UNIVERZITET U TUZLIPRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTETODSJEK ZA GEOGRAFIJU

MINERALNI IZVORI BANJE GUBERSeminarski rad iz predmeta Geografija Bosne i Hercegovine I

Predmetni profesor: Student:Dr. sc. Fadila Kudumovi-Dostovi, doc. Okanovi Armis

Tuzla, Januar, 2015.

SADRAJ

1.UVOD32. GEOGRAFSKI POLOAJ OPTINE SREBRENICA43. SREBRENIKE LJEKOVITE VODE63.1 Crni Guber 83.2 Mali Guber93.3 Voda za sinuse103.4 Ona voda113.5 Ljepotica114. ZAKLJUAK135 LITERATURA I IZVORI145.1 Literatura145.2 Izvori14

1. UVODU ovom seminarskom radu obraditi emo temu Mineralni izvori banje Guber. Prvo emo se upoznati sa geografskim poloajem optine Srebrenica, jer se Banja Guber nalazi oko 1,5 km istono od srca Srebrenice. Nakon toga smo naveli kako je geoloki sklop utjecao na formiranje mineralnih izvora. Sljedee sto emo obraditi u ovom radu je upoznavanje sa hidrotermalnim i mineralnim izvorima u Bosni I Hercegovini. U ovom poglavlju spomenuti emo i banje koje postoje u naoj dravi. Na poslijetku obraditi emo sve mineralne izvore Banje Guber.

2. GEOGRAFSKI POLOAJ OPTINE SREBRENICAOptina Srebrenica je smjetena u sjeveroistonom dijelu Bosne i Hercegovine, unutar velikog zavoja srednjeg toka rijeke Drine. Zahvata povrinu od oko 527km2 izmeu geografskih koordinata krajnjih graninih taaka: 43 56 44 11 SG i 19 9 19 38 IGD.Reljef optine Srebrenica je preteno brdsko planinski. Najnii dijelovi reljefa nalaze se u dolini rijeke Drine ( oko 300 m.n.v.), a najvii u jugozapadnom dijelu optine preko1500 m.n.v. (Orlov kamen 1517 m.n.v.).Sam grad Srebrenica se nalazi na prosjenih 476 m.n.v u uskoj dolini Crvene rijeke. U okviru, Optine ima sjeverni polozaj u odnosu na udaljena naselja na lijevoj strani doline Drine: Kruev Do, Luka, Klotijevac, Dobrak, Kalimanii, Skelani, Bujakovii i Crvica, koja su ranije saobraajno i privredno vie gravitirala znatno blizoj Bajinoj Bati u Republici Srbiji. Medjutim, Dejtonskim sporazumom od 1995. godine, Drina je postala dravna granica izmedju Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, to se negativno odrazilo na privredni i kulturni ivot pomenutih naselja. Srebrenica ima relativno veliku udaljenost od velikih gradskih centarai to: Sarajevo (140 km), Zenica (200 km), Tuzla (100 km), Zvornik (48 km), abac (170 km), Beograd (215 km), Novi Sad (220 km).Na pravac i oblik pruanja gradskog jezgra presudno je uticao reljef, tako da grad ima izrazito izduen oblik i opti pravac pruanja sjeverozapad jugoistok.Ui centar grada predstavljaju kulturne, administrativne, stambene i trgovinske zgrade i objekti iz razliitih istorijskih perioda i stilova gradnje.Prijatan umoviti ambijent, crnogorine i bjelogorine ume koja se neposredno sputa do samih gradskih ulica i parkova, daje jedinstvena obiljeja ovom gradu. Zbog prijatnog, ekoloki istog podruja, izvorita mnogobrojnih ljekovitih voda, povoljne rue vjetrova, Srebrenica ve odavno nosi epitet ekoloki iste sredine i vazdune banje.Prostor koji danas gravitira Srebrenici ima izuzetno zanimljivu istoriju i bogato kulturno -istorijsku batinu.

Slika 1. Geografski poloaj optine Srebrenica

Izvor: http://tours-srebrenica.com/index.php?lng=lat&str=geografski_polozaj

3. SREBRENIKE LJEKOVITE VODE

Mezozojski krenjaci trijaske starosti uglavnom dominiraju u jugoistonom dijelu Prelazne dinarske zone. U ovom podruju formirane su i magmatske stijene koje su odraz paleozojskog i mezozojskog dubinskog magmatizma i efuzivnog vulkanizma. Upravo ta podruja obiljeavaju leita olova, cinka, mangana, bakra, eljezne rude i td., to je sluaj i sa podrujima oko Srebrenice u Unutranjim Dinaridima. Tokom neogena aktiviranjem horizontalnih smiuih rasjeda nastaju prostrani neogeni bazeni. U Unutranjim Dinaridima tokom tercijara aktivni su procesi dubinskog magmatizma (Prosara, Motajica) i vulkanizma (okolina Srebrenice).Drinski planinski antiklinorijum zahvata vei dio optine Srebrenica.[footnoteRef:1] [1: Drinski planinski antiklinorijum zahvata vei dio optine Srebrenica Sulji A., : Stanovnitvo i naselja opine Srebrenica, Geografsko drutvo Tuzlanskog kantona; J.U. Narodna i univerzitetska biblioteka Dervi Sui, Tuzla, 2011]

Slika 1. Geoloka karta Bosne I Hercegovine

Izvor: https://hamdocamo.files.wordpress.com/2014/12/geoloc5a1ka-karta-bih.jpg?w=490&h=327

U naoj zemlji do sada je registrovano oko 260 lokacija sa hidrotermalnim i mineralnim izvorima. Spomenute pojave najee su pratioci aktivnih rasjednih zona. Spomenute termo-minetralne pojave svakako mogu imati primjenu u medicini, termoenergetici, industriji, ali takoer mogu posluiti i u rekreativne svrhe. Dakle svojom pojavom ukazuju na tektonski aktivne rasjedne zone, rubne pojave metala, nemetala, leita nafte, zemnog plina i td. U BiH ukupno postoji 16 banja koje na osnovu temperature termalne vode dijelimo na: Hiperterme (temperatura vee od 38 C); Homoterme (temperatura od 34 C do 38 C); i Hipoterme (temperatura nie od 34 C). U istonoj Bosni kod Srebrenice nalazi se banja Crni Guber sa jedinstvenom arseno-gvoevitom ljekovitom vodom.

Slika 3. Banja Guber

Izvor: http://www.esrebrenica.ba/ljekovite-vode

Postanak mineralnih izvora kod Srebrenice visokog kvaliteta, vezano je za razliitu geoloku grau i bogatsvo rudnih ica obojenih metala: srebra, olova cinka i gvoa. Nastaju tako to padavinska voda ponire kroz brojne pukotine i rudarske upljine u kojima skuplja i rastvara razliite minerale, koji joj daju jedinstven kvalitet i znaaj, ija ljekovita svojstva prevazilaze najpoznatije mineralne banje Evrope. Izvor je oko 1,5 km istono od srca Srebrenice do 560 m. i. J. u dolini Crvena rjeka. Do njeg vodi samo uski, poploeni put, koji prolazi kroz bujne zelene ume.Cesta vodi u veliku betonsku podlogu na kojoj su ostaci nekadanjih spa hoteli koji su jo uvijek vidljivi. U neposrednoj blizini prolaze sporadino staze kroz umovitim brdima planinskog krajolika.Cijeli krajolik karakterizira naranasto-crvene mrlje, to se moe vidjeti pogotovo u blizini prolaska voda . To ukazuje na ve visoksadraj eljeza u vodi.Izdvajaju se: Crni Guber, Mali Guber, Voda za sinuse, Ona voda te Ljepotica3.1 Crni GuberZnaenje ovog izvora kao ljekovite vode je prepoznata u 19. stoljeu. Bilo je nekoliko meunarodnih studija o sadraju vode. Pronaeni su posebno visok sadraj eljeza (II) oksida i arsena to ini izvor Crni Guber s okolnim izvorima jedini prirodni izvor u Europi koji sadri arsen. Naime, voda sadri 10.000 dijelova (prema Ernst Ludwig): Broj estica, natrijev klorid 0,017, kalij sulfata 0.166, sulfat natrija 0.037,sulfat kalcija 0,209, magnezij sulfat 0.219, sulfat eljeza (II) oksid 3734, sulfat mangana 0009, sulfat cinka 0,078, sulfat aluminija 2.277, slobodne sumpor 0,093, fosfata kalcija 0,010, arsenikhybrid 0,061, silicij 0.648, organske tvari 0,074.

Slika 3. Crni Guber

Izvor: http://de.wikipedia.org/wiki/Crni_Guber#mediaviewer/File:Crniguber2.jpg

3.2 Mali GuberOvaj izvor sadri dva puta vie eljeza od Crnog gubera, te vee koliine kalcijuma i magnezijuma. Njegova koncentracija eljeza priblina je koncentraciji mineralnog izvora u banji Levico u Italiji. Odlikuje se konstantnom temperaturom 12,4 C. bistra je, bez boje, kiselkastog ukusa. U sebi sadri najvie gvoa odreenu dozu arsena i drugih rijetkih metala.

Slika 1. Mali Guber

Izvor: http://www.esrebrenica.ba/ljekovite-vode3.3 Voda za sinuseSinusna Voda znaajno umanjuje i ublaava upalu i bolove sinusa, a upotrebljava se umrkivanjem.Slika 2. Putokaz Voda za sinuse

Izvor: http://www.esrebrenica.ba/ljekovite-vode3.4 Ona vodaOvaj izvor je male izdanosti ali najvee mineralizacije, najvee od svih srebrenikih ljekovitih izvora. Visoka koncentracija eljeza u Onoj vodi kao i drugih elemenata svrstava ovaj ljekoviti izvor po koliini eljeza na tree mjesto evropskih mineralnih izvora. Ona voda pomae i djeluje kod raznih oboljenja sluzokoe oiju, prije svih kod konjuktivitisa, a oni koji su je koristili tvrde da znaajno poboljava vid.Slika 3. Ona voda

Izvor: http://www.esrebrenica.ba/ljekovite-vode3.5 LjepoticaVoda ljepotica je naroito omiljena meu pripadnicama ljepeg pola, jer umivanje ovom vodom rezultira ljepim i zdravijim tenom, istijom koom lica, a mnogi su koristei ovu vodu, zaljeili i sa lica zauvjek uklonili akne i mitisere.

Slika 4. Izvor Ljepotica

Izvor: http://www.esrebrenica.ba/ljekovite-vode

4. ZAKLJUAKU ovom seminarskom radu obradili smo temu Mineralni izvori banje Guber. Prvo smo se upoznali sa geografskim poloajem optine Srebrenica, jer se Banja Guber nalazi oko 1,5 km istono od srca Srebrenice. Nakon toga smo naveli kako je geoloki sklop utjecao na formiranje mineralnih izvora. Sljedee to smo obradili u ovom radu je upoznavanje sa hidrotermalnim i mineralnim izvorima u Bosni I Hercegovini. U ovom poglavlju spomenuli smo i koje banje postoje u naoj dravi. Na poslijetku obradili smo sve mineralne izvore Banje Guber. Mislim da smo u ovom radu na jedan veoma dobar nain upoznali se sa mineralnim izvorima banje Guber. Objasnili smo kako je dolo do nastajanja izvora, koji su to faktori utjecali, koja su njene prednosti kod izljeenja te koje bolesti i oboljenja se mogu tretirati vodama ove banje. to je najvanije u ovom radu postignuta je korelacija izmeu hemije i geologije te geografije.

5. LITERATURA I IZVORI5.1 Literatura1. Sulji A., : Stanovnitvo i naselja opine Srebrenica, Geografsko drutvo Tuzlanskog kantona; J.U. Narodna i univerzitetska biblioteka Dervi Sui, Tuzla, 20115.2 Izvori2. http://www.esrebrenica.ba/ljekovite-vode

3. http://de.wikipedia.org/wiki/Crni_Guber

4. http://www.esrebrenica.ba/geografski-polozaj

4