lifka seminarski.doc

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    1/21

    UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA

    FAKULTET ZA PRIMENJENI MENADYMENT, EKONOMIJU I

    FINANSIJE

    SEMINARSKI RAD

    LIDERSTVO I MOC

     

    Profesor: Studet:

    Prof!dr T"t#"" J"o$"%

    &eo'r"d ()*+!

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    2/21

    U$od

    Iako je liderstvo kao termin, relativno dugo u upotrebi u literature

    se nalaze brojne definicije I koncepcije koje na razlicite nacine I sa

    razlicitih aspekata, tumace njegovu prirodu I karakter.

    Ken Peri pod liderstvom podrazumeva, “predstavljanje, od strane

     pojedinaca, nekog indetifikovanog cilja, ili vizije buduceg stanja koji

    ljudi zele I formiranje spremnosti kod tih ljudi da sledelidera tokom

    drustveno odgovornog I obostrano korisnog kursa akcije , usmerenog ka

    ostvarivanju tog cilja. Ova definicija razlikuje se od prethodnih, koje

    iskljucivi akcenat stavljaju na moc I uticaj, kao glavne attributeliderstva.

    Ken Peri smatra da je liderstvo nesto u cemu se svako m oze

    angazovati, nezavisno da li je u pitanju pomocni radnik ili vrhovni

    menadzer, covek ili zena. Otuda je primarni kriterijum, na osnovu kojeg

    se neko kvalifikuje kao lider, da posoje ljudi koji ga spremno slede.

    John Kotter, autor koji izuzetnu paznju posvecuje liderstvu ukazuje

    na to da termin liderstvo u svakodnevnom govoru koristi u dva sasvim

    razlicita znacena. ekada se liderstvom oznacava proces koji

    omogucava da seusmere ili mobilisu ljudi i!Iili njihove ideje. "rugi put,

    se pod liderstvom podeazumeva grupa ljudi koja poseduje formalnu

     poziciju igde je liderstvo, u pravom smislu reci # ocekivano. 

    $%$

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    3/21

    Def%#" -derst$"

    Ima mnogo razlicitih definicija liderstva, kao sto ima i mnogo onihkoji su pokusali da definisu ovaj pojam. &iderstvo je vazna tema za

    menadzere zbog kriticke uloge koju lideri imaju u grupnoj i

    organizacionoj efikasnosti. 'oze se definisati kao proces kojim se

    delatnost clanova grupe usmerava ka ostvarenju zadatka. 'otivacione

    vestine su kriticna komponenta liderstva, dok su planiranje i

    administracija centralno pitanje menadzmenta. "efinicija liderstva ima

    cetiri znacenja.Prvo, liderstvo podrazumeva druge ljude$radnike ili sledbenike,

    koji su spremni da private uputstva lidera. Kada ne bi bilo drugih ljudi,

    svi kvaliteti liderstva kod menadzera bili bi beznacajni.

    "rugo, liderstvo znaci nejednaku raspodelu moci izmedju lidera I

    clanova grupe, koji mogu da uticu na aktivnosti grupe na razlicite

    nacine, dok lider ima najvecu moc.

    (reci element liderstva je moc uticanja na druge, odn. da se na

    razlicite nacine utice na ponasanje sledbenika.

    )etvrti elemnt je kombinacija prethodna tri elementa. Ovaj elemnt

     potvrdjuje da je liderstvo pitanje vrednosti. &ider koji zaboravi moralne

    komponente, moze biti upamcen kao nitkov.

    $*$

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    4/21

    Prrode .o%

    &ider mora posedovati moc da utice na druge ljude, da ga slede, ida svojim radom i ponasanjem, omogucava ostvarivanje postavljenih

    zadataka. Izvori moci mogu se podeliti u dve grupe+

    %. oni koji su zasnovani na poziciju menadzera$'oc pozicije, kao

    najznacajniji izvor moci, u zavisnosti od organizacione

     pozocije, na kojoj se nalaze menadzeri.

    *. oni koji su zasnovani na menadzeru kao licnosti $licna moc, to

    su licne karakteristike menadzera.

     Moc pozicije se ispoljava kao+

    % moc nagradjivanja-

    * moc prisile-

    legitimna moc.

    'oc nagradjivanja je pravo da se utice na tudje ponasanje

    koriscenjem nagrada. /vodeci se na stav “0radi kako ti kazem, a ja cu ti

    dati nagradu.1

    'oc prisile je pravo da se utice na tudje ponasanje primenom

    kazni. /vodi se na stav “2ko ne uradis kako kazem, bices kaznjen.1

    &egitimna moc je pravo da se utice na tudje ponasanje kroz

     primenu autoriteta koji je srazmeran znacaju organizacione pozicije.

    /vodi se na stav 3Ja sam sef, i ti treba da radis kako zahtevam.1

    $$

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    5/21

     Licna moc se ispoljava kao % ekspertna moc- * referntna moc.

    4kspertna moc omogucava menadzeru 5lideru da utice na

     ponasanje zaposlenih koriscenjem znanja i vestina.

    6eferentna moc je pravo da se na ponasanje zaposlenih utice kroz

    identifikaciju. Ona proistice iz njegovog izgleda, harizme i stava, koji

     podsticu druge da se ugledaju na isto.

    Prou%"$"#e /"r"/ter0 oso1"

    Polazi se od pretpostavke da lideri imaju izvesne zajednicke

    urodjene osobine. Ovo glediste # da se lideri radjaju # jos uvek uziva

     popularnost medju nestrucnom publikom, ali ne i medju profesionalnim

    istrazivacima.

    Pokusajuci da utvrde karakterne osobine lidera, istrazivaci su

    koristili dva pristupa+ % poredili su karakterne osobine onih koji su postal lideri s karakternim osobinama onih koji to nisu- * poredili su

    karakterne osobine uspesnih lidera s karakternim osobinama neuspesnih

    lidera.

    Mode- st-o$ $od#e#"

    Prema 7erse8 I 9lanchardu vodjenje 5liderstvo se moze iskazatikao funkcija+

    V2F3$,S,s4

    $:$

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    6/21

     avedena relacija ukazuje da menadzeri, tj lideri nisu jedini

    ucesnici u procesu vodjenna. 0 ovaj process ukljuceni su I sledbenici

    koji menadzere, odnosno lidere prate I aktivno podrzavaju. acini na

    koje se uspostavljaju odnosi izmedju njih predstavljaju stilovemenadzerskog vodjenja.

    7a;thorne ilo;a studije predstavljaju prve pokusaje primene

    naucne metodologije u proucavanju vodjena. Ove studije u svojim

    analizama polaze od tri stila vodjenja+ autokratskog, demokrarskog I tzv.

    &aissez # faire stila

     Autokratsko vodjenje ogleda se u potpunoj automiji vodje koji sbe

     postavlja u ulozi nadredjenog I koji “drzi konce1 u svojim rukama.6ec

     je tzv. odnosima nadredjenosti I podredjenosti u kojima se nagradjuje

    lojalnost umesto kreativnosti.

     Demokratsko vodjenje podrazumeva postovanje coveka, njegove

    slobode I individualiteta.'enadzer # demokrata svoj autoritet gradi

    isticanje svojih, ali I priznavanje tudjih sposobnosti u smislu podsticanja

    samostalnosti, kreativnosti I odgovornosti sledbenika. ajliberalnije ponasanje u vodjenju obezbedjuje tzv. &aissez # 

    faire stil vodjenja.

     Liberalno ili laissez – faire  bazira se na potpuno liberalnim

    shvatanjima o odnosima na radu I na neogranicenoj autonomiji

    individue. Ono podrazumeva potpunu slobodu svojih clanova u pogledu

    obavljanja procesa rada I donosenja odluka o radu.

    $

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    7/21

    Lder e-der

    =ecina studija o karakternim osobinama moze se svrstati u prvugrupu. Pokazalo se da su lideri kao grupa pametniji, otvoreniji,

    samopouzdaniji od nelidera. Po pravilu, visi su rastom. Ipak, mada na

    milione ljude ima ove osobine, vecina od njih nikada nece postati lider.

    / druge strane, mnogi neosporni lideri nemaju te osobine.

    (akodje je moguce da ljudi sticu samopouzdanje I sigurnost tek 

     posto zauzmu mesto lidera. Izgleda da neke identifikovane karakterne

    osobine mogu biti rezultat iskustva stecenog na liderskom polozaju, prenego uzrok. 'edjutim, do sada ponudjeni dokazi ukazuju na to da ljudi

    koji postanu lideri ne poseduju nikakve posebne karakterne osobine na

    osnovu kojih bi se jasno razlikovali od nelidera.

    Us5es eus5es -der

    Jedna studija otkrila je da postoji veza izmedju inteligencije,inicijative, i samopouzdanja i viskokih menadzerskih nivoa i rezultata.

    'edjutim, ista studija je ustanovila da je sposobnost menadzera da

    kontrolise druge najvazniji faktor koji se moze dovesti u vezu s rangom

    i rezultatima # odnosno njegova ili njena sposobnost da koristi kontrolne

    metode koje odgovaraju odredjenoj situaciji.

     eka istrazivanja su otkrila da zene mogu biti jednako uspesni

    lideri kao i muskarci, mada je verovatnoca da postanu lideri manja nego

    kod muskarca.

    $>$

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    8/21

    Iako sve veci broj ljudi veruje u jednake sposobnosti i sanse,

    uporni, cesto nesvesni stereotipi o polovima predstavljaju smetnju da

    zene budu prihvacene kao potencijalni lideri. 6ezultati objektivnih

    merenja pokazuju da zene koje postanu lideri ne samo da postizu jednako dobre rezultate kao i muskarci, vec ih radnici po pravilu

    ocenjuju kao uspesne.

    )lanovi manjina ulazu velike napore da stvore uporiste u

     poslovnom svetu. Jedan od nacina na koji crni poslovni svet pomaze

    rast ekonomske moci 2froamerikanaca, jeste takozvana mreza spoljnih

     potreba s razlicitim kompanijama. eformalan, ali mocan sistem

    kontakata i poznanstava , takozvana “mreza1, koristi se za stvaranjeuporista u raznim oblastima od komunikacije preko sou biznisa do robe

    siroke potrosnje.

    6adeci zajedno, oni udruzuju kapital i ostvaruju nove mogucnosti

    koje ce im pomoci tradicionalne prepreke na putu do uspeha.'nogi

    clanovi manjinskih grupa postizu izvestan uspeh malim preduzecima, ali

    se ne mogu zastititi od ekonomskih uslova.

    /til liderstva ili liderski stil je nacin ponasanja lidera, tj. sema

     ponasanja po kojoj lider deluje u resavanju poslovnih problema. 'odeli

    liderstva su dakle, naucno uspostavljena veza izmedju lidera I

    sledbenika 5potcinjenog. 0 zavisnosti od kljucnog faktora uspesnog

    liderstva razlikuje+

    %. 'odel sa stanovista licnih karakteristika 5osobina lidera

    *. 'odel sa stanovista ponasanja 5bihevioristicki

    . /ituacioni model

    :. 7arizmatsko liderstvo

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    9/21

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    10/21

      Situacioni modeli liderstva smatraju da je za uspesno liderstvo,

    neophodno da ponasanje lidera bude prilagodjeno konkretnoj situaciji.

     astalo je nekoliko situacionih modela.

    @led @ilder smatra da je stil liderstva deo covekove licnosti, on setesko menja, pa je potrebno da organizacija izabere onog lidera koji ce

    odgovarati konkretnoj situaciji. Pri tom, situaciju karakterisu+ struktura,

    slozenost zadatka, kolicina moci kojom lider raspolaze i stepen podrske

    koju lider ima od podredjenih 5sledbenika. 0koliko je zadatak slozeniji,

    a lider ima manju podrsku od sledbenika, pozeljniji je stil usmeren na

    zadatak. 0 situaciji kad su zadaci jednostavniji, a podrska lideru visoka

     pozeljniji je stil orijentisan na ljude 5zaposlene.

    7erse8 9lancard smatra da lider treba da prilagodjava svoj stil u

    zavisnosti od spremnosti sledbenika da izvrsavaju poslove. 0koliko je

    spremnost sledbenika da izvrsavaju zadatak niska 5nisu sposobni i ne

    zele da rade, pozeljan je stil visoke orijentacije na zadatak, pri cemu ce

    lider saopstavati naredjenja, instrukcije i vrsiti kontrolu. 0koliko

    sledbenici nisu sposobni, ali zele da izvrse zadatak, pozeljan je stil

    visoke orijentacije i na radnike i na zadatak. 0koliko su radnici sposobni

    za izvrsenje zadatka, ali ne zele da rade, potrebno je da stil lidera bude

    orijentisan prema radnicima, kako bi ih motivisao na rad. ajbolja

    situacija je kad su sledbenici sposobni i zele da izvrsavaju zadatak, pa se

    lider ne mora orijentisati ni na ljude ni na zadatak, vec im moze

    delegirati sva prava i odgovornosti.

    6obert 7aus sugerise da je uspesan lider onaj koji je sposoban da

    rascisti puteve kroz koje zaposleni mogu da postignu svoj cilj i

    orijentaciju prema cilju.

    $A$

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    11/21

     Normativni model liderstva - =ictor =room I Philiph Betton

    formiraju tzv. normativni model vodjenja koji upucuje na ponasanje

    menadzera u konkretnoj situaciji. Osnovni cilj je da se pomogne

    menadzerima da procene kad i u kom obimu treba da ukljuce sledbenikeu proces resavanja odredjenog problema. Kao rezultat rada ovih autora,

    nastala su tri pristupa vodjenju+

    a) Autorativni nacin odlucivanja # lider donosi sam odluku koja

    se prosledjuje podcinjenima, tj. nizim nivoima

    organizacije-

    b) Konsultativan  # lider pri donosenju odluka dobija savete,

    informacije, stavove i misljenja grupe, ali ih ne mora

     prihvatiti-c) Grupni – odluke se donose uz potpuno ucesce svih clanova

    grupe.

    =room i Betton su pokazali da su odluke donete u skladu sa ovim

    modelom, po pravilu efikasne. =ictor =room i 2rthur Jago su %A?

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    12/21

    . simbolizam # identifikuje heroje, nudi posebne nagrade i odzava

    svecane promocije, povodom postignutih rezultata.

    :. unapredjenje # pomaze razvoj drugih, ucesce u odgovornosti i

    sl.

    . integritet # postojanje iskrenosti i kredibiliteta, moralnih pravila,

    nezavisnosti i odlucnosti.

    Fu/%#e -der"

    Istrazivaci koji su se bavili istrazivanjem funkcija lidera dosli su do

    zakljucka da je za uspesan rad grupe potreban neko ko moze da izvrsi

    dve vazne funkcije+ funkciju resavanja problema I funkciju odrzavanja

    grupe na okupu ili socijalnu funkciju. /ocijalne funkcije su one funkcije

    kojima se resavaju nesporazumi kao I one koje obezbedjuju da

     pojedinac oseca da uziva postovanje grupe.Osoba koja moze uspesno da

    izvrsi obe uloge bila bi posebno uspesan lider.

    Mode- -ders/e 6.re7e8

    Ovaj pristup polazi od Ohio /tate I 'ichigan studija I njihovih

    dimenzija vodjenja+ “briga za ljude1 I “briga za proizvodnju1. Kao sto

    konstatuju 9lake I 'outon, “briga za1 ne znaci proizvodnju. (aj izraz

    opisuje opsti pristup menadzmentu koji usmerava akcije menadzera,

    obelezava nacin na koji se on odnosi prema proizvodnji 5zadacima I

     prema ljudima.

    $%%$

    Kombinovanjem “brige za ljude1 I “brige za proizvodnju1 formira

    se pet stilova vodjenja a to su- minimalna zainteresovanost za sve

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    13/21

    5osiromaseni- proizvodnja u “propasti1-srednji put- timski put I

    “privatni klub1.

     !ontin"entni pristup liderstvu: glediste da se tehnike

    menadzmenta koje mogu na najbolji nacin da pomognu ostvarenjeorganizacionih ciljeva razlikuju u zavisnosti od situacije ili okolnosti.

    Stu"%o 5rstu5 -derst$u 5o 9ers#u &-"/"rdu

    Paul 7erse8 I Keneth 9lanchard, indetifikuju dva osnovna stilavodjenja+ stil zadatka I stil odnosa. Ovim modelima 7erse8 I 9lanchard

     prikljucuju odgovarajucu situaciono varijablu I formulisu tzv. /ituacioni

     pristup vodjenju ili kako se ponekad naziva # pristup zivotnog ciklusa.

    /ituacionu varijablu 7erse8 I 9lanchard posebno isticu I ukljucuju

    u svoje stilove vodjenja je zrelost sledbenika. 0kljucivajuci zrelost

    sledbenika u navedene stilove dolazi se do cetiri nova stila vodjenja. 0

     pitanju su+

    % Dele"irajuci stil vodjena  # karakterise ga niska orijentacija

    menadzera ka zadatku I ka sledbenicima- ovaj stil je efektivan kada

    su sledbenici na veoma viskokom stepenu zrelosti.

    * #articipirajuci stil vodjenja  # menadzer je visoko orjentiran ka

    zadatku I ka medjuljudskim odnosima- efektivan je kada su

    sledbenici na poziciji umerene do niske zrelosti.

    $%*$

     Delotvoran stil vodjenja  # menadzer je visoko orjentisan ka

    zadatku a malo ka medjuljudskim odnosima, ovakav stil vodjenja

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    14/21

    efektivan je u situaciji kada su sledbenici na veoma niskom nivou

    zrelosti.

    6Sste. 8 .ode- $od#e#"

    Oslanjajuci se na rezultate 'ichigan studije, kao I na sopstvena

    visegodisnja istrazivanja, 6ensis &ikert je nastojao da indentifikuje opste

    obrasce upravljanja koji primenjuju uspesni I neuspesni menadzeri. 0

    tom smislu &ikert predlaze cetiri osnovna stila vodjenja koji su uliterature poznati kao “s8stem :1. &ikertov “s8stem :1 ukljucuje sledece

    stilove vodjenja+

    -eksploatarsko   # autokratski stil vodjenja+ menadzer zaista

    eksploatise svoje sledbenike-

    -dobrotvorno  # autokratski stil vodjenja+ menadzer ne delegira

    autoritet na sledbenike, ali oni znaju da on radi u njihovu korist.

    - participativan stil vodjenja+ sledbenici imaju puno pravo ucesca u

    donosenju odluka-  -demokratski stil vodjenja+ potpuna sloboda sledbenika u

    odlucivanju po svim pitanjima- menadzer samo daje uputstva za rad.

    ;*

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    15/21

    Osnovni cilj je da se pomogne menadzerima da procene kad I u kom

    obimu treba da ukljuce sledbenike u proces resavanja odredjenog

     problema. Kao rezultat rada ovih autora, nastala su tri pristupa

    vodjenju5autoritarni, konsultanski I grupni ili participativni pristup I petstilova vodjenja52%, 2*, )%, )*, C*

    =room Batton su pokazali das u odluke donete u skladu sa ovim

    modelom, po pravilu efikasne. =ictor =room I 2rthur Jago su %A?

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    16/21

     proucavanjem devedeset najefikasnijih I najuspesnijih lidera u /2",

    Farren 9ennis je pronasao das u im zajednicke cetiri osobine+

    $oni poseduju osecaj za viziju,

    $tu viziju oni mogu jasno da komuniciraju,

    $oni demonstiraju doslednost I isticu potrebu za tom vizijom,$ono poznaju sopstvene vrednosti I nastoje da ih kapitalizuju.

     ajnoviju, I ujedno, dosad najobuhvatniju analizu harizmatskog

    liderstva sproveli su Ja8 )onger 6obindra Konungo, sa 'cCill

    0niverziteta. Polaznu pretpostavku u njihovom istrazivanju cini

    uverenje da harizmatski lideri imaju neki idealan cilj I jaku personalnu

    usmerenost ka tom cilju. 0 tom smislu, harizmatski lideri ocenjuju se

    kao nekonvencionalni, puni samopouzdanja I posmatraju se pre kaoagenti radikalnih promena, nego kao menadzeri statusa Huo.Kljucne

    karakteristike harizmatskih lidera su+

     Samopouzdanje-  harizmatski lideri imaju puno poverenje

    sopstveno misljenje I sopstvene sposobnosti.

    $izija  # harizmatski lideri imaju jedan idealizovani cilj koji sadrzi

     buducnost koja je bolja od sadasnjeg statusa Huo./to je veca diskrepanca

    izmedju tog idealizovanog cilja I statusa Huo, veca je verovatnoca da ce

    sledbenici pripisati lideru izuzetne vizionarske sposobnosti.

    ;*=;

     Sposobnost izrazavanja vizije$ 7arizmatski lideri sposobni su da

    razjasne I prezentuju viziju na nacin koji je razumljiv drugima. (akvo

    izrazavanje vizije sledbenika demonstrira lidersku sposobnost

    razumevanja potreba sledbenika I deloje kao snazno motivacionosredstvo.

     Snazno verovanje u viziju$ harizmatski lideri veoma su

     pozrtvovani, spremni na visoke personalne rizike, izlazu se visokim

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    17/21

    troskovima I spremni su za licne zrtve samo da bi ostvarili sopstvene

    vizije.

     #onasanje koje se razlikuje od uobicajeno" $ ponasanje

    harizmatickog lidera je neuobicajeno, nekovencijalno I suprotno

    normama.

     #ojavljuju se kao a"enti promena # harizmatski lideri se ocenjuju

    kao agenti radikalnih promena, pre nego kao cuvari statusa Huo.

    'secaj za okruzenje$ sposobni su da realno procenjuju ogranicenja

    u okruzenju I dogadjaje koji izazivaju promene.

    9rojna istrazivanja o uticaju harizmatckih lidera na sledbenike

    ukazali sun a visok stepen korelacije izmedju ponasanja harizmatckih

    lidera I visokih performansi I satisfakcije njihovih sledbenika./pecificno ponasanje harizmatckih lidera, uzrokovano njihovim

    netipicnim personalnim karakteristikama, potstice sledbenike na vece

    angazovanjem u realizaciji ideje koji zastupaju njihovi lideri. Otuda su

    lideri s razlogom prisutni u politici, religiji ili u preduzecima koja se

    suocavaju sa velikim rizicima ili radikalnim promenama. Oni, nisu

    spremni da saslusaju druge, postaje im neugodno pod pritiscima zahteva

    agresivnih sledbenika I pocinju da se cvrsto drze neopravdanihverovanja u ispravnost sopstvenih ideja.

    $%>$

     Basova teorija transformaciono" liderstva   # 9ernard 9as je

    tokom istrazivanja koncepta transformacionog liderstva uporedjivao dve

    vrste liderskog ponasanja+ autoritativno I transformaciono. 2utoritativni

    lideri odlucuju o tome sta radnici treba da urade da bi ostvarili sopstvene ciljeve, kao I ciljeve organizacije.

     asuprot njima, transformacioni lideri “nas motivisu dauradimo

    vise nego sto smo prvobitno mislili1 time sto nas ubedjuju u znacaj I

    vrednost nasih zadataka time sto “nas navode da predjemo granicu

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    18/21

    sopstvenih interesa zarad tima, organizacije ili vise politike1 I time sto

    novo nasih potreba podizu na visi nivo kao sto je samoostvarivanje1.

    Prstu5 5ut > C-# -derst$u

    Kao o drugi kontigentni pristupi, model liderstva put # cilj

    omogucava nam da shvatimo I predvidimo efikasnost liderstva u

    razlicitim situacijama.Ovaj model su fo$rmulisali 'artin C. 4vens I

    6obert J. 7ouse.

    Pristup put$cilj se zasniva na teoriji ocekivanja po kojoj

    motivisanost neke oosobe zavisi od njegovog ili njenog ocekivanja

    nagrade ili valetnosti ili privlacnosti nagrade.

    4vens ukazuje na to da izbor nagrada utice liderski stil menadzera,

    ali I misljenja radnika o tome koji put void ka pomenutim nagradama.

    'enadzer orjentisan na radnike, na primer, ponudice ne samo platu I

    unapredjenje vec ipodruzku, sigurnost I postovanje.

    $%G$

    Ovaj tip menadzera je takodje svestan razlika izmedju radnika I

    spreman je da nagrade “skroji1 prema pojedincima.

    'enadzer orjentisan na zadatak, s druge strane, ponudice mnogouzi izbor nagrade I nece uzeti u obzir razlike medju osobama, ali ce na

     planu povezivanja ucinka radnika s nagradama verovatno biti uspesniji

    od menadzera orijentisanog na radnike. 6adnici koji imaju menadjera

    orijentisanog na zadatak tacno ce znati koji stepen produktivnosti ili

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    19/21

    nivo ponasanja treba da ostvare da bi dobili stimulaciju, povecanje plate

    ili unapredjenje. 4vans veruje da liderski stil koji najefikasnije motivise

    radnike zavisi od vrste nagrade koji oni najvise zale.

    7auz I njegove kolege su pokusali da prodube teoriji put # cilj takosto su identifikovali dve promenljive koje odredjuju naefikasniji liderski

    stil+licne osobine radnika I faktori okruzenja, kao I zahtevi na random

    mestu s kojima se radnici moraju sauociti.

    I7"7o$ teor# -derst$"

    Primer7itlera je naveo mnoge ljude na ideju da treba dovesti u

    sumlju motive svih lidera. 0 nizu studija teoreticar 'anfred de =ries

    dosao je do zakljucka da su teorije liderstva zasnovane nap revise

     pojednostavljenim modelima ljudske prirode.

     #sihoanaliticki pristup liderstvu  # Kets de =ries tvrdi da je

     potrebno da prihvatimo psihoanaliticko glediste da bismo razumeli zastoneki ljudi postaju lideri.

    $%?$

    Ovo misljenje, koji je prvi izneo /igmund @rojd, kaze da na

    oblikovanje najveceg dela ljudskog ponasanja uticu nesvesni napori da

    se zadovolje neispunjene potrebe I nagoni. "rugim recima, mi nemoramo vda znamo zasto radimo ono sto radimo. I zaista, veliki deo

    ljudskog ponasanja moze se dovesti u vezu sa iskustvims iz ranijeg

    detinjstva kojih tesko da mozemo da se setimo.

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    20/21

    0zmimo za primer 7auzov concept harizmaticnog lidera koji

    okuplja ljude oko herojske vizijel Kako tvrdi Kets de =rijes, odrasli lider 

    moze u stvarnosti da zadovaljava potrebu trogodisnjeg deteta da

    kontrolise svoju okolinu. )injenica da ova drama, koja se odigrava u pogresno vreme, ima pozitivne drustvene posledicie moze imati

    drugorazredni znacaj za lidera koji nesavesno pokusava da ublazi licnnu

    frustraciju. Kets de =rijes smatrada izgled moze da I da je potrebno da se

    vratima na osnovne teorije o ljudskoj prirodi ako zelimo da shvatimo

    slozenu dinamiku liderstva.

     (anesenost liderstvom # "rugi izazov tradicionalnim teorijama

    liderstva bavi se #se sledbenicima # ljudima koji od lidera ocekuju

    vodstvo. Po ovom gledistu sledbenici imaju romanticno ili idealizovano

    misljene o tome sta lideri rade, sta mogu da postignu I na koji nacin

    mogu da uticu na zovote sledbenika. Ovi romanticni pogledi nastaju

    zbog toga sto vecina od nas ne moze da razume nacin na koji

    funkcionisu veliki, kompleksni sistemi unutar naseg drustva, zbog cega

    se okrecemo liderima da bismo pojednostavili nase zivote. 6omanticno

    shvatanje liderstva govori mnogo o sledbenicima, ali I o liderima.

    'ozda je ljudima potrebno da lideri,a imaju romantic predstavu da bi

    mogli da se koncetrisu I zadovolje organizacione potrebe.

    $%A$

    2ko je to tacno, lider mora biti sposoban da motivise I utice samo

    onoliko koliko dugo mu sledbenici veruju. )im izgubi poverenje. &ider vise nije efikasan, bez obzirana to sta on ili ona urade. anesenost

    ukazuje na to da ne postoji realna potreba liderstva # concept

    samoupravnih timova I grupa je pravi izazov.

  • 8/18/2019 lifka seminarski.doc

    21/21

    $*D$