28

145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

  • Upload
    hanhi

  • View
    239

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf
Page 2: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf
Page 3: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

D O Ž I V O T N O U Č E N J E• • • • I Z A Z O V Z A P O J E D I N C A I D R U Š T V O

Univerzitet u Kragujevcu, 2010. godina

Development of Lifelong Learning Framework in Serbia

Razvoj sistema doživotnog učenja u Srbiji

Page 4: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

DOŽIVOTNO UČENJE – IZAZOV ZA POJEDINCA I DRUŠTVO

LIFELONG LEARNING – CHALLENGE FOR THE INDIVIDUAL AND SOCIETY

Autori:

Recenzent:

Izdavač:

Za izdavača:

Grafički dizajn:

Štampa:

Tiraž:

ISDN:

Štampanje publikacije je finansirano iz sredstava Tempus projekta:

Development of Lifelong Learning Framework in Serbia, 145010–TEMPUS– 2008–RS–JPHES–ETF–JP–00059–

2008

Prof. dr Verica BabićMr Nikola MakojevićMr Jelena Erić

Prof. dr Soren Ehlers

Univerzitet u Kragujevcu

Prof. dr Zora Arsovski, prorektor

Milan Kostadinović, IMC Studio

InterPrint, Kragujevac

700

978-86-81037-25-6

This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission can-not be held responsible for any use which may be made of the informa-tion contained therein.

Page 5: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

Razvoj sistema doživotnog učenja u Srbiji

Development of Lifelong Learning Framework in Serbia

str 7

str 9

str 11

str 13

str 15

str 17

str 19

str 21

str 25

Sadržaj

Uvod

Ekonomija znanja

Definisanje doživotnog učenja

Doživotno učenje – nova perspektiva za pojedinca

Inicijative EU u oblasti doživotnog učenja

Srbija na putu društva znanja

Reforma visokog obrazovanja i doživotno učenje

Tempus projekat Razvoj sistema doživotnog učenja u Srbiji

Reference

Page 6: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf
Page 7: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

7

Uvod

Što smo stariji, sve više postajemo svesni koliko se svet oko nas menja. Šanse i problemi

pojavljuju se i nestaju, poput vrata koja se automatski otvaraju i zatvaraju. Stalne promene

su i stimulativne, ali i stresne. Ključ za suočavanje sa promenama je sticanje novih znanja i

veština kroz proces doživotnog učenja. Taj proces može biti potpuno neformalan, kao razgovor

i deljenje iskustva sa kolegama, do strogo formalnog, svojstvenog univerzitetima.

Nalazimo se na prelasku od industrijskog ka informatičkom društvu, suočeni sa eksponencijalnim

rastom količine znanja, kompleksnosti i izazova. Zbog toga je za pojedinca najvažnije

da bude adaptibilan i fleksibilan. Učiti brže od drugih predstavlja osnovnu pretpostavku

ekonomskog i društvenog opstanka za pojedinca, organizaciju i državu. Sposobnost

ulaska na tržište rada i zadržavanja stečenih pozicija ne znači samo potrebu

da pojedinci stalno unapređuju znanja i veštine, već i sposobnost da ih primene u

različitom kontekstu.

Obrazovanje predstavlja unitrašnju vrednost, koja omogućava pojedincima da ostvare

svoje pune potencijale u svim oblastima života. Ono ima presudnu ulogu u njihovom

intelektualnom, moralnom, društvenom, kreativnom i fizičkom razvoju i promovisanju

osnovnih socijalnih i građanskih vrednosti kao što su jednakost, tolerancija, poštovanje,

društvena angažovanost i jačanje socijalne kohezije (Council of the European Union,

2009, 9876/09).

Učenje tokom školovanja u osnovnim i srednjim školama i na fakultetima nije više dovoljno

da pruži sigurnu poziciju tokom radne karijere. Osnovne veštine neophodne u današnjem

svetu ubrzanih promena su sposobnost da se uči i prilagodi novim uslovima.

Materijal koji je pred vama obuhvata osnovne elemente procesa doživotnog učenja sa

ciljem da vas podstakne na razmišljanje o novoj paradigmi učenja u ekonomiji zasnovanoj

na znanju i njenom značaju za razvoj i ispunjavanje individualnih i društvenih potreba.

Kragujevac, Autori

19. 02. 2010. godine

Wisdom is not a product of schooling but ofthe life-long attempt to acquire it

Albert Einstein

Page 8: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf
Page 9: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

9

1. Ekonomija znanja

Osnovno pitanje koje se postavlja u uslovima izražene konkurencije na svetskom tržištu

je kako iskoristiti znanje za jačanje ekonomije i podizanje životnog standarda građana. To

je posebno važno za Srbiju kao zemlju u razvoju. Pitanje ekonomije znanja odnosi se na

kreiranje ekonomskog rasta, konkurentne proizvodnje, rešavanje problema nezaposlenosti

i konačno, stvaranja društva blagostanja.

Zašto je ekonomija znanja važna?

Znanje je jedini resurs koji se korišćenjem ne troši, već se višestruko umnožava. Razvoj

informaciono-komunikacionih tehnologija doveo je do suštinske transformacije savremenih

ekonomija i prenošenja njihovog težišta sa tradicionalnih grana teške industrije na

delatnosti zasnovane na znanju. Ostvarivanje ekonomskih ciljeva se bazira na korišćenju

novih ideja, informacija i sticanju novih veština. Materijalni resursi gube na značaju,

imajući u vidu činjenicu da zemlje koje su bogate resursima nisu ujedno zemlje koje

spadaju u red najrazvijenih. Delatnosti zasnovane na znanju, kao što su proizvodnja softvera,

biotehnologije, proizvodnja obnovljivih izvora energije, finansijske usluge, farmaceutska industija,

medicinska dijagnostika, telekomunikacije i mnoge druge, su izuzetno fleksibilne i konkurentne na

globalnom tržištu.

Informacije

ZnanjeTehnologija

Slika 1. Znanje kao pokretač razvoja

Page 10: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

10

Ekonomija znanja je kao pojam nastala 50-tih godina prošlog veka kada je postalo izvesno da

razvoj ekonomije i društva u celini, ne zavisi samo od raspoloživosti materijalnih resursa,

već i intenziteta tehnoloških promena, koje obuhvataju:

1. unapređivanje i uvođenje novih sredstava za rad i predmeta rada,

2. aktivnosti stalnog istraživanja i razvoja,

3. uvođenje novih oblika i načina organizovanja procesa proizvodnje.

Savremene nacionalne ekonomije doživljavaju velike promene, prilagođavajući se

zakonitostima delovanja ekonomije znanja (knowledge-based economy). Za razliku od

industrijske ekonomije, čiji se rast zasniva na ulaganju kapitala i angažovanju brojne

radne snage, rast ekonomije znanja je rezultat ulaganja u nematerijalna dobra, patente,

licence, intelektualnu svojinu i istraživačke aktivnosti.

Sposobnost kreiranja, unapređenja i efikasnog korišćenja znanja predstavlja instru-

ment ostvarivanja ekonomskog napretka, jačanja konkurentske sposobnosti i vodeći je

pokretač društvenog razvoja. Dramatična globalna ekonomska kriza koja je zahvatila

svet pokazala je da su ekonomije zasnovane na visokim tehnologijama, iako kratkoročno

pogođene, ubrzo pokazale otpornost i sposobnost da se prilagode novim okolnostima.

Kreiranje i prenos informacija, uz njihovu primenu u rešavanju svakodnevnih poslovnih

problema predstavlja osnov rasta društvenog proizvoda, izvoza i zaposlenosti.

Razvoj globalne ekonomije znanja pruža brojne mogućnosti i postavlja nove izazove,

naročito onim zemljama koje prolaze kroz tranziciju ili se suočavaju sa problemima

novokreiranih tržišnih ekonomija. Pred nerazvijenim i zemljama u razvoju postavljaju

se jasni ciljevi u vidu transformacije ka modernim društvima, zasnovanim na novim

vrednostima, principima i osnovama, u čijim se temeljima nalazi znanje.

Stara ekonomija

Nova ekonomija

Rad Kapital Upravljanje resursima

Znanje IdejeUpravljanje

nematerijalnim dobrima

Slika 2. Stara i nova ekonomija

Page 11: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

11

2. Definisanje doživotnog učenja

Prema nekim prognozama, obrazovanje će postati jedan od najznačajnijih sektora u globalnoj

ekonomiji tokom 21.veka. Već sada se može naslutiti trend porasta opšteg obrazovnog

nivoa i potreba na tom planu. Predviđa se da će se takav trend narednih godina ne samo

nastaviti, već i intenzivirati. Učenje i usavršavanje na svim poljima će postati sve neophodnije

za pojedince koji žele da odgovore izazovima novog vremena-eri znanja. Najznačajnija

novina odnosi se na činjenicu da je to proces koji traje ne samo do trenutka okončanja

formalnog obrazovanja, bilo srednjoškolskog ili fakultetskog, već tokom celog života.

Koncept doživotnog obrazovanja/učenja (Lifelong Learning -LLL) odnosi se na ideju

učenja koje traje čitavog života. Ova dva termina, doživotno obrazovanje i doživotno

učenje se preklapaju u značajnom stepenu, jer doživotno obrazovanje podrazumeva sistem

organizacionih, administrativnih, metodoloških i proceduralnih mera koje promovišu

doživotno učenje. Osnovna zamisao je da treba da postoji obrazovni sistem, koji će

u svakom trenutku, svakom pojedincu, bez obzira na životnu dob ili profesionalni status,

pružiti mogućnost da ovlada novim, raznovrsnim i korisnim znanjima. Formalno i

neformalno obrazovanje se u ovom smislu smatraju komplementarnim delovima iste

celine. Doživotno učenje, kao intezivan rad na razvoju ljudskih potencijala, je postalo

neophodan uslov za ostvarivanje dobrobiti savremenog društva.

Ono što doživotno učenje čini važnim je činjenica da je ono ključni faktor za povećanje

nivoa znanja i osposobljenosti za različite životne zadatke, poboljšanje kvaliteta života

svakog pojedinca, obezbeđivanje jednakih mogućnosti i socijalne uključenosti, i uspešnog

Page 12: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

12

razvoja privrede i demokratije. Doživotno učenje ima najvažniju ulogu u obrazovanju

odraslih, koje je u neposrednoj funkciji veće društvene produktivnosti i bržeg i lakšeg

zapošljavanja. Obrazovni sistem mora stalno da se menja, jer znanja se stalno obnavljaju i

inoviraju, pa tako i sam proces prenošenja znanja postaje predmet promena. Zbog izazova

koje nameće ekonomija znanja doživotno učenje postaje neophodan element društva

koje uči (learning society).

Pojačana konkurencija na svetskom tržištu pred EU stavlja ozbiljan zadatak, a to

je izgradnja zajednice država zasnovanih na kontinuiranom usavršavanju, razvoju i

obrazovanju kako bi se zadržala ali i ojačala pozicija vodeće ekonomske sile 21. veka.

Svesni činjenice da se konkurencija širi i popunjava tradicionalne pozicije zasnovane na

jefnitim resursima i kapitalu, EU se okrenula ka kreiranju visoko obrazovnog društva

koje će konkurentsku prednost bazirati na znanju i kompetencijama.

U stvaranju otvorenog i dinamičnog evropskog obrazovnog sistema kao posebno značajne

izdvojile su se tri dimenzije:

1. Znanje – sticanje, unapređenje i neprekidno obnavljanje stečenih znanja je neophodan

uslov dugoročnog razvoja,

2. Gradjanska prava i slobode – Evropska unija, promovišući sistem vrednosti zasnovan

na uvažavanju prava pojedinca, teži omogućavanju ravnopravnog pristupa procesu

obrazovanja svim svojim građanima,

3. Kompetencije – obrazovni proces se prioritetno usmerava na razvoj inovativnosti i

sticanje sposobnosti kreativnog rešavanja problema.

Evropska unija ističe značaj ljudskih resursa i investicija u obuku, trening i znanje kao

važne delove politike podsticanja ekonomskog rasta, zapošljavanja i konkurentnosti.

Obuka i obrazovanje ne predstavljaju samo odgovor na potrebu da zaposleni kontinualno

unapređuju svoja znanja i veštine i prilagođavaju se turbulentnim i dinamičnim promenama

i zahtevima tržišta, već da kroz LLL proces ostvare šire društvene ciljeve i jačanje socijalne

kohezije.

Page 13: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

13

3. Doživotno učenje – nova perspektiva za pojedinca

U uslovima ekonomije znanja identitet obrazovanja se menja, od procesa koji se vezivao za

određeni period života, ka procesu koji je sve manje centralizovan (i institucionalizovan),

dostupan građanima u svim životnim dobima i prilagođen individualnim potrebama.

U uslovima sveobuhvatnih promena u ekonomskim, tehnološkim i društveno-političkim

dimenzijama okruženja menjaju se zahtevi tržišta rada. Potrebno je da pojedinci u svim

delatnostima i profesijama, nekada važeću paradigmu „posao za ceo život“, zamene

novom paradigmom “učenje tokom celog života”. To znači da pojedinci moraju biti spremni

da private promene u karijeri ne kao pretnju, već kao dinamično radno okruženje koje

nudi izazove.

Obrazovanje nije zatvoren proces, koji jednom započne i jednom se završi, sa ciljem

da se zaposedne neko radno mesto. To je trajan proces koji se odvija tokom celog

života. Visokospecijalizovani pojedinci moraju prihvatiti da njihova uža specijalnost

ima rok trajanja. Promene se događaju i dovode do potrebe razvoja posebnih znanja

i veština.

Tradicionalne nepremostive prepreke između radnih mesta se smanjuju, neka

područja ljudske ekspertize zamenjuju se novim oblastima. Rezultati ankete

diplomiranih studenata MIT-a pokazuju da posle pet godina manje od polovine

studenata na tehničkim studijama rade na različitim područjima od onih koje su

studirali.

Specijalizacija ima kratak poluživot. Sposobnost disciplinovanog misaonog procesa i

rešavanja problema su korisne za nadogradnju i razumevanje različitih područja.

Država mora pomoći u razvijanju koncepta doživotnog učenja, time što će pružiti tehničku

podršku i okvir za priznavanje stečenih znanja i veština. Obično se takva podrška pruža

samo u uslovima krize, u situacijama kada su pojedine industrije u krizi i kada se nude

programi prekvalifikacija. Umesto toga potrebno je ponuditi podsticajno okruženje koje

će zaposlene ohrabriti da stalno tragaju za novim znanjima i veštinama. Mogućnosti

prekvalifikacije moraju biti dostupne svima u svako vreme i pri tome ih ne bi trebalo ni

smatrati prekvalifikacijom, već skupljanjem i konsolidacijom znanja. Koncept doživotnog

učenja mora biti pristupačan za sve. Pri tome se ne misli na nastavni program, jer se on

ne sme razvodnjavati, već na dostupnost različitih nivoa i vrsta obrazovanja.

Page 14: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

14

Doživotno učenje je postalo neophodno za sve građane. Potrebno je razvijati znanja

i veštine tokom celog života, ne samo radi ličnog zadovoljstva, već i radi razvijanja

sposobnosti postizanja uspeha u poslovnom svetu punom promena. Načini kojima

pristupamo informacijama i uslugama se konstantno menjaju. Neophodno je razviti

nove veštine za ovladavanje potpuno novim digitalnim svetom, ne samo pomoću usvajanja

tehničkih veština, već i posredstvom boljeg razumevanja mogućnosti, izazova i jasnih

etičkih zahteva koje postavljaju nove tehnologije.

Ključne sposobnosti za doživotno obrazovanje su:

• Komunikacija na maternjem jeziku

• Komunikacija na stranom jeziku

• Kompetencije u matematici, nauci i tehnologiji

• Kompetencije u informaciono-komunikacionim tehnologijama

• Učiti kako se uči

• Kompetencije koje se odnose na društvenu interakciju

• Inicijativa i preduzetnički duh

• Promovisanje i razvoj kulturnih sadržaja

Page 15: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

15

4. Inicijative EU u oblasti doživotnog učenja

Evropski koncept doživotnog učenja kao osnovni cilj postavlja osposobavljanje stanovništva

da se suoči sa izazovima koje nameće društvo bazirano na znanju, razvijajući koherentnost

i sveobuhvatne strategije za razvoj sistema obrazovanja. EU ne tretira doživotno učenje

samo kao aspekt obrazovanja i obuke, već kao vodeći princip za pripremu i učešće u

procesu kontinuiranog učenja.

Proces pridruživanja Evropskoj uniji pruža brojne mogućnosti i brojne izazove zemljama u

tranziciji koje teže ka izgradnji konkurentnih i na znanju zasnovanih ekonomija u regionalnim

i globalnim razmerama.

Evropski obrazovni prostor se objedinjuje i uređuje prema tačno definisanim politikama i

strategijama. U osnovi tog procesa se nalazi težnja EU da ostavari ekonomsku i tehnološku

prevlast koju ce bazirati na kvalitetnom ljudskom resursu. Mnogobrojna dokumenta i

kominkei (Lisabon, Sorbonne deklaracija, Bologna deklaracija, Prague kominke, Berlin

kominke, Bergen kominke, London) definišu korake i neophodne mere na putu

definisanja društva i ekonomije baziranih na znanju.

Lisabonska strategija, definisana na sastanku Saveta Ministara EU (Evropskog saveta) u

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

SE UK DK FI SI NL AT ES EU BE LU IE FR LV DE LT IT CY CZ EE MT PL SK PT HU EL

39.7 33.9 31.0 28.6 19.6 16.7 14.6 13.1 11.7 9.7 9.5 9.4 7.9 10.0 7.0 7.6 6.6 6.1 6.4 7.5 4.8 5.6 5.2 4.7 4.8 1.7

29.9 24.2 24.2 21.1 16.0 16.6 13.2 11.2 10.0 10.3 9.3 6.6 7.4 4.9 7.8 4.9 5.7 5.1 5.5 4.2 6.7 4.3 4.7 4.5 3.5 1.9

34.7 29.1 27.6 24.8 17.8 16.6 13.9 12.1 10.8 10.0 9.4 8.0 7.6 7.6 7.4 6.3 6.2 6.1 5.9 5.9 5.8 5.0 5.0 4.6 4.2 1.8

Žene

Muškarci

Zbir

Slika 4. Participacija pojednih zemalja u doživotnom učenju izražena u procentima u 2005

Page 16: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

16

Lisabonu marta 2000. godine, predstavljala je baznu strategiju razvoja Evropske uni-

je u periodu do 2010. Cilj strategije je da EU do 2010. godine postane najdinamičnija i

najkonkurentnija svetska ekonomija zasnovana na znanju, sposobna za održivi

ekonomski razvoj, sa više kvalitetnijih radnih mesta i većom socijalnom kohezijom,

uz očuvanje životne sredine. Lisabonska strategija je isticala ulogu ljudskih resursa i

investicija u obuku, trening i znanje (zajedno sa inovacijama, istraživanjem i razvojem)

u podsticaju ekonomskog rasta, zapošljavanja i konkurentnosti. Lisabonska strategija

je modifikovana zaključkom Evropske komisije 2005. godine, jer je postalo jasno da

nije moguće ispuniti sve njene zahteve. U 2010. godini Evropska komisija priprema EU

2020 strategiju koja nasleđuje Lisabonsku strategiju i ima sledeće prioritete: stvaranje

vrednosti zasnivanjem razvoja na znanju, osposobaljavanje ljudi za inkluzivno društvo

i stvaranje konkurentne, povezane i zelenije privrede.

Memorandum o doživotnom učenju iz Lisabona afirmiše šest osnovnih stavova za

primenu u praksi:

• Garantovanje potpunog i stalonog pristupa učenju radi sticanja i obnavljanja

veština neophodnih za učestvovanje u društvu koje se bazira na znanju,

• Vidljiv porast ulaganja u ljudske resurse,

• Razvijanje efikasnih metoda učenja i uslova za postizanje kontinuiteta u doživotnom

učenju,

• Poboljšavanje načina razumevanja i vrednovanja učestvovanja u procesu formalnog

i neformalnog obrazovanja,

• Osiguravanje jednostavnog pristupa kvalitetnim informacijama i savetima vezanim

sa sticanje obrazovanja tokom čitavog života,

• Osiguravanje dostupnosti doživotnog učenja.

Page 17: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

17

5. Srbija na putu društva znanja

U Srbiji se svakim danom suočavamo sa novim izazovima koje postavljaju globalni

društveno-ekonomski tokovi. Nemogućnost pojedinca da se prilagodi takvim tokovima

ukazuje na činjenicu da je neophodno promeniti paradigmu dosadašnjeg formalnog procesa

obrazovanja, koji se po mišljenju mnogih odvija i završava u najranijoj mladosti. Potreba

za novim veštinama i kompetencijama zahteva od pojedinca da učenje i obrazovanje

shvate kao proces koji se odvija tokom čitavog života kako bi se kroz proces usavršavanja,

prekvalifikacija, profesionalnih preorijentacija bolje odgovaralo zahtevima tržišta rada.

Prihvatanje koncepta doživotnog učenja (Lifelong Learning – LLL) je povezano sa

obavezom prihvatanja postulata Bolonjske deklaracije kojoj je Srbija pristupila, i to na:

• političkom nivou, kroz obavezu da se doživotno učenje integriše u nacionalne sisteme

obrazovanja do 2013. godine,

• strukturnom, kroz novu legislativu, finansijski i institucionalni okvir prilagodjen tako

da verifikuje i vrednuje napore u oblasti doživotnog učenja,

• socijalnom nivou, kroz promovisanje prakse doživotnog učenja kao neophodne i

korisne kako za pojedinca, tako i za društvo.

U Srbiji se svega 3,4% društvenog bruto proizvoda izdvaja za obrazovanje, a za

istraživačke i razvojne aktivnosti svega 0,25%. Imajući u vidu ambicije države usmerene

na priključenje evropskim integracijama, neophodno je blagovremeno uhvatiti korak i

preduzeti aktivnosti na razvoju adekvatnog institucionalnog okvira za doživotno učenje,

usaglašenog sa korespodentnim politikama Evropske Unije, kao i definisati strategiju

razvoja doživotnog učenja u Srbiji.

Analize sistema obrazovanja Srbije pokazuju da stanje nije zadovoljavajuće pogotovo

ako se u analizi koriste indikatori koji već imaju dugogodišnju primenu u EU. U Srbiji je

teško pronaći validne podatke, a samim tim teško je proceniti uspešnost različitih nivoa

obrazovanja koji se zasnivaju na svetskim i evropskim indikatorima koji se koriste

za ocenu uspešnosti svih aktivnosti – naučno-istraživačke, stručnog obrazovanja i

usavršavanja.

Nacionalna strategija privrednog razvoja Republike Srbije od 2006. do 2012. godine

definisala je da će se razvoj Srbije zasnivati na znanju kao osnovnom kapitalu. Privreda

Republike Srbije je u intenzivnoj tranziciji, a inovacioni potencijal je veoma nizak što je

neophodno promeniti. Tehnološki razvoj ostvarivan je, pre svega, kupovinom stranih

tehnologija i opreme. Naučna i razvojna istraživanja u Republici Srbiji, koja se sprovode u

Page 18: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

18

postojećim naučnim i razvojnim institucijama, a koje prevashodno finansira država nisu

u dovoljnom stepenu generator znanja koje može biti ozbiljan faktor razvoja nove -

globalno konkurentne privredne proizvodnje.

Slika 5. Kretanje obrazovnog sastava stanovništva centralne Srbije i Vojvodine u periodu 1961-2002

Slika 6. Obrazovni nivo prema polu, 2002. godina

Page 19: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

19

6. Reforma visokog obrazovanja i doživotno učenje

Stvaranje održivog i plodotvornog partnerstva između univerziteta i preduzeća podra-

zumeva redefinisanje načina rada, boljeg transfera znanja, promocije preduzetništva i

doživotnog učenja.

Sistem doživotnog učenja ima za cilj stvaranje dugotrajnih veza između preduzeća

i univerziteta kroz razmenu informacija o veštinama i nivou kvalifikacija potrebnim

za neprestano povećanje produktivnosti i ekonomičnosti. Ovakve veze znače i promene u

upravljanju univerzitetima, kroz razvoj preduzetničkih aktivnosti, kreiranja specijalnih pro-

grama, transfera znanja, promovisanja kulture inovacija, ali i neophodne promene u načinu

organizovanja tradicionalnih oblika nastave kroz obuku i usavršavanje nastavnog kadra.

Zakon o visokom obrazovanju, donet 2005.godine, u članu 48, izričito naglašava značaj doživotnog

obrazovanja i ulogu koju univerziteti moraju preuzeti na tom polju. U njemu se kaže da univerziteti

treba da definišu okvir koji će omogućiti mobilnost u okviru svih aspekata kako formalnog, tako

i neformalnog obrazovanja, ne samo na teritoriji Srbije, već i Evropske Unije, koji će doprineti

uspostavljanju svesti kod građana da su oni sastavni deo evropskog društva i sistema vrednosti.

Slika 7. Razvoj doživotnog učenja događao se na periferiji institucionalnih reformi u oblasti visokog obrazovanja

Page 20: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

20

ULOGA UNIVERZITETA U DOŽIVOTNOM UČENJU

• Sticanje znanja i veština koje se mogu primeniti u praksi.

• Profesionalno usavršavnje posle završenih studija.

• Otvorenost univerziteta kroz fleksibilan pristup studijama.

• Doprinos regionalnom razvoju i transferu znanja.

Primena Bolonjskog procesa na univerzitetu doprinosi doživotnom učenju ukoliko

omogućava dovoljno fleksibilan pristup različitim nivoima studija u različitim životnim

dobima.

Potrebno je definisati i jačati vezu između visokoškolskih institucija, društva i različitih

programa zapošljavanja. U tom pogledu, uloga sistema doživotnog učenja dolazi do

punog izražaja. Sistem doživotnog učenja mora biti definisan u sklopu reformi siste-

ma obrazovanja tako da rezultira u neprestanom podizanju kvalifikacija i veština

kao preduslovu za podsticanje preduzetništva, inovativnosti i transfera znanja. Da bi se

Veštinekomuniciranja,saradnje, ICT

Kreativnost

Fleksibilnost

Slika 8. Osnovne komponente univerzitetskig nivoa studija kao osnova za doživotno učenje

Page 21: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

21

ostvarili ovi ciljevi, univerziteti se moraju otvoriti za sve slojeve društva: motivisane i

talentovane osobe koje nisu završile neki oblik formalnog obrazovanja, odrasle koji žele

da inoviraju znanja u pojednim oblastima, pojedince koje žele pomoć u planiranju karijere itd.

Paralelno sa tim, treba otvorenim, slobodnim pristupom obrazovnom materijalu kroz or-

ganizovanje učenja na daljinu i e-learning-a otvoriti mogućnosti i do sada marginalizovanim

grupama da imaju mogućnost ravnopravnog pristupa znanju i edukaciji.

7. Tempus projekat Razvoj sistema doživotnog učenja u Srbiji

Tempus projekat „Razvoj sistema doživotnog učenja u Srbiji” (Development of Lifelong

Learning Framework in Serbia ), čiji je nosilac Univerzitet u Kragujevcu, svrstava se u

jedan od tri projekta od nacionalnog značaja koji su u okviru programa TEMPUS IV odobreni

Republici Srbiji. Osnovni cilj projekta, koji traje tri godine (2009-2012), je uspostavljanje

sistema za doživotno učenje (LLL) u Srbiji. Glavni partner na projektu je Univerzitet Aarhus

iz Danske, Pedagoški fakultet u Kopenhagenu, koji je odgovoran za prenošenje znanja,

stručnosti i iskustva u cilju razvijanja sistema doživotnog obrazovanja u Srbiji (LLL). Pored

Danske, EU partneri su i univerziteti iz Bidgošća, Poljska i Krajove, Rumunija kao i

nevladina organizacija SPARK iz Holandije.

Univerzitet u Kragujevcu je nosilac projekta, dok su partneri iz Republike Srbije Ministarstvo

prosvete i državni univerziteti u Novom Sadu, Beogradu, Novom Pazaru i Nišu, kao i Na-

cionalni savet za visoko obrazovanje, Nacionalna služba zapošljavanja, Grad Kragujevac,

Unija poslodavaca, Naučno-tehnološki park „Beogradski informacioni tehnopark”.

Page 22: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

22

Tokom prve godine implementacije Projekta najintenzivnije se radilo na aktivnostima

koje su povezane sa razvojem sistema za stalnu ocenu potreba u oblasti doživotnog

učenja. U cilju identifikovanja zahteva za novim znanjima i veštinama izvršeno je

prikupljanje relevantnih informacija o tendencijama u razvoju ključnih kompetencija

i zajedno sa svim stejkholderima utvrđena metodologija praćenja promena. Sprove-

dena su istraživanja u oblastima jugozapadne Srbije i niškog, beogradskog i novo-

sadskog regiona kroz mrežu koju poseduje Nacionalna služba zapošljavanja, jedan

od partnera na projektu. Organizovani su u svim univerzitetskim centrima okrugli

stolovi na kojima je pokrenut dijalog između socijalnih partnera (univerziteta, poslo-

davaca, studenata, lokalne uprave, tržišta rada) o potrebnim znanjima i veštinama

i neusklađenosti koja postoji u ponudi na tržištu rada. O aktuelnosti pokrenutih

pitanja svedoči broj od 150 učesnika na okruglim stolovima u Kragujevcu, Novom

Pazaru, Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Izvršena su i kvantitativna istraživanja o

potrebama poslodavaca za kompetencijama, znanjima i veštinama na uzorku od 50

poslodavaca preko Unije poslodavaca iz Kragujevca.

Značajan deo aktivnosti bio je posvećen treninzima koji su sprovedeni prilikom ostvarenih

mobilnosti na Projektu. Ukupno je održano deset treninga tokom kojih je više od 250

učesnika iz različitih partnerskih institucija prisustvovalo obukama.

1. Trening: Iskustva EU u oblasti doživotnog učenja, Univerzitetu u Kragujevcu, Republika

Srbija

2. Trening: Formalno ili neformalno obrazovanje i Priznavanje prethodnog obrazovanja,

Pedagoški fakultet u Kopenhagenu, Univerzitet Orhus, Danska

Page 23: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

23

3. Trening: Razvoja modula na univerzitetima u oblasti doživotnog učenja, Pedagoški

fakultet u Kopenhagenu, Univerzitet Orhus, Danska

4. Terenig: Iskustva Univerziteta u razvoju LLL i podrška EU, Univerzitetu tehnologije i

prirodnih nauka u Bidgošću, Poljska

5. Trening: Obrazovanje za preduzetništvo i kreiranje poslova, Univerzitet primenjenih

nauka INHoland i Lajden Bio Science Park, Holandija

6. Trening: Podrška razvoju preduzeća, Aktivna politika zapošljavanja i smanjivanja zaposlenosti i

Socijalni dijalog u Poljskoj, Univerzitetu tehnologije i prirodnih nauka u Bidgošću, Poljska

7. Trening: Potrebe tržišta rada-dijalog sa socijalnim partnerima, Univerzitet Orhus,

Danska

8. Trening: Društvo znanja i doživotno učenje, Univerzitet u Novom Sadu, Republika Srbija

9. Trening: Nove uloge za nastavnike, Pedagoški fakultet Jagodina, Univerzitet u Kragujevcu,

Republika Srbija

10. Trening: Profesionalne kompetencije relevantne za nastavnike, Univerzitet u Beogradu,

Republika Srbija

Tekuće aktivnosti na Projektu obuhvataju razvoj modela po kome će se na univerzitetima

Page 24: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

24

organizovati proces doživotnog učenja. U planu je da se formuliše strategija doživotnog

učenja na univerzitetima koja će se uklapati u konceptualni okvir definisan dokumentima

i praksom EU. Takođe se intezivira rad na razvoju modula i kurseva koji će se u drugoj i

trećoj godini Projekta ponuditi kao različiti oblici doživotnog učenja, od kratkih kurseva,

preko profesionalnih i fleksibilnih mastera, do specijalizacija. Za uspešno realizovanje ovih

aktivnosti neophodno je pored uključivanja partnera na projektu: univerziteta, Ministarstva

prosvete, NSZ, Unije poslodavaca, lokalnih samouprava, obezbediti široku podršku svih

društvenih aktera kako bi se kreirala kultura učenja tokom celog života u skladu sa

zahtevima Lisabonskog procesa.

Radi ostvarivanja tog cilja neophodno je razviti institucionalne mehanizme i definisati in-

frastrukturu realizacije LLL koncepta. Realizacijom ključnih aktivnosti projekta ostvariće

se sledeći rezultati: definisanje sistema za praćenje novih zahteva na tržištu rada; razvoj

modula, kurseva i materijala za predavanja; uspostavljanje sistema doživotnog učenja koje

se zasniva na informaciono-komunikacionim tehnologijama (eLearning i distance learning);

uspostavljanje i opremanje mreže LLL centara i uspostavljanje nacionalnog sistema priznavanja

znanja i veština stečenih u neformalnom i informalnom procesu učenja.

Page 25: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

Reference

Council of the European Union. (2009) Conclusions of the Council and the Representatives

of the Governments of the Member States, 9876/09

Ehlers, S. ed. (2006) Milestones towards Lifelong Learning System, Danish University of

Education Press

European University Association. (2007) Lisbon Declaration Europe’s Universities beyond

2010: Diversity with a common purpose

Medić, S, Popović, K, Milanović, M. (2009) Nacionalni izveštaj o razvoju i stanju obrazovanja

i učenja odraslih. Srbija :Društvo za obrazovanje odraslih

Memorandum on Lifelong Learnig. (2000) Commission of the European Communities

SEC1832

OECD (2004) Lifelong Learning: Policy Brief, OECD.

OECD (2007) Qualification and Lifelong Learning: Policy Brief, OECD

Schleicher, A. (2006) The Economics of Knowledge: Why education is key for Europe’s suc-

cess, Lisbon Council Policy Brief

The Key Competences for Lifelong Learning – A European Framework. (2006) Official

Journal of the European Union on 30 December, L394

University Lifelong Learning in the Bologna Process: From Bergen to London and Beyond.

(2005) The European Association for University Lifelong Learning

Page 26: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf

Beleške

Page 27: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf
Page 28: 145010 Dozivotno ucenje - izazov za pojedinca i drustvo.pdf