Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVO Vlada

CANTON SARAJEVOGovernment

Broj: 02-05-2820-4/13 Sarajevo, 07.02.2013. godine

Na osnovu čl. 22. i 24. stav 4. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo (”Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 24/03 - Prečišćeni tekst), Vlada Kantona Sarajevo, na 11. sjednici održanoj 07.02.2013. godine, donijela je sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvata se Zbirni Izvještaj o provedenim aktivnostima Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo na implementaciji Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica od posljedica posttraumatskog stresnog poremećaja na Kantonu Sarajevo od maja 2007. do maja 2012. godine.

2. Izvještaj iz tačke 1. ovog Zaključka se dostavlja Skupštini Kantona Sarajevo na razmatranje i usvajanje.

P R E M I J E R

Suad Zeljković

Dostaviti: 1. Predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo 2. Skupština Kantona Sarajevo3. Premijer Kantona Sarajevo 4. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo5. JU Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo (putem Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo)6. Evidencija 7. A r h i v a

web: http://vlada.ks.gov.bae-mail: vlada@vlada.ks.gov.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-068, 562-070 Fax: + 387 (0) 33 562-211

Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and Herzegovina

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO CANTON SARAJEVO ASSEMBLY

Na osnovu člana 114. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“-Novi prečišćeni tekst, broj 25/10), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana ___________ godine, povodom razmatranja Zbirnog Izvještaja o provedenim aktivnostima Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo na implementaciji Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica od posljedica posttraumatskog stresnog poremećaja na Kantonu Sarajevo od maja 2007. do maja 2012.godine .

Z A K LJ U Č A K

Usvaja se Zbirni Izvještaj o provedenim aktivnostima Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo na implementaciji Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica od posljedica posttraumatskog stresnog poremećaja na Kantonu Sarajevo od maja 2007. do maja 2012.godine .

Broj: 01-05-_____/13 PREDSJEDAVAJUĆA

________2013.godine Sarajevo SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO

Prof. dr Mirjana Malić

web:http://skupstina.ks.gov.bae-mail: skupstina@skupstina.ks.gov.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-055, Fax: + 387 (0) 33 33 562-210Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

Broj: 10-05-2193/13 Sarajevo, 29.01.2013. godine

ZBIRNI IZVJEŠTAJO PROVEDENIM AKTIVNOSTIMA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA KANTONA

SARAJEVO NA IMPLEMENTACIJI PROGRAMA PRAĆENJA, PREVENCIJE I LIJEČENJA DEMOBILISANIH BRANILACA I ČLANOVA NJIHOVIH PORODICA OD POSLJEDICA

POSTTRAUMATSKOG STRESNOG POREMEĆAJA U KANTONU SARAJEVO OD MAJA 2007 DO MAJA 2012.GODINE

I UVOD

U zadnje dvije decenije interes profesionalaca za oblast psihološke ratne traume je u stalnom porastu. Ratovi u različitim dijelovima svijeta omogućavaju svakodnevno istraživanje posljedica psihološke ratne traume, kako kod vojnika tako i kod stanovništva koje živi u ratom ugroženim teritorijama, ili u njihovoj neposrednoj blizini. U ovu neiscrpnu istraživačku bazu svakako se može svrstati i posljednji rat u BiH (1992-1995) koji je trajao gotovo četri godine i bio je jedan od najokrutnijih konflikata u novijoj evropskoj povijesti.

PTSP (Posttraumatski stresni poremećaj) je vrsta traume izazvan ratnim zbivanjima koja izaziva teže emocionalne posljedice i ako duže traje može poprimiti hronični tok što može rezultirati težim oštećenjima ličnosti. PTSP je odgođeni ili produljeni odgovor na stresni događaj, traumu ili ugrožavajuću situaciju koja je izvan uobičajenog ljudskog iskustva. Stresni događaj može biti različite vrste i trajanja ali mora izazvati psihološku traumu.

Psihološka ratna trauma po svom multidimenzionalnom karakteru poremećaja i reperkusijama koje ima za pojedinca, njegovu porodicu i lokalnu zajednicu, svakako predstavlja ne samo zdravstveni, već i etički, moralni, socijalni i ekonomski problem.

Stim u vezi u maju 2007.godine imenovan je multidisciplinaran stručni tim Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo sa zadatkom da utvrdi Akcioni plan programa, da utvrdi godišnje operativne planove razvoja i prati njihovu realizaciju. Stručni tim je radio do maja 2012.godine.

II IMPLEMENTACIJA

Epidemiologija : Prema aktuelnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), danas u svijetu ima 450.000.000 ljudi koji boluju od nekog duševnog ili neurološkog poremećaja. U evropskom regionu proporcija populacije sa ozbiljnim mentalnim poremećajima koja je registrovana i prijavljena od pojedinih država varira od 1-6%. Najveći broj zemalja procjenjuje te poremećaje od 1-3%. Procjenjuje se da u našoj zemlji ima 1.750.000 stanovnika koji imaju neki sa stresom povezani psihički poremećaj, od čega je 1.000.000 u FBiH.

Razne štete proistekle iz ovog rata u našoj zemlji su gotovo nemjerljive, a posljedice za mentalno zdravlje stanovništva BiH dugoročne i bolne. U periodu poslije rata sprovedeno je mnogo epidemioloških studija o PTSP, a posebno studije koje razmatraju asociranost psihološke ratne traume i drugih psihičkih i fizičkih poremećaja.

Stanja povezana sa stresom i beznađem depresija, suicid, alkoholizam, zloupotreba droga, nasilje i drugi oblici rizičnog ponašanja Posebno specifična situacija je bila u nekim gradovima BiH poput Sarajeva, Mostara, Srebrenice, Bihaća, Goražda u kojima je cijelo stanovništvo bilo talac strategije ratovanja. Pa ipak „Sarajevsko iskustvo“ je po svemu bilo posebno i jedinstveno, a najviše zbog toga što je ogroman broj stanovnika četiri godine trpio različite oblike psihološke torture nezapamčene u novijoj istoriji ratovanja.

Prema podacima SZO rat ostavlja veliki uticaj na mentalno zdravlje i psihosocijalno funkcionisanje stanovništva ratom pogođene zemlje. Procjene su da se stopa mentalnih poremećaja udvostručuje nakon rata. U slučaju posttraumatskog stresnog poremećaja najnovija epidemiološka istraživanja su pokazala da više od 50% opće populacije u toku svog života doživi barem jedno neuobičajeno traumatsko iskustvo, a 25% onih koji prežive ekstremnu traumu kasnije razviju PTSP.

Prevalenca PTSP-a varira ovisno o istraživanjima različitih populacija (klinička ili opća populacija ispitanika, ciljane grupe itd.). Prema posljednjim procjenama nekih američkih ispitivanja, životna prevalenca PTSP-a kod osoba izloženih duževremenoj traumi iznosi od 20-40%.

Pretpostavlja se da je kod prognanika i izbjeglica prevalencija PTSP-a između 25 i 50%, a među braniteljima 25-30%.

Ozbiljne studije pokazuju da je opterećenost ljekara primarne zdravstvene zaštite u 30% slučajeva vezana za mentalne probleme.

Podaci o demobilisanim borcima u Kantonu Sarajevo: Prema podacima Ministarstva za boračka pitanja i Saveza demobilisanih boraca, ova kategorija stanovništva u Kantonu Sarajevo broji 50.000 – 55.000, a njih 37.000 su članovi udruženja Saveza demobilisanih boraca. Među njima je 10.500 ratnih vojnih invalida.

Prema indirektnim i/ili direktnim pokazateljima, procjenjuje se da svaki peti demobilisani borac ima simptome posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), dok je broj onih koji imaju neki sa stresom povezani psihički poremećaj mnogo veći. S druge strane u evidenciji Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo nalazi se 12.000 demobilisanih branilaca, a prema nekim procjenama ovaj broj je i veći. Najveći broj demobilisanih branilaca su nažalost nezaposleni i niskog socijalno ekonomskog statusa što dodatno pogoršava njihovo zdravstveno stanje.

Simptomatologija: Znaci PTSP-a su kombinacija fizičkih i psihičkih tegoba. PTSP je intenzivna prolongirana ili odgođena reakcija na stresni događaj. Smatra se da će 1/3 populacije koja je izložena različitim traumatskim događajima kasnije ispoljavati simptome PTSP-a. Pozitivan stav prema žrtvi traume ima protektivnu ulogu, a negativan stav društva, porodice ili prijatelja može pogoršati psihičko stanje psihotraumatiziranog. Simptomi i potpuno razvijena klinička slika PTSP-a može se javiti odmah nakon stresnog događaja ili ubrzo nakon njega, ali i mnogo godina nakon traume. Najznačajnija

karakteristika PTSP-a je stalno ponovno doživljavanje traumatskog događaja. Obično se nameću, bez poticaja iz okoline, mučna i neželjena sjećanja na traumatski događaj, koja su praćena burnom emocionalnom reakcijom. Nekada se javljaju mučni snovi koji ometaju san. Bolesnik može traumatski događaj ponovo proživljavati: zato su primjeri iluzije, halucinacije i disocijativne (flashback) epizode.Bolesnik nastoji izbjegavati misli i osjećanja vezana za traumu ili aktivnosti i situacije koje podsjećaju na traumu. Može se javiti i nemogućnost sjećanja (psihogena amnezija), osjećaj odvojenosti, otuđenosti (npr. nesposobnost za rad).

Tok bolesti je određen intenzitetom i trajanjem traume, osobinama ličnosti, stanjem psihičke zrelosti i stabilnosti prije traume. Članovi njihovih porodica postaju žrtve izmjenjenog ponašanja oboljelih od PTSP-a, tako da dolazi do sekundarne traumatizacije sa posljedicama na najranjivije članove porodice (obično su to djeca u razvoju), te tako psihološka trauma „metastazira“u tkivo porodice.

Liječenje: Cilj liječenja je ponovno uspostavljanje ranije psihičke ravnoteže.

Liječenje se sastoji od psihoterapije bez ili u kombinaciji sa farmakoterapijom i socioterapijom, te okupacione-radne terapije.

III PROVEDENE AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI

Primarni zadatak stručnog tima definisanog Akcionim planom programa je sprovesti aktivnosti na prikupljanju podataka i izvršiti procjenu zastupljenosti; sekundarni zadatak raditi na edukaciji, prevenciji poremećaja, praćenju kao i liječenju oboljelih i unapređenju zdravstvene zaštite oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja na području Kantona Sarajevo.

Na planu realizacije projekta pokrenute su sljedeće inicijative i aktivnosti:

1. Tokom 2008. godine Stručni tim Ministarstva zdravstva KS je izradio Program praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica oboljelih od PTSP-a u Kantonu Sarajevo za period 2008-2012.godine. Akcionim planom Programa obuhvaćene su oblasti edukacije, aktivnosti zajednice, istraživanja, izrada standardiziranog zdravstveno-statističkog Evidencionog lista o PTSP-u za DB, uspostavljane Registra demobilisanih branilaca oboljelih od PTSP. Izrađena je i odštampana brošura Program praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica od posljedica PTSP-a u Kantonu Sarajevo za period 2008-2012.godine.

2. Najpre radi procjene zastupljenosti posttraumatskog stresnog poremećaja traženi su podaci od javnih zdravstvenih ustanova koji se bave zdravstvenom zaštitom mentalnog zdravlja sekundarnog i tercijarnog nivou (liječenje u bolničkim uvjetima) o broju hospitalizacija pacijenata sa pomenutom dijagnozom.

U poslijeratnom periodu do 2008.godine, kada su traženi podaci, zabilježeno je 3078 hospitalizacija oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja i to kao osnovno oboljenje ili kao komorbiditet – uz neku drugu bolest .

TABELARNI PRIKAZ HOSPITALIZACIJA OBOLJELIH OD PTSP-a PO GODINAMA 1997-2008. godina

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 Ukupno

79 149 143 192 226 269 312 349 509 406 444 3078

Ovaj tabelarni prikaz govori u prilog pretpostavci da imamo porast broja hospitalizacija u poslijeratnom periodu do 2006 godine a onda održavanje broja hospitalizacija pacijenata sa pomenutom dijagnozom što potvrđuje činjenicu da se psihički poremećaj izazvan ratnom traumom može javiti i nakon više godina.

3. Ukazala se potreba za uspostavom Registra demobilisanih branilaca oboljelih od PTSP – a u Kantonu Sarajevo, s ciljem utvrđivanja podataka o broju demobilisanih boraca-pacijenata koji boluju od posttraumatskog stresnog poremećaja, i na ambulantnom su liječenju. Podaci su traženi od Centara za mentalno zdravlje JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, JU Psihijatrijska bolnica KS, JU Opća bolnica „Prim.dr Abdulah Nakaš“, JU Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo, kao i Psihijatrijska Klinika KCUS-a, i to u dijelu za ambulantni tretman.

Evaluacija podataka o oboljelim od PTSP-a koji su na ambulantnom liječenju u navedenim zdravstvenim ustanovama KS, a prevashodno u Centrima za mentalno zdravlje JU Dom Zdravlja Kantona Sarajevo završena je koncem 2011.godine. Za tu svrhu korišten je formular " Evidencioni list", kreiran za tu namjenu od strane Stručnog tima, kojeg popunjava medicinsko osoblje određene ambulantno-polikliničke službe za svakog pacijenta koji se javi na ambulantno liječenje. Ovim formularom su utvrđeni jedinstveni standardi u dijagnosticiranju PTSP poremećaja. Evidencioni list sadrži osnovne podatke o pacijentu (sistemom jedinstvenog matičnog broja), njegovoj porodici i podatke o simptomima bolesti koje ispunjavaju ljekari – neuropsihijatri. Tako ispunjeni Evidencioni list dostavljali su se JU Zavodu za Javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Osmišljen je Softver za praćenje oboljelih sa svim potrebnim podacima iz Evidencionog lista čiju je evaluaciju od januara 2009. godine do kraja 2011.g. uradila JU Zavod za Javno zdravstvo KS u saradnji sa JU Zavodom za alkoholizam i druge toksikomanije KS. Rezultati ove evaluacije su sadržani u izvještaju : "Analiza prikupljenih podataka putem Registra demobilisanih branilaca oboljelih od PTSP – a u Kantonu Sarajevo u periodu 2008 – 2010. godine" prema kojoj je do sada registrovano 1046 demobilisanih boraca oboljelih od posttsraumatskog stresnog poremećaja, koji zahtjevaju kontinuirani ambulantni specijalističko-konsultativni nadzor pri Centrima za mentalnom zdravlje JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo i drugim ambulantnim specijalističko-konsultativnim službama javnih zdravstvenih ustanova sa područja Kantona Sarajevo. U istom izvještaju se navodi da je u okviru ovog broja značajno veća zastupljenost muškaraca u odnosu na žene, prosječne starosti oko 50 godina, da je 75 % osoba u

bračnoj zajednici, 71 % ima srednju stručnu spremu, a 21,9 % je u radnom odnosu. Većina evidentiranih demobiliziranih boraca oboljelih od PTSP bili su izloženi višestrukoj traumatizaciji pri čemu preovladava aktivno učešće u borbi ( 78,7%), dugotrajno granatiranje i snajperska vatra (74,4%) te gubitak ili smrt člana uže porodice ili bliske osobe ( 45,2%). Pored općih simptoma u svim godinama nepromijenjena je zastupljenost slijedećih simptoma: ponavljajuća, uznemirujuća i mučna sjećanja, izbjegavanje misli i osjećaja vezanih za traumatski događaj i teškoće sa spavanjem.

4. Akcionim planom Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja( PTSP) u Kantonu Sarajevu predvidio je istraživanje iz oblasti ratne psihološke traume. Prvo istraživanje o zastupljenosti simptoma i znakova PTSP-a u općoj populaciji na području četiri gradske općine Stari grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad. Istraživanje je provedeno u jesen 2009.g., na uzorku od 1000 stanovnika metodom slučajnog izbora. Rezultati do kojih smo došli ukazuju na korelaciju između vrste traume, dužine izloženosti traumi i intenziteta traumatskih događaja s jedne strane, te prisustva simptoma vezanih za traumatske događaje kod ove kategorije ispitanika.

U ovom istraživanju 82 % građana u četiri gradske općine Kantona Sarajevo ima neki sa stresom povezani simptom, od čega je 32,8 % ispitanika ispoljavalo blage simptome vezane za psihološku traumu, 30,6 % umjerene simptome traumatizacije, a 18,6% vrlo izražene simptome PTSP. Najzastupljeniji traumatski događaji bili su gubitak i ranjavanje značajne druge osobe, lišavanje osnovnih životnih potreba i ratište. U ukupnom uzorku od 1000 ispitanika , 475 je muškaraca i 525 žena, najviše u dobnim skupinama od 31 do 50 godina i 51 do 65 godina, a preko 50 posto ukupnog uzorka čine zaposleni. Skoro svi ispitanici su rat proveli u Sarajevu, njih 909, a ostalih 91 u drugim gradovima BiH i inostranstvu.

Rezultati Projekta istraživanja zastupljenosti znakova i simptoma PTSP u općoj populaciji koje je urađeno 2009. godine nedvojbeno su ukazali na vezu između ratnih događaja 1992-1995 godine i psihološke ratne traume kod stanovnika Kantona Sarajevo.

U januaru 2010.godine je upriličeno javnom promocijom predstavljanje rezultata dobijenih ovim istraživanjem kao i brošure „Simptomi i znaci posttraumatskog stresnog poremećaja-PTSP kod stanovnika Kantona Sarajevo“ –Projekat istraživanja.

5. U skladu sa planom Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih boraca oboljelih od Posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) kao i članova njihovih porodica za period 2008 -2012 godine., planirano je provođenje i drugog istraživanja u periodu februar-septembar 2011.g. u populaciji demobilisanih boraca. Ovo"Istraživanje o zastupljenosti posttraumatskog stresnog poremećaja - PTSP kod demobilisanih boraca Kantona Sarajevo" je provedeno na uzorku od 500 ispitanika, putem prilagođenog anketnog upitnika u okviru Jedinstvene organizacije boraca - JOB sa područja Kantona Sarajevo u općinama Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Vogošća, Ilijaš, Trnovo i Hadžići. U uzorku od 500 demobilisanih boraca Kantona Sarajevo i naročito članova Saveza udruženja logoraša općine Hadžići dominirali su muškarci sa 92,2%, dok je ženskih ispitanika bilo samo 7,8%. Većinu uzorka čine ispitanici u dobi od 45-54 godine, odnosno skupina koja je u toku agresiije na BiH imala između 25 i 38 godina.U odnosu na bračni status 79,8% ispitanika su u braku, dok procenti kategorija neoženjen, udovac, razveden, vanbračna zajedica se kreću između 3 i 7 %. Največi broj ispitanika 86% ima djecu, odnosno u največem broju slučajeva dvoje djece. Najveći broj ispitanika imaju srednju stručnu spremu 63%, a 39% ispitanika čine skupinu nezaposlenih, 23,8% penzionisanih. Jedna trećina uzorka otpada na kategoriju radno aktivnih, odnosno 37,2%. U skladu sa ovim pokazateljima su i podaci koji se odnose na zadovoljstvo ispitanika ukupnim

primanjima u porodici, od čega 76,2% ispitanika se izjašnjava da su nezadovoljni primanjima u porodici, a 47,8% ispitanika procjenjuje svoj materijalni status kao ispod prosjeka. Ispitanici u 58,8% slučajeva procjenjuju uslove u kojim stanuju kao nezadovoljavajuće, a 22,8% ispitanika živi ili u istom domaćinstvu sa proširenom porodicom ili kao podstanar (73,4%) ispitanika je izjavilo da živi u vlastitoj kući/stanu.

• Poredeći rezultate dobivene GHQ-12, PCL-M i PTGI upitnicima u našem istraživanju i istraživanjima koja su sprovedena u drugim kulturama i okruženjima može se zaključiti sljedeće:

o U periodu mjerenja 11,6% ispitanika pokazuje značajne simptome ratne traume, koji se prvenstveno odnosi na dva područja: nemogućnost da se normalno funkcioniše i prisustvo novih i uznemiravajućih simtoma .

o U odnosu na prisustvo PTSP simptoma, tačnije 17 simptoma prema DSM-IV, koja su mjerena upitnikom PCL-M, može se zaključiti da 62,2% ispitanika ima dijagnostički značajne rezultate, odnosno rezultate koji ukazuju na prisustvo PTSP-a. Također, u skladu sa ovim rezultatima je i procjena okoline, odnosno ispitanici su izjavili da je u 63% slučajeva njihova okolina primjetila da su se promijenili nakon stresnog ratnog iskustva.

o U odnosu na povezanost ispitivanih sociodemografskih varijabli i rezulatata postignutih na testovima statistički značajnim (nivo značajnosti p<0.05) su se pokazale varijable: školska sprema, radni status, materijalni status, zadovoljstvo primanjima, uslovi stanovanja i zadovoljstvo uslovima stanovanja. Iz ovog proizlazi da ispitanici koji imaju veće rezultate na PCL-M testu, odnosno imaju više PTSP simptoma su ispitanici koji imaju nižu školsku spremu, koji su manje zadovoljni primanjima u porodici i koji su manje zadovoljni uslovima u kojima žive. Varijable kao što su spol, dob, bračno stanje, djeca nisu pokazale statistički značajnu povezanost sa postignutim rezultatima na testovima.

Promocija brošure i rezultata Istraživanja o zastupljenosti posttraumatskog stresnog poremećaja - PTSP kod demobilisanih boraca Kantona Sarajevo održana je u aprilu 2012.godine.

1. Edukacija:

a) Brošure: Stručni tim je 2008. godine izradio i odštampao Vodič o PTSP-u za demobilisane borce i članove njihovih porodica u Kantonu Sarajevo - brošura za pacijente. Osim toga izrađen je Program praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica od PTSP-a u Kantonu Sarajevo za period 2008.-2012.godine.b) Seminari: Edukacija demobilisanih boraca i članova njihovih porodica kao i ljekara obiteljske medicine planirana je i provedena kroz edukativne seminare:

Tokom 2009. i 2010.g. kontinuirano su organizovana tri (3) seminara edukativno-terapijskog karaktera za demobilisane borce članove boračkih udruženja, kao i dva (2) seminara za članove njihovih porodica sa područja Kantona Sarajevo.

Učešće su uzeli članovi udruženja: JOB „Unija veterana KS“, Savez RVI Kantona Sarajevo, Udruženje logoraša, Savez demobilisanih boraca Kantona Sarajevo, Savez RVI paraplegičara Kantona Sarajevo, U.G.“Bosne-Zelene beretke“, Savez U.G.“Zlatni ljiljan“i „Zlatna policijska značka“, U.V.Odreda Policija Bosna, Savez Udruženja „Patriotska liga“, Organizacija porodica šehida i poginulih boraca Kantona Sarajevo .

c) Na planu edukacije ljekara obiteljske medicine sa područja Kantona Sarajevo: ljekari obiteljske medicine su prošli program edukacije o posttraumatskomstresnom poremećaju kroz dva jednodnevna edukativna seminara (mart, april 2010.godine). Edukacija se odnosila na dijagnostičko-terapijske postupke i uspostavu jedinstvenih standarda u dijagnosticiranju i liječenju Posttraumatskog stresnog poremećaja, te su po obavljenoj edukaciji u skladu sa aktima Ljekarske / Liječničke Komore KS svi učesnici dobili certifikat o obavljenoj edukaciji. d) Okrugli sto: Članovi Stručnog tima planirali su i održali 3 (tri) Okrugla stola (februar, mart i april 2012.godine) koji su razmatrali temu PTSP, mogućnosti preveniranja transmisije poremećaja na druge članove porodice i liječenje. Okruglom stolu prisustvovali su demobilisani borci, ratni vojni invalidi oboljeli od PTSP-a, članovi udruženja; kao i predstavnici različitih institucija od lokalne samouprave- općine, zdravstva, prosvjete i dr.

7. Na prijedlog Stručnog tima inicirano je proširenje Liste lijekova koji se izdaju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, i to za lijekove novije generacije psihofarmaka ( risperidon), a koji je prema medicinskim indikacijama potreban u liječenju pacijenata oboljelih od PTSP-a. Stupanjem na snagu Odluke o listi lijekova Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 19/ 12 ) lijek risperidon je dostupan u formi tableta (različitih proizvođača), dozi od 1, 2, 3, 4 mg. u liječenju ovog i drugih psihičkih poremećaja.

8. U avgustu 2010.godini Stručni tim Ministarstva zdravstva KS koji radi na implementaciji Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica od posttraumatskog stresnog poremećaja-PTSP u Kantonu Sarajevo, razmatrao je novonastali problem oduzimanja vozačke dozvole demobilisanim borcima oboljelim od posttraumatskog stresnog poremećaja.Naime nekolicina demobilisanih boraca oboljelih od PTSP, koji posjeduju vozačku dozvolu izdatu od MUP-a KS , bili su pozvani pismenim putem na vanredni ljekarski pregled, poslije kojeg im je oduzeta vozačka dozvola po osnovu obolijevanja od PTSP.Ovaj Stručni tim, u čijem sastavu su četiri neuropsihijatra stava su da je ovakva praksa neopravdana i u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama. Stim u vezi obavještene su relevantne institucije te su obustavljene dalje aktivnosti na planu ove loše administrativne prakse. S tim u vezi trebalo bi tačno izdiferencirati u kojim slučajevima PTSP-a (ovisno od terapije), je opravdana zabrana upravljanja motornim vozilom, i pristupiti Izmjeni i dopuni važećeg zakona.

9. Stručni tim uputio je inicijativu Federalnom Ministarstvu za boračka pitanja u vezi priznavanja vojnog invaliditeta po osnovu oboljevanja od PTSP-a za izmjenu i dopunu ovih Zakonskih propisa gdje ne bi bilo vremenskog ograničenja za priznavanje ovog psihičkog poremećaja izazvanog ratnom traumom. Pitanje priznavanja invalidnosti po osnovu oboljevanja od PTSP-a, obuhvata samo one demobilizirane borce koji su oboljeli i liječeni od PTSP-a do decembra 1997.godine. Stav Stručnog tima je da je zakonska regulativa oko njenog priznavanja stručno neutemeljena, ako se zna da se ovaj psihički poremećaj izazvan ratnom traumom može manifestirati čak i nakon 20 i više godina od traumatskog događaja, te da ne bi smjela postojati vremenska ograničavanja za priznavanje invalidnosti po osnovu poremećaja izazvanog ratnom traumom. Do danas nije bilo promjena na planu izmjena i dopuna ovog člana.

S tim u vezi npr.iskustvo Hrvatske u tretiranju ovog poremećaja jeste da se invalidnost po osnovu obolijevanja od PTSP-a priznaje ukoliko je do obolijevanja došlo i do 10 godina od prestanka rata.

10. U dosadašnjoj praksi, demobilizirani borci i članovi njihovih porodica se sa priličnim uspjehom tretiraju u zdravstvenim ustanovama Kantona Sarajevo, primarno u Centrima za mentalno zdravlje JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo kao i na Psihijatrijskoj Klinici KCU Sarajevo, JU Psihijatrijskoj bolnici KS, JU Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije KS i JU Opća bolnica „Prim.dr Abdulah Nakaš“. O izvršenom pregledu, intervenciji i terapiji vodi se evidencija.Izostala je uspostava specijaliziranog Savjetovališta za prevenciju i liječenje PTSP-a na nivou općine / kantona , prvobitno planirana Programom. U aktuelnom trenutku to nije bilo moguće zbog nedostatka finansijskih razloga ali uz napomenu da svakako treba raditi na realizaciji zacrtanog plana, odnosno uspostavi specijaliziranog Savjetovališta za ovaj poremećaj. Međutim za njegovo formiranje je potrebna pomoć šire društvene zajednice.

Sve što je planirano Akcionim planom Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja- PTSP u Kantonu Sarajevu 2008 – 2012 godine je do maja 2012.godine je i realizirano, izuzetak je otvaranje Savjetovališta za PTSP.

Sozirom da u ovom dijelu nije realiziran i ovaj cilj iz objektivnih razloga, Ministarstvo zdravstva će kroz redovne aktivnosti nastaviti da radi na:

• Uspostavi jednog Centa za mentalno zdravlje specijaliziranog za PTSP- JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo od postojećih šest centara, koji bi usmjerio svoju djelatnost u radu sa ovim pacijentima demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica gdje bi dobili odgovarajuću zdravstvenu uslugu. Postojeći Centri za mentalno zdravlje imaju na raspolaganju dovoljan broj zdravstvenih profesionalaca psihologa, socijalnih radnika i medicinskih sestara, jedino su deficitarni ljekari specijalisti-psihijatri. Kao prijedlog za rješenje ovog problema Stručni tim predlaže upošljavanje psihijatra. U tom smislu treba se iznaći način za finansiranje ovog kadra (od strane Ministarstva za boračka pitanja i sl.).

Na taj način dva tima bi mogli cjelodnevno raditi i pružati usluge demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica, a koji imaju neki sastresom povezani psihički poremećaj.• S obzirom da su demobilisani borci uglavnom nezaposleni kao jedan od vidova

pomoći putem Općina ili Biroa za zapošljavanje organizirati Programe podrške kroz radno okupacione metode i omogućiti nezaposlenim borcima radnu angažiranost.

• Bilo bi uputno nastaviti sa evidencijom oboljelih od PTSP putem Evidencionog upitnika, a nadležnost za obradu podataka prenijeti na Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo što je u skladu sa Zakonom o evidencijama u oblasti zdravstva ( „ Službene novine FbiH“ broj: 37/ 12 ).

• Raditi na izmjeni zakonskog propisa vezanog za priznanje dijagnoze PTSP bez vremenskog ograničenja (decembar 1997).

• Stručni tim smatra da je oduzimanje vozačke dozvole oboljelima od PTSP - a stručno neutemeljeno.

• Kontinuirana medijska promocija poremećaja u cilju podizanja svijesti o PTSP u općoj populaciji kao i široj društvenoj zajednici.

O b r a z l o ž e nj e

Pravni osnov za donošenje ovog zaključka sadržan je u članu 22. i članu 24. stav 4. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 24/03 – Prečišćeni tekst ), kojim je utvrđena nadležnost Vlade Kantona Sarajevo za donošenje zaključaka. Pored toga saglasno odredbama člana 11. tačka 7, stim u vezi čl: 8. tačka 4., 11. tačka 1., i 10. tačka 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“, broj: 46/10 ), utvrđene su mjere zdravstvene zaštite kategorije demobilisanih boraca i članova njihovih porodica u smislu mjera i aktivnosti za sprječavanje i suzbijanje bolesti i povreda te njihovih posljedica .

Psihološka ratna trauma po svom multidimenzionalnom karakteru poremećaja i reperkusijama koje ima za pojedinca, njegovu porodicu i lokalnu zajednicu, svakako predstavlja ne samo zdravstveni, već i etički, moralni, socijalno- ekonomski problem.

S obzirom na proširenost posttraumatskog stresnog poremećaja Stručni tim Ministarstva zdravstva je u skladu sa Akcionim planom Programa utvrdio aktivnosti i pratio njihovu realizaciju.

Sve što je planirano Akcionim planom Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja- PTSP u Kantonu Sarajevu 2008 -2012 godine je realizirano izuzev formiranja Savjetovališta o PTSP-u iz objektivnih razloga, Ministarstvo zdravstva će kroz redovne aktivnosti nastaviti da radi na realizaciji istog .

Predlaže se Vladi Kantona Sarajevo da donese zaključak kao u predloženom tekstu.