) osiguraju slobodu kretanja i jed-nak pristup predkolskom odgo-ju i obrazovanju;

g) pored realizacije sadraja iz Zaje-dnikog jezgra cjelovitih razvojn-ih programa za rad u predkols-kim ustanovama, javne i privat-ne predkolske ustanove na po-druju BPKa Gorade imaju slo-bodu da kreiraju i realizuju odre-ene sadraje po svom izboru uskladu sa odredbama Zakona opredkolskom odgoju i obrazov-anju BPKa Gorade.

2.UVOD

Definicija predkolskog odgoja i obra-

zovanja

Predkolski odgoj i obrazovanjeje sastavni dio jedinstvenog odgojnoob-razovnog sistema u Bosni i Hercegovini.

Predkolski odgoj i obrazovanjeje prvi poseban i specifian stepen odg-ojnoobrazovnog sistema, koji se bavi


2/38


odgojem djece predkolske dobi uzrastaod est mjeseci do polaska u osnovnu

kolu. Stoga je najvanija uloga pred-kolskog odgoja i obrazovanja da se kr-oz kvalitetno i paljivo praenje svakogdjeteta odgovori na njegove razvojne po-trebe i tendencije, meudejstvom poro-dice i institucija, u dobro struktuiranimuslovima socijalnog i materijalnog okru-enja i osnai dijete da se razvije do svo-jih optimalnih razina, potujui priroducjelovitog uenja i razvoja.

Pri tome odgajanje treba shvatitikao irok pojam, kroz koji se isprepliu,njega, zatita, odgoj i obrazovanje.

2.2 Uspostava zajednike jezgreprograma

U svim javnim i privatnim pred-kolskim ustanovama na podru-ju BPKa Gorade uspostavljajuse i primjenjuje zajednika jezgracjelovitih razvojnih programa zarad u predkolskim ustanovama.

Zajednika jezgra programa i pl-ana treba da:

Garantira i osigura kvali-tetan odgoj i obrazovanjeza svu djecu i dostizanjezadovoljavajueg standa-rda znanja, vjetina i spo-sobnosti,

Osigura dosljednost kva-

liteta standarda odgoja iobrazovanja u svim pred-kolskim ustanovama napodruju BPKa Gorade

Osigura primjenu progra-ma koji odgovaraju razv-ojnim potrebama djece pr-edkolskog uzrasta,

Broj 6 strana 673

Osigura da se kroz odgoj-no-obrazovni proces raz-

vija pozitivan odnos i os-jeaj pripadnosti draviBosni i Hercegovini,

Osigura zadovoljavajuuusklaenost programa kaoi njihovu prilagoenost sp-ecifinim potrebama pre-dkolske ustanove i loka-lne zajednice i

Osigura slobodu kretanjai jednak pristup predko-

lskom odgoju i obrazovanju.Predkolski odgoj i obrazovanje

predstavlja temelj psihofizikog razvoja,odgoja i obrazovanja ovjeka. Predkols-ki odgoj i obrazovanje je temelj cjeloiv-otnog uenja, usmjeren prema aspekti-ma razvoja djeteta: intelektualnom, soc-io-emocionalnom, fizikom razvoju i ra-zvoju kreativnosti i stvaralatva, kojimse dijete podrava za kvalitetno uklju-ivanje u konkretni socio-kulturni kon-

tekst, drutvo zasnovano na znanju, uznjegovanje sopstvene duhovne i kultur-ne batine.

Sukladno opim humanistikim idemokratskim tenjama razvoja drut-va, djeca predkolskog uzrasta imaju pr-avo na obrazovanje i ravnopravno uklj-uivanje u svakodnevni ivot zajednice.Drutvo ima odgovornost da stvara veepovjerenje u mo ranog djetinjstva i zn-aaj ranog uenja razvijajui kapacitete,

javnog i privatnog sektora, za rano ob-razovanje unutar jedinstvenog sustavaodgoja i obrazovanja.

Dakle, u predkolskoj dobi stva-raju se temelji koji e se godinama nad-ograivati i usavravati, imajui u vidumogunosti djece predkolske dobi dabre usvajaju vjetine i navike iz nepo-


3/38

Broj 6 strana 674

sredne okoline. Stoga se propusti koji seuine u najranijem razvoju djeteta mogu

samo donekle ublaiti, ali se ne mogunikako nadoknaditi u kasnijimgodinama ivota.

3. CILJEVI PREDKOLSKOGODGOJA I OBRAZOVANJA

Opi cilj

Cilj predkolskog odgoja i obra-zovanja u BiH i na podruju BPKa Go-rade je osigurati optimalne i jednake

uvjete da svako dijete, bez diskriminira-nja po bilo kom osnovu, od roenja dopolaska u kolu, razvija i ostvaruje svesvoje intelektualne i tjelesne sposobnos-ti, kao kompetencije, kroz razliite vido-ve kvalitetnog profesionalno-autonomn-og, institucionalnog i vaninstitucionaln-og predkolskog odgoja i obrazovanja.

Posebni ciljevi

Ciljevi predkolskog odgoja i ob-razovanja proizilaze iz opeprihvaenih,univerzalnih vrijednosti demokratskogdrutva, te osobnog vrijednosnog susta-va zasnovanog na specifinostima nacio-nalne, povijesne, kulturne i vjerske trad-icije naroda i nacionalnih manjina kojeive u BiH i na BPKa Gorade

Predkolski odgoj i obrazovanjetreba da:

osigura kavlitetne pedagoke ak-

tivnosti tijekom kojih briga, nje-ga i uenje ine jedinstvenu cjeli-nu;

daju potporu pri razvoju povjer-enja i samopouzdanja;

osigura sigurno okruje, a istod-obno im prua izazove kao i pot-icaje na igru i djeije aktivnosti;


razvijanje kognitivnih sposobno-sti djeteta neophodnih za razum-

ijevanje prirode, svijeta u kojemuivi, sukladno potrebama i inter-esovanjima;

razvijanje inicijative, radoznalo-sti, istraivakogduha, mate, int-uicije, kritikog promiljanja, ue-nja kao osnova cjeloivotnog uenja;

poticanje razvoja fizikih sposob-nosti, skladnog razvoja tijela i us-vajanja zdravstveno higijenskihnavika za zdrav ivot;

razvoj socijalnih i emocionalnihsposobnosti, individualne odgo-vornosti za rad i ivot u zajedni-ci, razvijanje samokontrole;

razvoj govornih i komunikativn-ih sposobnosti;

razvijanje svijesti o znaaju za-tite i ouvanja prirodnogokruenja;

njegovanje identiteta i osjeajapripadnosti zasnovanih na tradi-ciji i kulturnoj batini naroda BiHi BPKa Gorade, europskih na-roda i civilizacije uope;

pripremanje za kolu i akadems-ke programe uenja;

stvaranje razvojnih pretpostavkii usvajanje socijalnih i moralnihvrijednosti demokratskog, hum-anog i tolerantnog drutva;

osposobljavanje za potivanje lju-dskih prava, temeljnih sloboda irazvoj sposobnosti za ivot u de-mokratski ureenom drutvu;

poticaj stvaralatva, simbolikogi kreativnog miljenja i izraava-nja razliitim medijima;

omoguiti svoj djeci da utjeu nasadraje, aktivnosti, metode i ocj-enjivanje aktivnosti na temeljunjihove rastue sposobnosti;


4/38


osigurati da i djevojice i djeaciimaju jednak uticaj na gore nave-

deni izbor, te da imaju iste mog-unosti sudjelovanja u aktivnos-tima.

4.PRINCIPI PREDKOLSKOGODGOJA I OBRAZOVANJA

Principi na kojima se zasniva pr-edkolski odgoj i obrazovanje, a koji se te-melje na Konvenciji o pravu djeteta su:

princip jednakog dostupa kvalit-

etnom programu predkolskogodgoja i obrazovanja;

princip potpore cjelovitom i opti-malnom razvoju svakog djetetapredkolskog uzrasta do polaskau kolu;

princip dosljednosti i ispunjava-nja kvalitete programa predkol-skog odgoja i obrazovanja u rur-alnim i urbanim sredinama;

princip razvojnosti programa pr-

edkolskog odgoja i obrazovanja; princip individualiziranja i rada

u maloj i velikoj grupi; princip inkluzivnosti u odnosu

na uzrast, sposobnosti, spol, soc-io-ekonomski status, vjersku i na-cionalnu pripadnost;

princip kontinuiteta i interaktiv-nog odnosa izmeu razliitih ok-ruenja u kojima dijete raste;

princip demokratije i pluralizma; princip autonomnosti, profesina-

lizma i strune odgovornosti; princip usklaivanja odgojnih za-

htjeva; princip cjelovitosti odgojno obra-

zovnih utjecaja; princip dominacije igre i igrovn-

ih postupaka;

Broj 6 strana 675

princip socijalnog integriranja ikontinuiteta s kulturnom i duho-

vnom batinom svog okruenja; princip usklaenosti aktivnosti

uenja s dobnim, individualnimmogunostima djeteta;

princip kontinuiranog praenja ihrabrenja djeteta;

princip jedinstva i usklaenostiopih i posebnih ciljeva sustavaodgoja i obrazovanja;

princip oiglednosti; princip jasnoe;

princip postupnosti; princip sistematinosti.

5. ASPEKTI RAZVOJAI OSTVARIVANJAPOSEBNIH ZADATAKA

Fiziki razvoj

podravanje fizikog razvoja kaotemelja cjelokupnog razvoja dje-teta;

podravanje razvoja ula i ulneprirode uenja kao najprirodnij-

eg naina ranog uenja; jaanje fizikog zdravlja i otporn-

osti djece kao elementarnih uvje-ta pravilnog razvoja svih organai organskih sustava u ovoj uzras-noj dobi;

razvijanje navika, tjelesne higije-ne, hranjenja i kontrole izluiva-nja.

Socio-emocionalni razvoj i razvojlinosti

ouvanje integriteta djeteta u ko-ntaktu sa svojim okruenjem;

zatita od nepovoljnih psihosoci-jalnih utjecaja;

zatita osjeanja;


5/38

Broj 6 strana 676

potpora razvoja primarnih soci-jalnih kompetencija;

uvaavanje potreba druge djece iodraslih.

Kognitivni (saznajni) razvoj

podravanje aktuelnih moguno-sti djeteta da se uivljava u poja-ve oko sebe;

da koristi predmete i materijaleza uenje;

njegovanje osjetljivosti; motiviranje za postavljanje pita-

nja kao naina uenja i irenja sa-znajnih interesovanja.

Razvoj govora, komunikacije i stv-aralatva

poticaj djece na verbalno izraa-vanje misli, ideja i osjeanja u sp-ontanim i organiziranim aktivn-ostima;

stvaranje bogate i poticajne sre-

dine u kojoj e dijete uvidjeti sm-isao i vrijednost usmenog i pism-enog izraavanja;

stvaranje uvjeta za usvajanje pravil-nog maternjeg i knjievnog jezika;

stvaranje uvjeta u kojima e dje-ca dalje razvijati simboliko i kr-eativno miljenje i imaginaciju ko-ristei razliite medije (govor, tij-elo, linije, prirodne i vjetake ma-terijale, boje, zvuke, slike, pokret,

maske i kostime, informaciono-komunikacijske tehnologije.

6.METODIKO DIDAKTIKEUPUTE ODGAJATELJIMA

6.1.Planiranje i evaluacija

Planiranje odgojno-obrazovnog


rada je uslovljeno brojnim faktorima kojiutiu na procese planiranja (funkcija,

struktura i organizacija ustanove). Svakaustanova na specifian nain planira irealizuje svoje planove zavisno od real-nih potreba djece i uslova u kojima onaive. Poreba za planiranjem postoji navie nivoa: planiranje koje se odnosi narad ustanove u cjelini, na nivou odgojnegrupe, nivou manje grupe i na nivou sv-akog djeteta pojedinano. U duhu sa na-elima rada sa predkolskom djecom iuvaavanja djeteta, u proces planiranjaukljuena su i sama djeca i roditelji. Pla-niranju odgono-obrazovnog rada preth-odi sistematsko praenje: posmatranje,sluanje, spremnost i sposobnost da sesvako dijete upozna i razumije. U plani-ranju kao i u praktinom radu, vano jedosljedno slijediti ciklus: posmatranje,planiranje, djelovanje, praenje i procje-na efekata djelovanja.

Evaluacija je sastavni dio svakoguenja, pa i uenja predkolskog djeteta.To je aspekt uenja koji vodi osvjeiva-nju znanja kako o radu odgajatelja, takoi kod same djece. Konstantno se evaluirarad cijele ustanove, sopstveni rad i nap-redak djece.

Planiranje je kontinuiran proces,i sastavni je dio odgojne prakse, a ne fo-rmalan proces. Istovremeno uz orijenta-ciju na krajnje rezultate i sadraje, pri pl-aniranju treba voditi rauna o procesu ivjetinama koje e djeca dugorono sti-cati.

U procesu planiranja odgajateljitreba veliki dio vremena da posvete eva-luaciji i samoevaluaciji sopstvenog rada.Evaluacija je sr pedagokog angama-na. Ona ima pedagoku svrhu i oprav-danje samo ako pomae samoevaluaciji(osvjeivanju) onoga koji se vrednuje ionoga koji procjenjuje. Evaluacija je po-


6/38


tencijalni sastavni dio uenja, kako od-gjatelja, tako i djece. Samoevaluacija je

procjena odnosa izmeu namjera, naegdjelovanja i postignutih efekata. To je as-pekt uenja koji vodi osvjeivanju zna-nja. Podsticanje smisaonog uenja koddjece vodi razvoju integrisane i zrele li-nosti. Podravanje i stimulisanje svijes-ti o sopstvenom znanju, kako kod sebe,tako i kod djece, jedan je od jako bitnihzadataka odgajatelja. Konstruktivne raz-mjene i interakcije meu djecom u mal-im grupama, zajedniko rjeavanje pro-blema i partnerske intervencije odgajate-lja pomau takve interakcije. Sa svoje st-rane, odgajatelj potie djeije samouvi-de, njihovu svijest o sopstvenom znanju,sopstvenim primjerom tako to opisu-je, obrazlae i procjenjuje sopstvene po-stupke, ali i postupke i naine rada dje-teta.

6.2 Uloge odgajatelja u planiranju ievaluaciji

Tokom procesa planiranjaodgajatelju su neophodne vjetine:

Fleksibilnog planiranja (planira-nje velikog broja sadraja i situa-cija, organizacionih formi i mjes-ta gdje e se uenje odigravati-dabi djeca imala dovoljno izbora)

Planiranje mrenog karaktera (ra-zvijanje teme ili projekta)

Planiranje dogovornog karaktera

u kome uestvuju djeca, roditeljii drugi odgajatelji Planiranje sa povratnom spreg-

om: plan-akcija-evaluacija, i naosnovu nje, dalje planiranje

Integracija opaenih nalaza o dje-ci (njihova interesovanja, sposob-nosti, deavanja) u neposrednu

Broj 6 strana 677

realizaciju plana Interaktivno reagovanje tokom re-

alizacije aktivnosti (spremnost napreusmjeravanje; odustajanje odnekih dijelova tema; redefinisanje;uklapanje evaluacionih nalaza unaredni plan)

Planiranje saradnje sa okruenj-em i svim situacijama iz kojih seuenje djece moe najoptimalnijeostvariti; otkrivanje razliitih re-sursa i medijakroz koje djeca mo-gu uiti na razliite naine

Poznavanje velikog broja tehnikakojima e se procjenjivati napre-dak djece i sopstveni rad (sistem-atska i neformalna posmatranja,razgovori sa djecom, kolegama iroditeljima, voenje zabiljeki odjeci, voenje dosijea o djeijimradovima i postignuima iz raz-liitih razvojnih aspekata, korit-enje skala procjene razvoja djete-ta, upitnika, pravljenje video za-pisa, praenje djeteta preko nefo-rmalnih skala, voenje intervjuai diskusija itd.)

6.3 Uloga odgajatelja u organizacijisituacija uenja

Na osnovu zajednike vizije o to-me ta e raditi, odgajatelj zajedno sa dj-ecom prije svega kreira ambijent u komee se uenje odvijati. U toku dueg vre-menskog perioda izbor tema pokriva

sve aspekte razvoja djece, jer djeca imajuprirodnu potrebu da angauju sva svojaula i potencijale.

Budui da treba da podstakne ra-zliite tipove uenja i nivoe znanja i vje-tina koje e djeca savladati kroz pojedi-nanu temu, odgajatelj i dalje razmilja omoguim sadrajima i njhovom balansu.


7/38

Broj 6 strana 678

Poslije skiciranja nacrta za sad-raje, odgajatelj pravi selekciju uzima-

jui one sadraje koji vie odgovarajuindividualnim i grupnim karakteristika-ma djece, mogunostima saradnje sa ro-diteljima i lokalnom zajednicom i mogu-nostima samostalnog rada djece, te biraone sadraje koji mogu dovesti do boga-tijih i zanimljivijih efekata i proirivanjadjeijeg iskustva.

Ukljuivanje roditelja takoe sepaljivo planira, kao i saradnja sa lokal-nom zajednicom. Vano je planirati i dr-uge aktivnosti koje se odvijaju van teme(obavezne svakodnevne fizike aktivno-sti, posjete, saradnja sa timom odgajate-lja iz ustanove, saradnja sa drugim pro-filima i akterima koji utiu na realizacijurada).

Svaka tema ili projekat koji djecai odgajatelji razviju u isto vrijeme odli-kuje se i organizacijom i fleksibilnou.Odgajatelj svakodnevno planira i orga-nizuje vie razliitih sadraja i prilika zarazliite tipove interakcija i naina ue-nja. Svaki od ponuenih sadraja se nakraju dana zajedno sa djecom analizira,da bi djeca postala svjesna onoga to sedogaalo. Kroz razgovor odgajatelj dob-iva podatke o tome: ko se gdje igrao, taje koja grupa radila, ta su nauili, ta jedjeci bilo vano i kako se osjeaju. Zatimslijede aktivnosti u prisustvu cijele gru-pe djece.

Posebno je vano da odgajatelj is-planira nain na koji e se on angaovati

u radu sa djecom: da li e biti samo saig-ra, u kojoj e biti posrednik, u kojoj da-vati sugestije ,u kojoj posmatrati dijeteili grupu djece i na koji nain, u kojojgrupi ili situaciji e ukljuiti roditelje ina koji nain, da li e sa djecom netozajedno praviti, da li e neto analiziratii istraivati, ko e za koji dio biti zadu-


en (drugi odgajatelj, volonter, roditelj isl.).

Odgajatelji treba da poznaju vri-jednosti razliitih sadraja, da znaju ka-ko da ih predstave djeci i da artikuliuideje i naine na koje e djeca sama doido odgovora, kako da osmisle i organi-zuju situacije u kojima e djeca biti ak-tivna i raditi timski, da znaju paljivo dasluaju djecu i da olakaju primjenu dje-ijih ideja, tako da one imaju dogovor osutranjem danu. Taj razgovor se moevoditi i ujutarnjim satima, ali su vaneu razvoju vrijednosnih orijentacija i krei-ranju odreenih vjetina.

7.SADRAJ PREDKOLSKOGPROGRAMA

Struktura i sadraj predkolskogprograma ureeni su kroz etiri aspektarazvoja: fiziki, socijalno emocionalni i ra-zvoj linosti, intelektualni razvoj i razvojgovora, komunikacije i stvaralatva.

Svi aspekti razvoja podrani susustavom ueih i igrolikih aktivnosti imreom ishoda uenja u okviru integri-ranog programa, to odgovara prirodidjeteta i njegovom cjelovitom gledanjuna svijet i saznavanju.

Sistem ueih aktivnosti integri-ran je mreom ishoda uenja, potencijal-nim sadrajima aktivnosti i igrama, pr-ema razliitim uzrasnim karakteristika-ma.

Ishodima su definirane razvojne

promjene i postignua djeteta u njegov-im pojedinim aspektima razvoja na odr-eenom uzrasnom nivou. Njima su od-reeni konkretni ciljevi uenja i razvojadjeteta, proizali iz opih ciljeva predk-olskog odgoja i obrazovanja, prekretnicau psihofizikom i mentalnom razvoju dj-ece, struktuiranog i za djecu prihvatlji-


8/38


vog naslijea do kojeg je nauka dola isadraja iz djetetovog najueg socijalnog

miljea. Izraeni su terminima djeijeg po-naanja i predstavljaju sve ono to pre-dkolsko dijete zna, umije i moe da ur-adi ili e moi uraditi uz iskusnijeg vr-njaka ili odraslog, te stavovima i vrijed-nostima koje dijete odreenog uzrasta inakon procesa uenja i razvoja ima. Is-hodi govore o znanjima, vjetinama i st-avovima djeteta kao kompetencijama skojima dijete ide k naprednoj razini zna-nja.

Cjeloviti predkolski programpredstavlja okvir za konkretne progra-me predkolskog odgoja i obrazovanja upredkolskim ustanovama, odnosno, od-gojnim grupama irom Bosne i Hercego-vine, bez obzira na njihov pravni status.

Program predkolskog odgoja ob-uhvaa sva iskustva koja djeca stjeu, pl-anirana i neplanirana, izravna i neizrav-na, u sredini materijalnoj i socijalnoj, ko-ja je ureena na taj nain da podravanjihovo uenje i sveukupni razvoj. Obu-hvaa i sve aktivnosti, dogaaje, rituale,obiaje odraslih i djece u vrtiu i izravnei neizravne utjecaje iz okruenja. Uklju-uje individualna i grupna iskustva izaktivnosti i praktinog ivota djece i od-raslih.

Savremena predkolska ustano-va ima zadatak da djeci obezbijedi pov-oljnu drutvenu i materijalnu sredinu sasvim potrebnim uslovima i podsticajimaza razvoj bogatih, raznovrsnih i osmilj-

enih aktivnosti, kojima ona mogu da sebave koristei svoje ukupne potencijaleza razvoj sposobnosti. Predkolska usta-nova treba da predstavlja sredinu u ko-joj se svako dijete osjea sigurno i prih-vaeno, da bi moglo bezbijedno i relati-vno samostalno da ispituje svijet oko se-be, stiui pozitivna iskustva koja e se

Broj 6 strana 679

izraziti kroz sklonost i sposobnost za ak-tivno uestvovanje u ivotu i radu zaje-

dnice djece i odgajatelja, kakvu predsta-vlja odgojna grupa. Ovo opte aktivira-nje djeteta, a posebno njegovo osposob-ljavanje za samostalno, ali i udrueno dje-lovanje, najvanija je pedagoka funkcijapredkolske ustanove.

a) Cjeloviti razvojni program1) Cjeloviti razvojni program je progr-

am koji osigurava povoljne uslove zacjeloviti razvoj djeteta od 6 mjesecido polaska u kolu jer:

a) utie na kompletan psihofizikirast i razvoj predkolskog djeteta

b) osigurava najpovoljnije uslove zanjegov rast irazvoj

c) utie na sigurnost isreu djetetad) utie na smanjenje stepena mog-

ueg drutveno neprihvatljivogponaanja u narednim razvojnimfazama

e) utie na kasniju uspjenost djeceu koli i ivotuf) sva djeca imaju korist od kvalite-

tnog predkolskog odgoja,a pog-otovo djeca koja dolaze iz socijal-no ugroenih porodica

g) ublaava,otklanja negativne soc-io-ekonomske,kulturne i zdravs-tvene i druge uticaje (koliko jevie mogue).

2) Strukturu cjelovitog razvojnog pro-grama iz stava 1.ovog lana ine:

- program njege i odgojnog rada sadjecom od 6 mjeseci do navrene3 godine ivota

- program odgojnoobrazovnog ra-da za djecu u 4toj godini ivota

- program odgojnoobrazovnogra-


9/38

Broj 6 strana 680

da u 5 toj godini ivota- program odgojnoobrazovnog ra-

da u 6toj godini ivota- obavezno odgojnoobrazovni pro-

gram u 6 toj godini ivota- program podsticanja razvoja za

djecu kod kojih je razvoj usporen

3) Cjelovit razvojni program obave-zno se ostvaruje u ustanovi pred-kolskog odgoja i obrazovanja iustanovi socijalne zatite za dje-cu bez roditeljskog staranja.

Osnovni zadatak njege i odgojadjece ranog uzrasta je ouvanje, podra-vanje i oplemenjivanje spontanog izrazadjeteta u odnosu na okolinu i potovanjenjegove individualne osobenosti u otkri-vanju svijeta i razvoju.

Njegu djece do 3 godine realizujumedicinske sestre, a u odgojne procesepostupno treba uvoditi i odgajatelje za-visno od mogunosti, kako i predvia

nauna i zakonska regulativa.

Osnovni zadaci su:

ouvanje i unapreivanje zd-ravlja djece (kroz aktivnostipreventivno zdravstvene za-tite)

njegovanje, podsticanje i opl-emenjivanje spontanog razv-oja djeteta (kroz razliite sis-teme i oblike aktivnosti i ig-re)

uvaavanje specifinosti uzr-asta i individualnih potrebadjeteta

stvaranje povoljne socijalno-emotivne klime i struktuira-nje odgojne sredine koja zad-ovoljava potrebe i motivie


dijete

Period adaptacije je posebno va-an period u procesu prilagoavanja dj-eteta na novu sredinu i iz tog razloga tr-eba paljivo planirati aktivnosti koje dj-etetu omoguuju laki boravak u grupi.Aktivnosti koje u tom smislu sestre rea-lizuju spadaju prije svega u domen sara-dnje sa roditeljima kroz individualne ko-ntakte, roditeljske sastanke, podjelu ta-mpanog materijala, a sve u cilju upozna-vanja roditelja djece koja se ukljuuju uvrti, sa onim to ini ivot i rad u jaslic-ama i potrebne pripreme za ukljuivanjedjeteta u jaslice.

Na ovom uzrastu je jako vanojedinstvo njege i odgoja, to znai da sveivotne situacije doprinose odgoju i raz-voju i polako prerastaju u zajednike or-ganizovane oblike rada. Zbog toga trebauvoditi u rad i strunjake razliitih pro-fila.

U bogaenju djeijeg iskustva ipodsticaja razvoja treba planirati poseb-ne zadatke, sadraje i aktivnosti u okv-iru:

igre motorikih aktivnosti senzo-perceptivnih aktivnosti socijalno-emotivnih odnosa muziko-ritmike aktivnosti grafiko-likovne aktivnosti intelektualne aktivnosti jezike aktivnosti aktivnosti dramatizacije

c) Program odgojno-obrazovnograda na uzrastu od 3 do 6 godina

U cjelodnevnom boravku priorit-etni zadaci odgojno-obrazovnog rada sadjecom od 3 do 6 godina su:


10/38


stvaranje povoljne sredine zauenje i razvoj

bogaenje i podsticanje dje-jeg razvoja i napredovanjakroz socijalni,emocionalni, fiziki i intelek-tualni razvoj

praenje razvojnih i individ-ualnih karakteristika

ostvarivanje to bolje sarad-nje na razliitim planovima,odgajateljdijete, odgajatelj -odgajatelj, dijete-dijete, odga-

jateljroditelj, odgajateljireokruenje...

Navedeni zadaci mogu se realiz-ovati kroz planiranje i razvijanje tema,sadraja, aktivnosti ije je polazite datou Osnovama programa i na osnovu egase vri operacionalizacija od strane odg-ajatelja (konkretni ciljevi, sadraji i ak-tivnosti).

Programske osnove za rad sa dj-

ecom od 3 do 6 godina, podrazumijeva-ju da odgajatelji u planiranju izdvoje ci-ljeve, rukovodei se naelima rada, sag-ledavajui osnovnu funkciju i ulogu pre-dkolskih ustanova, imajui u vidu kosve i kako moe da bude dio odgojno-obrazovnog procesa (saradnja) i vodeirauna o djetetu i njegovom okruenju.

Programski sadraji i zadacizahtijevaju potovanje:

uzrasnih mogunosti djece razliitih aspekata razvoja individualizacije u radu aktuelnosti u ivotnom okru-

enju pokazatelja praenja rada

(evaluacija)

Broj 6 strana 681

ostvarene saradnje sa rodite-ljima i sredinom

Kroz razvijanje planiranih temapretoenih u sadraje i aktivnosti pratise i podstie fiziki razvoj, socio-emo-cionalni, intelektualni, razvoj komunika-cije. Kroz sistem igara i aktivnosti (per-ceptivne, motorike, otkrivake, radne,zdravstveno-higijenske aktivnosti, akti-vnosti izraavanja...) daje se podrkadjetetu da upozna sebe, razvije sliku osebi i svijetu koji ga okruuje.

Predkolski period je najburnijiperiod razvoja djeteta i svaka od faza uokviru ovog perioda ima svoje specifi-nosti. Uvaavanje ovih specifinosti, kaoi individualnih karakteristika svakog dj-eteta, uslov je uspjenog odgojno-obra-zovnog rada. Da bi taj rad bio naunozasnovan i u skladu sa specifinostima irazlikama u okviru pojedinih razvojnihfaza, on treba da se odvija prema ovimOsnovama programa.


11/38

Broj 6 strana 682 15.april/travanj 2010

1.1. Struktura sadraja predkolskog programa

I. II. III. IV.

FIZKI RAZVOJSOCIO-

EMOCIONALNIRAZVOJ I RAZVOJ

LINOSTI

INTELETTUALNIRAZVOJ

RAZVOJ GOVORA,KOMUNIKACIJE ISTVARALATVA

A. D. I. L.Ishodi vezani za

raznovrsne oblikekretanja

Ishodi drutvenihaktivnosti

Ishodi otkrivako-pronalazako-

saznajnihaktivnosti

Ishodi aktivnostigovora, komunikacije

i pismenosti

B. E. J. M.

Ishodi perceptivno-motorikihaktivnosti

Ishodi afektivnihaktivnosti

Ishodi logiko-matematikih

aktivnosti

Ishodi djeijegstvaralatva, govorno

dramsko, plesno-muziko, likovno-

modelarskoC. F. K.

Ishodi zdrastveno-higijenskihaktivnosti

Ishodi ekolokihaktivnosti

Ishodigrafomotorikih

aktivnostiG.

Ishodi praktinih

aktivnosti (radnih iprometnih)

1.2.Program prema uzrastu

OSNOVE PROGRAMA za djecu u dobi 6-12 mjeseci

Manifestacije oekivani ishodi Potencijalne aktivnostiRazvoj krupne motorike

Sjedi na kratko bez podrke,

premijeta igrake iz ruke u ruku

Podie se do sjedeeg poloaja uzmalu pomo

Sjedi samostalno, poinje da puzi,stoji uz pridravanje

Hrabrenje na samostalno umjerenosjedenje, puzanje, pokuaje stajanja

Stimuliranje puzanja i hodanja


12/38

15.april/travanj 2010 Broj 6 strana 683

Samostalno se podie u stojeipoloaj

Hoda uz pridravanje, hoda uzdranje za jednu ruku, puzi

Razvoj fine motorike (okulo-motorna koordinacija i prakcija)

Dosee i hvata predmete na dohvatruke, lupka i trese predmet

Uzima predmet prstima i palcem(intermedijalno)

Hvata sitne predmete palcem i

kaiprstom (hvat pinceta) Horizontalno pomjera predmet,

naprijed-nazad

Namjerno isputa predmet u kutiju,oponaa aranje olovkom po papiru

Manipulativne aktivnosti sa razlii-tim privlanim sitnim predmetima

Perceptivno-motorike aktivnosti sapoznatim predmetima i hrabrenje nasloeniju manipulaciju predmetima

Razvoj perceptivnih sposobnosti

Posmatra i dodiruje svoj lik uogledalu

Oima prati loptu koja se kotrlja Prepoznaje mnoge predmete iz svog

okruenja

INDIKATOR RAZVOJNIHPOTEKOA: Izostaju reakcije naslabije zvuke

Igre sa ogledalom i kotrljajuimigrakama

Pokazivanje i imenovanje predmetana jednostavan nain

Igre zvunim igrakama-zveke,igre imitacije sa ponavljanjemzvukova (maca i cuko)

Razvoj kognitivnih sposobnosti

Asocijativno uenje

Igra se bacajui predmete na pod

Trai neposredno sakriveni predmet:uenje putem IMITACIJE

Pronalazi skriveni predmet

Trai predmete izvan vidnog polja

Igrolike aktivnosti SKRIVAA,

skrivanje i pronalaenje premeta Igrolike aktivnosti skrivanja,

pronalaenja, u poetkuponavljanjem iste pozicije predmeta,a kasnije promjenom, izmjetanjem


13/38


Uenje putem pokuaja i pogreaka

INDIKATOR RAZVOJNIHTEKOA: ne pokazujeinteresovanje za predmete iz okoline

INDIKATORI RAZVOJNIHTEKOA: predmete ne istraujeve ih trpa u usta

Manipulativne igre za razvoj sitne ikrupne motorike Vjeba koordina-

cije oko-ruka

Razvoj govornih sposobnosti

Izgovara vie odreenih slogova uz

promjenu jaine i visine tona Brblja, jasno spaja slogove (ba ba),

razumije jednu rije

Razumije nekoliko rijei

Na nalog okree glavu prema poz-natoj osobi

Imitira nekoliko glasova

Izvrava jednostavne naloge: doi,

nemoj

Stimuliranje na ponavljanje glasova i

slogova koji su poznati u govonimmanifestacijama

Igrolike aktivnosti u kojima su jedno-stavni nalozi i hrabrenje na govorneimprovizacije djeteta

Socio emocionalni razvoj

Igra se skrivaa ku ku

Spava oko 15 sati, hrani se keksom,reaguje na svoje ime, aktivno sevezuje za jednu osobu, strah odstranih lica, rezervisano ponaanje

Pije iz oljice uz pomo odraslog

Reaguje na zabranu prekidomzapoete aktivnosti,

Pomae pri oblaenju, samostalnoprinosi hranu ustima, pokazujeinteresovanja za djecu i odrasle

Igrolike aktivnosti skrivaa iskrivanja, hrabrenje na socijalnikontakt sa okolinom

Osamostaljivanje u ishrani

Manipulativne igre raznimdostupnim i sigurnim predmetima

Povremeni kontakti sa drugomdjecom

Igra Radi ono to radim ja Igre oiglednim sredtvima


14/38


INDIKATOR RAZVOJNIHTEKOA: ne odgovara na

emocionalne podraaje iz okoline,produena stanja iritiranosti, neuspostavlja kontakt oi u oi

Igra koja ukljuuje ula (zvuk, vid,dodir)

Pjevanje uspavanki i igre taunanja

OSNOVE PROGRAMA za djecu uzrasta dobi od 1-3-godine

Manifestacije oekivani ishodi Potencijalne aktivnostiRazvoj perceptivnih sposobnosti

Prepoznavanje likova i predmeta na

slici (pas, maka) Brzo lokalizuje izvor zvuka

Ispravlja sliku izvrnutu naopako

Lokalizuje zvuk iz druge prostorije

Imenuje jednu boju

Prepoznaje fine detalje na slici

Prepoznaje sebe na fotografiji

Pronalazi odreenu knjigu poizgledu

Razlikuje hladno od toplog

Razvrstava etone po boji ili poveliini (tri boje ili veliine)

Prvi dodir sa slikovnicama

Senzorno-perceptivne aktivnosti

Elementarne aktivnosti sa predme-tima

Upoznaje prostorije ustanove i pos-tepeno se orijentie u njima

Igrolike aktivnosti sa knjigama Razvrstavanje predmeta na

jednostavne klase

Igre: kakvo je danas vrijeme, gdjestoje igrake, kako se zove mojauiteljica, kako se zovu moji drugari

Svakodnevne prirodne situacije priobavljanju njege za bogaenjedjeijeg ulnog doivljaja (voda jetopla ili hladna, da sapun mirie, daje pekir mekan, da su ruke hladne,da je koulja crvena ili..., lijepa, dasu arape tople i slino

Da vide i doive prirodne pojave(kia pada, snijeg pada,vjetar pue,sunce grije, lie, trava, cvijee...)

Neposredno manipulisanje prirod-nim materijalima: trava, voda, um-ski plodovi, kamenii, lie, snijeg..


15/38


Razvoj kognitivnih sposobnosti

Na zahtjev pokazuje predmete iz

neposredne okoline

Na zahtjev pokazuje na sebi tri dijelatijela (oko, glava, nos)

Poeci simbolike igre

Poslije pokazivanja stavlja 4 oljice na4 tanjiria

Koristi sredstva u rjeavanjuproblema

Dovodi predmete u meusobniodnos i djeluje jednim predmetom nadrugi

Savladava jednostavne prepreke

Na zahtjev pokazuje 5 dijelova tijela

Izdvaja jedan predmet iz hrpe

Uenje uvianjem

Daje jo jedan

Slae 4 kockice u kvadrat

Razlikuje i razvrstava veliko i malo

Uoava koliinu mnogo-malo

Izvrava 3 naloga

Postavlja pitanja

Prepoznaje najduu od 3 linije i naj-

veu od 3 lopte

Prepoznaje boje-tri

Hrabrenje da se identifikuju dijelovi

tijela

Simbolika igra oponaanjem

Funkcionalne igre, igre skrivanja

Prve slikovnice, intelektualneaktivnosti, igre skrivanja predmeta,razne igre skrivanja koje poivaju nanovoj sposobnosti da trai predmetkoji nestaju iz opaajnog polja

Intelektualne aktivnosti istraiva-njem predmeta i okoline

Redovni kontakti sa prirodom

Razvijanje preciznije diferencijacijepo obliku

Aktivnosti kombiniranja sloenijeigre skrivanja

Konstruktorske igrolike aktivnostisa graenjem po zadatom modelu

Govorne igrolike aktivnosti za bo-gaenje govornog iskustva

Igra uloga prema afinitetima Koritenje znakova (igre poka-

zivanja)

Upoznavanje pojmova: sunce, kia,oblak, vjetar, prostor, oblik

Istraujemo naa ula

Upoznajmo svoje tijelo Upoznavanje i usvajanje kulturno

higijenskih navika kroz igre (hvala,molim, izvoli, dobar dan...)


16/38


Razvoj govornih sposobnosti

Glasom izraava elje razumije da

poznate stvari i osobe imaju imena

Koristi reenicu od jedne rijei

Koristi 6 rijei

Imenuje jedan predmet na zahtjev,spaja imenicu i glagol

Zna vie fraza od dvije rijei, tipaimenica-glagol

Prepoznaje 8-12 slika

Koristi imenice, glagole i pridjeve;Izgovara svoje ime na zahtjev;Upotrebljava 200-250 rijei

Govori o sebi u treem licu

Zavrava posljednji slog ili rije stihapoznate pjesmice

Razumije tri prijedloga: recituje kraerecitacije

Upotrebljava zamjenice i mnoinu,koristi zamjenicu ja, trai da mu sepriaju omiljene prie, upotrebljava600-800 rijei(na kraju perioda)

Imenovanje stvari i predmeta

Hrabrenje na izgovor due govornecjeline-fraze

Jezike aktivnosti-neverbalne

Komunikacije-neverbalnosporazumijevanje

Djelovanje na vokalizaciju

Spontane govorne igre djeteta

Saznajne aktivnosti

Igrolike aktivnosti sa govornim cjeli-nama, igre rijeima sluanjem i opon-aanjem gramatiki-knjievno pravil-nog rjenika

Aktivnosti sluanja govora i bogae-nja aktivnog rjenika

Igre imenovanja predmeta i slika

Imenovanje pojedinih predmeta na

slikama

Aktivni govor djeteta (pojedinanerijei dvolanih reenica, vielaniiskazi)

Govorne improvizacije i govornevjebe

Prianje bajki i basni

Recitovanje Opisivanje

Igre predstavljanja

Jezike aktivnosti


17/38


INDIKATORI RAZVOJNIHTEKOA: zaostao govor, ne govori

i ne razumije govor

INDIKATORI RAZVOJNIHTEKOA: Zamuckivanje i mucanje

Memorisanje brojalica i kratkihrecitacija uz pokazivanje: En ten

tini, Ram tam, Eci peci pec i sl. Razgledanje slikovnica i druge

jednostavne literature, imenovanjeonoga to vidi (predmet, oblik,boju...)

Kratke dramatizacije: Lisica ipijetao, Maa i medo...

Igra: Telefon Pjevanje pjesmica grupno i

individualno

Socio emocionalni razvoj

Strah od nepoznatih osoba dostievrhunac

Reaguje na svoje ime

Ponavlja aktivnosti kojoj se ukuaniraduju, igra solidarna, javljaju seznaci ljubomore, negoduje kadadrugo dijete privlai panju na sebe

Skida gaice, zatvara rajfelus, pijesamo iz olje

Poetak paralelne igre, uiva uigrama borbe i premetanja savrnjacima

Bezbrini napadi vriske, bijesa ismijeha

Ostaje krae vrijeme sa nepoznatomosobom

Oblai dijelove odjee

Inicira vlastitu igru

Prihvata igru JA-TI,

Afektivne igrovne aktivnosti

Oponaanje odraslih

Hrabrenje na samostalnost prihranjenju, kontakt sa drugomdjecom, muziko-ritmike aktivnosti,igre plesom, pjevanje jednostavnihpjesama, sluanje muzikeinstrumentalnog karaktera, cupkanjeu mjestu, njihanje tijela, pljeskanjedlanovima

Muziko-ritmike aktivnosti

Igre hvatanja, sluanja muzike

Igrolike aktivnosti sa oblaenjem iodijevanjem

Simbolike igrolike aktivnosti

Jednostavne igrolike drutvene aktivnosti

Grupne aktivnosti sa gotovim pokretnimigrama

Stimuliranje na redovno pospremanjeprostora za boravak u skladu sa


18/38

15.april/travanj 2010 Br5oj 6 strana 689

Na vrijeme trai tutu, uz podrkuzna koristiti WC olju, ne mokri nou

Uiva pomaui odraslima u aktivn-ostima, igru esto prati govorom, ko-risti fraze utivosti, pokuava da pos-premi igrake, dobiva napade bijesapri sputavanju

INDIKATORI RAZVOJNIHTEKOA: nekontrolisano slinjenje,postoje intervali odsutnosti, stereo-tipni pokreti

INDIKATORI RAZVOJNIHTEKOA: nemotivisana agresivnostprema sebi i drugima, bezrazlonistrahovi, odsustvo straha od realnihopasnosti, potencirani znaci izolacije

mogunostima

Dramatizacija pria- najbolje je koris-titiginjol lutke, ona se obraa djeciizraajnim glasom koji se modifikujeu zavisnosti od situacije i uloge kojutumai u zavisnosti od emocionalnogtoka onoga o emu se pria

Veoma je vano dranje tijela, pokretii boja glasa koje variraju prema situa-ciji, od uloge do uloge

Igre oponaanja odraslih: Odlazimou prodavnicu, U kuhinji, Idemo uetnju...

Zajednike proslave roendana ipraznika kroz muzike i plesne ak-tivnosti-priredbe

Igre osjetila: Kakvog je okusa Igre za upoznavanje sebe i druge

djece: Gledam se u ogledalu, kaimi ta da provjerim-ispred ogledala

Razvoj ritma uz koritenje udara-ljki, doboa, improvizovanih instru-menata

Sluanje muzike i kretanje uzmuziku

Igre koje jaaju grupnu dinamiku ipripadnost grupi (Ringe, ringe, raja;Igre prozivanja)

Uenje granica, razlikovanje van-og od nevanog, ta je dozvoljeno ata ne

Rad glinom, plastelinom i tenimbojama


19/38


Razvoj krupne motorike

Tri, uta loptu bez gubitka

ravnotee

Otvara vrata

Penje se uz stepenice bezpridravanja

Baca predmet u odreenom pravcu

Silazi niz stepenice bez pridravanja,stepenik po stepenik

Skakue na obje noge kao zeko

Hoda na prstima i peti naprijed-nazad

Preskae preko visine 5 cm

Kratko stoji na jednoj nozi:tristabilno i brzo

INDIKATOR RAZVOJNIHTEKOA: okupiranost jednomaktivnou koja se ponavlja

NDIKATOR RAZVOJNIHTEKOA: stalno u pokretu-hiperkinetino, motorno nespretno

Raznovrsne aktivnosti kretanja uz

koritenje rekvizita pri kretanju

Motorike aktivnosti-hodanje,penjanje

Igre igrakama: bacanje-kotrljanje

Igrolike aktivnosti sa raznovrsnimoblicima kretanja: hodanje, tranje,skakutanje, preskakanje

Raznovrsne aktivnosti rjeavanja

praktinih problema, dohvatanja,pribliavanja, odgurkivanja,izguravanja, privlaenja i izvlaenja

Skakutanje po zadatim poljima Formiranje kruga i kolone Oponaanje pokreta domaih i um-

skih ivotinja

Kotrljanje, utanje, bacanje i hvata-nje lopte

Razvijanje miia ramena i nogu:Jedan, dva, tri, okreni se sad ti;Berem, berem groe i sl.

Tranje u zadatom prostoru Provlaenje kroz obru Preskakanje manjih predmeta:

konop, al i sl.

Vonja bicikla u leeem poloaju

Vjebe hvatanja i dodavanja Slaganje velikih puzli od spuve Igre prstima i bojom


20/38


Mirna igra Auto u garau, Zazvoncem, Balon i sl.

Dodavanje lopte sjedei na podu Djeci treba omoguiti da guraju vu-

ku i voze razliite predmete i igra-ke (razna kolica, automobile, vozie,likove ivotinja na tokovima, san-duke, stolice, vee kocke, jastuke islino, kao i da se provlae ispod st-ola, klupe preke, kanapa i slino.

Bacanje vee lopte na dole, manjelopte u dalj, kotrljanje vee lopteispod stola, stolice i slino.

Razvoj fine motorike (okulo-motorna)

Baca predmete bez odreenog pravca

Lista knjigu stranicu po stranicu

Vadi sitne predmete iz flaice

Crta spiralne linije

Kotrlja loptu i valjak

Savija papir na pola, gradi kulu od 6kocaka

Gradi kulu od 7 kocaka

Slae kocke u nizu

Oponaa provlaenje crte vodoravnoi uspravno

Sijee makazicama bez preciznosti

Precrtava krug kad mu se pokae

Jede viljukom, pravi harmoniku odpapira, slika vodenim bojicama

Grafiko-likovne aktivnosti-aranje

elja za preodijevanjem

Igra sipanja i prolivanja vode idrugih sitnih materijala

Igre slikovnicama, materijalima zaslaganje

Igrolike aktivnosti jednostavnimkonstruktorskim materijalom

Igrolike aktivnosti sakonstruktorskim materijalom: papir,plastelin, tijesto u boji, pribor zacrtanje

Igrolike aktivnosti sa slikanjem:otiskivanje ake, stopala, slikanjeprstima, slikanje klikerima i sl.

Koritenje jednostavnih prirodnih ivjetakih materijala za kidanje,guvanje, lijepljenje...

Koritenje boja za otiskivanje islikanje prstiima, spuvicama,ablonima...


21/38


INDIKATORI RAZVOJNIHTEKOA: nespretno hvata,

trema ruku

Crtanje jednostavnih oblika, linija

Slaganje velikih jednostavnihslagalica-umetaljki

Pronai par-boje i oblici

SADRAJI PROGRAMA za djecu u 4-toj godini ivota

OEKIVANI ISHODI POTENCIJALNE AKTIVNOSTI

1. KOMUNIKACIJSKE SPOSOBNOSTI

Poinje razumijevati reenice tipaidemo u zoo sutra

Na pitanje koliko ima godinapodigne toliko prstia

Zna svoje ime i prezime

Govor je razumljiv, jo preovladavaegocentrian govor (samogovor), raz-govara reenicom od 3 i vie rijei,ponavlja najmanje jednu rimu i moepjevati pjesmicu , postavlja pitanja:gdje, kako i zato?, prepriava doga-aje onim redom kako su se dogodili,broji do 5 bez razumijevanja, slijediuputu: unutra, vani navrh, iza

Igre koje bogate iskustvo o sebi i ne-posrednoj okolini

ivotno praktine i radne igre-veza-ne za potrebe djeteta

Funkcionalne, simbolike igre

Dobar govorni model odgajatelja

Igra: Ko sam ja Proslave roendana i praznika Igra uloga: Oponaanje ljudi koji

brinu za nae zdravlje (ljekar, zub-ar, medicinska sestra)

Igra: Miriem, probam, dodirujem Artikulacija i diskriminacija glasova

(govorne igre) - Na slovo, na slovo

Prianje prie po nizu slika Orijentacija u prostoru kroz igru-

Slijedi uputu

2. MOTORIKE SPOSOBNOSTI POTENCIJALNE AKTIVNOSTI-sadraji

Balansiranje na jednoj nozi 5-10sekundi

Balansiranje na jednoj nozi 5-10

Graenje-konstruiranje

etnje, igre na otvorenom kojepodstiu sve oblike kretanja


22/38


Sekundi

Hvata dobaenu loptu, crta ravnucrtu i krug

Uspjeno slae 6 kocki jednu nadrugu

Rukuje glinom: oblikuje kuglice,zmije, kekse, ree komadiemakazama

Koristi palac kod dranja olovke ilihvatanja

Izraavanje i stvaranje-manipulacijapredmetima

Igre: Gradimo vrti za sve nas,Gradimo kuu ili zgradu u kojojivimo, Pravimo kule u pijesku

etnje sa drugarima po dvoritu Igra: ije je ovo dijete (formiranje

kruga)

Otiskivanje dlanova i stopala upijesku

Vjebe- skakanje na jednoj i objenoge

Igre: U dvoritu, iri, iri, Poskoiako ti je drago

Grafomotorike vjebe: Spojitakice (predvjebe pisanja-radnilistovi)

Vjebe organizovanog kretanja ipostavljanja u kolonu, po jedan, po

dvoje-u paru

Igre: putujemo autobusom, vozom Pokretne igre: Ide maca oko tebe,

Lisica i pilii, Medo i pele, Vrabacskae u kolu

Priprema materijala za izradukolaa (kidanje iguvanje papira)

3. SAMOSTALNOST POTENCIJALNE AKTIVNOSTI

Pere ruke bez pomoi i koristi toaletsamostalno

Iz kaike mu se ne prosipa hrana

Oblai majicu i rukavice, obuva sebez zavezivanja

Kulturno-higijenske navike

Samoposluivanje (obrokom)

Ja mogu, ja znam

Briga za svoje potrebe (tijelo),fizioloke potrebe i sl.


23/38


Otkopava i zakopava velikudugmad

Brie nos kad ga se podsjeti

4. SOCIJALNO-EMOTIVNES SPOSOBNOSTI

POTENCIJALNE AKTIVNOSTI-sadraji

Igra se samo za sebe

Pridruuje se djeci u igri

Dijeli igrake

Prihvata modele socijalnog ponaanja

i pravila igre

Imitira djecu, odrasle i ivotinje

eka na red

Iskazuje osjeanja ponaanjem irijeima

Svjesno isprobava zabrane

Aktivnosti koje podstiu radoznalosti aktivan odnos prema svijetu i oko-lini

Simbolike igre, imitativne

Igre s pravilima

Druenje s djecom

Imenuje prijatelja, prijateljicu

Igra: Ko me zove Pripremamo zabavu za drugare Imitativna igra: Uradi isto to i ja Imitativna igra: Porodini ruak, Sat

raspoloenja, Kai kako se ja osje-am, Utjei uplakanu lutku

Igra uloga: Tata i ja popravljamoauto

Igre pantomime Drutvene igre: ovjee ne ljuti se,

Loto slike

5.SPOZNAJNE SPOSOBNOSTI POTENCIJALNE AKTIVNOSTI-sadraji

Prepoznaje i slae osnovne boje: uta,crvena, plava, zelena

Stavlja oblike u odgovarajua leita-zna velii

Aktivnosti koje podstiu radoznalosti aktivan odnos prema svijetu i oko-lini

Gledanjem, sluanjem, dodirom, mi-riso


24/38


Imenuje i kratko objanjava sliku(panja traje 5-10 minuta)

Grupie predmete po nekomsvojstvu (razlikuje lagano i teko)

Zna sastaviti priu

Slae 6-dijelnu slagalicu

Dodaje ruku ili nogu nedovrenomovjeku

Zna to je isto a to razliito

Razlikuje spolove

Imenuje kvadrat i krug

Iskustvo o sebi-fiziko Ja

Grupiranje predmeta (npr.arobnavrea s predmetima)

Imenuje prijatelja, prijateljicu

SADRAJ PROGRAMA za djecu u 5-toj godini ivota

OEKIVANI ISHODI POTENCIJALNE AKTIVNOSTI-sadraji

1. KOMUNIKACIJSKE SPOSOBNOSTI

Razumije i koristi komparacijupridjeva

Postavlja pitanja:kada, kako i zato

Pria priu bez slike kao podsjetnika

Govor razumljiv i koristi sve vrsterijei

Moe izbrojati do 10 predmeta nastolu

Imenuje to ne pripada grupi, npr.:to nije ivotinja

Pita i ako zna odgovor

Odrauje seriju od 3 uputstva

Podsticanje komunikacijskih vjetina:dijete-dijete, dijete-odgajatelj

Verbalnim izraavanjem

Neverbalnim izraavanjem, tijelom(cjelokupna motorika)

Glasovnim sposobnostima, likovnim,scenskim, uz ovladavanjekomunikacije na maternjem jeziku

Tekoe u izgovoru

Pomou logopeda, ne ispoljavanje

mucanja i zamuckivanja Igre ginjol lutkama Opisivanje slinosti i razlika meu

predmetima

Igra: Dopuni reenicu, Izokrenutapria, Na slovo na slovo, Dovri


25/38


zapoetu priu, Kaiobrnuto dabude smijeno, Pokai pakai

Aktivnosti praktinog komunicira-nja:utiva komunikacija, govornosnalaenje u razliitim situacijama,razumijevanje govora drugih ljudi,neverbalna komunikacija-uoava-nje, razumijevanje i reagovanje

Aktivnosti kulture usmenog izraa-vanja: prianje na osnovu posmat-ranja i prianje na osnovu niza sli-ka, prepriavanje, lutkarske predst-

ave Upoznavanje sa vrstama tekstova

koji su dostupni i koriste se usvakodnevnim ivotnim situacijamakao to su: obavjetenja, pisma,estitke, razvijanje reklame, oglasi,poruke, panoi, recepti, prognoze,ulaznice, karte, pozdravi...

Svijest o pojmu rijei i dijelovimarijei: analitiko-sintetika vjeba-

nja, rastavljanje i sastavljanje rijeina slogove i glasove, stvaranje nov-ih rijei

Organizovanje igrovnih aktivnostivezanih za uoavanje glasova izdva-janjem slogova, graenjem neobin-ih glasovnih grupa, samoglasnici,suglasnici, uoavanje pozicije glasau rijei (poetak, sredina i krajrijei),...

Vjebe artikulacije-ovladavanjepravilnim izgovorom glasova Vjebe oslobaanja rijei iz reeni-

kog konteksta-zamisli rije, dodaj,izbaci, proiri, skrati, zamijeni,formiraj novi iskaz...


26/38


Vjebe oslobaanja rijei od obje-kta-uoavanje odnosa izmeu obje-

kata i duine rijei, kratak objekat-dugaka rije, dugaak objekat-kra-tka rije, kratke i dugake rijei, ne-obine rijei, zamjena rijei...

Vjebe oslobaanja rijei od jednogznaenja govorne igre, govorni za-daci sa koritenjem istih rijei u raz-liitim znaenjima( jagoda je voe, aJagoda je djevojica i sl.)

Uvoenje elemenata grafomotorikepismenosti-vjebe grafomotorike

Medijska pismenost: podrava sepismenost djece da koriste medije-knjige, asopise, novine tv aparate,kasetofone, dvd, foto-aparate, cdplejera...


Ide natrake na prstima i peti

Penje se i silazi stepenicama bezpomoi, s noge na nogu

Izrezuje po crti bez prekida

Izrezuje krug

Crta krug i kvadrat

Preslikava nekoliko velikih slova

Uspjeno hvata malu loptu

Skae na jednoj nozi barem 5 putauzastopno

Dri ravnoteu na gredi

Skae sunono naprijed 8 puta bezpadanja

Od gline pravi lik iz 2-3 dijela

Osnovna potreba za kretanjem,hranom, zrakom, igrom, boravkom u

prirodi Morfoloki status djeteta-njegovanje

miinih reakcija potrebnih zaravnoteu i odravanje stava tijela

Hodanje po ljunku do zadatog cilja Uskakanje i iskakanje iz obrua Provlaenje, penjanje i puzanje-igra

Tunel

Skakanje u vrei kroz igru kengura Preskakanje lastia Igre loptom: tenis, koarka, fudbal Igre savladavanja prepreka-poligon

igre


27/38


Crta ovjeka, kuu i drvo

Zna zailjiti olovku

Oponaanje kretanja ivotinja krozigru Bijela roda tiho hoda

Noenje vreice sa pijeskom naglavi i sl.-vjebe ravnotee

Igra Slijedi trag Izrada dekorativnih predmeta za

sobu,slikovnica, estitki i sl.

Prirodni oblici kretanja sa elemen-tima atletike(hodanje, tranje, ska-kanje, penjanje, provlaenje, kotr-ljanje, odravanje ravnotee prili-kom kretanja, utiranje, voenjelopte...)

Elementarna gimnastika-bacanje ihvatanje, bacanje kotrljanjem, gura-nje, vuenje i potiskivanje, vonjatricikla, trotineta, bicikla, sankanje,klizanje, voenje koturaljki, organi-zovano postavljanje i kretanje

Pokretne igrolike vjebe, tematskepokretne igre i elementarne sport-ske igre

Plesne aktivnosti, nae narodne igrei plesovi, plesovi drugih naroda idisko plesovi

Pokretne igre i etnje na otvorenomvazduhu i u prirodi

Aktivnosti crtanja i slikanja (likov-ne igre linija po raznovrsnosti i du-ini , vrsti, smjeru, intenzitetu... de-

korativna upotreba boja

Izrada reljefa i pune plastinosti Aktivnosti sa prirodnim i otpadnim

materijalima

Igre tampanja i umnoavanja-


28/38


preslikavanja

3. SAMOSTALNOST POTENCIJALNE AKTIVNOSTI-sadraji

Samostalno se oblai i obuva (bezzavezivanja)

Samostalno jede

Pomae u postavljanju stola

isti svoje mjesto na stolu

ee brie nos samoinicijativno

nego uz podsjeanje

Igre kao da (oponaanje radnjeodraslih)

Igre uloga imitativne prirode (npr.ivotinja)

Vidi kako mogu, kako znam

Igre: Mali ljekari, Kod frizera, U ku-hinji, Uradi to radim ja, Modne re-vije, Ko e prije (oblaenje, obuva-nje, pranje zubia, eljanje isl.),

Odravanje higijene tijela, posebnolica, ruku noktiju, nogu

Odravanje higijene usta (koritenjeetkice za zube )

Odravanje higijene kose (eljanje) Odravanje istoe i urednosti odje-

e, obue i linih stvari, kao i higi-jena neposredne okoline u skladu sadjeijim mogunostima

Mjerenje sopstvene teine i prae-nje promjene u pogledu teine

Pravilna ishrana- koritenje priboraza jelo

4.SOCIJALNO-EMOTIVNESPOSOBNOSTI

POTENCIJALNE AKTIVNOSTI-sadraji

Igra se sa drugom djecom Igra uloge iz bliskih drutvenih

dogaaja

Voli tajne i iznenaenja

Govori hvala i molim u 75% slu-ajeva

Takmiarske igre Igre s pravilima i dogovaranjem

Empatino je, suosjeajno, tjeimlaeg i slabijeg prijatelja

Crtanje u paru


29/38


Potuje veinu zabrana

Pokazuje obzir kada treba pomoidrugoj djeci

Pokazuje interes u ispitivanju spolnihrazlika

Igre s izmiljenim pravilima(stvaranje novih pravila)

Drutvene igre: Gluhi telefoni, DonMakaron...

Saobraajne igre Situacione igre Igre sa pravilima Izlasci i etnje do kulturnih

ustanova

Ravnopravno dijeljenje igraaka,pribora imaterijala za rad i sl. Meusobno potivanje djece Koncepti: Autoritet i Pravda Pjevanje u okviru muzikih igara

ili muzikih dramatizacija

Izvoenje melodije pjesama uz prat-nju melodijskog instrumenta i ritm-ike strukture uz pratnju orfovoginstrumentarija (tapii, bubnjevi,zveke, kastanjete...)

Plesne aktivnosti (najee sepovezuju sa tjelesnim aktivnostima)

5. SPOZNAJNE SPOSOBNOSTI POTENCIJALNE AKTIVNOSTI-sadraji

Prepoznaje i imenuje do 8 boja

Grupie slike poznatih predmeta

(arapa, cipela, stopalo)

Crta, imenuje i opisuje prepoznatljiveslike, crta osobu sa 2-6 prepoznatlji-vih dijelova (glava, ruke)

Panja traje 10-15 minuta

Prepoznavanje i verbaliziranjeopaenog (npr.neposredna okolina)

Prie i bajke

Igra slova i brojki

Klasifikacija po boji, veliini i obliku

Igre zamiljanja i uivljavanja u nekilik


30/38


Moe govoriti o jue, davno prolom,o danas i sutra

Prisjea se 4 viena predmeta na slici

Donosi 1-5 predmeta na zahtjev

Gradi piramidu od 10 kocaka kaoimitaciju

Zna ta je prvi i zadnji

Imenuje, pokazuje dijelove kojinedostaju na nacrtanom predmetu

Broji do 10

Dovrava zapoeto

Po opipu prepoznaje krug, kvadrat izvijezdu

Igre: Dopuni reenicu, Na slovo naslovo, arobna vrea, Uoi ta nedo-

staje Dramatizacije tekstova i stihova Manipulacija materijalima (prirod-

nim i drugim)

Igre: igre na raunaru Loto igre Memory slike Igre utvrivanja koliine-mjere imjerenje Igre: uporeivanje, serijacija, kla-

sifikacija

Aktivnosti sticanja znanja direk-tnim posmatranjem

Aktivnosti samosaznavanja:izgled,graa sopstvenog tijela, line, poro-dine, uzrasne, polne, zdravstvene,

socijane, kulturne, rasne, jezikeosobenosti

Aktivnosti izraavanja i prepozna-vanja osjeanja:tijelom, pokretom,gestom, mimikom, verbalno

Aktivnosti shvatanja odnosa meuljudima: djeija prava, norme i pra-vila, socijalne uloge: porodica-ua iira porodica, poznati i nepoznativrnjaci i odrasli; odnosi meu

ljudima-saradnja, prijateljstvo Aktivnosti o zanimanjima ljudi Drutvene, rekreativne, umjetnike,

sportske i istraivake igre/aktivno-sti djece i odraslih

Aktivnosti istraivanja prirodnih i


31/38


drutvenih pojava:razlikovanje i-vog i neivog, ovjek kao pripadnik

drutva Biljni svijet (karakteristike biljaka,

kriterijumi za klasifikaciju, usloviza opstanak biljaka, izgled i osnov-ni dijelovi biljaka, vrste biljaka pre-ma mjestu gdje rastu

Ekosistemi: vonjak, njiva, uma,polje, bara ...

ivotinjski svijet : karakteristike i-votinja, poznavanje ivotnog ciklu-sa, nain kretanja ivotinja, mjestaza opstanak i ivot (grad, selo, ku-a), naina razmnoavanja...

Prirodne pojave: razlikovanje godi-njih doba, toplotne pojave, magne-tizam, elektricitet, vazduh, svjetlost,zvuk, trenje, kretanje

Agregatna stanja, rastvorljivost uvodi

Reljef kraja u kome ivimo, zemlja isvemir

Zatita i ouvanje ivotne sredine-ekoloke aktivnosti i radionice

Saobraaj: upoznavanje sa pravi-lima ponaanja u saobraaju injihovom primjenom usvakodnevnom ivotu, saobraajnapravila, uloga semafora, poznavanjeosnovnih saobraajnih znakova, pr-evozna sredstva, vrste saobraajnihsredstava...

Praktina prostorna orijentacija (op-aanje , imenovanje i apstrahovanjeprostornih dimenzija predmeta ishvatanje veliine)


32/38


Praktino koritenje i uestvovanjeu kreiranju razliitih prostora u vrt-

iu, situacijama etnje i boravka na-polju

Uoavanje rasporeda predmeta i bi-a u prostoru, koliine, veliine, obl-ici, poredak-niz, ...

Formiranje pojma skupa: grupisanjepredmeta, izdvajanje i razlikovanjesvojstava predmeta, nalaenje slin-osti i razlika meu predmetima, kla-sifikacija predmeta, operacije sasta-

vljanja i rastavljanja skupova, pri-druivanje, predstavljanje skupa

Predstavljanje prostora iz okolinekroz koritenje predmeta , slika,modela, maketa, crtea, panoa, pla-kata, slikovnica, igraaka...

Izgraivanje pojma broja: brojanjepredmeta, pokreta, zvukova, zami-ljenih predmeta i pojava

Serijalno brojanje po: duini pred-meta, koraka, zvuka, nijansi boja...

Upoznavanje i prepoznavanje cifrekao simbola

Pisanje cifara Formiranje pojma brojnog niza, mj-

esto broja u brojnom nizu

Formiranje pojma: cijelo, pola, dio Osmiljavanje matematikih probl-ema pomou predmeta ili zamilja-

njem (smisli priu u kojoj se netosabira, gdje se pominju parovi...)

Koritenje drutvenih igara i stva-ranje novih pravila


33/38


Obiljeavanje prisutnosti djece uvrtiu, zaduenja...

Praktino koritenje predmeta razli-itih oblika , igraaka, modela, slika,kombinacija oblika, izmiljanje ne-obinih oblika, pronalaenje pred-meta u okolini koji lie na geomet-rijske oblike

Aktivnosti prevoenja sa predmetn-og na slikovno predstavljanje (koc-ka, kvadrat, lopta)

Mjere i mjerenje:opaanje, shvata-nje i praktino mjerenje razliitihveliina (duine, zapremine i teine)

Igre istraivanja i isprobavanja ne-struktuiranog materijala-voda, tijes-to, plastelin, pijesak, lie, sjemenje,plodovi, dugmad, ambalani mate-rijali...

Razliite sportske igre u kojima eodreivati razliite duine,... mjere-nje zvuka, pokreta...koritenje nest-

andardnih mjera Vremenski odnosi: doba dana, dani

u sedmici, godinja doba

SADRAJ PROGRAMA za djecu u 6-toj godini ivota

OEKIVANI ISHODI POTENCIJALNE AKTIVNOSTI-sadraji

1.KOMUNIKACIJSKE SPOSOBNOSTI

Pria jednostavne ale

Prepriava svoj dan

Zna: kroz, od, prema, preko, daleko

Pita za znaenje nepoznatih rijei

Jo uvijek se moe uti nepravilanraspored rijei u reenici

Kreativne dramske uloge i igre uloga

Aktivno sluanje-pripovijedanje-glazba (muzika)

Preditake vjetine-manipulacijaslovima

Literarna i umjetnika djela


34/38


Ponavljanjem usvaja retoriku, npr.recitacije, brojalice

Glumi

Govorne igre: Kai suprotno, Kainaopake, Rimovanje rijei, Izmislikraj prie, Gluhitelefon...

Moja mama, moj tata i moj prijatelj-opisivanje karakteristika

Igra pamenja: ta nedostaje Dramatizacije tekstova: Je i jabuka

...

Igra imitacije: Pogodi ta radim... Prianje po slici Kai neto umanjeno Kai neto uveano


Skae s noge na nogu

Hoda po gredi

Uspjeno baca i hvata malu loptu

Hoda ravno prema cilju

Izrezuje jednostavne oblike

Crta trokut

Prepisuje vlastito ime

Preslikava brojeve 1-5

Dri olovku poput odraslog

Nosi ljepilo i priljepljuje pravilno

Ustaljeno koritenje ruke denjak-ljevak

Vjetine u igri loptom na otvorenom

Fine grafomotorike vjebe na zadanioblik, radni listi s crtama i bez

Bojenje unutar crte-bojanke-nizanje-umetanje-mjerenje

etnja na svjeem vazduhu u paro-vima

Pravimo vreice za voe i povre,bojimo vreice

Kairanje- izrada raznih oblika ipredmeta u skladu sa temama

Vagamo voe, povre i drugenamirnice-uporeivanje

Niemo ogrlice od tjestenine


35/38


Boji ostajui 95% unutar crte

Vee vor na cipeli i sl.

i drugih materijala

Loto igre-sloi slike po redoslijedu

Mijesimo tijesto-pravimo kolae3.SOCIJALNO-EMOTIVNE POSOBNOSTI POTENCIJALNE AKTIVNOSTI-sadraji

Bira prijatelje

Igra se jednostavnih stolnih igara

Igra se takmiarskih igara

Udruuje se sa drugom djecom u

saradnikoj igri, uvodei grupneoblike, podjelu uloga, zadanu rije

U igri koristi rekvizite i simbole

Preuzima odgovornost za uinjeno

Izraava osjeanja: ljut, sretan, voli

Tjei prijatelja u nevolji

Opisuje ljudska prava, a posebnoprava djeteta kroz prie, slike, sim-bole i pjesme

Takmiarske igre

Igre po pravilima, podjela uloga, fairplay igra

Unapreivanje dramskih igara krozposjete institucijama-dom zdravlja,

policija, mediji, pota i sl.

Omoguiti slobodan izbor igara, poti-cati pozitivno ponaanje i preusmje-ravati nepoeljna ponaanja

Dijelimo slatkie i pribor ravno-mijerno za sve

Igre: Pokai pa kai, Pogodi poukusu

Stvaralaka igra: Neobinaprodavnica Igre pantomime Briga o sobnom cvijeu i kunim

ljubimcima (ribice, ptice, kornjae)

Imitativne igre: Veseli i tuni klovn,Idemo na more, Na klizalitu, Ri-jeka tee i sl.

Posjete pozorinim predstavama zadjecu, posjete muzeju i drugim ins-titucijama

Igre uloga: Mama, Nana-Baka, Djed,Mojdrug, Moja sestra i sl.

Koncepti privatnost i odgovornost


36/38


4. SPOZNAJNE SPOSOBNOSTI POTENCIJALNE AKTIVNOSTI-sadraji

Prepriava priu iz slikovnice sa

razboritom preciznou

Imenuje barem po 5 slova i brojeva

Napamet broji do 20

Reda cifre id 1-10 po redu

Svrstava predmete po jednostavnimobiljejima (boja, oblik, veliina)

Precizno koristi vremenske pojmove:

sutra i juer Poznaje pravila za siguran prelazak

preko ulice

Zna ta je pola a ta cijelo

Zna dane u sedmici

Slae predmete po duini i debljini

Zna desno-lijevo

Slova svog imena Naslijepo prepoznaje kvadrat i trokut

Zna: prvi, drugi, trei

Razvijanje svijesti o znaaju zatite iouvanja okolia

Kulturna batina

Priprema se za kolu i akademskeprograme uenja

Stvaranje razvojnih pretpostavki i us-vajanje socijalnih i moralnih vrijedno-sti demokratskogi tolerantnog drutva

Potivanje ljudskih prava, temeljnihsloboda i razvoj za ivot u demokrat-ski ureenom drutvu

Uoavati, zakljuivati, povezivati,

dan-no, juer-danas-sutra

Igre klasifikacije i serijacije

Na osnovu doivljenog prepriavatikreativno stanje i izraavanje

Dnevni ritam aktivnosti-slikovnoizraen sat

Nizanje, brojanje, raunanje

Kroz obilje prirodnog materijala om-oguiti djeci neposrednu manipulaci-ju i istraivanje (lie, cvijee, trava, idr.)

Uenje tradicionalnih igara kraja

Upoznavanje sa obiajima zaviaja

Obiljeavanje znaajnih datuma

Uee na kulturnim manifestacijama

Folklor i ples

Posjeta muzejima i spomenicima

Organizirati rad sa djecom u godiniprije polaska u kolu kroz muziki,jeziki program

Origami tehnika-ukrasi za sobu i sl. Izrada slikovnica, albuma

Igra: Loto-godinja doba Razgledanje enciklopedija uz

razgovor i diskusiju

Igra : Ne ljuti se ovjee, ah,domino i sl.

Didaktika igra: arobna kutija


37/38


programi igraonice:

a.

Rano uenje nota i sviranja(prema interesu djeteta)

b. Rano uenje stranog jezikakroz igru: uenje osnovnihrijei

c. Likovne, lego, informatike idruge igraonice

Razvijanje zdravih navika

Razvijanje vjetina, tolerancije ikreativnosti

Podsticanje pozitivnog ponaanja

Potivanje individualnosti, osobinadjeteta umjesto nadmoi

Potivanje razliitosti i slinosti (im-am plavu kosu a moj prijatelj crnu)

Sloboda, miljenje i govor

Zajedniko osmiljavanje

Pravo na izbor

8.PROFIL STRUNJAKA

1. Profil za obavljanje dunosti odga-jatelja-uitelja predkolske djece de-finiran zajednikim jezgrama prog-rama za predkolski odgoj i obrazo-

vanje, stepen strune spreme, i ostaliuvjeti za obavljanje odgajateljske-uiteljske dunosti blie se definirajustandardima i normativima predko-lskog odgoja i obrazovanja.

2. Razliite programe predkolskog od-goja i obrazovanja u javnom i priva-tnom sektoru realiziraju odgajatelji-

uitelji predkolske djece, specijalizi-rani strunjaci razliitih profila-stru-ni saradnici (pedagozi, psiholozi,specijalni pedagozi, defektolozi, ljek-ari, socijalni radnici) sa visokom str-

unom spremom.3. Njegu i brigu o zatiti i unaprijee-

nju zdravlja djece u dobi od est mje-seci do polaska u kolu realizirajumedicinski radnici sa zavrenim fak-ultetom, viom ili srednjom stru-nom spremom medicinskog usmje-renja.


38/38


9. ZAVRNE ODEDBE

Cjeloviti razvojni program za radu predkolskim ustanovama Bosanskopodrinjskog kantona Gorade stupa nasnagu danom donoenja, a naknadno ese objaviti u Slubenim novinama Bos-anskopodrinjskog kantona Gorade.

Broj:1038-869/10 M I N I S T R I C A30.03.2010.godine Alma Delizaimovi,s.r.

G o r a d e

384

Na osnovu lana 24. Zakona oVladi Bosanskopodrinjskog kantona Go-rade (Slubene novine Bosanskopod-rinjskog kantona Gorade, broj:5/03),te lana 63. stav 3. Zakona o prostornomureenju i graenju Bosanskopodrinjs-kog kantona Gorade (Slubene novineFederacije BiH, broj:15/09), Vlada Bos-anskopodrinjskog kantona Gorade, naprijedlog Ministra za urbanizam, prosto-rno ureenje i zatitu okoline, na nastav-

ku svoje 61-ve redovne sjednice, odra-nom dana 15.04.2010.godine, d o n o s i:

U R E D B Uo definisanju graevina i zahvataza koje preduvjete za odobravanje

planirane promjene u prostoruutvruje Ministarstvo za urbanizam,prostorno ureenje i zatitu okoline

lan 1.

Ovom Uredbom definiu se gra-evine i zahvati u prostoru za koje pred-uvjete za odobravanje planirane promje-ne u prostoru utvruje Ministarstvo zaurbanizam, prostorno ureenje i zatituokoline Bosansko-podrinjskog kantona

Broj 6 strana 709

Gorade (u daljem tekstu: Ministarstvo).

lan 2.

Ministarstvo na osnovu prethod-no pribavljenog miljenja nadlenog or-gana jedinice lokalne samouprave utvr-uje preduvjete za odobravanje planira-ne promjene u prostoru u sluajevima:

a. izgradnje graevina, obavlja-nja djelatnosti i izvoenja za-hvata koji moguu znatnoj mj-eri uticati na okoli, zdravlje

ljudi u Bosanskopodrinjsk-om kantonu Gorade (u dalj-em tekstu: Kanton) i ire;

b. izgradnje graevina i izvoe-nje zahvata na podrujima zakoje se radi prostorni plan po-druja posebnih obiljeja Ka-ntona;

c. izgradnje graevina i izvoe-nja zahvata koji su od poseb-nog interesa za Kanton.

lan 3.

Graevine i zahvati u prostoru izlana 2. alinejaa. ove Uredbe su oni obje-kti ija namjena moe imati znaajan ut-icaj na okolinu, odnosno koji podlijeuizdavanju okolinske dozvole u skladu sapropisima iz oblasti zatite okoline.

lan 4.

Izgradnja graevina i izvoenjezahvata iz lana 2. alineja b. Uredbe, napodrujima za koje se radi prostorni pl-an podruja posebnih obiljeja Kantonautvruju se za:

- podruja od graditeljskog, prior-dnog i kulturno-istorijskog zna-aja;

Documents

Cjelovit Razvojni Program Za Rad u Predškolskim Ustanovama BPK A