Budzetski sistem BiH

Nastavni predmet:

Poreska i budetska kontrola i revizija

Tema:

Budetski sistem BiH

Nastavni Profesor : Dr Kristijan Risti Student: Burgi Edin

Broj Indexa : II-2857/12

Bijeljina, 2014.godine

6

SADRAJ

Parlamentarna skuptina BiH i dravni budet3

Ukupna javna potronja u BiH3

Javna potronja na dravnom nivou5

Budet kao instrument javnih politika7

lanovi Parlamentarne skuptine i komisije7

Javne rasprave7

Pravljenje prijedloga budeta8

Budetski ciklus8

lanovi Parlamentarne skuptine i kontrola nad trokovima8

Naknadne informacije i pomo 10

Izvori informacija 11

Aneks 12

Grafiki prikaz budeta.................................................................................................13

Struktura obaveza BiH po kreditorima i izvorima za servisiranje vanjskog duga.....................14

Zakljuak................................................................................................................... 22

Literatura................................................................................................................... 23

Parlamentarna skuptina BiH i dravni budet

Jedna od najvanijih odgovornosti Parlamentarne skuptine BiH je odobravanje (sa ili bez izmjena) godinjeg dravnog budeta, predloenog od strane Vijea ministara BiH, kao i nadgledanje izvrenja budeta, tj. kontrolisanje potronje novca graana od strane dravnih institucija.

Vijee ministara (preko Predsjednitva BiH) predlae budet, sa prikazanim oekivanim javnim prihodima i rashodima za narednu godinu, Parlamentarnoj skuptini na odobravanje. Dravni budet za narednu godinu bi trebao biti predstavljen Parlamentarnoj skuptini prije 15. oktobra tekue godine, dosta prije poetka naredne godine. Parlamentarna skuptina bi budet (sa ili bez izmjena) trebala odobriti najkasnije do 15. decembra tekue godine.

Ukupna javna potronja u BiH

Entitetske i kantonalne vlade takoer predstavljaju budete svojim parlamentima. Gradske i opinske vlasti predstavljaju budete svojim opinskim vijeima izabranim na lokalnom nivou. Ovi budeti (zajedno sa budetom Brko Distrikta i dravnim budetom) ine javnu potronju u u BiH. Preko 50% godinjeg BDP-a1 (ukupna vrijednost roba i usluga proizvedenih u privredi BiH) odlazi na ukupnu javnu potronju u BiH.

BDP BiH: 12,303

milijardi KM

BDP BiH: 13,440

milijardi KM

Javna potronja u BiH: 6,681 milijardi KM


Dravni budet: 0,205 milijardi KM


2003.

2004.

BDP BiH: 14,490

milijardi KM

BDP BiH: 15,622

milijardi KM

Javna potronja u BiH2: 8,436 milijardi KM




2005.

2006.

BDP, javna potronja i dravni budet, 2003. - 2006.

BDP Bruto drutveni proizvod.Iznos javne potronje za 2006. godinu je procjena na osnovi raspoloivih podataka.

Javna potronja u susjednoj Hrvatskoj je na slinom nivou (51% BDP-a), u Maarskoj 49%, Grkoj 48%. U vedskoj 57% BDP-a odlazi na trokove drave, a u Irskoj 34%. U najrazvijenijim zemljama OECD-a (zapadna Evropa, SAD, Kanada, Japan, Australija, Novi Zeland) prosjek javne potronje isnosi oko 45% BDP-a. Glavna determinanta koja odreuje visinu javne potronje je starosna dob populacije (npr. populacija u vedskoj je starija, u Irskoj mlaa), kao i penzioni, zdravstveni i socijalni sistem.

Javna potronja 57% BDP-

a


a


a

vedska

BiH

Hrvatska


a


a


a

Maarska

Prosjek OECD drava

Srbija i Crna Gora


a


a


a

Slovenija

Bugarska

Irska

Uporedni odnos BDP-a i javne potronje, 2004.

Javna potronja na dravnom nivou

U 2006. godini, dravni budet4 iznosio je manje od 8% ukupne javne potronje u BiH (4,3% BDP-a). Trokovi entiteta su iznosili 30% javne potronje, kantona i vlada na lokalnom nivou preko 60%, da bi se graanima pruile usluge i finansirali programi u oblastima kao to su zdravstvena zatita, obrazovanja, transport itd.

Kao dio ukupne javne potronje, dravni budet se poveao u zadnjih nekoliko godina: sa 3% u 2004. godini, na 4,4% u 2005. i 7,9% u 2006. zbog prenosa odgovornosti za odbranu (vojni trokovi) sa entitetskog na dravni nivo u 2005.-2006. godini.

Ostali* 66,4% (4,698

milijardi

2004.

Dravni budet 3,0%

(0,212 milijardi

Budet Republike Srpske 14,6%

(1,035 milijardi

Budet Federacije BiH

15,9%

(1,125 milijardi

Ostali* 70,2% (5,400

milijardi KM)

2005.

Dravni budet 4,4% (0,337 milijardi

KM)

Budet Republike Srpske 12,3%

(0,946 milijardi

Budet Fedracije BiH

13,1% (1,012

milijardi

Ostali* 64,3% (5,425

milijardi

Dravni budet 7,9% (0,666 milijardi

KM)

Budet Republike Srpske

14,3% (1,205

milijardi

* Ostali: Distrikt Brko,

10 kantona, 137 optina, 4 grada

2006.

Budet Fedracije BiH

13,5% (1,140

milijardi

Javna potronja svih nivoa vlasti, 2004. - 2006.5

Za potrebe ovog rada, iz ukupnog iznosa dravnog budeta iskljuena su sredstva s Jedinstvenog rauna za servis vanjskog duga BiH.Iznos javne potronje za 2006. godinu je procjena na osnovi raspoloivih podataka.

0,205

milijardi KM

0,212

milijardi KM

0,337

milijardi KM

0,666

milijardi KM

200220032004200520062007

Dravni budet, 2003. - 2006.

Da bi se podmirila javna potronja, ukljuujui vojne trokove koji su prebaeni sa nivoa entiteta na dravni nivo, u 2006. godini uveden je porez na dodatnu vrijednost PDV na sve robe i usluge. PDV je porezni instrument primjenjen irom EU. Svaki put kada se u BiH potroi 100 KM, 17 KM prihoda odvaja se u svrhe javne potronje. U 2006. godini, ovaj porez inio je 85% potrebnih prihoda za dravni budet (566 miliona KM). U istoj godini, od 666 miliona KM stvarnih budetskih trokova (dakle, ne raunajui sredstva u iznosu od 288 miliona KM namjenjenih namirivanju vanjskog duga BiH6) 42% bili su vojni trokovi (278 miliona KM za Ministarstvo odbrane) i dodatnih 18,5% (123 miliona KM) za druge sektore sigurnosti (Ministarstvo bezbijednosti, Dravna granina sluba, Agencija za istrage i zatitu SIPA, Obavjetajno bezbjedonosna agencija BiH, Centar za uklanjanje mina BH MAC).

Na sigurnosno - odbrambeni sektor u 2006. odlazi 60% dravnog budeta (401 milion KM). Slijede Uprava za indirektno oporezivanje (65 miliona KM, 9,7% budeta) i Ministarstvo vanjskih poslova (42,5 miliona KM, 6,4% dravnog budeta). Ostatak budeta odlazi na niz dravnih institucija, te njihove usluge, ukljuujui sektor pravosua, Parlament, Predsjednitvo i Centralnu izbornu komisiju.

Vanredni prihodi, 2,5 mil. KM

Tekue potpore u

nov. obliku, 4,6 mil. KM

Prihodi za realiz. CIPS projekta, 7 mil. KM Preneseni prihodi iz 2005., 16,5 mil. KM

Prihod iz dobiti CBBiH, 20 mil. KM

Prihodi od indirektnih poreza, 566 mil. KM (84,9%

budeta)

Pregled dravnih prihoda i trokova, 2006.

(za detaljniji pregled prihoda i trokova uvrenih u dravni budet pogledati grafike

priloene u Aneksu)

(3%)

Neporezni prihodi (vlastiti prihodi), 50

mil. KM (7,5%)

Minist. spoljnih poslova BiH, 42,5

mil. KM (6,4%)

Uprava za indir. oporez., 65 mil. KM (9,7%)

Sigurnosno - odbrambeni sektor, 401,2 mil. KM

(60,2% budeta)

Za detalje o spoljnjem dugu BiH pogledati tabelu

u Aneksu

Ostalo, 157,8 mil.

KM (23,7%)

Sigurnosno-odbrambeni sektor: Minist. odbrane, Minist. bezbijednosti, Dravna granina sluba, Agencija za strage i zatitu - SIPA, Obavjetajno bezbj. agencija BiH, Centar za uklanjanje mina BH MAC

Budet kao instrument javnih politika

Budet je glavni instrument javnih politika Vijea ministara. Kada se predstavi Parlamentarnoj skuptini, budet odraava glavne prioritete Vijea ministara. U nekoliko proteklih godina, glavni prioritet bila je reforma odbrane (utvrivanje ovlasti na dravnom nivou, uprava, integracija, smanjenje broja osoblja i finansiranje vojske). Kao glavni instrument javnih politika Vijea ministara i ministarstava, budet treba biti kontolisan na osnovu ciljeva tih javnih politika i njihovih oekivanih rezultata. Koji su glavni ciljevi ministara i njihovih ministarstava? Da li budet realno odraava te ciljeve? Da li je predvieno dovoljno sredstava da bi se ostvarili odreeni ciljevi ili su predvieni trokovi previsoki za nejasno definisane ciljeve i oekivane rezultate?

lanovi Parlamentarne skuptine i komisije

lanovi Parlamentarne skuptine mogu imati svoje vienje prioriteta pri definisanju javnih politika te naina na koji bi javna potronja na dravnom nivou trebala biti usmjerena ka ostvarivanju tih ciljeva i eljenih rezultata. Kako bi se obezbjedio uticaj Parlamentarne skuptine u ovim oblastima, poslovnicima o radu oba doma PS uspostavljene su komisije koje omoguavaju preispitivanje dravnog budeta, upuivanje upita ministrima i predstavnicima ministarstava od strane lanova Parlamenta te pruanje vlastitih preporuka u vezi sa budetom.

U skladu sa lanom 44. Poslovnika o radu Zastupnikog doma uspostavljena je Komisija za finansije i budet koja ima mandat da razmatra pitanja koja se odnose na razmatranje, izvrenje i nadzor izvrenja budeta kao i druga pitanja iz oblasti ekonomije, finansija i budeta.

U skladu sa lanom 28. Poslovnika o radu Doma naroda uspostavljena je Komisija za finansije i budet sa mandatom da razmatra pitanja koja se odnose na finansiranje institucija BiH i razmatranje, izvrenje i nadzor budeta BiH.

U skladu sa lanom 50. Poslovnika o radu Doma naroda uspostavljena je Zajednika komisija (sa Zastupnikim domom, lan 56.) za ekonomske reforme i razvoj, koja razmatra pitanja monetarne politike, politike vanjskog duga, ekonomske politike, fiskalne politike i politike i programa rekonstrukcije i razvoja BiH.

U skladu sa lanom 48. Poslovnika o radu Doma naroda uspostavljena je Zajednika komisija (sa Zastupnikim domom, lan 54.) za odbranu i sigurnost koja razmatra i dostavlja miljenja i preporuke, izmjene i dopune na prijedlog budeta za odbranu i razmatra izvjetaje o izvrenju budeta za odbranu.

U skladu sa lanom 49. Poslovnika o radu Doma naroda uspostavljena je Zajednika komisija (sa Zastupnikim domom, lan 55.) koja vri nadzor nad radom Obavjetajne sigurnosne agencije sa mandatom da daje miljenja o detaljnom prijedlogu budeta Agencije.

Javne rasprave

Komisije mogu organizovati javne rasprave u cilju dobijanja uvida u stavove graana o predloenom budetu, kao i sasluanja na kojima e se uputiti pitanja ministrima i predstavnicima ministarstava o pripremi, ciljevima i oekivanim rezultatima budeta7. Komisije na plenarnim zasjedanjima oba doma Parlamentarne skuptine mogu dostaviti svoje prijedloge u vezi sa odobravanjem, dopunom ili odbijanjem predloenog budeta. Poslanici i delegati mogu na plenarnom zasjedanju razmatrati ove izvjetaje i preporuke, ali isto tako mogu na svoju vlastitu inicijativu pokrenuti razmatranje, postavljanje pitanja i raspravu o predloenom budetu. Kada je rije o budetu, primjenjuju se standardne zakonodavne procedure i glasanje u oba doma.

OSCE-ov Prirunik za organizovanje i voenje javne rasprave dostupan je svim lanovima Parlamentarne skuptine.

12

Pravljenje prijedloga budeta

Proces pravljenja prijedloga budeta je kompleksan i ukljuuje zahtjeve svih ministarstava i institucija na dravnom nivou, prioritete politikih stranaka koje su formirale vlast, elje pojedinih ministarstava, oekivanja meunarodnih organizacija i stranih vlada, pregovore entitetskih i lokalnih vlasti kao i ostale interese. Oni koji prave budet moraju biti svjesni oekivanih prihoda i elje javnosti da se izbjegne prekomjerna potronja. Konkretne odluke prilikom pripreme budeta donose se unutar ministarstava i drugih nadlenih institucija. Sa stanovita graana, veoma je vano da lanovi Parlamentarne skuptine preispituju i analiziraju modele, pretpostavke, kriterije i oekivane rezultate na kojima se zasnivaju odreeni prijedlozi za potronju navedeni u budetu.

U 2007. dravna ministarstva teie postizanju veeg stepena transparentnosti i odgovornosti prilikom donoenja budeta, te uspostavljanju budeta zasnovanih na uinkovitosti. Pod vodstvom Ministarstva finansija i trezora, ostala ministarstva i dravne insitutcije e posebno obratiti panju na strateke ciljeve, prioritete, rezultate javnih politika i preispitivanju prioriteta pri donoenju budeta. Ovu tranziciju pomae projekat koji finansira Velika Britanija8.

Budetski ciklus

Nadalje, u BiH se uspostavlja redovan i predvidljiv ciklus pripreme budeta.

Poetna taka e biti da Vijee ministara napravi viegodinji fiskalni okvir koji bi postavio trogodinje ili etverogodinje odrednice za oekivane prihode, rashode i prioritete Vijea. Fiskalno vijee e pomagati u koordiniranju pitanja budeta izmeu dravne i entitetskih vlada. Ministarstvo finansija i trezora trebalo bi izraditi okvirni nacrt budeta za Vijee ministara; okvirni nacrt budeta trebao bi biti dostupan i lanovima Parlamentarne skuptine do kraja mjeseca juna svake godine. Tokom ljeta, ministarstva i dravne institucije trebalo bi da obezbijede detalje o svojim budetskim potrebama Ministarstvu finansija i trezora kako bi se u septembru mogla pripremiti diskusija sa ministrima. Predsjednitvo je obavezno da, u ime Vijea ministara, Parlamentarnoj skuptini podnese prijedlog budeta prije 15. oktobra svake godine (lan 128. Poslovnika o radu Predstavnikog doma, lan 123. Poslovnika o radu Doma naroda). Oba doma Parlamentarne skuptine treba da glasaju o prijedlogu budetu prije kraja mjeseca decembra.

lanovi Parlamentarne skuptine i kontrola nad trokovima

Kada Parlamentarna skuptina usvoji budet, dajui ovlatenje za potronju javnog novca, njeni lanovi imaju jednako vanu ulogu u nadzoru nad trokovima.

Ured za reviziju institucija BiH ima kljunu ulogu u pruanju detaljnih informacija Parlamentarnoj skuptini o tome kako ministarstva i dravne institucije doista troe javni novac. Generalni revizor dostavlja izvjetaj o nainu koritenja budetskih sredstava u junu svake godine za prethodnu godinu. lanovi Parlamentarne skuptine e paljivo prouiti revizorske izvjetaje, te naknadno mogu, na sjednicima komisija, uputiti pitanja ministrima i zvaninicima. Dodatno, revizorski izvjetaji o pojedinim ministarstvima i institucijama mogu se prouiti u razliitim parlamentarnim komisijama. lanovi Parlamentarne skuptine i komisije imaju mogunost da trae mjesene ili tromjesene izvjetaje o potronji javnih sredstava od ministarstava i drugih dravnih institucija prije no to pozovu ministre ili zvaninike da daju odgovore na odreena pitanja.

Nadzor ne znai samo traenje nepravilnosti u revizorskim izvjetajima i/ili traenje od ministarstava da u pisanoj formi daju objanjenja detalja vezanih za trokove i nalaze revizora. Ministri i Vijee ministara su odgovorni za troenje javnog novca na naine i u svrhe (programe, usluge, projekte) koje odobri Parlamentarna skuptina BiH svake godine. Ministri i zvaninici su odgovorni za rezultate (ili nepostojanje rezultata) ostvarene troenjem javnih

PKF Projekat Jaanje upravljanja javnim finansijama u BiH finansiran od strane DFID-a.

sredstava. lanovi Parlamentarne skuptine dre ministre i vladine zvaninike odgovornima za rezultate koje su obeali postii troenjem javnog novca.

Na primjer, koji su to specifini rezultati koji se oekuju nakon troenja 400 miliona KM u sektoru sigurnosti (aktivnosti vojske, rezultati kontrole granica, postignua Obavjetajno bezbjedonosne agencije BiH ili Centra za deminiranje)? Ko je odgovoran za te rezultate? Da li su oni postignuti? Ukoliko nisu, zato nisu? Da li e odreeni programi i ciljevi biti ponovo finansirani? Ukoliko su bili uspjeni, da li e se finansiranje uveati, a umanjiti negdje drugo?

Ministri su obavezni saraivati

Od ministara i dravnih slubenika se zahtijeva i oekuje da obezbijede punu, korisnu i pravovremenu informaciju lanovima Parlamentarne skuptine i komisijama te da, kada su pozvani, prisustvuju komisijama i plenarnim sjednicama domova. Parlamentarna skuptina zadrava pravo da (putem amandmana na predloeni budet) ministrima i ministarstvima koja nisu saraivala sa poslanicima, delegatima i komisijama, prilikom kreiranja budeta za narednu godinu smanji ili eliminie finansijska sredstva.

Parlamentarna skuptina bi trebala iskoristiti ovu ovlast kada ministarstva ili njihovi zvaninici odbiju u potpunosti saraivati u nadzoru budeta.

Jaa uloga Parlamentarne skuptine

U julu 2006. godine lanovi Komisije za finansije i budet Zastupnikog doma Parlamentarne skuptine BiH (u mandatu 2002. 2006. godina), predstavnici Ureda za reviziju Bosne i Hercegovine i drugi predloili su jaanje uloge poslanika, delegata i komisija u procesu pravljenja, usvajanja i nadzora budeta (okrugli sto na temu budeta za poslanike odran u organizaciji Misije OSCE-a u BiH).

Dogovoreno je da bi Parlamentarna skuptina BiH i njene komisije odgovorne za usvajanje i nadzor budeta trebalo da imaju veu ulogu u cijelom procesu kreiranja, usvajanja te nadzora budeta. Takoer je dogovoreno da bi Parlamentarna skuptina trebala insistirati na dostavljanju nacrta budeta od strane Vijea ministara ranije nego to je to trenutno praksa u BiH. Meunarodni standard predstavljanja budeta tri mjeseca prije nove fiskalne godine bi trebao postati standard i u BiH. To znai da bi se nacrt budeta dostavljao Parlamentarnoj skuptini do 30. septembra svake godine, dvije sedmice prije roka od 15. oktobra. Parlamentarna skuptina moe razmotriti nametanje sankcija Vijeu ministara ukoliko ono ne ispotuje postavljeni rok od tri mjeseca.

Takoer je dogovoreno da komisije za budet u poetnoj fazi kreiranja budeta trebaju organizirati otvorene sastanke sa budetskim korisnicima (ministrima i zvaninicima) kako bi se informisale o planovima i prioritetima, te podacima na kojima se zasniva nacrt budeta. Zvaninici Ministarstva finansija i trezora bi trebali obezbijediti modele i podatke koritene prilikom izrade nacrta budeta, projekcija i predvianja.

Prema lanovima prethodnih komisija za budet, komisije za budet bi mogle organizirati rasprave otvorene za javnost, ukljuujui privrednike, sindikate, ekonomiste, akademike, nevladine organizacije, strunjake i interesne grupe, kako bi utvrdile interes javnosti i prioritete pri kreiranju budeta. Odravanje javnih rasprava trebalo bi podrazumijevati posebne napore za ukljuivanje mladih i ena u ovaj proces. Izvjetaji sa ovih rasprava mogu biti predstavljeni na zasjedanju domova, postavljeni na web stranicu Parlamentarne skuptine te stavljeni na raspolaganje graanima.

Komisije za finansije i budet bi na poetku svake nove godine mogle organizirati rasprave sa Ministarstvom finansija i trezora kako bi osigurale da Ministarstvo proslijedi nacrt budeta Parlamentarnoj skuptini do 30. septembra. Ministarstvo i ministar trebaju biti upozoreni da e komisija i Parlamentarna skuptina razmatrati sankcije u sluaju kanjenja sa dostavljanjem nacrta budeta. Komisije za finansije i budet bi trebale nastaviti da insistiraju na prisustvu ministara i viih zvaninika na sjednicama komisija nadlenih za kreiranje i nadzor budeta.

Takoer je uputno da komisije za finansije i budet preporue domovima uspostavljanje rezervi, ne veih od 5% budeta pojedinog ministarstva, namjenjenih vanbudetskoj potronji ministarstva (kao i redukciju te konanu eliminaciju nedefinisanih posebnih fondova, projekata i potreba).

Naknadne informacije i pomo

Istraivaki centar je spreman da primi zahtjeve za naknadna istraivanja glede dravnog budeta te nadzora budeta.

Rukovodioc Istraivakog centra Parlamentarne skuptine BiH:

[email protected]

Istraiva-analitiar u Istraivakom centru Parlamentarne skuptine BiH:

[email protected]

Misija OSCE a u BiH (Program jaanja zakonodavne vlasti, finansiran od strane USAID-a) se obavezala da obezbijedi pomo poslanicima (ukljuujui treninge i seminare) glede budeta i ostalih odgovornosti te da pomogne u jaanju kapaciteta Parlamentarne skuptine BiH kao i u jaanju njene efikasnosti. Pomo prilikom izrade ovog rada pruio je Taran Eapen, Misija OSCE

a u BiH.

Kontakti u Misiji OSCE a u BiH:

[email protected]

[email protected]

Izvori informacija

Budet institucija BiH i meunarodnih obaveza BiH za 2004. godinu, Slubeni glasnik BiH, br. 05/03;




Nacrt Zakona o budetu institucija Bosne i Hercegovine i meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2007. godinu, Vijee ministara BiH;

Poslovnik Zastupnikog doma Parlamentarne skuptine BiH, izvor: http://www.parlament.ba/files/docs/PD/Poslovnik_PD_-_B.pdf (pristup ostvaren 9.2.2006. godine);

Poslovnik Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH, Publikacija br. 39, Parlamentarna skuptina BiH, Sarajevo, 2006. godina;

Web stranice:

Ministarstvo finansija i trezora BiH: http://www.trezorbih.gov.ba/;

Svjetska banka: http://www.worldbank.org/;

UNDP Human Development Report 2006,

http://hdr.undp.org/hdr2006/pdfs/report/HDR06-complete.pdf;

4. OECD: http://www.oecd.org/home/0,2987,en_2649_201185_1_1_1_1_1,00.html

Aneks

Budetski prihodi prema izvorima, 2004. Budetski rashodi prema korisnicima, 2004.



Nacrt budetskih prihoda prema izvorima, 2007. Nacrt budetskih rashoda prema korisnicima, 2007.

Struktura obaveza BiH po kreditorima i izvorima za servisiranje vanjskog duga.

20

Budetski prihodi, 2004. (m ilioni KM)

Namjenski prihodi za specijalne programe, 0,5 mil. KM

Prihodi od sukcesije po namjenama, 0,5 mil. KM


Transf eri od entiteta, 90,5 mil. KM (42,7% budeta)

Transf er od Brko Distrikta BiH, 4,1 mil. KM

Tekue potpore u novanom obliku, 30,9 mil. KM (14,6%)

Prihodi za realizaciju CIPS projekta, 38,6 mil. KM (18,2%)

Neporezni prihodi (vlastiti prihodi), 45,5 mil. KM (21,5%)

Budetski korisnici, 2004. (milioni KM): Predsjednitvo BiH, PS BiH, ministarstva Vijea ministara BiH, sudski sektor + Ured ombudsmana za ljudska prava te drugi budetski korisnici sa proraunom veim od 2 mil. KM

Sudski sektor: Visoki sudski i tuilaki

Minist. spoljnih poslova BiH, 38,4 mil.

KM (18,1%)

Minist. finans. i trezora, 3,6 mil. KM (1,7%)

Minist. spoljne trg. i ekon. odnosa,

4,1 mil. KM (1,9%)

Minist. civilnih poslova BiH, 4,3 mil.

KM (2%)

Minist. za lj. prava i izbjeg., 8 mil. KM (3,8%)

Minist. pravde, 3,2 mil. KM (1,5%)

Sudski sektor + Ured ombud. za lj. prava, 12,7 mil. KM (6%)

Minist. komunik. i transp. BiH, 2,7 mil.

KM (1,3%)

Regulat. agenc. za komunik. (CRA), 4,4 mil. KM (2,1%)

Dravna granina sluba BiH, 49,3 mil. KM (23,3% budeta)

Sigurnosno- odbrambeni sektor: Minist. odbrane, Minist. bezbijednosti, Dravna granina sluba, Agencija za istrage i zatitu - SIPA, Centar za uklanjanje mina BH MAC; ukupno:65,6 mil. KM (31% budeta)

savjet, Ustavni sud BiH, Sud BiH, Tuilatvo Bosne i Hercegovine, Pravobranilatvo BiH

Gen. sekretarijat Vijea minist., uredi i slube, 2 mil. KM

Izborna komisija BiH, 2,1 mil. KM

Inst. za stand., mjerit. i intelekt. vlasnitvo, 2,6 mil. KM

Direkc. za civil. zrakopl., 2,6 mil. KM

Sluba za zajed. poslove inst. BiH , 4,2 mil. KM

Predsjednitvo BiH, 5,7 mil. KM

Parlamentarna skuptina BiH, 6,8 mil.

KM

Centar za uklanjanje mina BH MAC, 6,7 (3,2%)

Agencija za istrage i zatitu BiH - SIPA, 6,7 mil. KM (3,1%)

Minist. bezbijednosti, 2,4 mil. KM Minist. odbrane (Stalni komitet za

vojna pitanja), 0,5 mil. KM

Ostalo, 27,1 mil. KM (12,8%)

Direkc. za implem. CIPS projekta, 12 mil. KM (5,6%)


Prihodi od sukcesije po namjenama, 0,2 mil. KM


Prihodi za realizaciju CIPS projekta, 9,8 mil. KM (2,9%)

Prihodi iz dobiti CBBiH, 12 mil. KM (3,6%)

Prihodi od indirektnih poreza, 251,5 mil. KM (74,7% budeta)

Tekue potpore u novanom obliku, 18,6 mil. KM (5,5%)

Neporezni prihodi (vlastiti prihodi), 43,9 mil. KM (13%)

Budetski korisnici, 2005. (milioni KM): Predsjednitvo BiH, PS BiH, ministarstva Vijea ministara BiH, sudski sektor + Ured ombudsmana za ljudska prava te drugi budetski korisnici sa proraunom veim od 4 mil. KM

Regulat. agenc. za komunik. (RAK), 4,9 mil. KM

Minist. komunik. i transp. BiH,

3,2 mil. KM Ministarstvo finans. i trezora,

3,4 mil. KM

Minist. spoljne trg. i ekon. odnosa, 3,9 mil. KM

Ministarstvo za lj. prava i izbjeg., 4,8

Dravna granina sluba BiH, 49,3 mil. KM (14,6% budeta)

Agencija za istrage i zatitu BiH- SIPA, 25,3 mil. KM (7,5%)

Sigurnosno-odbrambeni sektor: Minist. odbrane, Minist. bezbijednosti, Dravna granina sluba, Agencija za istrage i zatitu - SIPA, Obavjetajno bezbj. agencija BiH, Centar za uklanjanje mina BH MAC; ukupno:114,9 mil. KM (34,1% budeta)

mil. KM


KM


KM (12%)

Obavjetajno bezbjed. agencija BiH, 21,4 mil. KM (6,4%)

Ministarstvo odbrane BiH, 8 mil. KM (2,4%)

Centar za uklanjanje mina BH MAC , 6,5 mil. KM (1,9%)

Minist. bezbijednosti, 4,3 mil. KM (1,3%)

Sudski sektor: Visoki sudski i tuilaki savjet, Ustavni sud BiH, Sud BiH, Tuilatvo Bosne i Hercegovine, Pravobranilatvo BiH

Minist. pravde, 4,8 mil. KM

Sudski sektor + Ured ombuds. za lj. prava, 14,5 (4,3%)

Sluba za zajed. poslove inst. BiH, 4,8 mil. KM

Predsjednitvo BiH, 6 mil. KM Parlamentarna skuptina BiH, 7,7 mil. KM

Direkc. za implem. CIPS projekta, 8,2 mil. KM

Uprava za indir. oporez., 54,8 mil.

KM (16,3%)

Ostalo, 55 mil. KM (16,3%)



Tekue potpore u novanom obliku, 4,6 mil. KM

Prihodi za realizaciju CIPS projekta, 7 mil. KM

Preneseni prihodi iz 2005., 16,5 mil.

KM (2,5%)

Prihodi od indirektnih poreza, 566 mil. KM (84,9% budeta)

Prihod iz dobiti CBBiH, 20 mil. KM (3%)

Neporezni prihodi (vlastiti prihodi), 50 mil. KM (7,5%)

Budetski korisnici, 2006. (m ilioni KM): Predsjednitvo BiH, PS BiH, m inistarstva Vijea m inistara BiH, sudski sektor + Ured om budsm ana za ljudska prava te drugi budetski korisnici sa proraunom veim od 5 m il. KM

Regulat. agenc. za komunik. (RAK), 5 mil. KM

Minist. komunik. i transp., 4 mil. KM

Minist. spoljne trg. i ekon. odnosa, 3,9 mil. KM

Minist. f inans. i trezora, 4,3 mil. KM

Minist. za lj. prava i izbjeg., 5 mil.

KM

Minist. civilnih poslova, 6,5 mil. KM


KM (6,4%)

Minist. pravde, 8 mil. KM

Minist. odbrane, 278,1 mil. KM (41,7% budeta)


Sudski sektor: Visoki sudski i tuilaki savjet, Ustavni sud BiH, Sud BiH,

Tuilatvo Bosne i Hercegovine,

Sudski sektor + Ured ombuds. za lj. prava, 16,9 mil. KM (2,5%)


Izborna komisija BiH, 5,7 mil. KM

Predsjednitvo BiH, 7 mil. KM

Direkc. za implem. CIPS projekta, 7,5

Dravna granina sluba BiH, 55 mil. KM (8,3%)


Pravobranilatvo

BiH

mil. KM

PS BiH, 9,3 mil. KM

Obavjetajno bezbjed. agencija BiH, 25,8 mil. KM (3,9%)

Centar za uklanjanje mina BH MAC,

Uprava za indir. oporez., 65 mil. KM

(9,8%)

Ostalo, 69,3 mil. KM (10,4%)

6,6 mil. KM (1%)

Minist. bezbijed., 5 mil. KM (0,8%)

Budetski prihodi, 2007. (milioni KM)

Prihodi od poreskih i kontrolnih markica UIO, 4 mil. KM

Tekue potpore u novanom obliku, 4,1 mil. KM


Preneseni prihodi iz 2006., 17 mil.

KM

Prihod iz dobiti CBBiH, 20 mil. KM

Neporezni prihodi, 68,6 mil KM (9,2%)

Prihodi sa JR UIO za finansiranje Institucija BiH, 632 mil. KM (84,3% budeta)

Budetski korisnici, 2007. (m ilioni KM): Predsjednitvo BiH, PS BiH, m inistarstva Vijea m inistara BiH, sudski sektor + Ured om budsm ana za ljudska prava te drugi budetski korisnici sa proraunom veim od 6 m il. KM

Regulat. agenc. za komunik., 7,8 mil.

KM

Minist. komunik. i transp. BiH, 6,3 mil.

KM


KM (6,6%)

Minist. f inans. i trezora, 6,1 mil. KM Minist. spoljne trg. i ekon. odnosa,

4,2 mil. KM


KM

Minist. za lj. prava i izbjeg., 5,9 mil.

KM

Minist. pravde, 11 mil. KM

Minist. odbrane, 285 mil. KM (38% budeta)


Sudski sektor: Visoki sudski i tuilaki savjet, Ustavni sud BiH, Sud BiH,

Tuilatvo Bosne i Hercegovine, Pravobranilatvo

Sudski sektor + Ured ombud. za lj. prava, 23,5 mil. KM


Institut za nestale, 6,6 mil. KM

Predsjednitvo BiH, 8 mil. KM Parlamentarna skuptina BiH, 12,1 mil. KM

Direkc. za implem. CIPS projekta,

17,3 mil. KM

Uprava za indirektno oporezivanje, 72,2 mil. KM (9,6%)

Ostalo,

75,3 mil. KM (10%)

Dravna granina sluba BiH, 57 mil. KM (7,6%)


Obavjetajno bezbjed. agencija BiH, 27 mil. KM (3,6%)

Centar za uklanjanje mina BH MAC, 6,6 mil. KM

Minist. bezbijednosti, 6,5 mil. KM

23

Struktura obaveza BiH po kreditorima i izvorima za servisiranje vanjskog duga

R. br.

KREDITOR

IZNOS KM

1

Meunarodni monetarni fond

73.961.986

2

Svjetska banka (IBRD)

72.424.583

3

Evropska banka za obnovu i razvoj

34.798.119

4

Pariski klub kreditora

24.336.649

5

Evropska investiciona banka

20.666.512

6

Svjetska banka - IDA krediti

19.173.145

7

Londonski klub kreditora

14.176.366

8

Eurofima

8.066.862

9

Saudijski fond za rekonstrukciju i razvoj

3.163.240

10

Evropska komisija

1.280.572

11

Ostali kreditori

1.753.119

12

Meunarodni fond za razvoj poljoprivrede

588.582

UKUPNO KREDITORI

274.389.735

Korektivni faktor (5%)

13.719.485

UKUPNO SERVISIRANJE INO DUGA

288.109.220

Zakljuak

Dravni budet je sumarni plan potencijalnih prihoda i rashoda vlade. U Bosni i Hercegovini, svi nivoi vlasti imaju svoje budete, koje donosi zakonodavna vlast. U Federaciji BiH budet je regulisan u skladu sa Zakonom o budetima FBiH.[1], a u Republici Srpskoj Zakonom o budetskom sistemu RS.[2] U SAD-u federalni budet donosi Ministarstvo menadmenta i budeta te ga podnosi Kongresu na razmatranje. Po pravilu, zakonodavna vlast (Parlament, Kongres) vri izmjene i korekcije prijedloga budeta, te ga na kraju usvaja glasanjem. Budet obino vrijedi za jednu fiskalnu godinu.[3] U posljednje vrijeme, donose se budeti za dui vremenski period, obino za 3-5 godina, ali koji nisu toliko detaljni kao jednogodinji budet. U veini evropskih zemalja, kao i u Bosni i Hercegovini, fiskalna godina se poklapa sa kalendarskom godinom (od 1. januara do 31. decembra), meutim u SAD-u budet se donosi za period od 1. oktobra tekue do 30. septembra naredne godine. Po amerikim zakonima, svi nii nivoi vlasti moraju imati uravnoteen budet, jedino federalni budet smije iskazati deficit. U Ujedinjenom Kraljevstvu budet priprema ministar financija (Chancellor of the Exchequer), drugi najvaniji ovjek u vladi, te ga podnosi parlamentu, koji ga rijetko mijenja.

Literatura

1. www.parlament.ba

2.www.wikipedia.org

3.http://www.fbihvlada.gov.ba

4.Budet i trezor prof. dr. arko Risti, Beograd 2012

Documents

Budzetski sistem BiH