CENTAR «ZAŠTITI ME»

BANJA LUKA

PRIPREMA ZA IZVOĐENJE OGLEDNOG ČASA U ČETVRTOM RAZREDU

OBRADA PISANOG SLOVA З, з - ĆIRILICA

Jelena Grbić,Diplomirani defektolog -oligofrenolog

Prije obrade nastavne jedinice

Preduslovi:- usvojena i dobro naučena do sada obrađivana pisana slova (po rasporedu iz Bukvara),- razvijene glasovno – analitičko – sintetičke sposobnosti,- razvijene sposobnosti auditivne percepcije određenog glasa u riječima i rečenicama ,- razvijene sposobnosti vizuelne percepcije određenog slova u riječima, rečenicama i

kraćim tekstovima,- razvijene grafomotorne sposobnosti,- razvijena motorika gornjih i donjih ekstremiteta, odnosno mogućnost hoda i pokreta

ruku.

Vrijeme:Uvodni dio – oko 7 minutaGlavni dio – oko 20 minutaZavršni dio – oko 13 minuta

Тrajanje časa–40 minuta

Napomena:Sva djeca rade obradu pisanog slova (З, з) osim D. A. koja će raditi crtanje iprepoznavanje velikog štampanog slova (З).Sa ovim učenikom radiće se prema individualizovanom programu rada u toku časasrpskog jezika koji se oslanja se na vaspitno – obrazovno područje Razvoj govora i jezikaza II nivo NPP-a za UMR djecu.

OBRADA NASTAVNE JEDINICE

NASTAVNI PREDMET: srpski jezik (razvoj govora i jezika )NASTAVNA TEMA: učenje početnog pisanja ( početno čitanje i pisanje )NASTAVNA JEDINICA: obrada pisanog velokog i malog slova (З, з)

( pisanje i prepoznavanjе velikog štampanog slova З)TIP ČASA: obradaOBLICI RADA: individualni, individualizovani, frontalniNASTAVNE METODE: - metoda psihomotorne reedukacije,

- usmjerenog razgovora,- ilustracije,- demonstracije pokreta i radnji,- monografski postupak,

- pohvale i podsticaja (kao vaspitna metoda).

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: kanap, bezbojni seloteјp, radni listići saispisanim obrađenim slovima, fotokopijeslika, lopta, pištaljka, radni listići satekstom, radni listić sa nacrtanim velikimštampanim slovom (З), tabla, kreda.

SPECIFIČNI CILJEVI:Obrazovni cilj: - prepoznaje, identifikuje, imenuje i pravilno zapisuje pisano slovo (З,з)

- čita pisano (з З) u riječima ispisanim pisanim slovima- (piše i prepoznaje veliko štampano slovo З )

Vaspitni cilj: - pravilno usmeno izražavanje- razvijanje tačnosti, urednosti i postupnosti u radu- osjećanje zadovoqstva postignutim uspjehom

Funkcionalni cilj: - pravilna artikulacija i izazivanje glasa (З) u slučajevima gdje je topotrebno

- vježbanje psihomotorike (doživljaj objektivnog prostora, uočavanje iprepoznavanje ritmova, uočavanje i stabilizovanje lateralizovanosti)

- bogaćenje fonda riječi- opismenjavanje djeteta

OČEKIVANI ISHODI: Učenik će moći da:

- prepozna, imenuje i napiše pisano slovo (З, з)pojedinačno i u riječima poštujući prostor u toku pisanja,

- prepisuje kraći pisani tekst- (samostalno pise veliko З )

Tok časa:

UVODNI DIO:

1. korak

Ponavljanje do sada obrađenih slova na sljedeći način:- djeca izvlače iz kutije listiće na kojima je napisano štampano slovo koje su obradili kao

pisano.Zadatak je da pored štampanog slova napišu odgovarajuće pisano, izađu pred svudjecu i glasno izgovore svoje zadato slovo.

( D. A. dobija papirić sa velikim štampanim slovima ћирилице ( A , T , O , M, Г) kojasu iscrtana tačkicama i treba da spoji linijama tačkice, a na kraju reda da pokuša samanapisati to slovo – ona изговоара slova koja prepoznaje )

2.korak

Auditivna percepcija glasa (З) u prigodnoj pjesmici:Kroz poznatu pjesmicu raditi na auditivnom percipiranju glasa З –

«Sva uzavrelai sva bijelau njoj zuzorihiljadu pčela.

Zuzore , zuzoresložno , živočitaju nekolijepo štivo.»

Podstičem djecu da imitiraju zujanje pčela.

GLAVNI DIO:

3.korak

Uočavanje glasa i slova З u riječima kada je u inicijalnom, medijalnom i finalnompoložaju:- pokazujem crteže na kojima su zec , koza i voz. Pored crteža su napisane riječi

štampanim slovima. Identifikuju i imenuju položaj glasa i slova u ovim riječima.

Podstičem djecu da govore i druge riječi u kojima je čuje glas (З.)

4.korak

Uočavanje izgleda slova З:Zapisujem na tabli štampano slovo (З, з) i pored njega pisano slovo.Ispod riječi zec,koza ivoz zapisujem riječi pisanim slovima.Potom otkrivam na podu zalijepljeno slovonapravljeno od kanapa. Na podu su veliko i malo pisano slovo (З, з)

5.korak

Uočavanje izgleda slova izvođenjem vježbi za doživljaj objektivnog prostora:- učenici pojedinačno hodaju po slovima (З, з )sa ispruženim rukama sa strane u visini

ramena, nakon toga sa ispruženim rukama naprijed i potom podignutim gore.U toku hoda govorim – Stani ovdje na početak slova.

Ovdje moramo malo da se okrenemo, pravimo mali polukrug.Sad se okreni pa ponovo jedan polukrug.Sada ću ti pomoći da kratkim koracima hodaš po ovoj malozavijenoj liniji.Ova zavijena linija označava kraj slova (З)

( D. A. ne prelazi put zavijene linije)

6.korak

Uočavanje izgleda i veličine slova izvođenjem vježbi za uočavanje i prepoznavanjeritmova:- nastavljamo hod po slovima i to hod u ritmu uz pljesak ili pisak pištaljke, kako dijeteželi.Mijenja se ritam hoda, brzo – sporo što naglašavam u toku davanja određenog ritmaPitam djecu koje od ova dva slova brže pređu hodajući istim ritmom. Očekujem da kažumalo slovo jer je manje od velikog i treba da napravimo manje koraka da bi ga prešli.

7.korak

Uočavanje izgleda i prostora u kojem je postavljeno slovo izvođenjem vježbi zauočavanje i stabilizovanje lateralizovanosti:

- u ovoj vježbi koristimo se loptom. Jedno dijete stoji na početku slova,drugo na kraju, a treće na sredini slova. Dobacuju se loptom poštujućisljedeće naredbe:„baci loptu sa obe ruke“„baci loptu desnom (lijevom) rukom“

Dijete koje stoji na sredini slova pitam sa koje njegove strane je početak slova, a sa kojestrane je kraj slova.(desno – lijevo)

ZAVRŠNI DIO:

8.korak

Vizuelna percepcija pisanog slova З u tekstu koji je pisan pisanim slovima:- učenici dobijaju radne listiće na kojima je tekst ispisan pisanim

slovima koja poznaju, a pojavljuje se i pisano З u riječima.- Zadatak je da crvenom bojicom zaokruže slovo З gdje god ga uoče.- ( D. A. dobija listić na kojem treba da se oboji nacrtano veliko

štampano З )

9.korak

Zapisivanje pisanog slova З (pisanje po zadatim tačkicama slova ( З ):- učenici zapisuju na tabli veliko i malo slovo Z izlazeći jedan po jedan.-D.A.crta slovo po zadatim tačkicama.

Poslije obrade nastavne jedinice

U školske sveske svakog učenika lijepim aplikacije sa slovom З sa zadatkom da ispišupo dva reda slova za domaću zadaću. Drugi dio zadatka je prepisivanje teksta u kojemsu pronašli slovo З tokom završnog dijela časa.D.A. dobija zadatak da iscrta red slova З po tačkicama i jedno na kraju reda da pokušasama da nacrta.

SASTAV ODJELJENJA U KOJEM SE IZVODI ČAS:

A.D.- Down Sy. , UMRVeoma vesela, druželjubiva i saradljiva u toku časova. Prihvaćena od druge

djece.Voli i rado prihvata zadatke tokom nastave, ali se brzo umara i traži promjenuaktivnosti. Poštuje pravila grupnih aktivnosti i uklapa se u zajednički rad. Na časovimasrpskog jezika i matematike radi po individualizovanom programu.Grafomotorika loša.Govor razumljiv, ali su rečenice agramatične sa lošom artikulacijom. Obuhvaćenaindividualnim tretmanima kod logopeda i reedukatora psihomotorike.

B.S.- LMR, poremećaj u ponašanjuStiče se utisak da je dijete vaspitno zapušteno. Počeo pohađati nastavu sa 12

godina. Sada ima 15 godina. Po dolasku u Centar nije znao slova niti brojeve što jeveoma brzo savladao. Smetnje u toku rada su prouzrokovane hiperaktivnim ponašanjem.Ne trpi daništa ne radi, traži stalne zadatke i česte promjene aktivnosti. Zadirkuje drugado sebe dirajući mu stalno stvari, liježe na sto ili ispod stola u toku časa. Sklon je laganju,krađi i skitnji .Govor je dobro razvijen uz prisustvo lokalizama. Obuhvaćen jeindividualnim tretmanima kod reedukatora psihomotorike.

K.B.- UMR , smetnje u govoru – dysphasia, epilepsijaMiran na časovima i izuzetno saradljiv.Dobro prihvaćen u grupi.Jedino dijete u

razredu kao dominantan ljevak. Receptivni govor dobro razvijen. Grafomotorika dobra.Od prvog razreda do sad došlo je do vidnog napretka u aktivnom govoru, ali je i daljeteško razumljiv, rečenice su agramatične i oskudne (do tri riječi) i artikulacija izrazitooštećena. Nosi naočare.

Prati nastavu po Programu za LMR. Koristi antiepileptike.Obuhvaćen je individualnimtretmanima kod logopeda i fizioterapeuta.

K.A.- Down Sy. , UMRVeoma je vrijedan, uredan i pedantan. Grafomotorika dobro razvijena. U govoru

se zapaža oštećena artikulacija glasova. Rečenice su oskudne i agramatične. Periodičnose javlja prkos u ponašanju koji ne prouzrokuje veće smetnje u radu. Prati nastavu poProgramu za LMR. Nosi naočare.Obuhvaćen je individualnim tretmanima kod logopeda i fizioterapeuta.

M.B. – LMR , epilepsijaKod ovog učenika najznačajnije je naglasiti promjenljivost raspoloženja za rad i

učestvovanje u aktivnostima. Periodično je zainteresovan za rad i sve zadatke uspješnoobavlja. Ponekad je potpuno nezainteresovan, ometa rad pričanjem i smijanjem, pažnjaodsutna. Uzroci za ovakvo ponašanje su vjerovatno u izrazito lošem zdravstvenom stanjuučenika, kao i prisutnim neurološkim oštećenjima. Ide redovno na kontrole kodneurologa. Pije antiepileptike. Često izostaje sa nastave upravo iz gore navedenihrazloga.Govor je dobro razvijen, ali je prisutan usporeniji ritam i tempo. Obuhvaćen jeindividualnim tretmanima kod fizioterapeuta.

M.M.- Down Sy. , LMRIzrazito miran i poslušan.U radu je naglašena sporost za obavljanje zadatih

aktivnosti. Plašljiv, a u grupnim aktivnostima izbjegava blizinu druge djece.U koloniuvijek staje zadnji odnosno čeka da se formira kolona i tek onda prilazi.U toku penjanja isilaženja stepenicama naglašeno traži podršku držanjem za ruku iako to može samostalnoobaviti. Rečenica je oskudna i agramatična, a govor djelimično razumljiv. Utokusamostalnog pisanja traži stalni nadzor i podsticaj. Ako toga nema pravi greške u pisanju,sastavlja riječi, nepravilno oblikuje slova, izostavlja slova, prepisuje nepravilnoredove...Obuhvaćen je individualnim tretmanima kod logopeda.

Metoda psihomotorne reedukacije kao metoda rada u nastavi

Polazeći od postavke da obrazovanje nije cilj, već sredstvo slobodnijeg ponašanja prema

pojavama u prirodi i društvu, a u okviru zakonomijernosti prostornih i vremenskih

određenja, dolazimo do novog viđenja postojanja i razvoja ličnosti. Psihomotorna

aktivnost je most osjećajnim težnjama koje se prožimaju baš preko psihomotorne

aktivnosti između svijeta i drugih. Pokret u kontekstu međuljudske komunikacije koji je

prožet radovanjem i zajedništvom utiče na oslobađanje određenih potencijala ličnosti

koje su, zbog nekih životnih okolnosti ostale zanemarene, i stimuliše razvoj struktura i

funkcija.

«Psihomotorna reedukacija jeste način na koji se vrši reedukacija ili prevježbavanje

disharmonično organizovane psihomotorike djeteta ili adolescenta, kao i

prevježbavanje doživljaja tjelesne cjelovitosti, prostora i vremena kod subjekta sa

disharmoničnim tokom psihomotornog razvoja uopšte.» ( Bojanin, 1979.)

Kad govorimo o metodi psihomotorne reedukacije kao metodi rada u nastavi onda je

veoma važno naglasiti značaj pokreta kao organizatora kognitivnih sposobnosti pri

učenju kod djeteta. Za razvoj misaonih procesa neophodno je prepoznavanje

interiorizovanih struktura i svih senzornih i kinestetičkih podataka koji dolaze u određene

predjele korteksa, a uslovljeno je zrelošću gnostičkih predjela kore. U slučaju

oligofrenije, proces sazrijevanja gnostičkih predjela teče znatno usporenije od već

usporenog razvoja praksičke aktivnosti.

Mentalno nedovoljno razvijenoj djeci je mnogo bliža komunikacija na senzomotornom i

psihomotornom spregu od verbalnog načina komunikacije i imajući to u vidu, treba što

više stimulisati i usavršavati psihomotoriku u cjelini, kao prirodne instrumente preko

kojih ova djeca doživljavaju i percipiraju svijet i sebe u tom svijetu.

Određeni su osnovni principi kojih se treba pridržavati svaki defektolog kod primjene

metode psihomotorne reedukacije. Oni treba da pomognu da se na organizovaniji,

ekonomičniji i prijatniji način akumuliraju i organizuju mnogobrojni i raznovrsni čulni

osjećaji i uzdignu na nivo poimanja, saznanja, svijesti i iskustava.

To su ovi principi:

-biti uvijek u toku sa nivoom integrativnih sposobnosti djeteta i djelovati samo u okviru

tih moći,

-svaka zadata psihomotorna aktivnost mora da bude jasno definisana u zamisli

defektologa,

-svaka psihomotorna aktivnost mora da ostavlja jasan trag u senzornim oblastima, a

posebno u oblasti kinestetičkog osjećanja,

-sve aktivnosti treba da su prožete prijatnim osjećanjem,

-svaki pokret i svaki osjećaj, koji se javlja i koji ga prati, mora biti imenovan; riječ je

bitna,

-nikada se ne smiju zadavati one aktivnosti kojima dijete nije doraslo svojom

sposobnošću ili funkcionalnom cjelinom,

-nema krutih, nepromijenljivih i jedino ispravnih aktivnosti u metodi psihomotorne

reedukacije, već svaki pokret treba da bude osmišljen u odnosu na osnovni zadatak

reedukacije.

Primjena ove metode podrazumijeva uključivanje i angažovanje svih nivoa

senzomotornih organizovanosti. Uvijek se polazi od onog nivoa komunikacije sa

realitetom koji je najviše očuvan kod djeteta.

Primjenom metode psihomotorne reedukacije u nastavi srpskog jezika se postiže

aktiviranje cjelokupne ličnosti djeteta, razvoj izražajnih sposobnosti od tjelesnih preko

verbalnih do grafomotoričkih i proizvodnih.

Konkretno, kod obrade slova, rad ovom metodom pospješuje:

- sposobnosti pravilnog postavljanja slova u prostoru pisanja,

- sposobnosti pravilnog postavljanja slova u odnosu na druga slova ( u riječima ),

- postizanje optimalnog tempa pisanja,

- pravilan izgovor glasova i

- verbalno izražavanje u cjelini.

Primjenu ove metode ne treba ograničiti samo na određene nastavne predmete niti

sadržaje u nastavi sa LMR, nego koristeći svoje kreativne potencijale i stečena stručna

znanja pokušati je uklopiti u što više područja rada sa djecom pomenute populacije. Rad

na ovaj način doprinosi razvijanju povjerenja djeteta u samo sebe, emocionalnom i

socijalnom razvoju, razvoju pozitivnih karakternih osobina i afirmaciji djetetove ličnosti

u cjelini.

Metoda psihomotorne reedukacije u korelaciji i kombinaciji sa ostalim nastavnim

metodama, temeljnije utvrđuje znanja, vještine i navike, razvija sposobnosti, izgrađuje

ličnost i pomaže u osposobljavanju za samostalniji život i rad.

«Razvijenost korelativnih veza jedne nastavne metode razotkriva realne dimenzije njene

primjene u nastavnom radu.» ( Prodanović, 1974.)

NAPOMENA:

U toku časa primjenjujem metodu podsticaja i pohvale koja se odnosi na vaspitne

metode u radu sa LMR djecom, a koje trebaju biti sastavni dio svakog oblika aktivnosti

sa ovom djecom, bile one nastavne ili vannastavne. Na ovaj način, djetetu se izražava

povjerenje, ukazuje se na njegove sposobnosti i mogućnosti, a time pojačava samosvijest

djeteta i podsticaj na ispravno djelovanje u svakodnevnom životu.

LITERATURA:

1.Bojanin , S. (1985); Neuropsihologija razvojnog doba i opšti reedukativni metod.Zavod

za udžbenike i nastavna sredstva.Beograd

2.Prodanović , T . (1974); Problem određivanja pojma nastavnih metoda i njihova

klasifikacija.Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.Beograd

3.Sokolovski , Ž .( oktobar,1997 );zabilješke sa predavanja iz Metodike vaspitnog rada

sa MRL na Defektološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu