Visoka škola za primijenjene i pravne nauke“Prometej“

Seminarski rad

Predmet: USLUŽNI MENADŽMENT

Tema: ODRŽAVANJE TEHNIČKIH SISTEMA

MENTOR: STUDENT:

Dr Zoran Lukić Brankica Vudrag , 283/10

Banja Luka, Maj, 2013.

SADRŽAJ

UVOD............................................................................................................

1.ODRŽAVANJE TEHNIČKIH SISTEMA.................................................

1.1. Pojam tehničkog sistema..........................................................................

1.2. Proces održavanja....................................................................................

2. KOREKTIVNO ODRŽAVANJE.................................................................

3. PREVENTIVNO ODRŽAVANJE...............................................................

3.1. Prednosti preventivnog održavanja.............................................................

3.2. Nedostatci preventivnog održavanja..........................................................

4.KADROVI OSNOVNI ELEMENT RESURSA ODRŽAVANJA..................

4.1. Primjer održavanja u ,,Rafinerija nafte Brod”a.d......................................

ZAKLJUČAK........................................................................................................

LITERATURA......................................................................................................

2

UVOD

Održavanje se može definisati kao identifikovanje i ublažavanje degradacije funkcionisanja tehničkog sistema, ali, i kao vraćanje projektovanih funkcija sistema, njegovih komponenata i strukture u otkazu, u prvobitno stanje. Sistem održavanja može da se realizuje na više načina, tj. u više različitih varijanti. Osnovne aktivnosti održavanja se definišu kao preventivne ili kao korektivne aktivnosti održavanja.

Korektivne aktivnosti održavanja podrazumjevaju vraćanje sistema, njegovih komponenata i strukture u prvobitno stanje. Podrazumjevaju isto tako popravku, remont ili zamjenu djelova kako bi sistem u otkazu ponovo izvodio funkcije definisane unutar prihvatljivog nivoa.

Preventivne aktivnosti održavanja mogu biti periodične, predviđene ili planirane i izvode se prije nego što dođe do otkaza sistema, strukture ili njegovih komponenata, kako bi se sistemu produžio vijek trajanja i rada. Osnovna uloga održavanja jeste da obezbjedi visok nivo pouzdanosti i raspoloživosti tehničkih sistema u toku njihovog životnogciklusa. To znači, da održavanje u mnogome utiče na povišenje nivoa efikasnosti poslovanja preduzeća. Ono je uslov opstanka preduzeća u budućnosti. Ciljevi održavanja zalaze i u sferu ekonomije poslovanja, iskazuju se u vidu racionalizacije i načelno su mjerljivi. Zbog svega toga, savremena nauka sve više izučava proces održavanja i podiže ga na viši nivo značaja u privredi i u društvu.

3

1. ODRŽAVANJE TEHNIČKIH SISTEMA1

Održavanje tehničkih sistema (mašina i uređaja), odnosno sredstava za rad, kao funkcija i dio procesa proizvodnje zauzima danas važno mjesto u proizvodnom sistemu svake kompanije. Na razvoj održavanja uticao je brz industrijski napredak, kao i stalni porast automatizacije i povezanosti sredstava za rad, zatim nagli porast fiksnih troškova u odnosu na promjenljive. Održavanje se definiše kao stalna kontrola nad svim sredstvima za rad, kao i vršenje određenih popravki i preventivnih radnji, čiji je cilj, stalno, funkcionalno osposobljavanje i čuvanje proizvodne opreme, postrojenja i drugih mašina i uređaja. Pojam održavanja dolazi uz svaki pojam proizvodnje određenih dobara. Tokom vremena i upotrebe dolazi do starenja materijala i stredstava za rad, smanjuje se tehnološka efikasnost, a dolazi i do evidentnog tehnološkog zastarjevanja. Sredstva se tokom vremena troše i smanjuje im se radna sposobnost. Sredstva za rad su podložna kvarovima, lomovima i oštećenjima, pa se pojavljuju prekidi u radu. To uzrokuje pojavu troškova zbog zamjene i popravke djelova, ali i troškove zbog zastoja u procesu proizvodnje. Osnovni ciljevi koji treba da se postignu procesom održavanja su:1. Minimiziranje troškova zbog zastoja u radu usled neplaniranih kvarova na sredstvima za rad.2. Sprečavanje, odnosno usporavanje zastarjevanja sredstava za rad, kojenastaje kao posledica lošeg kvaliteta proizvoda i škarta.3. Smanjivanje troškova rada i materijala u proizvodnji, koji nastaju usled povećanih kvarova i zastoja u procesu rada.4. Pružanje organizovane pomoći svuda gdje je potrebno održavanje i upravljanje sredstvima za rad.

Ciljevi održavanja sredstava za rad u procesu proizvodnje mogu se posebno sagledati sa dva osnovna aspekta:

a) Tehničko-tehnološki, koji doprinose: • inovacijama i usavršavanju sredstava za rad,• održavanju radne sposobnosti sredstava na potrebnom nivou i povećanju pouzdanosti sredstava u procesu rada,• ostvarivanju dužeg radnog vijeka sredstava za rad,• postizanju boljeg kvaliteta proizvoda,• ostvarivanju ravnomjernijeg i bržeg odvijanja tekućeg procesa u cjelini,• ostvarivanju i poboljšanju drugih tehničko-tehnoloških svojstava sredstava za rad i radnog procesa.

b) Ekonomski koji doprinose:• racionalnom korišćenju sredstava za rad u proizvodnji,• povećanju produktivnosti rada u proizvodnji,• smanjenju troškova proizvodnje,• povećanju ekonomičnosti trošenja u samom procesu održavanja sredstava za rad.

1 Slavko Sebastijanović, Osnove održavanja, Slavonski Brod, 2002.

4

Ciljevi održavanja u procesu proizvodnje upućuju na široku oblast važnosti održavanja kao procesa povezanog sa proizvodnjom. Važnost održavanja sredstava za rad ogleda se u sledećem:1. Važnost održavanja sa razvojnog aspekta (istraživanja pojave velikog broja zastoja na sredstvima za rad, koji rastu i zbog velikog rasta broja sistema i automatizacije proizvodnih procesa).2. Važnost održavanja sa tehnološkog stanovišta (brzo zastarivanje sredstava za rad usled brzog razvoja tehničkog i tehnološkog procesa, zatim zastarivanje usled trošenja kao tehnološkog procesa).3. Značaj održavanja sa ekonomskog gledišta (pojava troškova usled korišćenja sredstava za rad).4. Značaj održavanja sa socijalnog aspekta (sredstva za rad u lošem i nesigurnom stanju izazivaju loše stanje, odnose, pa čak i nezgode kako u samoj radnoj organizaciji, tako u njenom okruženju).5. Značaj održavanja u pogledu čuvanja raspoloživih resursa u radnoj organizaciji.

Značaj održavanja sredstava za rad u kompanijama je veliki. Ono direktno utiče na osnovne faktore proizvodnje i može vrlo povoljno uticati (ako se dobro sprovodi) na postizanje pozitivnih poslovnih rezultata. Dobro sprovedeno održavanje direktno utiče na smanjenje troškova proizvodnje i poslovanja. Zastoji usled neispravnosti i nužnog vršenja remonta, narušavaju tehnološki proces proizvodnje, a isto tako utiču i na ekonomiku proizvodnje proporcionalno sa vremenom zastoja i sredstvima uloženim za otklanjanje kvarova. Zbog toga održavanje i remont zahtjeva pre svega racionalnu organizaciju održavanja i remonta i dobro opremljenu sredstvima i ljudima. Organizacija remonta itehničkog održavanja, da bi ispunjavala svoje zadatke, treba da bude uvjek usklađena sa mašinskim parkom o kome se brine, a to znači da treba biti podložna i čestim promjenama. Naime, njena organizacija i način djelovanja traba da se usklađuju i mjenjaju zavisno od kvalitatativnih i kvantitativnih promjena, koje nastaju u mašinskom parku preduzeća odnosno pogona, zatim zbog promjene u karakteru proizvodnje ili nekih drugih elemenata koji mogu biti od uticaja. Radi toga rad i organizacija službe, odnosno pogona remonta predstavlja stalan, veoma složen i dinamičan problem u ukupnoj organizaciji proizvodnje kompanije. Raznovrsnost mašina u mašinskom parku koji se održava i remontuje, njihova konstruktivna i tehnološka složenost čine rad inženjera –tehničkog kadra zaposlenog u remontnoj službi vaoma složenim i odgovornim. Ova odgovornost postaje sve veća jer se u poslednje vrijeme sam proces proizvodnje sve više modernizuje i automatizuje tako da ekonomičnost proizvodnje sve više zavisi od remonta i tehničkog održavanja. Međutim, još uvijek nije u dovoljnoj mjeri shvaćena važnost ove službe za uspješno funkcionisanje savremenog preduzeća. Nedostaci, propusti ili neefikasanost u organizaciji i radu ove službe često se pravdaju (odnosno prikrivaju) nedostatkom rezervnih djelova za sisteme koji se održavaju, zatim nedavoljnom snabdjavenošću reprodukcionim materijalom i alatom, nedostatkom specializovanih kadrova itd. I pored tih još uvek propusta, organizacija i rad remonta, u zadnje vrijeme dobijaju svoju teoretsku i naučnu bazu. Na ovo je presudan uticaj imalo saznanje o njihovom velikom uticaju na ekonomiku ukupne proizvodnje.

5

1.1. Pojam tehničkog sistema. Tehnički sistem je organizovani skup elemenata, objedinjen zajedničkim funkcijom cilja. Različiti tehnički sistemi imaju različite funkcije cilja. Svojstva tehničkog sistema su:- Pouzdanost tehničkog sistema je jedno od osnovnih svojstava, koje neposredno utiče i na sistem održavanja. Ne postoji apsolutno pouzdan tehnički sistem, koji ne bi nikada, ni pod kakvim uslovima mogao da otkaže, i za takav sistem ne bi ni bio potreban sistemodržavanja.- Pogodnost održavanja utiče na ukupnu sigurnost funkcionisanja, obuhvata osobine tehničkog sistema u pogledu mogućnosti sprovođenja potrebnih postupaka održavanja, odnosno prilagođenost sistema za obavljanje preventivnih i korektivnih postupakaodržavanja.- Koncepcija sistema održavanja ili strategija, politika ili koncept održavanja, određuje u kom trenutku treba da se sprovode postupci preventivnog ili korektivnog održavanja.- Tehnologija sistema se djeli na mikrotehnologiju (na samom radnom mestu) i makrotehnologiju (sistem održavanja u cjelini).- Organizacija sistema održavanja predstavlja odnose između radionica za održavanja ili izvršilaca koji sprovode postupke održavanja, u smislu podjele nadležnosti, koordinacije, funkcionalne i informatičke integracije.- Objekti, uređaji i alati su elementi bez kojih održavanje nije moguće(najjednostavniji postupci održavanja često se obavljaju bez ikakvih alata i uređaja, i obratno izuzetno složeni postupci održavanja zahtjevaju posebne i specijalne uređaje i alate).- Personal i dokumentacija (struktura, starost, obučenost radne snage; uputstva, katalozi, priručnici, norme).- Snabdjevanje je jedan od najsloženijih činilaca sistema održavanja (snabdjevanje rezervnim djelovima, energentima, vodom, potrošnim i drugim materijalima; snabdjevanje informacijama, dokumentacijom itd.).

Slika br.1: Sistem održavanja

6

Slika br.2: Vrijeme van rada (down time) pripisano održavanju2

2 A. Baldin, A. Roversi, F. Turco, Priručnik za održavanje industriskih postrojenja, Beograd, 1979.

7

1.2. Proces održavanja Proces održavanja je skup postupaka i aktivnosti koji se tokom vremena sprovode na tehničkim sistemima u cilju sprečavanja pojave otkaza ili radi njihovog otklanjanja. Proces održavanja ima karakteristike izrazito slučajnog procesa, slučajnu veličinu predstavlja vrijeme rada tehničkog sistema do trenutka u kome treba da se sprovede postupak održavanja (određeno osobinama pouzdanosti) i vrijeme potrebno da se postupak održavanja sprovede (određeno kvalitetom sistema održavanja), da bi se sistem iz stanja u otkazu, vratio u stanje u radu.

2. KOREKTIVNO ODRŽAVANJE3

Metoda korektivnog održavanja nastala je sa prvim počecima održavanja, a razvijala se skladno sa razvojem tehnike i tehnologije. Ovdje se može govoriti o razvoju korektivnog održavanja u smislu primjene novih znanja u oblastima matematike, mehanike, zavarivanja, čvrstoće, konstruiranja, tehnologije, materijala, reparativnih postupaka i slično.Prema predloženom normativu Korektivno održavanje(Correcative maintenance) je održavanje koje se izvodi poslije otkrivanja greške, čija je svrha da određeni element dovede u stanje u kojemu može izvoditi zahtijevanu funkciju. To znači da sastavni dio sistema ostaje u sistemu do momenta kvara ili prestanka rada(otkaz).Korektivno održavanje može se realizovati nakon kvara elemenata bez obzira što ovaj kvar neće uzrokovati trenutno stanje mašine(postrojenja) ili korektivno održavanje koje će se izvoditi hitno, odmah nakon pojave kvara, sa ciljem da se spriječe ozbiljni(veći) kvarovi. U praksi u većini slučajeva nastanak kvara(otkaz) dolazi do naglog ispadanja sistema iz rada. Vrijeme popravka(održavanja) ili zamjene dijela u kvaru i ponovnog puštanja sistema u rad nije moguće unaprijed u potpunosti odrediti, ali izvjesno je da je dužina trajanja održavanja relativno velika. Ovo iz razloga što vrijeme nastanka kvara nije moguće predvidjeti pa su ograničene i mogućnosti organizacije radova i tehničko tehnološke pripreme.Moguće aktivnosti korektivnog održavanja navode se na slici 2. Pojava kvara(A) uzrokuje zaustavljanje pogona ili rada mašine, aparata ili uređaja(B). Nakaon lociranja kvara na rastavljivu(po mogućnosti minimalnu) cjelinu(C) vrši se rastavljanje(D) i izdvajanje te cjeline ili sklopa(E) i po potrebi dopremanje u radionicu. U radionici kvar se identificira(F) i po mogućnosti odredi dio u kvaru nakon čega se sklop detaljno rastavlja(G) i ponovno zaključi koji dio ili dijelovi su u kvaru. Nakon otklanjanja kvara(H) popravkom postojećeg dijela ili zamjenom sa rezervnim dijelom, sklop se sastavi(I), izvrši se regulacija i podešavanje(J) a zatim kontrola i verifikacija(K) da je sve obavljeno u skladu sa tehničkim normama. Time je ciklus korektivnog održavanja završen i može se pristupiti puštanju pogona u rad(L).Korektivno održavanje može se obrazložiti pomoću funkcije pouzdanosti R(t) za slučaj do prvog obavljanja(pojave prvog kvara) sistema. Sastavni dijelovi koriste se do konačnog oštećenja, što znači da će se dijelovi potpuno iskoristiti. Neće doći do zamjene dijelova koji uz odgovarajuću(svakako nižu) pouzdanost još mogu raditi. Ali s obzirom da u dosta slučajeva

3 A. Baldin, A. Roversi, F. Turco, Priručnik za održavanje industriskih postrojenja, Beograd, 1979.

8

oštećenje jednog sastavnog dijela sistema ima za posljedicu oštećenje i drugih sastavnih dijelova tog sistema, ukupna šteta nastalog kvara znatno se povećava.Iz gore navedenog mogu se izvesti zaključci o prednostima i nedostatcima korektivnog održavanja. Dobra strana korektivnog održavanja ogleda se u potpunom iskorištenju dijelova(dio radi do kvara), nisu potrebna saznanja o stanju elemenata u radu i nije potrebno odrediti(poznavati) zakonitost oštećivanja sastavnih dijelova sistema. Nedostaci korektivnog održavanja odnose se na iznenadnu pojavu kvarova uz mogućnost posljedične pojave kvara drugih elemenata i ispadanje sistema iz rada(ne postoji mogućnost, nema dovoljno podataka, za predviđanje pojave kvara), a otklanjanje kvara vezano je za duže zastoje(nije moguće dobro organizirati i planirati aktivnosti održavanja i potrebne resurse u tom radu).Posebno ekonomski pokazatelji potvrđuju znatne nedostatke korektivnog održavanja i upućuju na potrebu uvođenja preventivnog održavanja. Primjena korektivnog održavanja postepeno se smanjuje u korist povećanja preventivnog održavanja, sa izuzecima kada korektivno održavanje i njegove posljedice neće ugroziti sigurnost radnika, neće dovesti do težih oštećenja drugih sastavnih elemenata tog sistema i neće izazvati visoke troškove kako održavanja tako i ukupnog procesa proizvodnje.

9

Kor

ekti

vno

održ

avan

je

Slika br.3: Jedan od mogućih modela korektivnog održavanja4

4 Slavko Sebastijanović, Osnove održavanja, Slavonski Brod, 2002.10

POJAVA KVARA

ZAUSTAVLJANJE MAŠINE

LOCIRANJE KVARA

RASTAVLJANJE

IZDVAJANJE SKLOPA

A

IDENTIFIKACIJA KVARA

DETALJNO RASTAVLJANJE

OTKLANJANJE KVARA(popravak ili zamjena elmenata)

PUŠTANJE U RADStanje dijagnostičkih parametara može se pratiti kontinuirano (uz mjerenje određene fizičke veličine s određenom točnošću) ili diskretno (uz kontrolu postoji li ili ne postoji određeni signal, ili se radi jednostavno prebrojavanje). Uz kombinaciju s ostalim preventivnim metodama u održavanju tehničkih sustava, održavanje prema stanju na temelju stanja parametara nema alternativu. Sve to zahtijeva od održavatelja određeno tehničko znanje, a od poslodavaca ulaganje u nabavu adekvatne dijagnostičke opreme. Uvođenje preventivnog održavanja prema stanju, uz primjenu dijagnostike, danas je moguće i preporučljivo u industrijskim postrojenjima, a to znači da je potrebno: definirati adekvatne parametre za praćenje određenih elemenata na postrojenjima nabaviti prikladnu mjernu (dijagnostičku) opremu definirati prikladne metode za mjerenje i educirati ljude obaviti mjerenja analizirati rezultate i poduzeti konkretne akcije

5. LITERATURA [1] Baldin, A.; Furlanetto L.:Održavanje po stanju, OMO, Beograd, 1980. [2] Marin, R.: Autodijagnostika, Auto Mart d.o.o., Zagreb, 2011. [3] Marin, R.: Tehnologija automobila, Auto Mart d.o.o., Zagreb, 2010. [4] Adamović, Ž.; Jevtić M.: Preventivno održavanje u mašinstvu, Građevinska knjiga, Beograd, 1988. [5] http//scindeksclanci.nb.rs/data/.pdf/1451-1975/2009/1451-19750904023H.pdf, (Dostupno: 23.05. 2012.)

REGULACIJA I PODEŠAVANJEStanje dijagnostičkih parametara može se pratiti kontinuirano (uz mjerenje određene fizičke veličine s određenom točnošću) ili diskretno (uz kontrolu postoji li ili ne postoji određeni signal, ili se radi jednostavno prebrojavanje). Uz kombinaciju s ostalim preventivnim metodama u održavanju tehničkih sustava, održavanje prema stanju na temelju stanja parametara nema alternativu. Sve to zahtijeva od održavatelja određeno tehničko znanje, a od poslodavaca ulaganje u nabavu adekvatne dijagnostičke opreme. Uvođenje preventivnog održavanja prema stanju, uz primjenu dijagnostike, danas je moguće i preporučljivo u industrijskim postrojenjima, a to znači da je potrebno: definirati adekvatne parametre za praćenje određenih elemenata na postrojenjima nabaviti prikladnu mjernu (dijagnostičku) opremu definirati prikladne metode za mjerenje i educirati ljude obaviti mjerenja analizirati rezultate i poduzeti konkretne akcije

5. LITERATURA [1] Baldin, A.; Furlanetto L.:Održavanje po stanju, OMO, Beograd, 1980. [2] Marin, R.: Autodijagnostika, Auto Mart d.o.o., Zagreb, 2011. [3] Marin, R.: Tehnologija automobila, Auto Mart d.o.o., Zagreb, 2010. [4] Adamović, Ž.; Jevtić M.: Preventivno održavanje u mašinstvu, Građevinska knjiga, Beograd, 1988. [5] http//scindeksclanci.nb.rs/data/.pdf/1451-1975/2009/1451-19750904023H.pdf, (Dostupno: 23.05. 2012.)

KONTROLA I VERIFIKACIJAStanje dijagnostičkih parametara može se pratiti kontinuirano (uz mjerenje određene fizičke veličine s određenom točnošću) ili diskretno (uz kontrolu postoji li ili ne postoji određeni signal, ili se radi jednostavno prebrojavanje). Uz kombinaciju s ostalim preventivnim metodama u održavanju tehničkih sustava, održavanje prema stanju na temelju stanja parametara nema alternativu. Sve to zahtijeva od održavatelja određeno tehničko znanje, a od poslodavaca ulaganje u nabavu adekvatne dijagnostičke opreme. Uvođenje preventivnog održavanja prema stanju, uz primjenu dijagnostike, danas je moguće i preporučljivo u industrijskim postrojenjima, a to znači da je potrebno: definirati adekvatne parametre za praćenje određenih elemenata na postrojenjima nabaviti prikladnu mjernu (dijagnostičku) opremu definirati prikladne metode za mjerenje i educirati ljude obaviti mjerenja analizirati rezultate i poduzeti konkretne akcije

5. LITERATURA [1] Baldin, A.; Furlanetto L.:Održavanje po stanju, OMO, Beograd, 1980. [2] Marin, R.: Autodijagnostika, Auto Mart d.o.o., Zagreb, 2011. [3] Marin, R.: Tehnologija automobila, Auto Mart d.o.o., Zagreb, 2010. [4] Adamović, Ž.; Jevtić M.: Preventivno održavanje u mašinstvu, Građevinska knjiga, Beograd, 1988. [5] http//scindeksclanci.nb.rs/data/.pdf/1451-1975/2009/1451-19750904023H.pdf, (Dostupno: 23.05. 2012.)

B

C

D

E

F

G

H

I

J

K

L

SASTAVLJANJE

11

Slika br.4: Sistem preventivnog i/ili korektivnog održavanja5

3. PREVENTIVNO ODRŽAVANJE6

Prema predlopženim evropskim normama preventivno održavanje je održavanje koje se izvodi u unaprijed određenim intervalima vremena ili po propisanim pravilima a predviđeno je da smanji vjerovatnoću kvara ili slabljenje funkcionalnosti elemenata. Nakon utvrđivanja elemenata projektovanja i nabavke sredstava, te pripreme sredstava za probni pogon, a potom i za eksploataciju, dolazi glavna faza brige o sistemu a to je proces održavanja sredstava za rad. Cilj procesa održavanja je da spriječi, a ako nastanu i da otkloni kvaraove na sredstvima za rad tokom eksploatacije. Preventivno održavanje predviđa i sprečava pojavu kvara na sredstvima za rad na taj način što preventivnim radovima otklanja uzročnike pojave kvara. Poslovi preventivnog održavanja sredstava za rad obavljaju se poslije isteka određenog vremena, koje je planom predviđeno. Može se reći da je cjelokupno preventivno održavanje realizira kao planska operacija, prije pojave kvara, a s ciljem da se spriječi iznenadna pojava kvara i pronađe i odkloni uzročnik pojave kvara. Preventivno održavanje sredstava za rad određeno je tehnologijom preventivnog održavanja. Tehnologija preventivnog održavanja je specifična i ona definiše postupak i način odvijanja preventivnog održavanja. Tehnologija preventivnog održavanja obuhvaća više operacija, koje se u procesu preventivnog održavanja obavljaju, a odvija se po metodi pisane tehnologije. Tehnologija preventivnog održavanja obuhvaća sljedeće preventivne poslove održavanja:- periodične preglede s čišćenjem i podmazivanjem- traženje i otklanjanje slabih mjesta- kontrolni pregledi- planske popravke. Preventivno održavanje u praksi se često provodi kao operacija održavanja po stanju. To je takav oblik preventivnog održavanja kod koga se ono obavlja kontinuirano, u zavisnosti od stanja sredstava u određenom vremenu i da li se određene veličine nalaze izvan željenih granica. Zavisno o ekonomskim veličinama, preventivno održavanje može biti operativno ili tekuće i investicisko. Savremene tendencije organizacije preventivnog održavanja upućuju na potrebu postojanja preventivnog operativnog i preventivnog investiciskog održavanja. Preventivno operativno održavanje, organizaciski pripada sistemu proizvodnje i operativno prati tehnološki proces proizvodnje. Preventivno održavanje ima zadatak da osigura radne sposobnosti sredstava za rad, te osigurava neprekidno odvijanje procesa. Preventivno održavanje u mnogome može svojim pripremno-preventivnim djelovanjem pomoći da se preventivno investicisko održavanje obavi brže i jeftinije. Savremeni oblik organizovanja preventivnog održavanja predviđa da se ono odvija u okviru specijalizirane radionice, koja organizacijski treba pripadati proizvodnji. Preventivno

5 A. Baldin, A. Roversi, F. Turco, Priručnik za održavanje industriskih postrojenja, Beograd, 1979.

6 Jeremić, B.: TEROTEHNOLOGIJA – Tehnologija održavanja tehničkihSistema, Mašinski fakultet, Kragujevac, 1992.

12

operativno održavanje obuhvaća periodične preglede, traženje i otklanjanje slabih mjesta na sredstvima za rad i kontrolne preglede.

13

PROJEKTOVANJE SISTEMA PREVENTIVNOG ODRŽAVANJA

M1 POSTAVLJANJE SISTEMA ODRŽAVANJAOrganizaciska struktura - Mjesto i uloga održavanja u proizvodnjiTehnička i ekonomska efektivnostSistemska i kadrovska podrška - Pouzdanost i pogodnost održavanja

M2 DEFINISANJE ŠTA TREBA ODRŽAVATI – tehnički sistem,- strategija održavanja - -

M3 DEFINISANJE KRITERIJA ZA IZBOR LOGISTIČKIH PARAMETARA

M4 KAD TREBA ODRŽAVATI TEHNIČKI SISTEM – planiranje i terminiranje - standardi(norme) za održavanje, - rekonstrukcije, - procjena logističkih parametara, postupaka, - rezervnih dijelova i vremena održavanja

M5 KAKO TREBA ODRŽAVATI - Definisanje koncepcije organizacije i tehnologije,projektovanje strategije održavanja, - projektovanje sistema i upravljanja održavanjem, - veze sistema održavanja sa sistemom proizvodnje,tekuće i investicisko održavanje, - optimalizacija rješenja

M6 PROJEKTOVANJE LOGISTIČKE PODRŠKE

M7 PROJEKTOVANJE INFORMACIJSKOG SISTEMA

M8 OPTIMALIZACIJA SISTEMA ODRŽAVANJA – statistička analiza,planirana i ostvarena pouzdanost i gotovost,ostvarena tehnička i ekonomska efektivnost

M9 OPERATIVNO PROVOĐENJE SISTEMA PREVENTIVNOG ODRŽAVANJA

Slika br.3: Postupak projektovanja sistema preventivnog održavanja Preventivno investicisko održavanje sredstava za rad organizovano je odvojeno od procesa proizvodnje i odvija se u okviru za to posebno organizacionih cjelina. Aktivnosti ovog održavanja uglavnom su planske popravke sredstava za rad u radnom vijeku tog sredstva, odnosno plansko odrćavanje po stanju. Periodični pregledi, kao dio preventivnog operativnog održavanja, imaju aktivnosti preventivnih pregleda, čišćenje i podmazivanje. Sve tri navedene aktivnosti se unaprijed pripremaju kao jedinstvena cjelina iz sljedećih razloga:- način pripreme tih poslova je isti za sve tri grupe- planiranje termina i učestalost izvođenja se podudaraju - aktivnosti sve tri grupe izvode isti izvršioci u održavanju odnodno u proizvodnji, izuzetak

su radovi podmazivanja u slučajevima većeg obima- odgovornost za neizvršenje ovih poslova je jednaka. Cilj ovih periodičnih pregleda je otkrivanje mjesta mogućeg kvara, te da se vremenski taj kvar uspori.

Preventivni pregledi se unaprijed planiraju i pripremaju. Cilj je da se pravovremeno otkrije mogići kvar, a izvode se promatranjem, mjerenjem, očitavanjem i uspoređivanjem. Kod preventivnih pregleda moguiće su i manje demontaže, ali ne demontaže funkcionalnih dijelova mjerenog mjesta. Ovi se pregledi vrše po utvrđenim tehnološkim postupcima, s ciljem da se sa što manje troškova odredi stanje sredstava, koje obuhvaća:- stanje fizičke istrošenosti dijelova ili cjelina i- na osnovu stanja fizičke istrošenosti da se odredi radna sposobnost dijelova ili cjelina.

Na taj način daobivaju se izlazne informacije od posebnog značaja za blagovremeno i potpuno planiranje i organiziranje preventivnog održavanja. Iskustva su pokazala da se preventivnim pregledima u svim fazama, a posebno u prvoj fazim korišćenja sredstava za rad, u znatnoj mjeri smanjuju kvarovi. Čišćenje je preventivna aktivnost i odnosi se na čišćenje sredstava za rad izloženih(uglavnom površinski) zamašćivanju, prašini i određenim(planiranim) vremenskim intervalima. Podmazivanje spada u posebnu vrstu preventivnih intervencija a sastoji se iz:- čišćenje(ispiranja) kliznoih površina- provjeravanje stanja maziva- dopuna maziva i- zamjena maziova.

Traženej i otklanjanje slabih mjesta posebna je preventivna aktivnost održavanja, a zasniva se na podacima svih ostalih aktivnosti procesa preventivnog održavanja. Slaba mjesta(nekad se nazivaju kritičnim tačkama) su ona koja nisu prilikom projektovanja ili konstruiranja te izrade dobro riješena, pa su ta mjesta sklona kavaru. Cilj je traženje i otklanjanje slabih mjesta te definisanje načina otklanjanja slabih mjesta. Traženje i otklanjanje slabih mjesta izvodi se na razne načine i od puštanja u probni rad do završetka eksploatacije sredstava za rad. Osnovni uzroci pojave slabih mjesta su:- slabo projektovanje i pogrešan proračun- slabo konstruktivno rješenje- greške u eksploataciji(slabo rukovanje)- slabo ili neodgovarajuće održavanje

14

- neadekvatan tehnološki proces rada(režim rada nije dobar ili je u znatnoj mjeri izmjenjen u odnosu na projektovani)- značajan(negativan) uticaj okoline(vlaga, temperatura, mehanički udari i slično). U praksi se pokazalo da je pronalaženje slabih mjesta i njihovo otklanjanje složenije nego i samo popravljanje kvarova. Najbolji način otkrivanja slabih mjesta zasniva se na informacijama o pojavi kvarova i njihovim popravkama, ali i na osnovu informacija o praćenju troškova i zastoja. Osnovni cilj kontrolnih pregleda je utvrđivanje sposobnosti sredstava za rad za određenu proizvodnju i njihove sigurnosti za okolinu. Izvođenje kontrolnih pregleda je specifično radi korišćenja često i vrlo složene opreme i složenih postupaka. Izvode ih posebno obučeni stručnjaci za taj posao, kako iz sistema održavanja tako i iz drugih proizvodnih organizacija ili instituta. Kontrolni pregledi izvode se po utvrđenim, a vrlo često i po standarduziranim postupcima ili zakonskim propisima. Planske popravke kao dio preventivnog održavanja vrše se radi obnove ili zamjene istrošenih sastavnih dijelova, da bi sredstvo za rad moglo funkcionisati u toku planiranog, ekonomski opravdanog radnog vijeka. Planske popravke, kako je već rečeno, mogu biti male, srednje i velike(generalne) popravke. Za planske popravke u praksi se obično upotrebljava izraz remont. U suštini remont ne odražava pravo značenje planskih popravki, ali i obratno, planske popravke mogu biti dio remontnih aktivnosti. Planske popravke, srednjeg i velikog obima, spadaju u preventivno investicisko održavanje, dok male popravke nemaju investiciski karakter. Preventivno investicisko održavanje sredstava za rad ili planske investiciske popravke obuhvataju popravke ili zamjene istrošenih ili na drugi način dotrajalih sastavnih dijelova ili cjelina. Investicisko održavanje je oblik preventivnog održavanja i obavlja se po utvrđenom planu. Male planske popravke obuhvataju popravku ili zamjenu dijelova s najkraćim radnim vijekom. Ove popravke, radi svog obima i učestalosti odnosno radi svog karaktera, obično spadaju u tekuće održavanje, ako se drugačije ne definiše. Kod ovih popravki demontaža se vrši do nivoa agregatnih cjelina, a zati do komponenti(dijelova) koje se mjenjaju. Osnovna mašina ili uređaj pri tome stoje na mjestu ugradnje i eksploatacije, jedino je isključen iz procesa rada u trajanju otklanjanja kvara(popravka) ili zamjene dijela. O tom poslu se izrađuje posebni izvještaj za tehničku pripremu održavanja. U osnovi, suština malih popravki je popravak ili zamjena dijelova koji se najbrže troše, razna podešavanja, popunjavanja, dotezanja ili provjera ispravnosti. Srednja popravka obuhvata popravak ili zamjenu dijelova s nešto dućim radnim vijekom i predstavlja nešto značajniji i širi zahvat u odnosu na male popravke. U koliko nisu u pitanju posebno teška sredstva za rad, ista se skidaju s temelja i voze u radionicu investiciskog održavanja radi obavljanja sljedećih aktivnosti:- demontaža dijelova do nivoa komponenti- pranje i čišćenje rastavljenih dijelova ili cjelina- dijagnosticiranje i defektaža- regeneracija sastavnih elemenata- rezervisanje novih dijelova za zamjenu- montaža novih dijelova, komponenti i cjelina- funkcionalna regulacija i provjera funkcionalnosti sastavnih cjelina- instaliranje agregata ili mašina, na njegovo ranije mjesto- dokazivanje njegove radne sposobnosti(probni rad), primopredaja i izvještaj o obavljenim aktivnostima.

15

Srednje popravke po svom obimum obuhvaćaju, u tom ciklusu, sve radove malih popravki i dodatne popravke dodefinisanog obima za srednju popravku. Plan preventivnog investiciskog održavanja predviđa vrijeme i obim srednjih popravki. Velike ili generalne popravke, često nazivane generalni remont, najviši je nivo obnove sredstava za rad. Generalne popravke obuhvataju, pored poslova male i srednje popravke i popravku dijelova remonta. Generalnom popravkom dovodi se radna sposobnost sredstava na zahtjevani nivo, zavisno o planiranim sredstvima za taj generalni popravak. U ovom slučaju vrši se demontaža sredstava do nivoa dijelova ili sklopova. Velike investiciske popravke obavljaju se u radionicama investiciskog održavanja, najčešće jednom godišnje. Vrijeme generalnog remonta definisano je s nekoliko faktora:- radna sposobnost cjeline proizvodnog procesa- rezervisanje dijelova za zamjenu- potrebe zaštita za gotovim proizvodima- starenje materijala ili medija za preradu- vremenske prilike i osiguranje resursa i drugo.Dogovor o generalnom remontu, koji se obično obavlja, u vrijeme godišnjih odmora, obavlja se na nivou proizvodne radne organizacije(preduzeća). 3.1.Prednosti preventivnog održavanja

- Kvalitetnije upravljanje proizvodnim procesom – Preventivno održavanje se planiraunapred i njegovim aktivnostima se sprečava pojava otkaza.- Veće iskorišćenje raspoloživih resursa – Na osnovu planskog preventivnog održavanja,unapred se može izvršiti preraspodjela radnih zadataka na raspoložive resurse iliplanirati dodatna oprema i radna snaga. - Obezbeđenje željenog kvaliteta proizvoda – Kvalitetan izlaz iz tehničkog sistema iunapređenje produktivnosti cjelog proizvodnog sistema, obezbjeđuje se dobrimpreventivnim održavanjem. To važi samo ako se troškovi održavanja pokrivaju izvisokog profita ostvarenog postignutim kvalitetom.- Povećanje efektivnosti opreme – Za preventivno održavanje troši se samo manjiprocenat vremena od onoga koje bi bilo potrebno za korektivno održavanje, ali se zatoostvaruje značajno povećanje vremena ispravnog rada opreme, odnosno njeneefikasnosti.- Povećanje produktivnosti proizvodnog sistema – Preventivnim održavanjem problemivezani za: trenutak pojave otkaza, vrijeme trajanja zastoja, pojava škarta, planiranje i angažovanje radne snage se svode na minimum, a to sve dovodi do povećanjaproduktivnosti proizvodnog sistema.- Normiranje poslova – Zbog prirode ponavljanja aktivnosti na preventivnom održavanjuse mogu tako normirati da budu izvedene na najbolji način, a to znači da svaka procedura mora biti poboljšana do nivoa savršenstva.- Smanjenje prekovremenog rada – Prekovremeni rad na održavanju može biti smanjenili potpuno eliminisan jer se smanjuje učestalost pojave iznenadnih otkaza.- Racionalno planiranje rezervnih delova – Potrebna je manja zaliha rezervnih delova jerse tačno zna koji dio i kada će biti upotrijebljen.- Povećanje sigurnosti i bolja kontrola zagađenja okoline – Preventivni i kontrolnipregled povećava sigurnost u korišćenju opreme i kontrolu zagađenosti okoline.

16

3.2. Nedostaci preventivnog održavanja- Mogućnost pojave oštećenja – U toku preventivnih intervencija, zbog propusta iliignorisanja određenih komandi, postoji mogućnost pojave oštećenja.- Visok nivo ranih otkaza – Rezervni delovi, ugrađeni kroz preventivno održavanje,imaju veću verovatnoću pojave otkaza u početnoj nego u kasnijoj fazi eksploatacije.- Neiskorišćen raspoloživi resurs – Zamjeniti neki element pri preventivnom održavanjuje daleko bolje nego sačekati da se otkaz pojavi. Pri tome je očigledno da se upotpunosti ne koristi raspoloživi resurs zamjenjenog elementa. Zbog toga se povećavanjegova potrošnja u eksploatacijskom vijeku tehničkog sistema.- Visoke početne troškove – Rezervni djelovi kupljeni znatno ranije nego što će bitiiskorišćeni i preuranjeni preventivni zahvati na opremi mogu biti izvor visokihpočetnih troškova.- Često prekidanje procesa eksploatacije opreme – Za opremu koja radi u velikoserijskojili masovnoj proizvodnji, glavno pitanje se odnosi na mogućnost prekidanja procesa ucilju izvođenja aktivnosti preventivnog održavanja. Na osnovu navedenih prednosti i nedostataka može se utvrditi opravdanost uvođenjapreventivnog održavanja. Preventivno održavanje može biti nedovoljno po obimu ipreobimno. Kod optimalno kreiranog preventivnog održavanja, postignut profit višestruko prevazilazi troškove održavanja.

4.KADROVI OSNOVNI ELEMENT RESURSA ODRŽAVANJA

Resursi službe održaavanja sastoje se od tri osnovna elementa:- kadrova,- opreme i- materijala.Efikasnost službe određena je načinom na koji se kadrovi mogu uskladiti sa ostala dva resursa(opremom i materijalom).Pod ,,ornigramom“ se smatra takav prilaz osoblja iz kog se mogu odrediti aktivnosti koje su u skoj vezi sa opštom politikom službe održavanja. Da bismo konstruisali jedan,,ornigram“(organizaciona šema- op. prev.) nužno je voditi računa o slijedećim elementima:- broju izvršilaca,-hijerarhiskoj strukturi,-funkcijama održavanja,- ovlaštenjima i individualnim zadacima, - relacija između osoblja i- nivou efikasnosti osoblja.

4.1. Primjer održavanja u,,Rafinerija nafte Brod“ a.d.

Prikazan je primjer Elektro operative, koja je sastavni dio Održavanja:- strukturalno,- pravilnik o radu i- opis jednog radnog mjesta.

17

18

19

20

Pravilnik o radu Elektro operative,,Rafinerinerija nafte Brod“ a.d. Član 1.

Elektro operativa je organizacioni dio Sektora Održavanje,,Rafinerija nafte Brod“ a.d.

Član 2.

Elektro operativa se sastoji od slijedećih dijelova:

-Tehnološka priprema -Laboratorij za el. Mjerenja i ispitivanja -Elektro radiona I -Elektro radiona II

Član 3.

Tehnološka priprema el. Operative obavlja slijedeće poslove: -Tehnološka priprema vodi evidenciju o svim elektro uređajima u Ex izvedbi u vidu kartona u koji su upisani svi tehnički podaci kao i atesti o ispitivabju.

- Karton svakog el. Uređaja se ažurira nakon svakog remonta na el uređaju gdje se upisuju svi poslovi koji su urađeni prilikom remonta.

- Učestvuju u razradi planova održavanja kao i razradi planova za godišnji remont. - Prati dostignuća i novosti iz područja energetike i elektrotehnike.

- Na osnovu složenosti poslova određuje obim pripremnih radova. - Usaglašava tehnološke postupke vodeći računa o stepenu razvoja( tehničkoj opremljenosti) radionica osržavanja.

- Obezbjeđuje potrebnu dokumentaciju u zajednici sa inženjerima preventive i kontrole.

- Brine se o stručnom usavršavanju radnika.

Član 4.

Laboratorija za mjerenje i ispitivanje Elektro operative obavlja sledeće poslove: - Mjerenje otpora uzemljenja kompletne,, Rafinerije nafte Brod“. - Mjerenje otpora petlje kao zaštite od visokog napona dodira. - Ispitivanje zaštite( termičke bimetalne) na svim el. Motorima napona napajanja 0,4kV - Ispitivanje otpora izolacije namotaja na svim NN i VN motorima i energetskim kablovima. - Provjera komandno-signalnih krugova kasete. - Ispitivanje otpora izolacije POWER-CENTAR.MCC. Za sve navedene poslove Laboratorija za mjerenje i ispitivanje posjeduje odgovarajuću

21

elektro opremu i osposobljene kadrove. Po završetku el. mjerenja i ispitivanja izdaju se ispitni protokoli u kojem stoje svi potrebni podaci o mjerenju i ispitivanju.

Član 5.

Elektro radiona II obavlja sledeće poslove: - Otpajanje elektro energetskih kablova i uzemljenja sa NN i VN el. Motora. - Demontaža temelj vijaka, spojničkih vijaka između el. motora i pumpi, kompresora i ostalih sklopova koje pokreću el. Motori. - Demontaža i transport el. Motora do radionice. - U el. Radionici se vrši rastavljanje, čišćenje dijelova el. motora, zamjena ležaja, provodnih izolatora i ostalih oštećenih i dotrajalih dijelova na el. Motorima. - El radionica posjeduje sušionicu za sušenje namotaja el. motora koji prilikom ispitivanja nemaju zadovoljavajući otpor izolacije. Sušionica služi i za sušenje el. namota motora poslije viklovanja i lakiranja izolacionim lakom. - Po završenom remontu el. motori se transportuju na postrojenje, montiraju na temelj, vrši se sanacija oštećenih el. energetskih kablova i spajanje istih na el. motore i puštanje el. motora u probni rad u praznom hodu. - Radnici radionice pored remonta vrše i periodično podmazivanje NN i VN el. motora koji imaju sistem za podmazivanje(ugrađene mazalice). El. radionica vrši održavanje i remont(bez viklovanja) svih el. motora bez obzira na njihovu namjenu i to od:

1. Stare i nove linije prerade, 2. Manipulacije i dorade, 3. Manipulacije i otpreme, 4. Duvalište bitumena, 5. Hemiske pripreme vode, 6. Otpadnih voda, 7. Rashladnih voda, 8. Energana I i II, 9. Terminalu, 10. Laboratoriji, 11. Podstanicama grijanja, 12. Obezbjeđenju i 13. P.P.Z. Uz prioritetne poslove vezane za el. motore radnici el. radionice obavljaju poslove vezane i za održavanje, sanaciju, dogradnju el.instalacija, popravak el.mašina i aparta u Sektoru Održavanje,u Službama Laboratorije, Restorana, P.P.Z.-a, Pravnoj, Kadrovskoj, Službi nabave i ostalim službama.

Član 6.

22

Elektro radiona I radi na održavanju kompletne infrastrukture vezane za elektro opremu i elektro instalacije u,, Rafineriji nafte Brod“ i to: - Radi na održavanju, popravci i ugradnji el.instalacija i opreme u svim objektima u rafineriji: radione, hale, skladišta, kancelarije, zgrade, portirnice, čuvarska mjesta i prateće službe. - Održava kompletnu liniju stare prerade(SLP), liniju nove prerade(NLP), Energetike, vrši popravke, remontuje Ex opremu, uređaje i postavlja novu opremu, ugrađuje instalacije. - Održava kompletnu uličnu rasvjetu unutar i oko kruga Rafinerije. - Vrši usluge remonta, servisiranja, popravke svih NN i VN prekidača i opreme u trafostanicama. - Vrši sanaciju oštećenih, popravci, zamjeni svih energetskih, komandnih kablova i postavljanju kablovskih spojnica. – Vrši popravku i zamjenu svih gromobranskih instalacija i uzemljenja na svim objektima, rezervoarima, pogonima i pratećim objektima koji se nalaze u krugu,, Rafinerije nafte Broad“.

Član 7.

Prema vrsti i načinu organizacije, održavanje može biti: - Tekuće – operativno održavanje, - Investiciono održavanje, - Interventno održavanje, - Preventivno održavanje. Tekuće - operativno održavanje se izvodi na bazi zahtjeva rukovodioca postrojenja koji je važeći šest(6) mjeseci. Na bazi ovog zahtjeva, radionicama se svaki mjesec otvara novi radni nalog na koji se knjiže sve manje intervencije na elektro opremi odgovarajućeg postrojenja. Investiciono – održavanje predstavlja veće ulaganje u el. opremu( ugradnja novih el. uređeja i instalacija), koje se izvodi planirano obično u toku stajanja postrojenja. Interventno – održavanje se izvodi kada na postrojenju dođe do neočekivanog otkazivanja pojedinih el. uređaja ili više njih. U ovom slučaju veoma je važna brzina intervencije da bi se spriječile veće štete na postrojenju i umanjili poremećaji na postrojenju. Ovo održavanje se može knjižiti na naloge za tekuže održavanje, a u slučaju obimnih poslova može se naknadno otvoriti poseban radni nalog. Preventivno – održavanje predstavlja planirane zahtjeve na bazi određenih parametara( broj određenih sati, preporuke proizvođača opreme itd.). Obično se izvodi za vrijeme obustave postrojenja.

Član 8.

Pored tekućeg i interventnog održavanja elektro opreme koja se obično obavlja u radu postrojenja, održavanje elektro opreme se izvodi i planski u toku redovne godišnje obustave postrojenja, kao i u toku vanrednih planskih obustava postrojenja( preventivno i investiciono održavanje).

23

Član 9.

Za svaku plansku obustavu postrojenja, Elektro operativa donosi plan remonta elektro opreme u toku date obustave. Ovaj plan treba da sadrži: - Spisak poslova, - Analizu raspoloživosti rezervnih dijelova za date poslove, - Termin plan izvršenja predviđenih poslova. Termin plan remonta elektro opreme mora biti usklađen sa vremenskim periodom obustave postrojenja. Termin plan treba da sadrži spisak poslova, broj izvršilaca na poslu i broj planiranih sati na poslu.

Član 10.

Spisak poslova za planirani remont se sastavlja na bazi zahtjeva procesnog osoblja, mišljenja tehnologa za elektro opremu i inžinjera pripreme u Elektro operativi kao i na bazi dokumentacije koja se vodi o prethodno izvršenim poslovima na datoj opremi.

Član 11.

Pored uredne dokumentacije o izvedenim poslovima na datom uređaju treba uredno voditi i evidenciju zamjenjenih rezervnih dijelova u toku održavanja.

Član 12.

Plan remonta elektro opreme pored gore navedenog, treba da sdrži i spisak neophodnih rezervnih dijelova za izvođenje remonta. Tehnološka priprema elektro operative treba da ustanovi da li se navedeni dijelovi nalaze u skladištu. U koliko se potrebni dijelovi ne nalaze u skladištu potrebno je provjeriti tekuće narudžbe i po potrebi napraviti narudžbe datih rezervnih dijelova. Izvođenje planiranih radova uskladiti sa terminom prispijeća naručenih dijelova.

Član 13.

Nakon obavljenog remonta tehnološka priprema elektro operative sastavlja izvještaj o izvršenom remontu. Izvještaj o izvršenom remontu treba da sadrži sledeće: - Spisak planiranih radova, - termin plan, - radni nalog, - defektažne listove, - kontrolne listove, - dnevnike rada, - trebovanje materijala i - spisak poslova koji su planirani, a nisu izvršeni. Podnosilac izvještaja iz spiska poslova koji su planirani, a nisu izvršeni treba da obrazloži

24

kako će to uticati na rad postrojenja i kad se planira izvršenje navedenih poslova. Izvještaj takođe treba da sadrži listu utrošenih rezervnih dijelova i potrošnog materijala kao i rekapitulaciju ostvarenih redovnih i prekovremenih radnih sati.

Član 14.

Radovi koje izvodi Elektro operativa moraju da budu u skladu sa trenutno važećim pravilnicima o tehničkim normativima za električne i gromobranske instalacije i ispitivanja.

Opis radnog mjesta(poslovođa El. radione II)

Funkcija naziv radnog mjesta- Poslovođa elektro radione IIStrukturna radna jedinica organizacioni dio društva – Elektro operativaRadno mjesto funkcionalnog rukovodioca – Rukovodilac Elektro operative

Mjesto dužnosti u organizacionoj strukturi(Šema)-

Profesionalna znanja i umijeća: -Radno iskustvo u trajanju od 3 godine

- Poznavanje rada na računaru: programi MS Word, MS Excel, MS Power point, MS Outlok(dobar korisnik).Zvanje po obrazovanju- VKV elektro mehaničarTrajanje školovanja za profesiju- 5 godinaBroj direktno podređenih radnika- Tri radnikaBroj indirektno podređenih radnika- 10 radnika

1. Opšti položaj- Ovim opisom utvrđuju se radne obaveze, prava i odgovornosti poslovođe elektro radione I. Izvršilac ovih poslova neposredno je podčinjen rukovodiocu Elektro operative. Radno mjesto spada u 6 grupu složenosti poslova. Radno mjesto nije predviđeno za rad u smjenama.

2. Obaveze radnog mjesta(opis zadataka i ovlašćenja u skladu sa važećim biznis-procesima u rafineriji, koji definišu obaveze i zadatke radnika)- Organizuje rad u elektro radioni I.

25

Rukovodilac Sektora Održavanja

Rukovodilac Elektro operative

Poslovođa elektro radione II

Svakodnevno vrši raspored radnika po radnim nalozima u grupe na čelu sa predradnikom ili pojedinačno po specifikacijama. Za hitne slučajeve određeuje prioritet poslova u dogovoru sa rukovodiocem Elektro operative. Vrši kontrolu izvođenja radova preko radnih naloga i dnevnike rada koje svakodnevno potpisuje predradnik i pojedinac. Dnevnik rada svakodnevno prilaže uz nalog ipo završenom poslu vraća u pripremu na obradu. Svakodnevno vodi knjigu evidencije satnica radnika po radnim nalozima. Disciplinski je starješina obračunske jedinice. Brine se o ličnim zaštitnim sredstvima radnika svoje jedinice i kontroliše primjenu istih u skladu sa pravilnikom o zaštiti na radu. Zadužen je za osnovna sredstva i sitan inventar obračunske jedinice, odgovoran je za pravilbo korištenje i ispravnost istih. Svakodnevno podnosi izvještaj rukovodiocu El. operative o tekućem radu i problemima. Brine se o stručnom usavršavanju radnika. Radi i ostale poslove po nalogu neposrednog rukovodioca koje po svojoj osposobljenosti može da obavlja. Prisustvuje obuci i provjeri obučenosti iz oblasti zaštite od požara u skladu sa programom obuke. Poslove i radne zadatke izvršava po utvrđenim uputstvima i po propisnoj metodologiji, odnosno tehničkim uputstvima, radi sprečavanja izbijanja požara i eksplozija. Sprečava nastanak požara i gasi početne požare na svom radnom mjestu, ako to može učiniti bez opasnosti za sebe ili druga lica.

3. Prava radnog mjesta( Prava se definišu važećim zakonodavstvom, kao i lokalnim organizacionim, administrativnim i normativno-metodičkim dokumentima u rafineriji)- radnik ima prava propisana Zakonom o radu i aktima,,Rafinerije nafte Brod“a.d. Radnik može da zahtijeva od neposrednog rukovodioca sredstva za ličnu zaštitu,sredstva za gašenje požara, ispravan alat i sredstva rada. U slučaju otkrivanja neispravnosti, lomova, kvara opreme ili njenog lošeg stanja, može da zahtijeva od neposrednog rukovodioca, otklanjanje gore navedenog. Radnik može da daje sugestije za poboljšanje organizacije rada na radnom mjestu, uvođenje naprednih metoda rada na radnom mjestu, racionalno korištenje materijalnih i energetskih resursa i poboljšanje životne sredine. Radnik može da odbije obavljanje poslova ako mu zbog neispravnosti na objektima i sredstvima rada, kao i zbog nepostojanja odgovarajućih mjera zaštite na radu, neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje, iliu ako takva opasnost prijeti drugim licima, dok se takvi uslovi ne otklone. Radnik može da podnese žalbu protiv nezakonite radnje rukovodioca na propisan način.

4. Odgovornost radnog mjesta- radnik snosi odgovornost za kvalitetno i blagovremeno izvršenje svojih obaveza iz domena poslova, odgovoran je za zakonito, kvalitetno i blagovremeno, i u skladu sa aktima Društva, obavljanje poslova na koje je raspoređen. Odgovoran je za narušavanje radne discipline , narušavanje zahtijeva zaštite na radu i bezbjednosti rada, gubitak ili oštećenje materijalnih vrijednosti i dokumenata u skladu sa važećim Zakonom o radu i drugim zakonima republike srpske, aktima,,rafinerije nafte Brod“(opštim, organizacionim, ostalim, opštim i normativno-metodičkim dokumentima Društva). Radnik u skladu sa Zakonom o radu republike Srpske i drugim Zakonima republike Srpske, snosi svaku vrstu odgovornosti(disciplinsku, materijalnu, prekršajnu i krivičnu)za: otkrivanje podataka, gubitke koji mogu nanijeti štetu interesima,,Rafinerije nafte Brod“,

26

gubitak dokumenata, koji sadrže takve podatke. Predaju bilo kakvih dokumenata,,rafinerija nafte Brod“, predaja koja nije propisana zakonima ili interesima,,Rafinerije nafte Brod“. Sakupljanje podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu,,rafinerije nafte Brod“, ako data informacija ne predstavlja neophodnost za realizaciju poslova iz domena funkcije. Nezakonito primanje novca, vrijednosnih papira, imovine, kao i nezakonito korišćenje uslugama imovinskog karaktera za izvršenje radnje u vezi sa službenim položajem. Neovlašten pristup kompijuterskim podatcima, stvaranje, korišćenje i širenje štetnih programa za kompijutere, remećenje pravilnog korišćenje kompijutera, sistema kompijutera ili njihove mreže.

27

ZAKLJUČAK

Održavanje se može definisati kao identifikovanje i ublažavanje degradacije funkcionisanja tehničkog sistema, ali, i kao vraćanje projektovanih funkcija sistema, njegovih komponenata i strukture u otkazu, u prvobitno stanje. Sistem održavanja može da se realizuje na više načina, tj. u više različitih varijanti. Osnovne aktivnosti održavanja se definišu kao preventivne ili kao korektivne aktivnosti održavanja.Korektivne aktivnosti održavanja podrazumjevaju vraćanje sistema, njegovih komponenata i strukture u prvobitno stanje. Podrazumjevaju isto tako popravku, remont ili zamjenu djelova kako bi sistem u otkazu ponovo izvodio funkcije definisane unutar prihvatljivog nivoa. Preventivne aktivnosti održavanja mogu biti periodične, predviđene ili planirane i izvode se prije nego što dođe do otkaza sistema, strukture ili njegovih komponenata, kako bi se sistemu produžio vijek trajanja i rada. Preventivno, korektivno održavanje i popravke se procjenjuju na osnovu svojih prednosti i mana. Modeli pouzdanosti mogu biti korišćeni u okviru PRA (procena verovatnoće rizika) sistema mjera, a aktivnosti i planovi održavanja se mogu posmatrati iz perspektive pouzdanosti i rizikaOsnovna uloga održavanja jeste da obezbjedi visok nivo pouzdanosti i raspoloživosti tehničkih sistema u toku njihovog životnog ciklusa. To znači, da održavanje umnogome utiče na povišenje nivoa efikasnosti poslovanja preduzeća. Ono je uslov opstanka preduzeća u budućnosti.

Akoko ljudska organizacija fabrike nije u ravnoteži niti jedan sistem efikasnosti rada ne može poboljšati učinak.

28

LITERATURA

1. Slavko Sebastijanović, Osnove održavanja, Slavonski Brod, 2002.2. A. Baldin, A. Roversi, F. Turco, Priručnik za održavanje industriskih postrojenja, Beograd, 1979.3. J. Jukić, K. Bodbrežnik, Časopis za službe održavanja u preduzeću, Beograd, 1972.4. Prof. Dr Živoslav Adamović, Menadžment industriskog održavanja, Zrenjanin, 2008.5. Jeremić, B.: TEROTEHNOLOGIJA – Tehnologija održavanja tehničkihSistema, Mašinski fakultet, Kragujevac, 1992.6. Stanivuković,D. I dr.: ODRŽAVANJE– IIS PRILAZ, FTN, IIS-ITC, NoviSad,1997.7. Stanivuković,D. I dr.: EFEKTIVNOST I ODRŽAVANJE SREDSTAVA ZARAD, FTN, IIS, Novi Sad, 1986.8. www.pdffactory.c

29

30