VLADA REPUBLIKE HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Vlada), zastupana po dr. sc. Radovanu Fuchsu, ministru znanosti, obrazovanja i porta

i SINDIKAT HRVATSKIH UITELJA, zastupan po Zvonimiru Laktaiu, predsjedniku SINDIKAT ZAPOSLENIKA U HRVATSKOM KOLSTVU PREPOROD, zastupan po eljku Stipiu, predsjedniku (u daljnjem tekstu: Sindikati) zakljuili su dana 29. travnja 2011. godine u Zagrebu

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOKOLSKIM USTANOVAMA

I. OPE ODREDBE

lanak 1. Strane Kolektivnog ugovora

(1) Ovaj Ugovor zakljuuju Vlada Republike Hrvatske i sindikati potpisnici. (2) Ovaj Ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje naknadno pristupe Kolektivnom ugovoru. (3) Strane koje su zakljuile ovaj Ugovor moraju se brinuti za izvrenje i potivanje odredbi ovog Ugovora. (4) Ovaj Ugovor obvezuje i primjenjuje se u ustanovama u kojima se obavlja osnovnokolska djelatnost (u daljnjem tekstu: kola), pri emu financijska sredstva za ugovorena prava i obveze osigurava Dravni proraun Republike Hrvatske, odnosno proraun jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, na nain utvren Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN br. 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10. ispr.).

lanak 2. Naela primjene Kolektivnog ugovora

(1) Ugovorne strane suglasne su zalagati se i rukovoditi: - naelom primjene u dobroj vjeri, - naelom promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja, - naelom mirnog rjeavanja sporova.

(2) Polazei od konvencije 87. i 98. Meunarodne organizacije rada, potpisnici su suglasni da e uvaavati opedrutvenu vanost sindikata i sindikalnog rada zbog:

- vee vjerodostojnosti socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja; - veeg stupnja drutvene stabilnosti, odgovornosti i kompetentnosti socijalnih partnera; - razvijanja naela uzajamnosti i odgovornosti zaposlenika za unapreenje prava iz radnog

odnosa; - veeg ukljuivanja svih zaposlenika u odluivanje o uvjetima svoga rada i ivota i - jaanja demokratske kulture i svijesti o zajednikoj odgovornosti za ope dobro.

(3) Radi poticanja i zatite slobodnog i neometanog sindikalnog organiziranja i djelovanja, potpisnici e se zajedniki zauzimati za ostvarivanje povoljnog normativnog okvira u skladu s meunarodnim standardima i komparativnim iskustvima.

2

lanak 3. Sadraj Ugovora

(1) Ovim Ugovorom utvruju se prava i obveze potpisnika ovog Ugovora. (2) Ovim Ugovorom utvruju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika kola. (3) Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili opim aktom pojedina pitanja za zaposlenika povoljnije rijeena.

lanak 4. Vremensko vaenje i otkaz Ugovora

(1) Ovaj Ugovor sklapa se na odreeno vrijeme do 30. travnja 2015.godine. (2) Ovaj Ugovor mogu otkazati obje strane u sluaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti, s otkaznim rokom od 3 mjeseca. (3) Prije otkazivanja ovog Ugovora, strana koja ga otkazuje, obvezna je drugoj strani predloiti izmjene i dopune ovog Ugovora. (4) Postupak sklapanja novog ugovora poet e pisanim zahtjevom za poetak pregovora jedne od strana ovog Ugovora najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je ovaj Ugovor sklopljen.

lanak 5. Pravno vaenje

Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj Ugovor, u njemu sadrana pravna pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj, prava, obveze te prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novog kolektivnog ugovora kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.

lanak 6. Izmjene ili dopune Ugovora

(1) Svaka ugovorna strana moe predloiti izmjene i dopune ovog Ugovora. (2) Ugovorna strana, koja eli izmjenu ili dopunu ovog Ugovora, mora drugoj strani podnijeti obrazloeni zahtjev u pisanom obliku. (3) Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Ugovora mora se pisano oitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloenoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. (4) Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu sa stavkom 3. ovog lanka, smatrat e se da su ispunjeni uvjeti za trajk uz prethodno provoenje postupka mirenja. (5) Ovlatenje za podnoenje prijedloga za izmjenu i dopunu ovog Ugovora u ime Vlade Republike Hrvatske ima ministar nadlean za obrazovanje, a u ime sindikata predsjednik veinskog sindikata u sustavu koji pokriva ovaj Ugovor.

lanak 7. Objava Ugovora

Vlada Republike Hrvatske obvezuje se ovaj Ugovor uputiti na objavu u Narodne novine, najkasnije 7 dana od dana potpisivanja ovog Ugovora.

lanak 8.

Traenje miljenja sindikata Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) obvezuju se, prije izrade nacrta i prijedloga zakona i drugih propisa i akata koji utjeu na radno-pravni, socijalni, profesionalni i materijalni poloaj zaposlenika u koli i djelatnosti, zatraiti prijedloge i miljenje najmanje veinskog sindikata, koji je potpisnik ovog Ugovora.

3

II. RADNA MJESTA SLUBENIKA I NAMJETENIKA

lanak 9. U koli rade: - ravnatelji, - uitelji , - struni suradnici, - odgajatelji u uenikom domu/koli, - tajnici, - voditelji raunovodstva, - raunovodstveni ili administrativni referenti, pomoni slubenici, - ekonomi, - medicinske sestre-zdravstveni tehniari u ustanovi za djecu s tekoama u razvoju, - fizioterapeuti, - suradnici u odgoju u uenikom domu/koli-noni pazitelji, - kuharice, - spremaice, - domari kuni majstori loai vozai-portiri, - suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu, - ostali zaposlenici.

lanak 10.

(1) Danom potpisivanja ovog Ugovora koeficijenti sloenosti poslova slubenika i namjetenika u osnovnokolskim ustanovama i odgovarajua postotna uveanja ne mogu biti manja od koeficijenta sloenosti poslova slubenika i namjetenika u osnovnokolskim ustanovama i odgovarajuih do sada pripadajuih svih postotnih uveanja, iz pravnih izvora koji su bili na snazi na dan potpisivanja ovog Ugovora. (2) Koeficijent sloenosti poslova medicinske sestre na odgovarajui se nain primjenjuje na fizioterapeuta u koli.

lanak 11.

(1) Pravo na postotno uveanje vrijednosti koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta imaju svi zaposlenici ovisno o ukupnom broju godina radnog staa ostvarenog u sustavu odgoja i obrazovanja, te u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja i to:

- od 20 do 29 godina radnog staa za 4 %

- od 30 do 34 godine radnog staa za 8 %

- od 35 i vie godina radnog staa za 10% .

(2) Ukoliko uitelj iz stavka 1. alineje 2. i 3. ovog lanka koristi pravo na manje tjedne obveze neposrednog odgojno-obrazovnog rada utvrene odredbama lanka 76. i 82. ovog Ugovora, postotno poveanje koeficijenta sloenosti poslova iz prethodnog stavka ovog lanka iznosi 4%. (3) Uitelj iz stavka 2. ovog lanka duan je izjasniti se o tome hoe li koristiti pravo na manje tjedne obveze neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s uenicima. (4) O koritenju prava iz stavka 2. ovog lanka uitelj je duan dati pisanu izjavu poslodavcu najkasnije do 30. lipnja u godini u kojoj stjee to pravo, odnosno pri sklapanju novog ugovora o radu. (5) Pisana izjava postaje sastavni dio ugovora o radu. (6) Ugovorne strane se obvezuju da e se pregovori o izmjenama prava iz ovog lanka, nastaviti najkasnije 12 mjeseci nakon potpisivanja ovog Ugovora.

4

OSTALI ZAPOSLENICI U KOLI

lanak 12. Tajnik kole

(1) kola ima jednog tajnika. (2) kola koja ima vie od 150 uenika ima jednog tajnika u punom radnom vremenu.

lanak 13. Voditelj raunovodstva

(1) kola ima jednog voditelja raunovodstva. (2) kola koja ima vie od 150 uenika ima jednog voditelja raunovodstva u punom radnom vremenu.

lanak 14. Raunovodstveni ili administrativni referent

(1) Radno mjesto raunovodstvenog ili administrativnog referenta ustrojava se u koli s vie od 800 uenika u punom radnom vremenu. (2) Raunovodstveni i administrativni referent obavlja poslove utvrene Statutom kole.

lanak 15. Domar loa - kuni majstor voza

(1) Domar/loa/kuni majstor obavlja poslove tehnikog odravanja zgrada i okolia, namjetaja, instalacija te rukovanja klasinim ili centralnim grijanjem za najvie 3.000 m2 ukupne povrine zatvorenog prostora kole. (2) Pravo na drugog zaposlenika iz stavka 1. ovog lanka kola, uz suglasnost Ministarstva, ostvaruje ako ima vie od 3.000 m2 unutarnjeg prostora, podrune razredne odjele, posebne kotlovnice. (3) Ostale poslove domara-loaa i dostavljaa moe obavljati uz svoj posao jedan od zaposlenika iz lanka 17. ovog Ugovora. (4) U koli koja posjeduje vlastito vozilo, koje se koristi za prijevoz uenika, poslove vozaa obavlja voza ili zaposlenik iz stavka 1. ovog lanka, s tim da mu se normativ poslova umanji za polovicu. (5) U koli za uenike s veim tekoama u razvoju, iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, povrina zatvorenog prostora kole iznosi 2.000 m2 povrine.

lanak 16. Kuharica

(1) Kuharica obavlja poslove pripreme kuhanja obroka i to najmanje 70 objeda/ruaka u obliku toplog obroka, odnosno najmanje 270 mlijenih obroka/uine u obliku hladnog obroka dnevno. (2) Na svakih dodatnih 70 objeda, odnosno 270 mlijenih obroka dnevno, utvruje se novi izvritelj.

lanak 17. Spremaica

(1) Spremaica obavlja poslove odravanja i ienja kolskog prostora i opreme prema normativu koji se utvruje na temelju 600 m2 zatvorene povrine kole. (2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovog lanka u koli u kojoj se za grijanje koriste pojedinane pei na kruta goriva ili loivo ulje, te u koli za uenike s veim tekoama u razvoju, normativ se utvruje na temelju 400 m2 zatvorene povrine kole.

5

lanak 18. Poslovi zaposlenika na ostalim radnim mjestima iz lanka 9. ovog Ugovora obavljaju se sukladno opim aktima kole i drugim propisima. III. PLAE I NAKNADE OSNOVNA PLAA I UVEANJE PLAE

lanak 19. Osnovna plaa

(1) Plau zaposlenika ine osnovna plaa i dodaci na osnovnu plau. (2) Osnovnu plau zaposlenika ine umnoak koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik rasporeen i osnovice za izraun plae, uvean za 0,5% za svaku navrenu godinu radnog staa. (3) Dodaci na osnovnu plau su dodaci za uspjenost na radu (stimulacija), dodaci za posebne uvjete rada, poloajni dodaci i uveanja plae. (4) Plaa se isplauje jednom mjeseno za prethodni mjesec najkasnije do 15. u mjesecu. (5) Zaposlenici imaju pravo izabrati banku preko koje e se isplaivati plaa. (6) Poslodavac je duan na zahtjev zaposlenika vriti obraun i uplatu obustava odnosno ustegnua iz plae (kredita, uzdravanja, sindikalne lanarine, osiguranja i sl.).

lanak 20. Sporazum o dodacima na plau

Ugovorne strane zajedniki utvruju da Dodatak Sporazumu o osnovici za plae u javnim slubama od 13. svibnja 2009. godine te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plau u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. godine sadrajno predstavljaju sastavni dio ovog Ugovora i vaei su dokumenti koji se primjenjuju na nain i u rokovima odreenim tim istim dokumentima.

lanak 21. Odsutnost tajnosti plaa

(1) U javnim slubama nema tajnosti plaa. (2) Javnost plaa osigurava se dostupnou podataka o plaama svih zaposlenika ustanove, svim zaposlenicima ustanove i javnosti, te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika. (3) Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjeseno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaa, s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog zaposlenika. (4) Struktura odbitaka, odnosno ustegnua iz plae zaposlenika ne moe biti predmet javne objave, te je dunost sindikalnog povjerenika uvati tajnost tih podataka.

lanak 22. Uveanje plae

(1) Osnovna plaa zaposlenika uveat e se: - za rad nou 40% - za prekovremeni rad 50% - za rad subotom 25% - za rad nedjeljom 35% - za smjenski rad 10% - za dvokratni rad 10%

6

(2) Osnovna plaa zaposlenika uveat e se za 8 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15 % ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti. (3) Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrenom radnom vremenu poslodavca koji zaposlenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena) i poslijepodnevnom dijelu dana (druga smjena) tijekom radnog tjedna. (4) Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenino obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca. (5) Rad u smjeni je i rad zaposlenika koji naizmjenino ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni. (6) Kod odreivanja u kojoj smjeni zaposlenik radi, a ukoliko ne radi tono u okvirima smjena kako su odreene u stavku 3. ovog lanka ili u radu prelazi iz vremena prijepodnevne u poslijepodnevnu smjenu, smjena e se odrediti prema onoj smjeni u kojoj je zaposlenik proveo preteiti dio radnog vremena, raunajui samo radno vrijeme provedeno u koli odreenog dana. (7) Naknada za rad u smjenama iz stavka 3., 4. i 5. ovog lanka isplauje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni i to kao postotno uveanje dnevne zarade toga dana. (8) Noni rad je u pravilu rad zaposlenika u vremenu izmeu 22 sata naveer i 6 sati ujutro idueg dana. (9) Dvokratni rad je rad zaposlenika koji poslove obavlja tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom duljim od 60 minuta. (10) Osnovom za ostvarivanje prava na uveanje plae za dvokratni rad ne smatra se sudjelovanje u radu uiteljskih i razrednih vijea, sjednica strunih aktiva, odravanje roditeljskih sastanaka i informativnih razgovora s roditeljima. (11) Uveanje plae za dvokratni rad iz stavka 9. i 10. ovog lanka isplauje se kao postotno uveanje dnevne zarade za radni dan u kojem je zaposlenik radio dvokratno. (12) Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrenih zakonom i rad na dan Uskrsa, zaposlenik ima pravo na plau uveanu za 150%. (13) Dodaci iz ovog lanka meusobno se ne iskljuuju, osim kumuliranja uveanja plae s osnova dvokratnog rada i smjenskog rada u istom danu. POSEBNI UVJETI RADA

lanak 23.

Posebni uvjeti rada (1) Posebni uvjeti rada su: - rad uitelja u kombiniranom razrednom odjelu od I.-IV. razreda, - rad uitelja u kombiniranom razrednom odjelu od V.-VIII. razreda, - rad uitelja u kombiniranom razrednom odjelu s uenicima s lakim tekoama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu, - rad uitelja i strunih suradnika s uenicima s tekoama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu, - rad uitelja s uenicima s tekoama u razvoju po prilagoenom nastavnom programu, - rad uitelja i strunog suradnika s uenicima koji su iz zdravstvenih ili drugih razloga smjeteni u ustanove zdravstva ili ustanove socijalne skrbi, a kojima je organizirana nastava prema redovitim ili posebnim uvjetima, - rad svih zaposlenika u koli za koju je utvren status kole s oteanim uvjetima rada. (2) Za posebne uvjete rada utvruje se dodatak na plau.

7

lanak 24. Dodatak na plau za rad u posebnim uvjetima

(1) Za rad u posebnim uvjetima osnovna se plaa uveava: 1. uitelju u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda tijekom nastavne godine 10 %, 2. uitelju u kombiniranom odjelu razredne nastave s 3 razreda tijekom nastavne godine 15 %, 3. uitelju u kombiniranom odjelu razredne i predmetne nastave s 4 i vie razreda i sve

kombinacije predmetne nastave tijekom nastavne godine 20 %, 4. uitelju u kombiniranom razrednom odjelu s uenicima s lakim

tekoama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu 5%, 5. uitelju i strunom suradniku koji radi s uenicima s veim tekoama u razvoju po

posebnom nastavnom planu i programu, temeljem ukupne koliine tjednog radnog vremena provedenog u tom radu 12 %,

6. svim zaposlenicima kole s oteanim uvjetima rada 20 %, 7. uitelju koji radi s uenicima po prilagoenom programu i to za svaki prilagoen

program po odranom nastavnom satu 7 %, 8. uitelju/strunom suradniku koji radi u razrednom ili predmetnom odjelu

redovne kole pri zdravstveno-rehabilitacijskoj ustanovi, tijekom nastavne godine, temeljem ukupne koliine tjednog radnog vremena provedenog u tom radu 15%.

(2) Ako zaposlenik ostvaruje pravo naknade osnovne plae po vie toaka utvrenih u stavku 1. ovog lanka isplauju mu se dvije najpovoljnije naknade. (3) Ukoliko je drugim propisom ureeno pravo iz odredbe stavka 1. toke 6. ovog lanka zaposleniku se isplauje povoljnija naknada.

lanak 25. Osnovne kole kojima je utvren status kole s oteanim uvjetima rada i u kojima zaposlenici ostvaruju pravo na postotno uveanje plae sukladno odredbama lanka 23. i lanka 24. stavka 1. toke 6. ovog Ugovora, su: ZAGREBAKA UPANIJA O Milana Langa Bregana

1. P Nori Selo 2. P Novo Selo 3. O Kravarsko 4. O Pokupsko

O Rude 5. P Manja Vas

SISAKO-MOSLAVAKA UPANIJA

6. O Dvor Dvor 7. P Rujevac 8. O Gvozd Gvozd

O Jasenovac Jasenovac 9. P Puska

O Sunja Sunja 10. P Letina

KARLOVAKA UPANIJA O Ivana Gorana Kovaia

8

11. P Grabrk O Ivane Brli Maurani Ogulin

12. P Drenica O Slave Rakaj Ozalj

13. P Lovi Prekriki 14. P Vivodina 15. O Cetingrad

O Plaki Plaki 16. P Saborsko

O akanje akanje 17. P Radatovii 18. P Kat

VARADINSKA UPANIJA

19. O Andrije Kaia Mioia Donja Voa 20. P Gornja Voa 21. O Ivana Rangera Kamenica 22. P arovnica

PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA O Frane Petria Cres

23. P Valun 24. P Martinica

O Maria Martinolia Mali Loinj 25. P Punta Kria 26. P Unije 27. P Susak 28. P Ilovik 29. O Brod na Kupi 30. O abar abar

LIKO-SENJSKA UPANIJA

31. O Donji Lapac Donji Lapac O Zrinskih i Frankopana Otoac

32. P Kuterevo 33. P Lipovlje 34. P Vrhovine

O S.S.Kranjevia Senj 35. P Krasno 36. P Vratnik 37. P Jablanac 38. P Krivi put

O Luke Perkovia Brinje 39. P Kripolje

9

40. P Kri Kamenica 41. P Jezerane 42. P Stajnica 43. P Lipice 44. P Letinac 45. O An Frankopan G. Kosinj 46. P Rudinka 47. P Vukeli Selo 48. P Lipovo polje 49. P Kr Gradina

O Antuna Gustava Matoa Novalja 50. P Lun 51. O Mile Paviia Lovinac 52. O Kralja Tomislava Udbina 53. P Podlapaa

O Plitvika Jezera Plitvika Jezera 54. P Vaganac 55. P Smoljanac

O Korenica Korenica 56. P Liko Petrovo Selo

O Ante Starevia Klanac 57. P Kalinovaa

VIROVITIKO-PODRAVSKA UPANIJA

58. O Voin Voin 59. P Hum 60. P eralije

O Petra Preradovia Pitomaa 61. P Krinica

POEKO-SLAVONSKA UPANIJA O Stjepana Radia aglin

62. P Sovski Dol ZADARSKA UPANIJA

63. O Nikole Tesle Graac 64. P Srb

O Jurja Dalmatinca Pag 65. P Vlaii 66. P Dinjika 67. P Povljana

O Zadarski otoci Zadar 68. P Olib 69. P Silba

10

70. P Ist 71. P Veli I

O Starigrad Starigrad Paklenica 72. P Kruica 73. O Petra Lorinija Sali 74. P Boava 75. O Vladimira Nazora Neviane

O Pakotane Pakotane 76. P Vrgada 77. O Ivana Gorana Kovaia Liane Ostrovike 78. O Petra Zorania Stankovci 79. P Banjevci 80. P Crljenik 81. P Radainovci 81.a O Valentin Klarin Preko 81.b P Ugljan 81.c P Lukoran 81.d P Sutomiica 81.e P Poljana 81.f P Kali 81.g P Kukljica

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA

82. O Drenje 83. P Kuanci 84. P Braevci 85. P Pridvorje 86. P Slatinik Donji 87. P Mandievac 88. P Paljevina 89. O S.S.Kranjevia Levanjska Varo

IBENSKO-KNINSKA UPANIJA

90. O Kistanje 91. O Jakova Gotovca Unei 92. P Mirlovi Zagora

SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA

92.a O Gornja Poljica Srijane 93. P Dolac Donji 94. O Stjepana Radia Tijarica

O Vrgorac Vrgorac 95. P Mijaca

O Ivana Gorana Kovaia Cista Velika

11

96. P Dobranje 97. O Arano Arano 98. P Svib 99. P Svibi

O Ivan Leko Proloac 100. P Riice 101. O Ante Anelinovia Suuraj 102. P Bogomolje 103. O Zagvozd Zagvozd 104. P Dobrine 105. P Krstatice 106. P Rastovac 107. P Slivno 108. P Vrdoljaci 109. O Studenci Studenci 109.a O Braa Radi, Vrba 109.b P Crivac 109.c P Ramljane 109.d P Ogorje Donje 109.e O Primorski Dolac, Primorski Dolac

DUBROVAKO-NERETVANSKA UPANIJA

110. O Brae Glumac Lastovo O Ston Ston

111. P Ponikve 112. P Hodilje 113. O Janjina Janjina 114. P Putnikovii 115. P uljana 116. O Kuna Kuna 117. P Potomje 118. P Oskoruno

O Slano Slano 119. P ipanska Luka 120. P Suura

O Antuna Masle Oraac 121. P Lopud 122. O Trpanj Trpanj 123. O Ostri-Dubrave Otri-Seoci 124. O Mljet Babino Polje 125. P Goveari 126. O Primorje Smokovlje 127. P Topolo

12

ISTARSKA UPANIJA O V. Gralja Buzet

128. P Lanie 129. O M. orga-Oprtalj Popis zavren brojkom 129

ZATITA ZAPOSLENIKA

lanak 26. Zatita zaposlenika

(1) U sluaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika doe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrene rjeenjem nadlenog tijela i jednog od sljedeih uvjeta: - starosti 5 godina pred starosnu mirovinu ili - profesionalnog oboljenja ili - povrede na radu, poslodavac je duan zaposleniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plae koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti. (2) Povoljnija norma se utvruje prema postotku utvrenom rjeenjem nadlenog tijela na nain da se za nastavno osoblje, polovina (1/2) utvrenog smanjenja odnosi na neposredan rad, a druga polovina (1/2) utvrenog smanjenja na ostala zaduenja u okviru 40-satnog radnog tjedna. Za nenastavno osoblje cjelokupan postotak utvrenog smanjenja radne sposobnosti odnosi se na strukturu poslova u okviru 40-satnog radnog tjedna. (3) Povoljniju normu iz stavka 2. ovog lanka rjeenjem utvruje (osigurava) poslodavac.

OSTALA MATERIJALNA PRAVA

lanak 27. Regres

(1) Zaposleniku pripada pravo na regres za koritenje godinjeg odmora. (2) O visini regresa Vlada RH i sindikati javnih slubi pregovarat e svake godine u postupku donoenja Prijedloga Dravnog prorauna, a ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora izmeu Vlade i sindikata. (3) Regres se isplauje jednokratno najvie jednom godinje najkasnije do kraja lipnja tekue godine, a zaposlenicima koji se kasnije zaposle, ili zbog duljeg bolovanja, rodiljinog dopusta i sl. nisu u to vrijeme na poslu, regres se isplauje najkasnije 7 dana prije poetka koritenja godinjeg odmora. (4) Pravo na regres ima svaki zaposlenik koji u tekuoj godini koristi makar i razmjerni dio godinjeg odmora.

lanak 28. Boinica

(1) Zaposlenicima pripada pravo na isplatu godinje nagrade za boine blagdane u jednakom iznosu (boinica). (2) O visini boinice Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih slubi pregovarat e svake godine u postupku donoenja Prijedloga Dravnog prorauna, a ako se dogovor ne postigne, osnovica za boinicu iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata boinice u visini koja proizlazi temeljem ugovora izmeu Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

13

lanak 29. Dar u prigodi dana Svetog Nikole

(1) Svakom zaposleniku roditelju djeteta mlaeg od 15 godina i onog koje je navrilo 15 godina u tekuoj godini u kojoj se isplauje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Svetog Nikole. (2) O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih slubi pregovarat e svake godine u postupku donoenja Prijedloga Dravnog prorauna, a ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora izmeu Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

lanak 30. Dnevnica i naknada trokova putovanja

(1) Kada je zaposlenik upuen na slubeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada prijevoznih trokova, trokova kotizacije, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog rauna za spavanje. (2) Za vrijeme provedeno na slubenom putu u trajanju: - od 8 do 12 sati isplauje se 50% iznosa pune dnevnice, - due od 12 sati isplauje se puna dnevnica. - ukoliko je zaposleniku osiguran odgovarajui smjetaj i dnevna prehrana, iznos dnevnice moe se umanjiti za 70%. (3) Visina dnevnice isplauje se u visini kako je to ureeno za dravna tijela. (4) Ako je zaposlenik upuen na slubeno putovanje s uenicima kole koje traje najmanje 8 sati ili ako provodi izvanuioninu nastavu sukladno propisanom nastavnom planu i programu u mjestu izvan sjedita kole, bez obzira na osiguranu prehranu i smjetaj, isplauje mu se iznos pune dnevnice. (5) Zaposlenik ima pravo povrata izvanrednih i nepredvienih trokova nastalih viom silom (telefaks, telefon, PTT trokovi, taksi i sl.), koji su u vezi s obavljanjem poslova realizacije putovanja. (6) Ukoliko to zaposlenik zatrai, kola je duna isplatiti predujam prije polaska na slubeno putovanje.

lanak 31. Naknada za troak prijevoza

(1) Zaposlenik ima pravo na naknadu trokova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom. (2) Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omoguava zaposleniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu trokova prijevoza koja se utvruje u visini cijene mjesene karte javnog prijevoza najblieg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. (3) U sluaju da postoji mogunost kupnje godinje karte, zaposlenik ima pravo na godinju kartu ako mu je to povoljnije ili na 1/11 cijene godinje karte koja se isplauje svakog mjeseca u godini. (4) Ukoliko nema mogunosti kupnje godinje ve samo mjesene karte, zaposlenik koji stanuje vie od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesenu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu trokova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesene karte. (5) Zaposlenik koji ima manje od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili do stanice meumjesnog prijevoza nema pravo na naknadu trokova mjesnog prijevoza. (6) Ukoliko zaposlenik zbog obavljanja poslova iz svojeg ugovora o radu, strunog usavravanja ili slinog mora putovati do matine ili druge kole koja je udaljena vie od 1 kilometra od mjesta stanovanja trebaju mu se nadoknaditi stvarni trokovi koje je imao, vodei rauna o

14

racionalnosti troka prijevoza. Ti trokovi, ukoliko nema organiziranog mjesnog ili meumjesnog prijevoza, trebaju se utvrditi prema visini karte mjesnog ili meumjesnog prijevoza za istu udaljenost na tom podruju. (7) Zaposlenik kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbom stavka 4. ovog lanka. (8) Zaposlenik ima pravo na naknadu trokova prijevoza na posao i s posla meumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesene, odnosno pojedinane karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada. (9) U sluaju udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada veoj od 100 km, naknada trokova prijevoza na posao i s posla meumjesnim javnim prijevozom, utvruje se posebnom odlukom Ministarstva. (10) U mjestu u kojem je javni prijevoz organiziran na nain da se mjesenom ili godinjom kartom pokrivaju mjesni i meumjesni javni prijevoz (tzv. prijevozne zone), zaposlenik koji koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo iz stavka 4. ovog lanka. (11) Ako zaposlenik mora sa stanice meumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvruju se u visini trokova mjesnog i meumjesnog javnog prijevoza. (12) Trokovi mjesnog prijevoza zaposlenika do najblie stanice meumjesnog prijevoza utvruju se u skladu s odredbom stavka 4. ili 5. ovog lanka, ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od stanice meumjesnog prijevoza. (13) Ako postoji vie mogunosti koritenja javnog prijevoza, o povoljnosti odluuje poslodavac uzimajui u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za zaposlenika, uvaavajui racionalnost trokova. (14) Ako ne postoji meumjesni javni prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla zaposlenik ima pravo na naknadu trokova prijevoza koja se utvruje u visini cijene karte javnog prijevoza za istu udaljenost na tom podruju uveanu za 10 %. (15) Naknada trokova prijevoza isplauje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idui mjesec. (16) Iznimno od 1. do 14. stavka ovog lanka, naknada trokova mjesnog i meumjesnog prijevoza na posao i s posla ne isplauje se u sluaju godinjeg odmora, porodnog dopusta i bolovanja dueg od 42 dana. (17) Zbog koritenja godinjeg odmora zaposleniku se naknada trokova prijevoza nee isplatiti za onaj mjesec u kojem koristi najvei dio godinjeg odmora. (18) Pravo na naknadu trokova prijevoza na posao i odlazak s posla ima pod jednakim uvjetima iz ovog lanka i onaj zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz nego osobni automobil i sl.. (19) Pravo na trokove prijevoza nema onaj zaposlenik koji ostvaruje pravo na besplatan prijevoz.

lanak 32. Naknada za koritenje osobnog automobila

Ako je zaposleniku odobreno koritenje privatnog automobila u slubene svrhe, nadoknadit e mu se trokovi u visini neoporezivog iznosa prema poreznim pravilima.

lanak 33. Terenski dodatak

(1) Za vrijeme rada izvan mjesta rada utvrenog ugovorom o radu i izvan mjesta stalnog boravka zaposlenik ima pravo na terenski dodatak utvren u visini koja mu pokriva poveane trokove ivota zbog boravka na terenu. (2) Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smjetaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu. (3) Puni iznos terenskog dodatka isplauje se na nain kako je to utvreno za dravna tijela.

15

(4) Terenski dodatak isplauje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idui mjesec. (5) Terenski dodatak isplauje se i za dane tjednog odmora, blagdana i neradnih dana propisanih zakonom uz uvjet da zaposlenik stvarno u to vrijeme boravi na terenu. (6) Dnevnica i terenski dodatak meusobno se iskljuuju.

lanak 34. Naknada za odvojeni ivot

(1) Zaposleniku pripada naknada za odvojeni ivot od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, razliitog od prebivalita njegove obitelji, ivi odvojeno od obitelji. (2) Pravo iz stavka 1. ovog lanka nema zaposlenik koji ivi odvojeno od obitelji:

- ako radi u mjestu rada razliitom od mjesta prebivalita njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva,

- ako je putem javnog natjeaja primljen u radni odnos u mjesto rada razliito od mjesta prebivalita njegove obitelji,

- ako radi u mjestu razliitom od mjesta prebivalita njegove obitelji temeljem obveze preuzete ugovorom o kolovanju,

- ako njegova obitelj odseli u drugo mjesto, - ako u mjesecu nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.

(3) Naknada za odvojeni ivot se isplauje za pokrie poveanih trokova ivota nastalih zbog odvojenosti od obitelji, odnosno rada i mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivalita. (4) Ako je zaposleniku osiguran odgovarajui smjetaj ili cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit e se 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajui smjetaj i prehrana, visina naknade umanjit e se 50%. (5) Naknada za odvojeni ivot i terenski dodatak meusobno se iskljuuju. (6) Naknada za odvojeni ivot isplauje se u visini kako je utvreno za dravna tijela.

lanak 35. Bolovanje i naknada u sluaju bolovanja

(1) Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana pripada mu naknada plae u visini 85 % od njegove plae ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je zapoeo bolovanje. (2) Zaposleniku koji je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu pripada naknada u 100 % iznosu njegove plae ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je zapoeo bolovanje.

lanak 36. Osiguranje zaposlenika u koli

Poslodavac je duan osigurati zaposlenike od posljedica nesretnog sluaja za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

lanak 37. Jubilarna nagrada

(1) Zaposleniku se isplauje jubilarna nagrada za neprekinuti rad u javnim slubama ukoliko navri:

- 5 godina u visini 1 osnovice iz stavka 2. ovog lanka, - 10 godina u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovog lanka, - 15 godina u visini 1,50 osnovice iz stavka 2. ovog lanka, - 20 godina u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovog lanka, - 25 godina u visini 2 osnovice iz stavka 2. ovog lanka,

16

- 30 godina u visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovog lanka, - 35 godina u visini 3 osnovice iz stavka 2. ovog lanka, - 40 godina u visini 4 osnovice iz stavka 2. ovog lanka, - 45 godina - u visini 5 osnovica iz stavka 2. ovog lanka.

(2) O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih slubi pregovarat e svake godine u postupku donoenja Prijedloga Dravnog prorauna, a ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto. (3) Jubilarna nagrada isplauje se sljedeeg mjeseca nakon to zaposlenik ostvari pravo na jubilarnu nagradu.

lanak 38.

Stambeno zbrinjavanje Ugovorne strane su sporazumne da e sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih prava i obveza, razraditi mogunosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba zaposlenika u kolama.

IV. RADNO VRIJEME

lanak 39. Radno vrijeme

(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. (2) Tjedno radno vrijeme rasporeeno je na pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka, osim za rad u nepunom radnom vremenu, u kojem sluaju tjedno radno vrijeme moe biti rasporeeno na manje od pet radnih dana.

lanak 40. Stanka

(1) Odmor u toku rada (stanka) svakodnevno traje 30 minuta. (2) Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog lanka ubraja se u radno vrijeme i ne moe se odrediti u prva tri sata nakon poetka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije zavretka radnog vremena, odnosno za uitelja tijekom neposrednog odgojno-obrazovnog rada. (3) Ako priroda posla ne omoguuje stanku tijekom rada, poslodavac e zaposleniku omoguiti da radi dnevno toliko krae, ili mu to vrijeme preraspodijeliti i omoguiti da ga koristi kao slobodne dane. (4) Odmor iz stavka 1. ovog lanka uitelj e u pravilu koristiti kao slobodne dane tijekom odmora uenika (za vrijeme zimskog ili proljetnog odmora).

lanak 41. Tjedni odmor

(1) Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. (2) Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja. (3) Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se koritenje tjednog odmora tijekom sljedeeg tjedna. (4) Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne moe koristiti na nain iz stavka 3. ovog lanka, zaposlenik e ga koristiti naknadno prema odluci poslodavca ali ne u razdoblju duem od 14 dana od dana rada na dan tjednog odmora.

17

lanak 42. Rad u nepunom radnom vremenu

(1) Zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu ostvaruju ista prava kao i zaposlenici koji rade u punom radnom vremenu u odreivanju prava na stanku, dnevni, tjedni i godinji odmor. (2) Zaposlenik koji radi u nepunom radnom vremenu ostvaruje pravo na plau, mirovinski sta, naknadu za vrijeme bolovanja i naknadu za godinji odmor razmjerno radnom vremenu na koje je zasnovao radni odnos. (3) Pri redovitom otkazu ugovora o radu radnik koji radi u nepunom radnom vremenu ostvaruje pravo na otkazni rok i otpremninu kao i zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu. (4) Prigodom donoenja odluke o rasporedu godinjeg odmora za zaposlenika iz stavka 1. ovog lanka koji ima ugovore o radu u dvije ili vie kola, kole moraju uskladiti rjeenja o koritenju godinjeg odmora za zaposlenog na nain da ga zaposlenik koristi istovremeno u svakoj koli, a ukoliko kole ne postignu sporazum o istodobnom koritenju godinjeg odmora, kole su dune omoguiti koritenje godinjeg odmora prema zahtjevu zaposlenika. (5) Za zaposlenika iz stavka 1. ovog lanka koji radi u dvije ili vie kola, poslodavci tih kola moraju uskladiti rjeenja o tjednim zaduenjima i raspored sati na nain da zaposlenik moe na vrijeme obaviti poslove za koje je zaduen. (6) Naknadu za bolovanje zaposlenika koji ima ugovor o radu s nepunim radnim vremenom u dvije ili vie kola obraunava i isplauje svaka kola, razmjerno radnom vremenu na koje je zaposlenik zasnovao radni odnos. (7) Zaposlenik iz stavka 1. ovog lanka moe izabrati kolu u kojoj ostvaruje pravo na osobni odbitak prigodom obrauna plae, odnosno u koli po izboru zaposlenog. (8) Neoporezive primitke putnih trokova, dnevnica, trokova noenja na slubenom putovanju, terenskog dodatka i ostale neoporezive primitke isplauje kola u kojoj je zaposlenik iz stavka 1. ovog lanka ostvario to pravo.

lanak 43. Prekovremeni rad

(1) Prekovremeni rad je rad dui od punog odnosno nepunog radnog vremena, a moe iznositi najvie do 8 sati tjedno. (2) Poslodavac je duan zaposleniku izdati pisani nalog za prekovremeni rad kojim se utvruje vrijeme njegovog trajanja. (3)Vrijednost prekovremenog nastavnog sata uitelja i strunog suradnika obraunava se na nain da se vrijednost odranog prekovremenog sata sukladno tjednom zaduenju uvea za vrijednost struno-metodike pripreme od 0,5 sati, sve uveano za 50% po osnovi lanka 22. stavka 1. toke 2. ovog Ugovora. (4) Uveanje plae za prekovremeni rad isplauje se mjeseno uz isplatu plae za taj mjesec. (5) Zamjena odsutnih uitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu, uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog lanka smatra se prekovremenim radom. Poslodavac je duan voditi evidenciju zamjena za svakog zaposlenika. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

lanak 44.

Uitelji ugovaraju koliinu tjednoga radnog vremena u skladu s odredbama lanka 76. stavka 1., 2., 3. i 4. te lanka 77., 79. i 80. ovog Ugovora.

lanak 45. (1) Za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove u koli raspisuje se javni natjeaj.

18

(2) Javni natjeaj iz stavka 1. ovog lanka objavljuje se na mrenim stranicama i oglasnim ploama Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i kola. (3)Poslodavac je u obvezi na isti nain i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima natjeaja. (4) Javni natjeaj nije potreban za sklapanje ugovora o radu:

- na odreeno vrijeme krae od 60 dana sukladno zakonu; - kada se zasniva radni odnos s osobom koja se nalazi u evidenciji ureda dravne uprave,

odnosno Gradskog ureda zbog poslovno uvjetovanog otkaza - kao poslovno uvjetovani viak,

- do punog radnog vremena s osobom koja ima zasnovan radni odnos na neodreeno nepuno radno vrijeme. Pravo iz ove alineje primjenjuje se kako u sluaju zasnivanja radnog odnosa kod istog poslodavca, tako i kod drugog poslodavca na podruju iste upanije odnosno Grada Zagreba, te takoer i u sluaju kada bi nakon zasnivanja radnog odnosa do punog radnog vremena za preostali dio bilo potrebno raspisati javni natjeaj,

- ako zaposlenici, u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, ele zamijeniti mjesto rada, a postoji sporazum kolskih ustanova i zaposlenika koji su u radnom odnosu na neodreeno vrijeme ,

- u koli sa zaposlenikom koji nema odgovarajuu vrstu strune spreme za obavljanje poslova, a koli i zaposleniku je ministar rjeenjem utvrdio pravo obavljanja tih poslova,

- te u drugim sluajevima kada to nije potrebno prema zakonu. (5) Kada se u koli ukae potreba za popunjavanjem radnog mjesta, poslodavac je obvezan zaposlenicima te kole, a koji imaju ugovor o radu na neodreeno radno vrijeme i ispunjavaju uvjete tog radnog mjesta, ponuditi prelazak na upranjeno radno mjesto (u matinoj ili podrunoj koli), izmjenom ugovora o radu bez raspisivanja javnog natjeaja.

lanak 46.

(1) U svrhu promicanja suodgovornog socijalnog partnerstva na podruju zapoljavanja i rasporeivanja zaposlenika te racionalnog i uinkovitog rjeavanja vikova i manjkova zaposlenika u kolama, na razini drave djeluje zajedniko Povjerenstvo za vikove i manjkove (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) Ministarstva i veinskog sindikata, koji je potpisnik ovog Ugovora, a na razini upanija ili Grada Zagreba formira se zajedniko upanijsko ili gradsko Povjerenstvo. (2) Zajedniko Povjerenstvo na razini drave sainjavaju dva predstavnika Ministarstva i dva predstavnika veinskog sindikata, koji je potpisnik ovog Ugovora. (3) Zajedniko Povjerenstvo na razini upanije i Grada Zagreba sainjavaju dva predstavnika ureda dravne uprave u upaniji, odnosno Gradskog ureda i dva predstavnika veinskog sindikata potpisnika ovog Ugovora u upaniji, odnosno u Gradu Zagrebu. (4) Zajedniko Povjerenstvo na razini upanije i Grada Zagreba:

- obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika kojima je prestao ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanog otkaza za podruje upanije, odnosno Grada Zagreba,

- obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodreeno nepuno radno vrijeme,

- obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji ele zamijeniti mjesto rada, - predlae dodatna mjerila za iskazivanje vika zaposlenika, te mjere i aktivnosti glede

njihova zbrinjavanja u kolama, - donosi odluke o prednosti pri zapoljavanju zaposlenika iskazanih kao organizacijski

viak za ostvarivanje prava na prednost pri novom zapoljavanju. Kod donoenja odluke o prednosti pri zapoljavanju u koli posebna pozornost obraa se na odredbe Zakona o radu i ovog Ugovora;

19

- upuuje zaposlenike s liste (evidencije), putem obrasca Uputnice, u skladu s njihovom strunom spremom, u kole koje su prijavile potrebu za zaposlenikom;

- brie iz evidencije zaposlenika ako zasnuje radni odnos na neodreeno radno vrijeme koje je jednako ili vee od onoga s kojom je bio prijavljen kao organizacijski viak, odnosno privremeno ga brie iz evidencije ako je zasnovao radni odnos na odreeno radno vrijeme.

lanak 47. (1) Radi racionalnog i uinkovitog rjeavanja vikova i manjkova zaposlenika u kolama ugovorne strane su suglasne da uz propisane uvjete posebnu prednost pri zasnivanju radnog odnosa u koli imaju osobe prema redoslijedu kako slijedi:

- zaposlenik s najmanje 50 godina ivota i 25 godina radnog staa kod istog poslodavca koji je utvren kao organizacijski (poslovno uvjetovani) viak,

- zaposlenik u otkaznom roku zbog poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, - zaposlenik iz lanka 46. stavka 4. podstavka 2., - zaposlenik s manjom koliinom tjednog radnog vremena od prijavljene potrebe, - zaposlenik s najmanje pet godina rada u koli s oteanim uvjetima rada - nezaposleni uitelj ili struni suradnik koji se nalazi na listi (evidenciji) Povjerenstva

(2) kola je obvezna prijaviti prestanak potrebe za zaposlenikom (djelomino ili u cijelosti) koji ima ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a radi uvrtavanja tog zaposlenika na listu (evidenciju) zaposlenika kojima je prestao ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanog otkaza. Listu (evidenciju) zajedno vodi ured dravne uprave i Povjerenstvo. kola je obvezna prijaviti i svaku potrebu za zaposlenikom (djelomino ili u cijelosti) Povjerenstvu pri nadlenom uredu dravne uprave u upaniji odnosno pri Gradskom uredu Grada Zagreba. Prijava se vri na propisanim obrascima. Uz popunjeni propisani obrazac kola je duna dostaviti i presliku otkaza ugovora o radu. (3) Prijave prestanka potreba za zaposlenikom, kao i prijave potreba za zaposlenikom, te prijave zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodreeno nepuno radno vrijeme, kola je obvezna za novu kolsku godinu dostaviti Povjerenstvu najkasnije do 20. lipnja tekue godine ili najkasnije 8 dana nakon to je utvrdila potrebu ili prestanak potrebe za zaposlenikom. (4) kola moe popuniti upranjeno radno mjesto na nain propisan Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli i ovim Ugovorom tek nakon to ju je Povjerenstvo pisano obavijestilo da u evidenciji nema osobe koja ispunjava uvjete potrebne za traeno radno mjesto, odnosno nakon to se kola istom Povjerenstvu pisano oitovala da upueni kandidat u tu kolu ne ispunjava potrebne uvijete propisane zakonom za traeno radno mjesto. (5) upanijsko ili Gradsko Povjerenstvo e predmete koje nije u mogunosti rijeiti uputiti zajednikom Povjerenstvu na razini drave.

lanak 48. Nepuna tjedna norma

(1) Sa zaposlenikom koji ima zasnovan radni odnos u koli s nepunom tjednom normom moe se zasnovati radni odnos u drugoj kolskoj ustanovi do propisane tjedne norme, uputnicom Povjerenstva o prednosti pri zapoljavanju Povjerenstva, a temeljem iskazanih potreba kole. (2) S osobom koja u pogledu stupnja strune spreme ne ispunjava uvjete prema odredbama Zakona, moe se zasnovati radni odnos na odreeno vrijeme, najdulje na pet mjeseci, pod uvjetom da na listi (evidenciji) Povjerenstva nema zaposlenika te vrste, te uz zaprimljenu pisanu suglasnost Povjerenstva.

20

V. ODMORI I DOPUSTI

lanak 49. Godinji odmor

(1) Godinji odmor zaposlenika u pravilu se podudara sa zimskim, proljetnim i ljetnim odmorom uenika. (2) Trajanje godinjeg odmora zaposlenika u koli utvruje se na nain da se na 18 radnih dana dodaju dani godinjeg odmora prema sljedeim kriterijima: a) prema uvjetima rada:

- rad na poslovima s posebnim uvjetima rada 2 dana - rad u smjenama, dvokratni rad, redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima odreenim zakonom 2 dana - za poslove razrednika 1 dan - za rad u vie nastavnih predmeta 1 dan - za rad s uenicima s tekoama 2 dana - za rad u dvije kole 1 dan

b) prema sloenosti poslova: - radna mjesta I. vrste zvanja 4 dana - radna mjesta II. vrste zvanja 3 dana - radna mjesta III. vrste zvanja 2 dana - ostali poslovi 1 dan

c) prema duini radnog staa: - od 5 do 10 godina radnog staa 2 dana - od 10 do 15 godina radnog staa 3 dana - od 15 do 20 godina radnog staa 4 dana - od 20 do 25 godina radnog staa 5 dana - od 25 do 30 godina radnog staa 6 dana - od 30 do 35 godina radnog staa 7 dana - 35 i vie godina radnog staa 8 dana

d) prema posebnim socijalnim uvjetima - roditelju, posvojitelju ili staratelju s jednim maloljetnim

djetetom 2 dana - roditelju, posvojitelju ili staratelju djeteta s tekoama u

razvoju 3 dana - roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako daljnje maloljetno

dijete 1 dan - osobi sa invaliditetom 2 dana - samohranom roditelju ili staratelju 1 dan - sudioniku Domovinskog rata 1 dan e) prema doprinosu na radu:

- ako ostvaruje izvrsne rezultate rada 3 dana - ako je vrlo uspjean 2 dana - ako je uspjean 1 dan

(3) Ukupno trajanje godinjeg odmora ne moe iznositi manje od etiri tjedna, niti vie od 30 radnih dana. (4) Za vrijeme koritenja godinjeg odmora zaposleniku se isplauje naknada plae u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. (5) Zaposleniku ija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili nou ili nedjeljom, odnosno zakonom predvienim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plae za godinji

21

odmor u visini prosjene mjesene plae isplaene mu u prethodna tri mjeseca, ukoliko je to za njega povoljnije.

lanak 50.

Dani koji se ne uraunavaju u godinji odmor (1) Pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora ne uraunavaju se dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani utvreni posebnim propisom. (2) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlateni lijenik ne uraunava se u trajanje godinjeg odmora.

lanak 51. Godinji odmor u dijelovima i koritenje neiskoritenog godinjeg odmora

(1) Zaposlenik moe koristiti godinji odmor u dva ili vie dijelova, u dogovoru s poslodavcem. (2) Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godinjeg odmora po elji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva dana ranije.

lanak 52. Raspored godinjeg odmora

Pri odreivanju vremena koritenja godinjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je duan voditi rauna o potrebama i eljama zaposlenika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se s radnikim vijeem, odnosno sindikalnim povjerenikom koji zamjenjuje radniko vijee.

lanak 53.

Odluka o koritenju godinjeg odmora (1) Na temelju plana rasporeda godinjeg odmora poslodavac dostavlja zaposleniku odluku o koritenju godinjeg odmora najkasnije 15 dana prije poetka koritenja istog. (2) Zaposleniku se moe odgoditi, odnosno prekinuti koritenje godinjeg odmora samo radi izvrenja osobito vanih i neodgodivih slubenih poslova, temeljem odluke poslodavca. (3) Zaposleniku kojem je odgoeno ili prekinuto koritenje godinjeg odmora mora se omoguiti naknadno koritenje, odnosno nastavljanje koritenja godinjeg odmora. (4) Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih trokova prouzroenih odgodom, odnosno prekidom koritenja godinjeg odmora. (5) Trokovima iz stavka 4. ovog lanka smatraju se putni i drugi trokovi. (6) Putni trokovi su stvarni trokovi prijevoza koje je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godinji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja u visini odreenoj ovim Ugovorom. (7) Drugi trokovi su ostali izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode, odnosno prekida godinjeg odmora to dokazuje odgovarajuom dokumentacijom. (8) U sluaju prekida godinjeg odmora zbog plaenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnosti za rad, zaposlenik je duan vratiti se na rad onog dana kada bi mu godinji odmor redovito zavrio da nije bilo plaenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. Ostatak godinjeg odmora koristit e naknadno, prema sporazumu s poslodavcem. Ako sam plaeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad zavrava nakon to bi trebao zavriti godinji odmor, zaposlenik se vraa na rad po zavretku trajanja plaenog dopusta, odnosno razdoblja privremene nesposobnosti za rad.

22

lanak 54. Izuzetak od prava na razmjerni dio godinjeg odmora

Zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godinji odmor za tu godinu.

lanak 55. Plaeni dopust

(1) Zaposlenik ima pravo na plaeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do najvie ukupno 10 radnih dana u sljedeim sluajevima:

- sklapanje braka 5 radnih dana - roenja djeteta 5 radnih dana - smrti suprunika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja,

skrbnika, staratelja i unuka 5 radnih dana - smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja suprunika 2 radna dana - selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radna dana - selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana - teke bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja 3 radna dana - nastupanja u kulturnim i portskim priredbama 1 radni dan - sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima,

obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana - elementarne nepogode 5 radnih dana - za svako dobrovoljno darivanje krvi 2 radna dana

(2) Zaposlenik ima pravo na plaeni dopust za svaki smrtni sluaj iz stavka 1. podstavka 3. ovog lanka i za svako darivanje krvi, neovisno o broju radnih dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama. (3) Za vrijeme opeg ili strunog obrazovanja, osposobljavanja ili usavravanja za osobne potrebe, ako je vezano za obavljanje poslova radnog mjesta odnosno djelatnosti, zaposleniku se moe odobriti u jednoj kalendarskoj godini plaeni dopust do 10 radnih dana godinje. (4) Ako sluaj iz stavka 1. ovog lanka nastane za vrijeme dok je zaposlenik na godinjem odmoru, na zahtjev zaposlenika koritenje godinjeg odmora se prekida te zaposlenik koristi plaeni dopust.

lanak 56. Dopust za kolovanje

(1) Zaposlenik ima pravo na neplaeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog kolovanja i strunog usavravanja i to:

- 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj koli, - 10 dana za polaganje ispita na strunim i sveuilinim studijima, odnosno za polaganje

pravosudnog ispita i ispita, - 5 dana za prisustvovanje strunim seminarima i savjetovanjima, - 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vjetina

(informatiko kolovanje, uenje stranih jezika i sl.). (2) kolovanje i struno usavravanje iz stavka 1. ovog lanka treba biti u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnou poslodavca. (3) Za kolovanje na koje ga je uputio poslodavac zaposlenik ima pravo na plaeni dopust pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog lanka.

23

lanak 57. Ispit- struno usavravanje ili osposobljavanje

(1) Pripravnik za polaganje strunog ispita ima pravo na plaeni dopust u trajanju od najmanje: - 5 radnih dana za radna mjesta III. vrste - 7 radnih dana za radna mjesta II. vrste - 10 radnih dana za radna mjesta I. vrste (2) Pripravnik ima pravo na plaeni dopust i na dan kada polae pripravniki ispit, a ako putuje u mjesto polaganja ispita jo jedan dan te plaene trokove puta to ukljuuje i troak smjetaja prema potrebi. (3) Zaposlenik koji je upuen na kolovanje, struno usavravanje ili osposobljavanje kao i stjecanje dopunskog pedagoko-psiholokog obrazovanja odlukom poslodavca, ima pravo na plaeni dopust za pripremanje i polaganje ispita. (4) Ukupan broj radnih dana plaenog dopusta iz stavka 2. i 3. ovog lanka je do 15 radnih dana godinje. VI. PRESTANAK UGOVORA O RADU

lanak 58. Zabrana otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnog

povjerenika odnosno sindikalnog vijenika (1) Bez prethodne suglasnosti sindikalnog vijenika odnosno sindikalnog povjerenika poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu niti dati otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora:

- zaposleniku nakon 25 godina radnog staa kod istog poslodavca i 50 godina ivota, - trudnici, odnosno eni koja doji dijete, - roditelju, posvojitelju odnosno skrbniku djeteta do 7 godina, - osobi s invaliditetom, - samohranom roditelju maloljetnog djeteta, - roditelju s troje ili vie djece do 15 godina, odnosno djece na redovnom kolovanju, - roditelju djeteta s tekoama u razvoju.

(2) Ako se sindikalni vijenik odnosno povjerenik, u sluaju redovitog otkaza ugovora o radu u roku od 8 dana odnosno u sluaju izvanrednog otkaza ugovora o radu u roku od 5 dana, ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.

lanak 59. (1) Zaposleniku s najmanje 50 godina ivota i 25 godina radnog staa kod istog poslodavca, koji je utvren kao organizacijski viak i ostvaruje prednost pri zapoljavanju, poslodavac je duan posredovati pri novom zapoljavanju u koli u vremenskom trajanju od 12 mjeseci. Za to vrijeme zaposleniku se ne moe redovito otkazati ugovor o radu bez osobnog pristanka, osim u sluaju skrivljenog ponaanja. (2) U sluaju da zaposlenik iz stavka 1. ovog lanka odbije ponudu poslodavca, a koja mora biti u skladu s vaeim propisima, koliinom rada iz ugovora o radu zaposlenika i mjesto rada mora biti unutar iste upanije, odnosno Grada Zagreba, odnosno susjedne upanije na udaljenosti do 30 km od mjesta prebivalita, redovito e mu se otkazati ugovor o radu i ne ostvaruje pravo na prednost pri zapoljavanju iz lanka 47. stavka 1. ovog Ugovora. (3) Ukoliko je zaposlenik pristao prihvatiti ugovor s utvrenim manjim radnim vremenom od njegovog ugovorenog radnog vremena, poslodavac je duan isplatiti razliku plae, odnosno naknadu plae u visini plae po ugovoru o radu i plae koju zaposlenik dobiva za obavljanje nepunog radnog vremena prihvaenog u postupku posredovanja te druga po ugovoru o radu pripadajua materijalna prava. Navedenu razliku plae i naknade plae poslodavac je duan

24

isplaivati sve do dana u kojemu bi zaposleniku isteklo posredovanje da nije prihvatio ovaj ugovor odnosno do sklapanja drugog ugovora o radu do punog radnog vremena. (4) Zaposleniku s navrenih 65 godina ivota i najmanje 15 godina mirovinskog staa prestaje ugovor o radu. (5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovog lanka, uitelju odnosno strunom suradniku, ugovor o radu prestaje istekom kolske godine (31. kolovoza) u kojoj navrava 65 godina ivota i najmanje 15 godina mirovinskog staa.

lanak 60.

Otkazni rok i sta kod istog poslodavca (1) Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo uz naknadu plae biti odsutan s rada 8 sati tjedno radi traenja novog zaposlenja. (2) U sluaju redovitog otkaza sindikalni vijenik, odnosno povjerenik, duan je u roku od 8 dana, a u sluaju izvanrednog otkaza u roku od 5 dana, dostaviti svoje oitovanje o namjeravanom otkazivanju poslodavcu. (3) Kao sta kod istog poslodavca rauna se ukupni radni sta proveden na poslovima u djelatnosti osnovnog i srednjeg kolstva, odnosno u ustanovama koje su obavljale redovito i izvanredno osnovnokolsko i srednjokolsko obrazovanje, kao i obrazovanje za uenike s tekoama u razvoju, odnosno u slubama i udrugama u svezi s djelatnou odgoja i obrazovanja.

lanak 61. (1) Zaposlenik u radnom odnosu na neodreeno puno radno vrijeme, sa navrenih 55 godina ivota i 30 godina mirovinskog staa, za ijim radom iz poslovnih ili organizacijskih razloga prestaje potreba u koli u dijelu radnog vremena, u uvjetima prestanka potrebe za istim u razdoblju od 3 godine u cjelini radnog vremena i nemogunosti rasporeivanja u druge kole u tom razdoblju, ostvaruje sva prava zaposlenika kojem je otkazan ugovor o radu na puno radno vrijeme iz poslovno uvjetovanih razloga. (2) Zaposleniku koji je u radnom odnosu temeljem ugovora o radu na neodreeno puno radno vrijeme, iskazanom kao tehnoloki viak, poslodavac kod koga iz gospodarskih, tehnolokih i organizacijskih razloga prestaje potreba za zaposlenikom e osigurati mogunost prekvalifikacije ili dokvalifikacije za srodno zanimanje prema iskazanim potrebama sustava osnovnokolskog obrazovanja i obvezama iz programa zbrinjavanja vika zaposlenika, pod uvjetom da zaposlenik na isto pristaje.

lanak 62. Otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem zaposlenika

(1) Prije redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponaanjem zaposlenika, poslodavac je duan zaposlenika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogunost otkaza, a temeljem dokumentirano utvrene povrede obveza iz radnog odnosa, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati da poslodavac to uini. (2) Pisano upozorenje na krenje obveze zaposlenika iz radnog odnosa uva se u osobnom dosjeu zaposlenika tri godine od dana donoenja, nakon ega se brie.

lanak 63.

Otkazni rokovi i otpremnina (1) Svakom zaposleniku kojem se otkazuje ugovor o radu, a razlog otkaza nije skrivljeno ponaanje, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu. (2) Iznimno od odredbe prethodnog stavka ovog lanka, zaposleniku s 30 i vie godina staa kod istog poslodavca, isplauje se povlatena otpremnina u visini najmanje 65% prosjene mjesene

25

bruto plae, isplaene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada. (3) Ako zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaivana plaa, ve naknada plae prema posebnim propisima, ili mu je isplaivana umanjivana plaa uz naknadu preostalog dijela plae prema posebnim propisima, za izraun pripadajue otpremnine uzeti e se plaa koju bi zaposlenik ostvario da je radio u punom radnom vremenu. (4) Otpremnina iz prethodnog stavka ovog lanka isplauje se najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa. (5) Kad otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi najvie mjesec dana ako se zaposlenik i poslodavac drukije ne dogovore, a kada otkazuje poslodavac otkazni rok se utvruje sukladno Zakonu o radu. (6) Odredbe ovog lanka ne odnose se na ravnatelja kole. VII. OBVEZE UITELJA I STRUNIH SURADNIKA U OSNOVNOJ KOLI

POSLOVI UITELJA

lanak 64. Uitelji

(1) Uitelji u osnovnoj koli izvode nastavu i druge oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s uenicima, vode razrednitvo te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i koliine odgojno-obrazovnog rada s uenicima. (2) Poslove iz stavka 1. ovog lanka obavljaju i uitelji defektolozi ili strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila koji neposredni odgojno-obrazovni rad izvode s uenicima s tekoama u razvoju prema posebnim nastavnim planovima i programima.

lanak 65.

Neposredni odgojno-obrazovni rad (1) Neposrednim odgojno-obrazovnim radom s uenicima u osnovnoj koli smatra se redovita i izborna, dodatna i dopunska nastava, rad u izvannastavnim aktivnostima, neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika (sat razrednika propisan nastavnim planom i sat ostaloga neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika s uenicima), a u umjetnikim kolama 1 sat neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima za skupinu do 15 uenika odnosno 2 sata za skupinu s vie od 15 uenika, rad u produenom boravku, voenje uenike zadruge te uenikih drutava i klubova, za uitelje tjelesne i zdravstvene kulture i poduka plivanja te kinezioterapeutski rad s uenicima s veim tekoama u razvoju, za uitelje defektologe ili strunjake edukacijsko- rehabilitacijskog profila produeni struni postupak i posebna edukacijsko-rehabilitacijska pomo, a za uitelje u umjetnikim kolama i voenje javnih nastupa uenika. (2) Razrednitvo je skup poslova koji uz poslove razrednika u neposrednome radu s uenicima obuhvaa i:

- planiranje i programiranje te provedbu plana i programa rada razrednoga odjela, - sudjelovanje u provedbi programa profesionalnoga informiranja i usmjeravanja uenika, - brigu o uenikoj prehrani, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi uenika te o poduci plivanja, - suradnju s roditeljima (roditeljske sastanke, predavanja za roditelje, pojedinane

razgovore), uiteljima razrednog vijea i strunim suradnicima, - brigu o podmirenju uenikih obveza, - priprema i voenje razrednoga vijea, - voenje razredne dokumentacije i oevidnika te pisanje i uruivanje uenikih knjiica i

svjedodaba,

26

- pripremu i provedbu uenikih izleta i ekskurzija, - druge poslove vezane uz prethodno navedene poslove.

(3) Poslovi koji proizlaze iz naravi i koliine neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s uenicima jesu:

- poslovi vezani uz poetak odnosno zavretak kolske godine, - poslovi vezani uz zavretak nastave, - planiranje i programiranje neposrednoga odgojno-obrazovnog rada, - pripremanje za nastavu i druge oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada, - izradba pisanih dnevnih priprema i tjednih ili mjesenih izvedbenih programa, - voenje pedagoke dokumentacije i oevidnika, - ispravci i analiza pisanih radova uenika, - stalno struno usavravanje, - sudjelovanje u kulturnoj i javnoj djelatnosti kole utvrene u kolskom kurikulumu, - sudjelovanje u radu strunih tijela i povjerenstava, - provoenje popravnih, razlikovnih, predmetnih i razrednih ispita, - sudjelovanje u provedbi uenikih izleta i ekskurzija, - posjeti kulturnim i znanstvenim priredbama, ustanovama i sl., - briga o zbirkama u kabinetima, nastavnim sredstvima i pomagalima te o ureenju

uionica i radnih prostora, - deurstvo tijekom nastavnih radnih dana, - suradnja s roditeljima.

lanak 66.

Posebni poslovi (1) Uitelji u osnovnoj koli mogu obavljati i posebne poslove koji proizlaze iz ustroja rada kole ili iz odredaba zakona, drugih propisa ili kolektivnih ugovora. (2) Posebni poslovi u smislu stavka 1. ovog lanka jesu satniarski i voditeljski poslovi, poslovi sindikalnoga povjerenika, poslovi zaposlenikoga vijea odnosno sindikalnoga vijenika, poslovi povjerenika zatite na radu, poslovi osobe koja je ovlatena za primanje i rjeavanje pritubi vezanih za zatitu dostojanstva radnika, te drugi odgovarajui poslovi. (3) Struni suradnici mogu obavljati i poslove sindikalnoga povjerenika, poslove zaposlenikoga vijea odnosno sindikalnoga vijenika, poslove povjerenika zatite na radu, poslove osobe koja je ovlatena za primanje i rjeavanje pritubi vezanih za zatitu dostojanstva radnika i druge poslove koji proizlaze iz zakona, drugih propisa ili kolektivnih ugovora, a posebne poslove koji proizlaze iz ustroja rada kole samo u iznimnim sluajevima. (4) Poslovi iz stavka 3. ovog lanka obavljaju se kao posebna radna obveza za koju se strunom suradniku s punim radnim vremenom razmjerno smanjuju redovite tjedne radne obveze, a strunom suradniku s nepunim radnim vremenom poveava tjedno radno vrijeme. (5) U umjetnikim kolama posebni su poslovi i poslovi proelnika strunih odjela, a ako kola nema strunoga suradnika knjiniara, i poslovi voditelja instrumentarija, knjinice - nototeke i fonoteke.

lanak 67. (1) Posebni poslovi iz lanka 66. stavka 1. i 2. ovog Ugovora obavljaju se kao posebna radna obveza za koju se uitelju s punim radnim vremenom razmjerno smanjuju redovite tjedne radne obveze, a uitelju s nepunim radnim vremenom razmjerno poveava tjedno radno vrijeme. (2) Posebni poslovi mogu se obavljati i kao radna obveza koja u razrednoj nastavi zamjenjuje nastavne predmete odgojnih podruja (glazbena kultura, likovna kultura i tjelesna i zdravstvena kultura), a u predmetnoj nastavi razrednike poslove.

27

(3) Nastavni sat nastavnih predmeta odgojnih podruja zamjenjuje se s 2 sata, a razrednitvo s 4 sata posebnih poslova.

lanak 68.

(1) Poslovi satniara obuhvaaju izradbu rasporeda sati rada s razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama, rasporeda uporabe uionica i drugih radnih prostora te rasporeda deurstava uitelja. (2) Poslovi voditelja smjene obuhvaaju ustrojavanje i praenje rada smjena, rada podrunih odjela ili rada odjela uenika s posebnim potrebama, rada bolnikih razrednih odjela ili rada odjela na jeziku i pismu nacionalnih manjina, poslove organizacije zamjena uitelja te druge poslove vezane uz dnevni i tjedni rad po rasporedima.

lanak 69.

(1) U koli koja ima manje od 8 razrednih odjela predmetne nastave, satniarske poslove i poslove voenja smjena obavlja poslodavac kole u redovitom radnom vremenu. (2) U koli koja ima najmanje 8 razrednih odjela predmetne nastave, satniarske poslove i poslove voenja smjene obavlja uitelj predmetne nastave 4 sata tjedno, a ako kola radi u dvije ili vie smjena, ostale smjene vodi poslodavac u redovitom radnom vremenu. (3) Ako kola ima vie od 16 razrednih odjela predmetne nastave i ako radi u dvije ili vie smjena, satniarske i voditeljske poslove obavljaju dva uitelja predmetne nastave, svaki 4 sata tjedno. (4) U umjetnikim kolama poslove voenja instrumentarija, nototeke i fonoteke obavlja uitelj 4 sata tjedno ako kola ima najvie 200 uenika, a 6 sati tjedno ako ima vie od 200 uenika. (5) U umjetnikim kolama poslove proelnika strukovnoga odjela obavlja uitelj 2 sata tjedno ako odjel ima do 5 uitelja, 4 sata tjedno ako odjel ima do 10 uitelja i 6 sati tjedno ako odjel ima vie od 10 uitelja. (6) Ako kola u svom sastavu ima kolski bazen, poslove voenja kolskog bazena obavlja uitelj 10 sati tjedno.

lanak 70.

(1) U koli koja u svojem sastavu ima osmerorazredne podrune odjele, satniarske poslove i poslove voenja podrunih odjela obavlja uitelj predmetne nastave 8 sati tjedno, a u koli koja ima etverorazredne podrune odjele, uitelj razredne ili predmetne nastave 4 sata tjedno. (2) U osnovnoj umjetnikoj koli koja u svojem sastavu ima esterorazredne podrune odjele, poslove voenja podrunih odjela obavlja uitelj 4 sata tjedno. (3) U koli koja u svojem sastavu ima odjele uenika s posebnim potrebama (odjele uenika s tekoama u razvoju), satniarske poslove vezane uz te odjele i poslove voenja tih odjela obavlja uitelj odnosno strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila 4 sata tjedno. (4) U koli ili drugoj ustanovi koja u svojem sastavu ima odjele umjetnike naobrazbe, satniarske poslove vezane uz te odjele i poslove voenja tih odjela obavlja uitelj 4 do 20 sati tjedno, prema odobrenju Ministarstva. POSLOVI STRUNIH SURADNIKA

lanak 71.

Poslovi strunih suradnika (1) Struni suradnici obavljaju struno-razvojne i druge strune poslove u skladu sa zahtjevima struke te ostale poslove koji proizlaze iz pedagokoga rada ili su s njime u svezi.

28

(2) Neposrednim pedagokim radom strunih suradnika smatra se obavljanje poslova iz stavka 1. ovog lanka u radu ili u suradnji s uenicima, uiteljima, strunim suradnicima, ravnateljem, roditeljima ili drugim sudionicima odgojno-obrazovnoga rada.

lanak 72.

(1) Struni suradnik pedagog planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagokom radu, analizira i vrednuje djelotvornost odgojno-obrazovnog rada kole, predlae mjere za poboljanje odgojno-obrazovnog rada, struno se usavrava, surauje s ustanovama, sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu kolu, vodi odgovarajuu pedagoku dokumentaciju te obavlja druge poslove na unapreivanju i razvoju odgojno-obrazovne djelatnosti kole. (2) Struni suradnik knjiniar planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagokom radu, struno-knjinine i informacijsko-referalne poslove te poslove vezane uz kulturnu i javnu djelatnost kole, struno se usavrava, surauje s matinim slubama, knjinicama, knjiarima i nakladnicima te obavlja druge poslove vezane uz rad kolske knjinice. (3) Struni suradnik psiholog planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagokom radu, u sklopu neposrednoga rada skrbi se o identifikaciji i osiguravanju potrebnih mjera i oblika rada za djecu koja trebaju posebnu strunu pomo u ouvanju psihikoga zdravlja i poticanju razvoja, surauje s ustanovama, vodi odgovarajuu dokumentaciju, sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu kolu, struno se usavrava te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke. (4) Struni suradnik defektolog ili strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila u redovitim osnovnim kolama planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s uenicima, savjetuje i pomae u radu uiteljima i strunim suradnicima te ostalim zaposlenicima kole u svezi s postupcima u radu s djecom s posebnim potrebama, surauje, savjetuje i pomae roditeljima uenika s tekoama u razvoju, analizira i vrednuje djelotvornost odgojno-obrazovnog rada, struno se usavrava, surauje s ustanovama, vodi odgovarajuu pedagoku dokumentaciju i uenike dosjee, sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu kolu, obavlja poslove na prevenciji poremeaja u ponaanju te obavlja druge poslove na unapreivanju i razvoju odgojno-obrazovne djelatnosti kole. (5) Zdravstveni radnik planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome radu s uenicima, identificira uenike kojima je potrebna zdravstvena pomo, izvodi vjebe s uenicima radi odravanja razine motorikih sposobnosti, ponovnog aktiviranja organizma i poboljanja oteenih funkcija te poticanja psihomotorikih vjetina i navika, savjetuje i pomae uiteljima, strunim suradnicima i roditeljima u radu s uenicima s motorikim oteenjima, vodi odgovarajuu dokumentaciju te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke. (6) Socijalni radnik planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome radu s uenicima, roditeljima i zaposlenicima kole, prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu uenika i njegove obitelji, surauje s ustanovama, prema potrebi sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu kolu, obavlja poslove vezane uz smjetaj uenika u druge obitelji i ustanove socijalne skrbi, organizira nabavu kolskoga pribora i udbenika za socijalno ugroene uenike, savjetuje i pomae roditeljima u ostvarivanju prava s podruja zdravstvene i socijalne skrbi, vodi odgovarajuu pedagoku dokumentaciju te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke.

29

lanak 73. (1) Struni suradnik defektolog ili strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnim kolama obavlja poslove iz lanak 72. stavka 4. ovog Ugovora, a u sklopu neposrednoga pedagokog rada i poslove produenoga strunog postupka i pruanja posebne edukacijsko-rehabilitacijske pomoi uenicima s veim tekoama u razvoju. (2) Struni suradnik defektolog ili strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila u redovitim osnovnim kolama koje u svojem sastavu imaju posebne odjele za djecu s veim tekoama u razvoju, uz poslove iz stavka 1. ovog lanka, obavlja i poslove voditeljstva posebnih razrednih odjela. (3) Struni suradnik knjiniar u osnovnim umjetnikim kolama, uz poslove iz lanak 72. stavka 2. ovog Ugovora, obavlja i poslove voenja instrumentarija, nototeke i fonoteke.

lanak 74. Za nepuno radno vrijeme, tjedne radne obveze uitelja i strunih suradnika manje su od radnih obveza za puno radno vrijeme razmjerno smanjenju radnoga vremena.

lanak 75. (1) Obveze uitelja i strunih suradnika utvruju se u sklopu 40-satnog radnog tjedna predvienim godinjim planom i programom rada kole i kolskim kurikulumom. (2) U skladu s obvezama utvrenim ugovorom o radu te godinjim planom i programom rada kole i kolskim kurikulumom, uitelju i strunom suradniku izdaje se pojedinani akt (rjeenje o tjednom i godinjem zaduenju) najkasnije do 30. rujna tekue kolske godine. (3) Zaposlenik iz prethodnog stavka ovog lanka moe podnijeti prigovor na rjeenje o tjednom zaduenju u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja. RADNE OBVEZE UITELJA RAZREDNE NASTAVE

lanak 76.

(1) Uitelji razredne nastave obvezni su izvoditi nastavu i druge oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s uenicima u koliini propisanoj nastavnim planom za I., II., III. ili IV. razred te obavljati razrednike i ostale poslove iz lanka 65. ovog Ugovora u sklopu satnice do punoga radnog vremena. (2) U radnu obvezu iz stavka 1. ovog lanka ne ubrajaju se sati stranoga jezika i izborne nastave vjeronauka, a ni sati nastavnih predmeta odgojnih podruja ako ih izvode uitelji predmetne nastave. (3) Ugovorne strane utvruju pravo da su ukupne tjedne obveze utvrene u lanku 82. ovog Ugovora manje za 2 sata uiteljima razredne nastave koji su obavljali poslove u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s uenicima od 30 do 34 godine, a za 4 sata uiteljima razredne nastave koji su obavljali poslove u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s uenicima 35 i vie godina, ukoliko ne koriste pravo iz lanka 11. stavka 1. ovog Ugovora. (4) Uitelj razredne nastave moe se osloboditi od obveze izvoenja dodatne i dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti te nastavnih predmeta odgojnih podruja ako obavlja posebne poslove iz lanka 66. ovog Ugovora, ili ako koristi pravo na manje tjedne obveze neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima ili ako je to propisano nastavnim planom i programom, ili ako obavlja poslove voenja upanijskog strunog aktiva u opsegu od 2 sata tjedno. (5) U sluajevima iz prethodnog stavka ovog lanka, nastavne predmete odgojnih podruja izvode uitelji predmetne nastave. (6) Broj sati neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s uenicima vei od broja sati utvrenih prema odredbama ovog lanka smatra se prekovremenim radom.

30

RADNE OBVEZE UITELJA U PRODUENOM BORAVKU

lanak 77. (1) Uitelji koji imaju ugovor o radu za rad u produenom boravku ostvaruju neposredni odgojno-obrazovni rad s uenicima u sklopu 25 sati tjedno (sat po 60 minuta). (2) Uitelji iz stavka 1. ovog lanka u okviru neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima obavljaju poslove pomoi uenicima u uenju, planiraju i provode aktivnosti sukladno slobodnom vremenu uenika sukladno godinjem planu i programu te kolskom kurikulumu. RADNE OBVEZE UITELJA PREDMETNE NASTAVE

lanak 78. (1) Uitelji predmetne nastave obvezni su izvoditi nastavu i druge oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s uenicima u koliini utvrenoj ovim Ugovorom te obavljati razrednike i ostale poslove iz lanka 65. ovog Ugovora u sklopu satnice do punoga radnog vremena. (2) Ako uitelj predmetne nastave nije razrednik, moe umjesto ukupnih razrednikih poslova obavljati satniarske i voditeljske poslove ili druge posebne poslove 4 sata tjedno, u skladu s odredbama lanka 69. i 70. ovog Ugovora. (3) Ako uitelj predmetne nastave posebne poslove ne obavlja kao zamjenu za razrednitvo, zaduuje se tim poslovima kao posebnom radnom obvezom u smislu odredbe lanka 68. stavka 1. ovog Ugovora.

lanak 79. (1) Tjedna obveza uitelja predmetne nastave u izvoenju redovite i izborne nastave te neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika iz lanka 65. stavka 1. ovog Ugovora za puno radno vrijeme iznosi:

- 20 sati za uitelje hrvatskoga jezika, matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno,

- 21 sat za uitelje stranih jezika, - 22 sata za uitelje ostalih nastavnih predmeta te uitelje u umjetnikim kolama.

(2) Uitelj predmetne nastave ostvaruje pravo na puno radno vrijeme ako je redovitom nastavom zaduen najmanje:

- 18 sati hrvatskoga jezika ili matematike te nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno,

- 19 sati stranoga jezika, - 20 sati ostalih nastavnih predmeta te uitelja u umjetnikim kolama.

(3) Ako jedan od dvaju ili vie uitelja ili jedini uitelj nastavnoga predmeta ne moe biti zaduen prema odredbama stavka 2. ovog lanka, ostvarit e pravo na puno radno vrijeme ako je redovitom nastavom zaduen najmanje:

- 16 sati hrvatskoga jezika, matematike ili nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno,

- 17 sati stranoga jezika, - 18 sati ostalih nastavnih predmeta te nastavnih predmeta u umjetnikoj koli.

(4) Uitelji predmetne nastave u malim otonim, planinskim i seoskim kolama koji ne mogu biti zadueni prema odredbama stavka 2. i 3. ovog lanka mogu ostvariti pravo na puno radno vrijeme i s manje sati redovite nastave uz posebno odobrenje Ministarstva. (5) Poslodavac moe sklopiti ugovor o radu sa zaposlenikom u punom radnom vremenu u skladu s odredbama ovog lanka, te lanka 80. ovog Ugovora.

31

(6) U sluaju ispunjavanja uvjeta utvrenih ovim lankom, uitelj predmetne nastave ostvaruje pravo na plau za puno, etrdesetsatno radno vrijeme prema odredbama lanka 19. ovog Ugovora.

lanak 80. Za ostvarivanje prava iz lanka 79. stavka 2. ovog Ugovora redovitom nastavom smatraju se i sljedee radne obveze:

- izvoenje posebnih programa osnovnoga glazbenog, plesnog i portskog kolovanja, - izvoenje izborne nastave stranoga jezika, vjeronauka i informatike, - za uitelja glazbene kulture voenje troglasnoga uenikog pjevakog zbora odnosno

orkestra u opsegu od 3 sata tjedno te voenje jednoglasnoga ili dvoglasnog uenikog zbora odnosno pripremnoga orkestra u opsegu od 2 sata tjedno, s tim da ukupno zaduenje navedenim poslovima smije iznositi najvie 6 sati tjedno u koli,

- za uitelja likovne kulture obavljanje poslova estetskoga ureenja kole u opsegu do ukupno 4 sata tjedno u koli,

- voenje portskoga kluba ili kolskog portskog drutva u koli ukupno u opsegu od 2 sata tjedno,

- voenje upanijskog strunog aktiva u opsegu od 2 sata tjedno, - izvoenje dodatne nastave matematike u opsegu od 2 sata tjedno, ako jedan od dvaju ili

vie uitelja ili jedini uitelj matematike u koli redovitom nastavom ne ostvaruje pravo na puno tjedno radno vrijeme,

- izvoenje izborne nastave tehnike kulture u opsegu do 4 sata tjedno, ako jedan od dvaju ili vie uitelja ili jedini uitelj tehnike kulture u koli redovitom nastavom ne ostvaruje pravo na puno radno vrijeme, a ne moe biti zaduen izbornom nastavom informatike,

- voenje etveroglasnog uenikog zbora umjetnike kole u opsegu do 6 sati tjedno (izvoenje u trajanju od 2 x 60 minuta tjedno s najmanje 30 lanova),

- voenje orkestra umjetnike kole u opsegu do 4 sata tjedno (izvoenje u trajanju od 2 x 60 minuta tjedno s najmanje 15 lanova),

- voenje plesnog ansambla u umjetnikoj plesnoj koli u opsegu do 4 sata tjedno, - izvoenje korepeticije u umjetnikoj koli u opsegu od 2 sata tjedno, odnosno u

umjetnikoj plesnoj koli u opsegu od 20 do 22 sata, - voenje komornog sastava u umjetnikoj koli u opsegu od 2 sata tjedno, - nastava u kui odnosno u zdravstveno-rehabilitacijskoj ustanovi prema stvarno odraenim

satima uz suglasnost Ministarstva, - poslovi voenja uenike zadruge mogu se, uz posebno odobrenje Ministarstva, smatrati i

redovitom nastavom.

lanak 81. (1) Tjedne radne obveze u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s uenicima za puno radno vrijeme iz lanka 79. stavka 1. ovog Ugovora poveavaju se za 2 sata tjedno poslovima utvrenim odredbama ovog lanka. (2) Do ukupne tjedne radne obveze iz stavka 1. ovog lanka, uitelji predmetne nastave izvode dodatnu i dopunsku nastavu, rade u izvannastavnim aktivnostima, vode ueniku zadrugu te ueniki klub ili drutvo, a mogu izvoditi i izbornu nastavu ili obavljati poslove razrednika u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s uenicima ako tim oblicima rada nisu zadueni u sklopu obveza iz lanka 79. stavka 1. ovog Ugovora. (3) Do ukupne tjedne radne obveze iz stavka 1. ovog lanka, uitelji tjelesne i zdravstvene kulture mogu obavljati i poslove poduke plivanja te kinezioterapeutski rad s uenicima s veim tekoama u razvoju, uitelji defektolozi ili strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila

32

produeni struni postupak i posebnu edukacijsko-rehabilitacijska pomo, a uitelji u umjetnikim kolama i poslove voenja javnih nastupa uenika. (4) Broj sati ukupnoga neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima vei od broja sati obveza iz stavka 1. ovog lanka smatra se prekovremenim radom.

lanak 82.

(1) Ukupne tjedne obveze u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s uenicima za uitelje predmetne nastave koji su obavljali poslove u neposrednome radu s uenicima od 30 do 34 godina manje su za 2 sata od obveza iz lanka 79. stavka 1. ovog Ugovora, a 35 i vie godina za 4 sata, ukoliko ne koriste pravo iz lanka 11. stavka 1. ovog Ugovora. (2) Uitelja iz stavka 1. ovog lanka poslodavac ne smije zaduiti prekovremenim radom.

lanak 83.

(1) Ako uitelj predmetne nastave izvodi redovitu nastavu iz dvaju ili vie nastavnih predmeta, tjedne radne obveze iz lanka 79. i 81. ovog Ugovora utvruju se prema nastavnom predmetu povoljnijem za uitelja. (2) Ako uitelj razredne ili predmetne nastave radi prema nastavnom planu i programu njegovanja jezika i kulture nacionalne manjine, radne obveze utvruju se prema obvezama uitelja hrvatskoga jezika, ukoliko ne koriste pravo iz lanka 11. stavka 1. ovog Ugovora.

lanak 84.

(1) Za uitelja defektologa ili strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila koji radi prema posebnom programu s uenicima s lakim tekoama u razvoju, djelomino integriranim u redovitim osnovnim kolama, tjedna radna obveza u neposrednome odgojno-obrazovnom radu, ukljuujui i produeni struni postupak i pruanje posebne edukacijsko-rehabilitacijske pomoi, iznosi 24 sata tjedno. (2) Uitelj defektolog ili strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila iz stavka 1. ovog lanka moe ostvariti pravo na puno radno vrijeme ako je zaduen redovitom nastavom najmanje 12 sati tjedno, a do pune tjedne obveze u neposrednom odgojno-obrazovnom radu zaduuje se poslovima produenoga strunog postupka odnosno posebne edukacijsko-rehabilitacijske pomoi. (3) Za uitelja defektologa ili strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila odnosno uitelja koji radi u redovitoj i izbornoj nastavi s uenicima s veim tekoama u razvoju u posebnim ustanovama ili u posebnim odjelima u redovitim osnovnim kolama, tjedna radna obveza u izvoenju redovite i izborne nastave i ukupna tjedna radna obveza u neposrednome odgojno-obrazovnom radu, ukljuujui i produeni struni postupak, utvruje se prema odgovarajuim odredbama lanka 76. do 83. ovog Ugovora. (4) Uitelji defektolozi ili strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila koji imaju ugovor o radu u produenom strunom postupku, posebne edukacijsko-rehabilitacijske pomoi odnosno rehabilitacijskom postupku, ostvaruju neposredni-odgojno obrazovni rad s uenicima u sklopu 25 nastavnih sati tjedno.

lanak 85. Nepuno radno vrijeme uitelja predmetne nastave

(1) Nepuno radno vrijeme utvruje se na osnovi broja sati redovite nastave, izborne nastave stranoga jezika, vjeronauka i informatike, neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika te drugih poslova iz lanka 80. ovog Ugovora koji se, kao radna obveza, smatraju redovitom nastavom u odnosu prema broju sati redovite nastave propisane za ostvarivanje prava na puno radno vrijeme.

33

(2) Izraun broja sati rada u nepunom tjednom radnom vremenu izraunava se na temelju postavljenog razmjera: A : B = C : x - u kojem A predstavlja potreban broj sati redovite nastave za puno tjedno radno vrijeme prema lanak 79. stavku 2. ovog Ugovora (18/19/20), - u kojem B predstavlja broj 40, odnosno potreban broj sati rada za puno tjedno radno vrijeme prema lanku 39. stavku 1. ovog Ugovora, - u kojem C predstavlja broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada iz stavka 1. ovog lanka na temelju kojeg se sklapa ugovor o radu u nepunom tjednom radnom vremenu i - u kojem x predstavlja ukupno nepuno tjedno radno vrijeme.

(3) Broj sati ukupnog neposrednog odgojno-obrazovnog rada uitelja u nepunom tjednom radnom vremenu do tjedne obveze iz lanak 81. stavka 1. ovog Ugovora odreuje se na temelju postavljenog razmjera: A1 : B = x : C - u kojem A1 predstavlja ukupan broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada prema lanka 81. stavku 1. ovog Ugovora (22/23/24), - u kojem B predstavlja broj 40, odnosno potreban broj sati rada za puno tjedno radno vrijeme prema lanku 39. stavku 1. ovog Ugovora, - u kojem C predstavlja ukupan broj sati u nepunom tjednom radnom vremenu za koje je sklopljen ugovor o radu, - u kojem x predstavlja broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada uitelja koje e obavljati u nepunom tjednom radnom vremenu. (4) Poslodavac sklapa ugovor o radu na nepuno radno vrijeme u skladu s odredbama utvrenim prethodnim stavcima ovog lanka. (5) U skladu s stavkom 4. ovog lanka, uitelj predmetne nastave ostvaruje pravo na razmjerni dio plae prema odredbama lanak 19. ovog Ugovora. (6) Uitelju predmetne nastave, odnosno uitelju defektologu ili strunjaku edukacijsko-rehabilitacijskog profila iz lanak 84. ovog Ugovora, koji je razrednik i koji radi u nepunom radnom vremenu, radno vrijeme utvreno prema stavku 1. ovog lanka poveava se za 2 sata neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika i za 2 sata ostalih razrednikih poslova. RADNE OBVEZE STRUNIH SURADNIKA

lanak 86. (1) Struni suradnici obvezni su obavljati poslove u neposrednome pedagokom radu 25 sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena. (2) Poslovi iz stavka 1. ovog lanka koji se obavljaju u neposrednome pedagokom radu i drugi odgovarajui poslovi rasporeuju se na estosatni dnevni rad u koli (sat po 60 minuta), a ostatak dnevnoga rada odnosi se na poslove vezane uz ustanove, poslove strunoga usavravanja, planiranja, programiranja i pripremanja za rad i na druge poslove. (3) Struni suradnik defektolog ili strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila u redovitoj koli obvezan je obavljati poslove u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s uenicima 20 nastavnih sati tjedno, poslove u neposrednome pedagokom radu s uiteljima, strunim suradnicima i roditeljima 5 sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena, s tim da poslove u neposrednome radu obavlja u estosatnom dnevnom radu u koli (sat po 60 minuta). (4) Zdravstveni radnik u osmosatnom dnevnom radu obavlja poslove u neposrednome radu s uenicima 30 sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punog radnog vremena.

34

lanak 87. Struni suradnik pedagog ostvaruje pravo na puno radno vrijeme u osnovnoj koli koja ima vie od 12 razrednih odjela, a u osnovnoj koli s manje od 13 razrednih odjela uz odobrenje Ministarstva.

lanak 88.

(1) Struni suradnik knjiniar ostvaruje pravo na puno radno vrijeme ako kola u svom sastavu ima kolsku knjinicu ustrojenu prema propisanim standardima ili ako osnovna kola ima vie od 12 razrednih odjela, a osnovna umjetnika kola vie od 200 uenika. (2) Struni suradnik knjiniar obavlja poslove u nepunome radnom vremenu od 20 sati tjedno ako osnovna kola ima manje od 13 razrednih odjela, odnosno osnovna umjetnika kola manje od 200 uenika, a kolska knjinica ne udovoljava propisanim standardima. (3) Ako kola radi u posebnim uvjetima ili ima knjini fond iznad standarda ili iznimno velik broj uenika, Ministarstvo moe odobriti i vei opseg poslova strunoga suradnika knjiniara.

lanak 89. Struni suradnik psiholog ostvaruje, uz odobrenje Ministarstva, pravo na puno radno vrijeme ako obavlja poslove u neposrednome pedagokom radu s najmanje 400 uenika jedne ili vie redovitih osnovnih kola, odnosno s najmanje 100 uenika posebnih kola za kolovanje uenika s tekoama u razvoju.

lanak 90. Struni suradnik defektolog ili strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila u redovitoj osnovnoj koli ostvaruje, uz odobrenje Ministarstva, pravo na puno radno vrijeme ako u jednoj ili vie kola obavlja poslove u neposrednome radu s najmanje 20 uenika s rjeenjem o primjerenom obliku kolovanja.

lanak 91. Zdravstveni radnik ostvaruje, uz odobrenje Ministarstva, pravo na puno radno vrijeme ako obavlja poslove u neposrednome radu s najmanje 20 uenika s veim tekoama u razvoju, odnosno s uenicima plesne umjetnike kole.

la