BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i …...REGULAIONI PLAN „NOVI GRAD 2“ ŽIVINIE 2 BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Općina Živinice REGULACIONI

REGULACIONI PLAN „NOVI GRAD 2“ ŽIVINICE

REGULACIONI PLAN

„NOVI GRAD 2“ ŽIVINICE

IPSA INSTITUT, SARAJEVO

Sarajevo/Živinice, septembar 2018. godine

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Općina Živinice


2

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Općina Živinice

REGULACIONI PLAN


Nosilac pripreme: (M.P.)

TUZLANSKI KANTON/OPĆINA ŽIVINICE SLUŽBA ZA PROSTORNO PLANIRANJE I KOMUNALNE POSLOVE

Općinski Načelnik: _______________________

Nosilac izrade: (M.P.) IPSA INSTITUT, SARAJEVO Direktor: _______________________

Sarajevo, septembar 2018. godine


3

Nosilac pripreme

Nosilac izrade

Služba za prostorno planiranje i komunalne poslove

Općinski Načelnik IPSA INTITUT d.o.o. Sarajevo

A: Alije Izetbegovića br.28; 75 270 Živinice T: 035 743 320 E: [email protected] W: www.opcinazivinice.ba

A: Put života bb, 71 000 Sarajevo T: 033 27 63 40 E: [email protected] W: www.ipsa-institut.com

UČESNICI U IZRADI:

mr. Lejla Hajro, dipl.ing.arh.

Ajla Sinan, MA, dipl.ing.arh. Jasmina Marić, MA, dipl.ing.arh. Haris Faginović, dipl.ing.el. Jasmin Meškić, MA, dipl.ing.arh.

Senad Dervišević, dipl.ing.saob i kom.

Broj protokola i ugovora: 16/8185

Direktor IPSA Instituta: Enko Hubanić, dipl.ing.građ.

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]


4

REGULACIONI PLAN


DIO 1. Opći dio

DIO 2. Tekstualni dio

DIO 3. Prilozi

DIO 4. Grafički dio


5

SADRŽAJ DIO 1. Opći dio .............................................................................................................. 8

DIO2. Tekstualni dio .................................................................................................... 20

UVOD ………………………………………………………………………………………………………………………… 20

METODOLOGIJA IZRADE REGULACIONOG PLANA „NOVI GRAD 2“ ŽIVINICE .................................... 21

I. IZVOD IZ URBANISTIČKE OSNOVE ...................................................................... 23

1. OPĆI PODACI O PROSTORNOJ CJELINI ...................................................................................... 23

1.1. GRANICE I POLOŽAJ U ŠIREM PODRUČJU .......................................................................... 23

2. IZVOD IZ PLANA VIŠEG REDA .................................................................................................... 24

3. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU.............................................................................. 25

3.1. PRIRODNI USLOVI .............................................................................................................. 25

3.2. STANOVNIŠTVO, NASELJENOST I PROSTORNA ORGANIZACIJA ......................................... 27

3.3. NAMJENA POVRŠINA ......................................................................................................... 27

3.4. FIZIČKE STRUKTURE PROSTORNE CJELINE ......................................................................... 28

3.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ......................................................................................... 29

3.6. INFRASTRUKTURA.............................................................................................................. 31

4. STANJE OKOLIŠA I MATERIJALNIH DOBARA ............................................................................. 33

4.1. STANJE VODA..................................................................................................................... 33

4.2. STANJE ZRAKA I BUKA ........................................................................................................ 33

4.3. PRIRODNO I KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE ............................................................ 34

4.4. UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM ................................................................................... 34

5. BILANS POSTOJEĆIH POVRŠINA I URBANISTIČKO – TEHNIČKI PARAMETRI ............................. 34

6. ODNOS IZGRAĐENIH OBJEKATA PREMA POSTOJEĆOJ DETALJNJOJ PROVEDBENO PLANSKOJ

DOKUMENTACIJI I KATASTARSKIM PODLOGAMA ............................................................................. 34

7. ANALIZA I OCJENA STANJA PRIRODNIH I STVORENIH USLOVA ................................................ 35

8. OPŠTI I POSEBNI CILJEVI RAZVOJA ........................................................................................... 36

II. PROJEKCIJA IZGRADNJE I UREĐENJA PROSTORNE CJELINE ................................. 37

9. OSNOVNA KONCEPCIJA RAZVOJA ............................................................................................ 37

9.1. OCJENA STANJA U PROSTORU ........................................................................................... 37

9.2. PRIJEDLOG URBANISTIČKOG RJEŠENJA ............................................................................. 37

10. PLAN ORGANIZACIJE, UREĐENJA I KORIŠTENJA PROSTORA .................................................... 38

10.1. OSNOVNA NAMJENA POVRŠINA ................................................................................... 39

10.2. PLAN ORGANIZACIJE PROSTORA ................................................................................... 42


6

10.3. ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKO OBLIKOVANJE OBJEKATA ......................................... 44

10.4. PLANIRANI OBJEKTI ....................................................................................................... 47

10.5. BILANS POVRŠINA SA URBANISTIČKIM POKAZATELJIMA .............................................. 48

10.6. PLANIRANI BROJ STANOVNIKA ...................................................................................... 48

11. PLAN PARCELACIJE ................................................................................................................... 49

12. REGULACIONE I GRAĐEVINSKE LINIJE ...................................................................................... 50

13. PLANIRANA INFRASTRUKTURA................................................................................................. 51

13.1. SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA ................................................................................. 51

13.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ................................................................................... 53

13.3. ELEKTROENERGETSKA I PTT INFRASTRUKTURA ............................................................ 55

14. ZAŠTITA I UNAPREĐENJE STANOVNIŠTVA, OKOLIŠA I MATERIJALNIH DOBARA ...................... 69

14.1. ZAŠTITA VODA ............................................................................................................... 69

14.2. ZAŠTITA ZRAKA .............................................................................................................. 69

14.3. ZAŠTITA OD BUKE .......................................................................................................... 69

14.4. ZAŠTITA PRIRODNOG NASLIJEĐA .................................................................................. 70

14.5. UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM ............................................................................... 71

14.6. ZAŠTITA PRAVA OSOBA SA UMANJENIM TJELESNIM MOGUĆNOSTIMA ...................... 71

14.7. ZAŠTITA STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NEPOGODA .......... 72

15. OPŠTI URBANISTIČKO - TEHNIČKI USLOVI ZA KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA I IZGRADNJU OBJEKATA ............ 73

BIBLIOGRAFIJA ............................................................................................................... 74

DIO 3. Prilozi ............................................................................................................ 76

PRILOG BR.1 - KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA OBUHVATA PLANA ........................................... 77

PRILOG BR.2 - KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA PLANIRANE PARCELACIJE ................................. 79

PRILOG BR.3 - KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA REGULACIONIH LINIJA ..................................... 81

PRILOG BR.4 - KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA GRAĐEVINSKIH LINIJA ...................................... 83

PRILOG BR.5 - IZVJEŠTAJ NOSIOCA PRIPREME O PRIMJEDBAMA, ZAHTJEVIMA, PITANJIMA I

SUGESTIJAMA NA NACRT REGULACIONOG PLANA „NOVI GRAD 2“, USAGLAŠEN IZMEĐU NOSIOCA

PRIPREME I NOSIOCA IZRADE PLANA ................................................................................................ 85

III. ODLUKA O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "NOVI GRAD 2" ŽIVINICE

IV. ODLUKA O USVAJANJU REGULACIONOG PLANA “NOVI GRAD 2” ŽIVINICE


7

DIO 4. Grafički dio

1. IZVOD IZ PLANA VIŠEG REDA

2. SINTEZNA KARTA POSTOJEĆEG STANJA

3. VLASNIČKA STRUKTURA

4. PLAN NAMJENE POVRŠINA

5. PLAN NAMJENE I KORIŠTENJA PROSTORA – OSNOVNA KONCEPCIJA RAZVOJA

6. PLAN PARCELACIJE

7. PLAN REGULACIONIH I GRAĐEVINSKIH LINIJA

8. PLAN HORTIKULTURNG UREĐENJA

9. PLAN SAOBRAĆAJA

10. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

11. PLAN ELEKTROENERGETSKE I PTT INFRASTRUKTURE


8

DIO 1. OPĆI DIO

Ovlaštenje Federalnog Ministarstva prostornog uređenja za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata;

Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana „Novi Grad 2“ Živinice (Broj: 10-05-2087/16, dana 30.03.2016.godine; „Sl.glasnik Općine Živinice“, broj 7/16);

Zaključak sa Općinskog vijeća (Broj:10-05-786-3/2018, dana 31.01.2018.godine;)

Izvještaj o javnoj raspravi i javnom uvidu u postupku izrade nacrta Plana (Broj: 05/2-23-sl/18, dana 19.03.2018.godine;)


9

Ovlaštenje Federalnog Ministarstva prostornog uređenja za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata;


10


11

Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana „Novi Grad 2“ Živinice (Broj:10-05-2087/16, dana 30.03.2016.godine; „Sl.glasnik Općine Živinice“, broj 7/16);


12


13


14


15


16

Zaključak sa Općinskog vijeća (Broj:10-05-786-3/2018, dana 31.01.2018.godine;)


17

Izvještaj o javnoj raspravi i javnom uvidu u postupku izrade nacrta Plana (Broj: 05/2-23-sl/18, dana 19.03.2018.godine;)


18


19


20

DIO2. TEKSTUALNI DIO

UVOD Pravni osnov

Zakonski osnov za donošenje Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana „Novi Grad 2“ Živinice,

sadržan je u članu 22., 40., 41., 42., 43. i 44. Zakona o prostornom uređenju i građenju Tuzlanskog

kantona („Službene novine TK“, broj 6/11, 4/13, 15/13, 3/15, 2/16), članu 56. i 57. Uredbe o

jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata („Sl. novine Federacije BiH“, broj: 63/04,

50/07 i 84/10), i članu 24. Statuta Općine Živinice („Sl.glasnik Općine Živinice“, broj: 4/12 i 11/13).

Statutni okvir za donošenje ove Odluke, sadržan u Statutu Općine Živinice, je regulisano da je Općina,

kao jedinica lokalne samouprave, nadležna za regulisanje pitanja iz oblasti prostornog uređenja i

urbanizma, odnosno, da općinsko Vijeće donosi Odluke i druge propise iz nadležnosti Općine Živinice.

Nosilac izrade je pristupio izradi ovog Plana, na osnovu Ugovora, koji je sklopljen između Nosioca

pripreme Plana - Općine Živinice i Nosioca izrade Plana - IPSA Instituta iz Sarajeva, a ima za cilj

rješavanje prostornih odnosa i načina korištenja istog, na provodiv i kvalitetan način.

Planski osnov

Planski osnov za donošenje Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana predstavlja Prostorni plan

Općine Živinice za period 2012-2032. godine.

Razlozi donošenja Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana

Razlozi za pristupanje izradi Regulacionog plana „Novi Grad 2“ Živinice, kao detaljnog prostorno

planskog dokumenta, sadržani su u Odluci o pristupanju izradi, koja je sastavni dio ovog dokumenta.

Izradu Plana inicirala je Općina Živinice, u cilju donošenja provedebeno – planskog dokumenta kojim

se određuje svrsishodno organiziranje, korištenje i namjena prostora, te mjere i smjernice za

uređenje i zaštitu prostora.

Sredstva za izradu Plana

Sredstva za pripremu, izradu i praćenje provođenja Plana obezbjeđena su iz budžeta Općine Živinice

na posebnoj proračunskoj poziciji.

Priprema i proces izrade Plana

Uloga detaljne provedbeno - planske dokumentacije je da na osnovu observacije, valorizacije i

detekcije prirodnih i stvorenih uslova, ponudi koncepciju i usvoji pravac razvoja predmetnog

područja, na odgovoran način prema korisnicima istog. Prostor obuhvata Plana predstavlja

neizgrađeno građevinsko zemljište što ostavlja mogućnosti planskog razvoja predmetnog obuhvata.

Kroz smjernice koje su suma valorizacije prostornih odnosa od strane Nosioca pripreme, tj. stručnih

općinskih službi, stvaraju se preduslovi za planiranje stanja u prostoru, što će biti i svrha ovog

dokumenta.


21

METODOLOGIJA IZRADE REGULACIONOG PLANA „NOVI GRAD 2“ ŽIVINICE

Na osnovu člana 22., 40., 41., 42., 43. i 44. Zakona o prostornom uređenju i građenju Tuzlanskog

kantona („Službene novine TK“, broj 6/11, 4/13, 15/13, 3/15, 2/16), člana 56. i 57. Uredbe o

jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata („Sl. novine Federacije BiH“, broj: 63/04,

50/07 i 84/10), i člana 24. Statuta Općine Živinice („Sl.glasnik Općine Živinice“, broj: 4/12 i 11/13),

Općinsko vijeće je na sjednici održanoj 30.03.2016. godine, donijelo Odluku o pristupanju izradi

Regulacionog plana „Novi Grad 2“ Živinice.

Nosilac pripreme Plana je Služba za prostorno planiranje i komunalne poslove i općinski Načelnik

općine Živinice, a Nosilac izrade Plana je IPSA Institut Sarajevo. Postupak izrade je započeo

potpisivanjem Ugovora između Nosioca pripreme Plana i Nosioca izrade Plana.

Metodologija izrade ovog Plana određuje se u svemu prema Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za

izradu planskih dokumenata.

Vodeći se Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata Regulacioni plan

„Novi grad 2“ Živinice, realizovan je u dvije faze:

a. Priprema i izrada Urbanističke osnove,

b. Izrada Prednacrta, Nacrta i Prijedloga plana.

Sadržaj Regulacionih planova je definisan Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih

dokumenata.

Urbanistička osnova je sačinjena iz tekstualnog i grafičkog dijela.

Tekstualni dio se formira tako da ima dva dijela:

1. Snimak postojećeg stanja te analiza i ocjena stanja u prostoru (Izvod iz urbanističke osnove)

2. Projekciju izgradnje i uređenja prostorne cjeline (Osnovna koncepcija razvoja)

Grafički dio se prezentuje na odgovarajućem broju tematskih karata:

1. Izvod iz plana šireg područja (Prostorni plan Općine Živinice za period 2012-2032. godine),

koji je osnov za izradu Regulacionog plana,

2. Prikaz postojećeg stanja, njegovu analizu i vrednovanje, kao i ocjenu mogućnosti izgradnje i

uređenja prostorne cjeline u granicama utvrđenim Odlukom o pristupanju izradi

Regulacionog plana,

3. Osnovnu koncepciju izgradnje i uređenja prostorne cjeline, urađenu na osnovu smjernica iz

Odluke o pristupanju izradi Plana te na osnovu pristiglih zahtjeva korisnika prostora.

Informaciono – dokumentaciona osnova je načinjena na osnovu plana višeg reda, na osnovu

raspoloživih podataka i dokumenata te zahtjeva korisnika prostora koje je Nosilac pripreme prikupio i

dostavio prije početka izrade Urbanističke osnove. Podaci su analizirani i valorizovani, te su za iste

data obrazloženja, a u svemu prema Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih

dokumenata.


22

Zbog svog povoljnog položaja i povoljnih morfoloških uslova, te razvoja privatnih investicija u

posljednjih nekoliko godina u gradu Živinice, ovo područje je postalo interesantno za razvoj

privredno-poslovne djelatnosti, čemu je doprinjela i neposredna blizina magistralnog puta M 113

Sarajevo-Orašje.

Prva faza – Urbanistička osnova, izrađena je prema važećoj metodologiji i zakonskoj regulativi, a sve u

skladu sa definisanim smjernicama Nosioca pripreme Plana. Služba za prostorno planiranje i

komunalne poslove Općine Živinice, razmotrila je dostavljenu Urbanističku osnovu i dala svoje

Mišljenje (Akt broj: 05/23-4458 od 08.09.2017.g.) na istu, nakon čega se pristupilo izradi prednacerta

plana. Pozitivno Mišljenje na prednacrt Plana (Akt broj: 05-23-sl/18 od 04.01.2018.g.), rezultiralo je

izradi nacrta Plana.

Nacrt plana je usvojen na sjednici Općinskog vijeća u Živinicama, dana 31.01.2018. godine uz

Zaključak (Akt br. 10-05-786-3/18, od dana 31.01.2018.): „Da Edukativni centar bude premješten u

prvi red do Regulacionog plana “Novi Grad 1“ kako je ranije planirano i ucrtano u prvom redu lokacija

prema predloženom zahtjevu Službi za prostorno planiranje i komunalne poslove i „IPSI“ iz 2015.

godine sa svim elemetima urbanosti i podlozi sa oblikom parcele.

Javni uvid u nacrt Plana i Javna rasprava je održana prema Programu uključivanja javnosti u proces

izrade Plana koju je organizovao Nosilac pripreme Plana, u skladu sa članom 7. Uredbe o jedinstvenoj

metodologiji za izradu planskih dokumenata (“Službene novine Federacije BiH” br. 63/04, 50/07,

84/09).

U periodu trajanja javne rasprave, dana 09.03.2018. godine, organizirano je javno izlaganje/javna

rasprava na kojem su prisustvovali: predstavnici nosioca pripreme Plana, predstavnici nosioca izrade

Plana te zainteresovani subjekti. Isti dan, prije zvanično zakazane javne rasprave, održan je sastanak

sa zainteresiranim privrednicima, prema Zahtjevu koji je Udružrnja poslodavaca i samostalnih

privrednika, dostavilo nadležnoj Službi (Akt br: 05-05-1743 od 02.03.2018.godine). U toku javnog

izlaganja/javne rasprave, građani su imali priliku iznijeti svoje primjedbe, prijedloge i očitovanja na

nacrt Plana, a najviše se vodila rasprava vezano za pomenuti Zaključak koji je donesen na sjednici

Općinskog vijeća. Na javnoj raspravi, u prisustvu svih zainteresiranih subjekata te predstavnika

nosioca pripreme Plana i predstavnika nosioca izrade Plana, dogovorene su daljnje smjernice za

izradu prijedloga Plana, kako bi se iznašlo kompromisno rješenje i uvažili stavovi građana/korisika

prostora, u onom obimu koji su prostorne mogućnosti i urbanističko–tehnički parametri dopuštali, a

sve je uvedeno u Zapisnik sa javne rasprave. Izvještaj o javnom uvidu i javnoj raspravi su sastavni dio

ovog dokumenta (Akt broj: 05/2-23-sl/18, dana 19.03.2018.godine;).

U skladu sa smjernicama dogovorenim na javnoj raspravi, pristupilo se izradi prijedloga Plana.

Prijedlog Plana je dostavljen Nosiocu pripreme na razmatranje i usaglašavanje.

Plan je usvojen na sjednici Općinskog vijeća Živinice, dana 07.09.2018. godine.


23

I. IZVOD IZ URBANISTIČKE OSNOVE

1. OPĆI PODACI O PROSTORNOJ CJELINI

1.1. GRANICE I POLOŽAJ U ŠIREM PODRUČJU

Regulacionim planom „Novi Grad 2“ Živinice (u daljnjem tekstu Planom), posmatra se, valorizuje te u

konačnici i planira za budući razvoj, područje od P = 6,72 ha, koje je smješteno istočno od užeg

urbanog područja grada Živinica i pripada Katastarskoj općini Živinice Grad. U odnosu na svoje

neposredno okruženje, Živinice imaju dominantan položaj, prvenstveno zbog razvijene saobraćajne

mreže i jake tranzitne uloge, a u širem kontekstu kao općinski centar kojem iz različitih potreba

gravitira mnogobrojno okolno stanovništvo, što ostavlja različite mogućnosti razvoja.

Istočnu granicu obuhvata Plana čini fizička struktura melioracionog kanala i lokalne saobraćajnice,

zapadnu izgrađena poslovna zona, sjevernu melioracioni kanal i lokalna saobraćajnica uz individualno

stambeno naselje Jezero, a južnu neizgrađeno građevinsko zemljište. Obuhvat plana u najvećoj mjeri

čini jedna katastarska parcela 755/338 koja pripada k.o. Živinice Grad u površini od 62 541 m².

TABELA 1 - OSNOVNI PODACI GRANICE OBUHVATA REGULACIONOG PLANA „NOVI GRAD 2“, ŽIVINICE

Obuhvat Površina obuhvata

(ha)

Obim obuhvata (m)

Prosječna širina obuhvata (m)

Prosječna dužina

obuhvata (m)

Koeficijent izduženosti

RP „Novi Grad 2“ 6,72 1039,70 255 260 1:1

GRANICA OBUHVATA REGULACIONOG PLANA „NOVI GRAD 2“ ŽIVINICE

ILUSTRACIJA 1 - POLOŽAJ OBUHVATA PLANA (IZVOR - GOOGLE MAPS)


24


Izvod iz Prostornog plana Općine Živinice 2012. - 2032. godine

ILUSTRACIJA 2 - IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA OPĆINE ŽIVINICE

Prostorni plan općine Živinice je donesen za planski period od 2012. do 2032. godine i obuhvata

površinu od oko 291 km², a njegove granice obuhvata predstavljaju i administrativnu granicu općine

Živinice.

Prema Prostornom planu, područje izrade Plana u velikoj mjeri je definisano je kao zona planiranog

građevinskog zemljišta te dijelom kao privredna zona. Cjelokupan prostor obuhvata Plana se nalazi

unutar granica užeg urbanog područja, a također nalazi se na području koje je definisano kao zona

koja predstavlja istražno polje mineralnih sirovina.


25

3. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

3.1. PRIRODNI USLOVI

KLIMA I KLIMATSKI USLOVI

Mikroklimatska mjerenja za područje obuhvata Plana, ne postoje. Generalni pregled klimatskih

obilježja dat je u Prostornoj osnovi Prostornog plana Općine Živinice te se ista može primijeniti na

ovaj dokument. Područje općine pripada umjereno – kontinetnalnoj klimi, čija su osnovna obilježja:

- Srednja godišnja temperatura1, iznosi 10 °C

- Najhladniji mjesec je januar, sa srednjom temperaturom od – 0,4 °C

- Najtopliji mjesec je juli, sa srednjom temperaturom od 19,5 °C

- Najviše padavina ima u junu, te generalno u toku ljeta

- Najmanje padavina ima u oktobru, te generalno u toku jeseni

- Vegetacioni period počinje u drugoj polovini marta, a završava se krajem oktobra

- Pojava mraza se javlja u periodu 16.10. – 01.11., te traje do 16.04. – 01.05., ovisno o godini

- Prvi snijeg se javlja 01.12. – 16.12., a posljednji 16.03. – 01.04., ovisno o godini

Godišnji termički režim je saglasan Cfb klimatu (umjereno topla klima sa toplim ljetima). Ovaj kraj je

sa svih strana okružen planinama, tako da je Majevicom odvojen od Panonske nizije, a Dinarske

planine sprječavaju uticaj mediterana. Otvorenost prostora je obezbjeđena dolinom rijeke Spreče,

što omogućava prodor zračnih masa iz Posavine. Mjerenja važnijih meteoroloških pojava, vršena su

na Meteorološkoj stanici Tuzla, u periodu 1956 – 2000. godine.

TABELA 2 - SREDNJA MJESEČNA TEMPERATURA ZA PERIOD 1950 – 2000. GODINE

MJESEC I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GODIŠNJI PROSJEK

Temperatura zraka (0C)

0,8 1,4 5,6 10,3 14,8 18,0 19,5 19,1 15,5 10,6 5,9 1,5 10,1

TABELA 3 - PROSJEČAN BROJ DANA SA TEMPERATUROM NIŽOM OD 0°C ZA PERIOD 1950 – 2000.GODINE



25,5 20,7 14,2 2,8 0,4 - - - 0,1 2,3 8,2 21,0 10,57

TABELA 4 - PROSJEČAN BROJ DANA SA TEMPERATUROM VIŠOM OD 25°C ZA PERIOD 1950 – 2000.GODINE



- - 0,3 2,2 7,5 15,2 19,7 20,3 12,3 2,5 0,1 - 8,9

1 Podatak na osnovu mjerenja u periodu od 34 godine


26

HIDROGRAFSKE, HIDROGEOLOŠKE I GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE

U širem gradskom području protiču rijeke Spreča, Oskova i Gostelja, ali niti jedna od njih ne prolazi

prostorom ovog Plana. Rijeka Spreča je plavna od mosta na Ciljugama, do ušća u jezero Modrac, a

rijeka Oskova je plavna od ušća Gostelje do ušća u Spreču. Problem visokog nivoa podzemnih voda u

pojedinim zonama Sprečkog polja, riješen je djelomično dreniranjem. Uz neposrednu sjevernu i

istočnu granicu obuhvata Plana, duž postojeće saobraćajnice, smješteni su meloracioni kanali za

navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

Obilne količine podzemnih voda registrovanih u Sprečkom polju predstavljaju značajnu rezervu za

eventualno snabdjevanje stanovništva i privrede, kako na području Živinica tako i na području

nekoliko susjednih općina.

SEIZMOLOŠKE KARAKTERISTIKE I STABILNOST TERENA

Izgrađeni dio gradskog područja Živinica se nalazi u zonama koje imaju povoljne geološke uslove,

odnosno, obuhvata povoljnu litološku građu i morfološki sklop terena. Na osnovu Prostornog plana

Općine Živinice, utvrđeno je da prostor obuhvata Regulacionog plana karakteriše stabilan teren.

Statistički podaci o potresima na području općine Živinice ukazuju na niz seizmogenih zona i

relativno čestih tektonskih aktivnosti. Živinice se nalaze u zoni 7o MSC. Usljed lokalnih seizmičkih

uslova u području sprečkog polja i doline Gostelje i Oskove, može se javiti maksimalni potres 8 - 9o

MSC, što podrazumijeva razorne i pustošne potrese koji mogu dovesti do rušenja građevina, mostova

i brana, te pojave klizišta, odrona i izbijanja podzemnih voda.

GEOMORFOLOŠKE I OROGRAFSKE KARAKTERISTIKE

Grad Živinice se nalaze na 18°39' geografske dužine, te 44°27' geografske širine u aluvijalnoj dolini

rijeke Spreče koja je formirala prostranu dolinu, čija je prosječna širina sjevernog i južnog pobrđa oko

4 500 m, dok su rijeke Gostelja i Oskova formirale uske riječne doline, prosječne širine cca 50 –

150m.

INŽENJERSKO GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE

U geološkom smislu, na gradskom području Općine Živinice najviše su zastupljeni kvartarni sedimenti,

a litološki sloj aluviona gradi i najveći dio terena. U gornjim horizontima zastupljena je pretežno

glinovita i šljunkovita komponenta. Šljunak koji je uglavnom vezan za donje horizonte, kalcijskog je i

selicis sastava. Muljevita sočiva se mogu očekivati u depresijama, pri površini terena. Pretežno blag

nagib padina i slaba hipsometrijska diferenciranost reljefa u Sprečkom polju, a u kojem je smješten i

sam grad, omogućuje širenje istog bez većih ograničenja sa geološkog aspekta. Sa pedološkog

aspekta, područje grada pripada IVa kategoriji zemljišta, kojeg čine uglavnom aluvijalna tla,

semiglejna tla, mineralno – močvarna oglejna, pseudoglejna i terasna tla.2

2 Izmjene i dopune Regulacionog plana „Jezero II“ Živinice, Prijedlog plana, str.26


27

3.2. STANOVNIŠTVO, NASELJENOST I PROSTORNA ORGANIZACIJA

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 1991. godine, Općina Živinice je imala 54 926 stanovnika,

dok je prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, imala 57 765 stanovnika, što je svrstava

na drugo mjesto najmnogoljudnijih općina u Tuzlanskom kantonu, odmah poslije općine Tuzla. Na

osnovu ova dva popisa stanovništva, uočljiv je porast broja stanovnika u proteklih dvadeset i dvije

godine za 2 839 stanovnika. Na ovakav demografski razvoj je zasigurno uticao i geografski položaj

općine Živinice, koja se nalazi na jakim saobraćajnim pravcima (magistralni puta Sarajevo - Orašje),

kao i činjenica da je smještena u neposrednoj blizini današnjeg kantonalnog centra - Tuzle, sa kojim

gradsko područje Živinica tvori prostor grada regiona.

Tuzlanski grad-region odraz je lokacijsko-populacijske i ekonomske sprege Tuzle, Lukavca i Živinica.

Prednosti formacija grada-regiona su višeznačne, prije svega u sinergetskim potencijalima svih

aspekata, a u sistemu naselja koji se sagledava izvan okvira kantona, Federacije i države Bosne i

Hercegovine.3

S obzirom da predmetni obuhvat predstavlja neizgrađeno planirano građevinsko zemljište, u površini

koju zauzima obuhvat ovog Plana, nema stanovnika.

3.3. NAMJENA POVRŠINA

Namjena površina za predmetni obuhvat je utvrđena Planom višeg reda i predstavlja planirano

građevinsko zemljište unutar urbanih područja, dok trenutno stanje na terenu ukazuje da se zemljište

u granicama obuhvata Plana koristilo u poljoprivredne svrhe.

ILUSTRACIJA 3 - POLOŽAJ OBUHVATA PLANA PREMA NAMJENI POVRŠINA (IZVOR – PROSTORNI PLAN OPĆINE ŽIVINICE)

3 Prostorni plan F BiH, Prijedlog, str.274

LEGENDA:

Obuhvat Plana


28

KATASTARSKE ČESTICE I VLASNIČKA STRUKTURA

Područje obuhvata Plana pripada Katastarskoj općini Živinice Grad. Ukupna površina područja

obuhvaćenog Regulacionim planom iznosi 6,72 ha i u velikoj mjeri ga čini jedna katastarska parcela

755/338 u površini od 62 541 m².

Kada je u pitanju posjedovno stanje, čitav obuhvat Plana predstavlja javno-društveno zemljište. Uvid

u posjedovne odnose je vršen na osnovu www.katastar.ba.

TABELA 5 - PREGLED KATASTARSKIH ČESTICA U SKLOPU OBUHVATA PLANA

KATASTARSKA ČESTICA

KATASTARSKA OPĆINA

NAČIN KORIŠTENJA POVRŠINA

(m²) VLASNIŠTVO

755/338 Živinice Grad Oranica/Njiva 4.klase 62 541 Općina/Opština Živinice

3787 Živinice Grad Kanal 1 802 Jav. dobro vode

3786 Živinice Grad Kanal Dio 2 464 Jav. dobro vode

755/305 Živinice Grad Ulica Dio 191 Općina/Opština Živinice

755/109 Živinice Grad Oranica/Njiva 4.klase Dio 313 Općina/Opština Živinice

3.4. FIZIČKE STRUKTURE PROSTORNE CJELINE

Terenskim radom je utvrđeno da unutar granica obuhvata Plana nema izgrađenih objekata, ali su

evidentirani infrastrukturni objekti. To se prije svega odnosi na određeni broj nadzemnih dalekovoda

visokog napona 35kV i 10kV te infrastrukturni sistemi položeni podzemno (kolektor DN 400mm,

vodovod Toplice, instalacije PTT-TK mreže te podzemna kablovska kanalizacija – kabal 12-20kV).

Navedeni infrastrukturni elementi će u određenoj mjeri usloviti urbanističku postavku ovog Plana,

budući da je uz sve koridore neophodno poštovati utvrđene zaštitne pojaseve. Također, unutar

granica obuhvata Plana registrovani su hidromeloracioni kanali za navodnjavanje poljoprivrednog

zemljišta.

ILUSTRACIJA 4 – NEIZGRAĐENO ZEMLJIŠTE UNUTAR OBUHVATA PLANA (IZVOR – IPSA INSTITUT)

http://www.katastar.ba/


29

3.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Društvena infrastruktura podrazumijeva društvene i komercijalne djelatnosti. Društvene djelatnosti

su: obrazovanje, zdravstvo, sport, rekreacija, kultura, socijalni rad i uprava. U komercijalne djelatnosti

spadaju i trgovina, ugostiteljstvo zanatstvo i usluge.

Obuhvat Plana predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište, prema tome u okviru obuhvata Plana

nisu zastupljeni ni objekti društvene infrastrukture. Obzirom da se planirani prostor nalazi u užem

gradskom području grada Živinica, postojeća društvena infrastruktura u velikoj mjeri zadovoljava

kako ostatak urbanog područja, tako i sam prostor obuhvata Plana. U skladu sa potrebama razvoja

prostora, u sklopu ovog Plana, moguće je predvidjeti sadržaje društvene infrastrukture.

Obzirom da je društvena infrastruktura predmet ticanja šire društvene zajednice, za analizu mogućih

potreba za izgradnjom objekata ove vrste u predmetnom obuhvatu, korišteni su podaci i projekcije

Prostornog plana Općine Živinice.

- Predškolsko obrazovanje u Općini Živinice je u nadležnosti općinskih vlasti te se realizuje u

okviru javnih i privatnih ustanova. U Prostornom planu Općine Živinice prema normativima u

planiranju, analizirana je potrebna površina jaslica i dječjih vrtića za projicirani broj korisnika.

Prema tome, na prostoru Živinice Grad predviđa se potrebna površina za jaslice od 4540m² i

dječije vrtiće od 7940m².

- Kada je u pitanju osnovno obrazovanje na području Općine Živinice postoji devet

devetogodišnjih i pet područnih škola što predstavlja relativno ravnomijernu distribuciju

objekata osnovnog obrazovanja. U neposrednoj blizini obuhvata Plana nalazi se JU „Druga

osnovna škola“ koja zadovoljava potrebe šireg urbanog područja.

- Prema Prostornom planu općine Živinice, projicirana je potreba za izgradnjom objekata

socijalne skrbi, a odnosi se na objekte kao što su: prihvatilište za žrtve porodičnog nasilje (dva

objekta sa po 32 dvokrevetne sobe), prihvatilište za odrasla lica (arhitektonska cjelina sa

objektom od cca 100 dvokrevetnih soba), centar za djecu sklonu maloljetničkoj delikvenciji.

- U Prostornom planu općine Živinice, potreba za javnim i upravnim objektima procjenjuje se

na cca 10.900 m2. U tome je, pored nadogradnji postojećih javnih objekata, planirana

izgradnja i novog objekta za potrebe Suda za prekršaje i gruntovnice (Općinskog suda),

obezbjeđenje neophodnih prostorija za sve mjesne zajednice i mjesne urede.

- Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, Dom zdravlja Živinice sa područnim ambulantama

relativno ravnomijerno pokriva cjelokupni prostor općine u skladu sa koncentracijom

stanovništva.

- Kulturne institucije Općine Živinice su smještene u centru i kao takve opslužuju širi prostor

grada i Općine.

- U općinskom centru, sportski sadržaji su na relativno zadovoljavajućem nivou. Kako bi se

obezbijedio visok urbani standard, u sklopu naselja je potrebno planirati sportsko-

rekreacione sadržaje kako u vidu aktivne tako i u vidu pasivne rekreacije. Aktivna rekreacija

se odnosi na izgradnju otvorenih i zatvorenih površina, dok pasivna rekreacija podrazumijeva

zadovoljenje svakodnevnih individualnih potreba stanovnika u sklopu naselja.


30

S obzirom da nisu iskazane potrebe za iskorištenje lokacije, koja je predmetom obuhvata, u svrhu

planiranja objekata od društvenog značaja koji su navedeni u Prostornom planu općine Živinice,

navedeni podaci služe isključivo kao analiza društvenih potreba šireg područja.

Kada su u pitanju komercijalne djelatnosti, predmetna lokacija pogoduje razvoju sličnih djelatnosti s

obzirom da se nalazi uz samu granicu postojeće poslovne zone. U neposrednoj blizini obuhvata

nalaze se:

- prodavnica autodijelova

- prodavnica stakla i ogledala

- preduzeće koje se bavi prometom žitarica, poljoprivrednih alata, sjemenskog asortimana i

distribucijom stočne hrane

- hipermarket

- benmzinska pumpa itd.


31

3.6. INFRASTRUKTURA

SAOBRAĆAJ

U neposrednoj blizini zapadne granice obuhvata Plana, između užeg urbanog područja Živinica i

predmetnog obuhvata, nalazi se magistralni put M 1134 Sarajevo-Orašje. Unutar granica obuhvata

nema izgrađenih saobraćajnica. Izgrađena lokalna saobraćajnica se nalazi sa sjeverne strane granice

obuhvata i djelomično uz istočnu granicu obuhvata. Između te saobraćajnice i prostora obuhvata,

fizičku prepreku predstavljaju hidromeloracioni kanali koji su položeni duž cestovne komunikacije. Sa

zapadne strane obuhvata Plana se nalazi nekategorisani (zemljani) pristupni put namijenjen za

pristup poslovnim objektima sa njihove stražnje strane, a koji su smješteni izvan granice obuhvata.

Unutar granica obuhvata, nisu registrovane nekategorisane saobraćajnice u vidu zemljanih puteva,

utabanih pješačkih staza i sl.

HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA

Na teritoriji Općine Živinice postoje dva značajnija izvora termo - mineralnih voda: Toplica Spreča i

Slanac na rijeci Sušici, lijevoj pritoci Spreče. Trenutne količine vode koje se upumpavaju u vodovodni

sistem Živinica iznose 60 l/s a maksimalni kapacitet koji je moguće upumpati u sistem iznosi

80-90 l/s.5

Napajanje grada i prigradskih naselja vrši se iz pumpnog postrojenja koje se nalazi na sjevernoj

periferiji grada uz regionalni put Međaš – Banovići. Ovo pumpno postrojenje vodu dobija iz kaptaže u

Stuparima, kaptaže na Toplici i iz bunara u neposrednoj blizini postrojenja. 6

Kroz obuhvat Plana postoji pružen kanalizacioni vod u vidu kolektora IV sjever (DN 400 mm). Uz

istočnu granicu obuhvata Plana nalazi se postojeća distributivna vodovodna mreža (izvan granice

obuhvata Plana), evidentirana u Prostornom planu Općine Živinice. Pored toga, unutar granica

obuhvata Plana nije evidentirana nikakva druga postojeća vodovodna infrastruktura.

U sklopu ovog Plana biti će potrebno planirati potpuno novu vodovodnu i kanalizacionu mrežu za

potrebe novog građevinskog fonda, koja će biti priključiena na postojeću hidrotehničku mrežu šireg

obuhvata.

ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA

Prema podacima JP Elektroprivreda BiH podružnica ED Tuzla, PJD Živinice, napajanje potrošača na

području Općine Živinice se realizuje preko četiri čvorne transformatorske stanice:

- ČTS 35/10 kV Živinice I

- ČTS 35/10 kV Živinice II

- ČTS 35/10 kV Ljubače

- ČTS 35/10 kV Dubrave.

4 Odluka o kategorizaciji cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Sl.novine FBiH, broj V 464/2014, 20. mart 2014. Sarajevo 5 Prostorni plan Općine živinice, Prijedlog plana, str.59 6 Regulacioni plan „Jezero II“ Živinice, Prijedlog plana, str.29


32

Unutar obuhvata Plana evidentiran je određen broj postojećih nadzemnih dalekovoda čiji naponski

nivo iznosi 10kV i 35kV, a koji u predmetnom obuhvatu predstavljaju fizičku barijeru u pogledu

planiranja, s obzirom na njihov zaštitni pojas. Uz sjevernu i zapadnu granicu, prema postojećem

katastru, pružen je podzemni elektroinstalacioni vod (Kabal 12-20kV). U neposrednoj blizini granice

obuhvata Plana (u obuhvatu Regulacionog plana „Novi Grad 3“ Živinice), evidentirana je jedna

postojeća trafostanica nazivne snage 10kV.

TELEKOMUNIKACIONA INFRASTRUKTURA

U obuhvatu ovog Plana, nalazi se dio izgrađene telekomunikacijske infrastrukture (PTT – TK mreža)

koja je preuzeta iz katastra podzemnih instalacija i prikazana na karti Sintezna karta postojećeg

stanja.

Za izgradnju planirane telekomunikacione infrastrukture bit će potrebno uvažavati prostorne planove

višeg reda i plan nadležnih telekomunikacionih preduzeća. Planskom dokumentacijom će se dati

trase nove distribucijsko-telekomunikacione kanalizacije. Konačne saglasnosti kao i tehnički uslovi su

u nadležnosti telekom operatera.

TOPLIFIKACIONA INFRASTRUKTURA

Na predmetnoj lokaciji nema izgrađena toplifikaciona mreža.

Toplifikaciona mreža, djelomično postoji izvan obuhvata Plana, u gradskom centru. Grijanje u širem

okruženju je rješeno na način da se objekti zagrijavaju u vlastitom aranžmanu, individualnim

kotlovnicama ili loženjem u ložištima u prostorijama koje se griju. To podrazumijeva peći na ugalj i

drva, zatim na mazut, lož-ulje, plin (UNP) ili električnu energiju. Korištenje uglja u velikoj mjeri,

rezultat je postojanja nekoliko rudnika uglja na području općine što cijenu ovog ogrjevnog materijala

čini trenutno najprihvatljivijom.


33

4. STANJE OKOLIŠA I MATERIJALNIH DOBARA

4.1. STANJE VODA

Izgradnja fizičkih struktura, naseljavanje, eksploatacija prirodnih resursa, izgradnja infrastrukturnih

sistema, industrijska postrojenja i sl., faktori su koji negativno utiču na stanje okoliša. Pri tome,

posebno osjetljivi i ugroženi bivaju: vode, zemljišni resursi i kvalitet zraka. Promjene u biosferi i

atmosferi se odražavaju negativno na kvalitet života, dakle direktno na čovjeka, koji je njen i najveći

zagađivač.

Poplave iz 2014. godine, koje su zahvatile veliki dio Bosne i Hercegovine, nisu zaobišle ni grad

Živinice. Općina Živinice spada u jednu od najugroženijih općina Tuzlanskog kantona kada je riječ o

plavljenju površina. Do toga najčešće dolazi zbog nereguliranosti i neodržavanja riječnih korita,

visokog nivoa podzemnih voda itd. Veliki uticaj na loše stanje voda šireg područja, predstavljaju i

industrijski zagađivači kojima vodotoci bivaju onečišćeni zbog ispuštanja otpadnih voda u iste.

U Prostornom planu Općine Živinice, u pogledu zaštite od poplava, data su dva varijantna rješenja na

prostoru Općine kao i druge smjernice u pogledu zaštite voda i životne sredine.

4.2. STANJE ZRAKA I BUKA

Na prostoru Općine Živinice nema stalnog mjerenja kvaliteta zraka. U Strategiji integrisanog razvoja

Općine Živinice7 koja je dovedena do Nacrta, radi okvirnog predstavljanja kvaliteta zraka, korišteni su

podaci sa mjerne stanice Cerik koja je od urbanog centra Živinica udaljena svega 4,5km. Mjerenja su

pokazala da su vrijednosti zagađenja zraka u zimskom periodu (mjesec februar) bila znatno veća od

preporučenih, dok je u ljetnom periodu (mjesec juni) situacija bila nešto povoljnija i kretala se u

granicama normalnih vrijednosti.

Zrak u gradu Živinice, kao i u drugim naseljima koja se nalaze uz jake saobraćajnice, je pod pritiskom

saobraćaja na magistralnom pravcu M 113. Na kvalitet zraka utiče i veliki broj individualnih ložišta na

kruta goriva, koja stvaraju negativne uticaje. Najveći problem je korištenje uglja kao energenta u

većem dijelu Općine, jer njegovim sagorijevanjem dolazi do oslobađanja ugljendioksida, čađi, pepela,

sumpor dioksida, što pogoduje stvaranju smoga u zimskim periodima. Emisije sumpordioksida su

izraženije u zimskom periodu, a dodatnu opasnost predstavljaju emitovane kisele supstance, kao što

su SO2, NO2, koje padaju na površinu zemlje u vidu kiselih kiša, koje zagađuju i tlo. Također, loš uticaj

acidifikacija ima i na vodene organizme, biljke pa i ljude, putem konzumiranja hrane. Zagađenju zraka

u urbanom području Živinica, doprinose i industrijski zagađivači kao što su fabrika Konjuh te u širem

okruženju RMU Kreka i RMU Đurđevik.

Prema Strategiji, zrak u Živinicama ima negativan i rastući trend uz konstataciju da stanje zagađenosti

zraka, relativno posmatrajući, nije visoko.

Blizina jake saobraćajnice, M 113 Tuzla – Orašje, predstavlja glavni izvor buke u gradskom području

Živinica. Dugotrajno izlaganje buci veoma nepovoljno djeluje na ljudski organizam. Buka jačine 40 do

50 dB izaziva psihičke smetnje, 60 do 80 dB izaziva rastrojenost vegetativnog nervnog sistema, 90 do 7 Strategija integrisanog razvoja Općine Živinice 2017-2026, Nacrt, str.44


34

110 dB slabljenje sluha i iznad 120 dB izaziva povredu slušnog aparata. Stoga je neophodno kroz

hortikulturni tretman ublažiti negativne efekte buke, o čemu će se u ovom Planu voditi računa.

4.3. PRIRODNO I KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE

U obuhvatu Plana nisu evidentirani postojeći objekti pa prema tome ni objekti koji predstavljaju

zaštićene spomenike kulture.

4.4. UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM

Kako bi se osigurao visok urbani standard, pored planske izgradnje treba voditi računa i o zaštiti

čovjekove okoline pa je zaštitu tla, između ostalog, neophodno sprovoditi i mjerama kontrolisanog

odlaganja otpadaka.

Za upravljanje otpadom u gradu Živinice, zadužen je JKP Komunalno d.d. Živinice, što podrazumijeva

čitav sistem aktivnosti i radnji vezanih za ovu problematiku. Organizacija javne higijene na području

općine Živinice obuhvata i sakupljanje komunalnog otpada uglavnom na širem području grada,

njegovog transporta i odlaganja na smetljištu PK Višća (postojeći površinski kop), s tim da se u

budućnosti očekuje uređenje odlagališta kao sanitarne deponije.

5. BILANS POSTOJEĆIH POVRŠINA I URBANISTIČKO – TEHNIČKI

PARAMETRI

TABELA 6 – BILANSI POSTOJEĆIH POVRŠINA I URBANISTIČKO – TEHNIČKI POKAZATELJI

Ukupna površina predmetnog obuhvata 6,72 ha

Ukupan BGP objekata 0

Ukupna tlocrtna površina objekata 0

Prosječna spratnost objekata -

Koeficijent izgrađenosti 0

Procenat izgrađenosti 0 %

6. ODNOS IZGRAĐENIH OBJEKATA PREMA POSTOJEĆOJ DETALJNJOJ

PROVEDBENO PLANSKOJ DOKUMENTACIJI I KATASTARSKIM

PODLOGAMA

Tretirani obuhvat Plana u prethodnom periodu nije bio predmet izrade detaljne provedbeno planske

dokumentacije. Za prostor koji se nalazi uz predmetni obuhvat je u prošlosti bio izrađen Regulacioni

plan „Novi Grad“. Kao osnova za izradu ovog Plana uzima se Prostorni plan Općine Živinice koji je

donesen za period od 2012. do 2032. godine.

Prema podacima www.katastar.ba obuhvat Plana u najvećoj mjeri predstavlja jedna katastarska

čestica 755/338. U skeniranom starom katastru, unutar granica obuhvata Plana, ucrtana je

parcelacija koja se prema položaju i dimenzijama naslanjala na prijedlog parcelacije Regulacionog

plana „Novi Grad“.

http://www.katastar.ba/


35

7. ANALIZA I OCJENA STANJA PRIRODNIH I STVORENIH USLOVA

Analiza postojećeg stanja prirodnih i stvorenih uslova omogućila je formiranje sinteze stanja u

prostoru koja ima za cilj omogućiti sagledavanje potencijala za izradu planskih smjernica. Sinteza

analiziranih podataka o stanju u prostoru izražena je kroz četiri vrijednosna faktora8. To su

evidentirane snage, slabosti i prijetnje, odnosno uočene mogućnosti razvoja predmetnog obuhvata.

TABELA 7 - SWOT ANALIZA – POSMATRANO PODRUČJE JE GRANICA OBUHVATA PLANA, SA INTERNIM I EKSTERNIM

UTICAJIMA NA PLAN

SNAGA SLABOSTI

Povoljan geostrateški položaj u odnosu na šire okruženje

Povoljan položaj u odnosu na gradski centar

Razvijena saobraćajna infrastruktura šireg okruženja

Neizgrađeno građevinsko zemljište

Dostupnost obnovljivih izvora energije

Ograničenja u planiranju funkcionalnog prostora uzrokovana postojećim nadzemnim dalekovodima i njihovim zaštitnim pojasom

Nerazvijenost toplifikacione infrastrukture šireg okruženja

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

Izgradnja novih stambenih, poslovnh i javno-društvenih objekata

Izgradnja novih infrastrukturnih sistema i objekata

Izgradnja i uređenje sistema pješačkih i otvorenih javnih površina

Izgradnja prostora za sport i rekreaciju

Hortikulturno uređenje prostora

Efikasnije provođenje instrumenata zaštite životne okoline

Političko-ekonomska nestabilnost na nivou države

Fizička barijera postojećih nadzemnih dalekovoda

Plavljenje površina u dolini Spreče

Bespravna gradnja

Loše socijalne prilike kao što su nizak stepen zaposlenosti i slaba kupovna moć

Na osnovu identifikacije potencijala i organičenja dobija se vizija i koncepcija budućeg razvoja

predmetnog obuhvata. Posmatrajući prostor u širem kontekstu, može se zaključiti da tretirani

obuhvat ima veliki potencijal za razvijanje i urbanizaciju, koji se ogleda u blizini urbanog područja

Živinica, područja sa razvijenom infrastrukturom, društvenim sadržajima itd. Također, geostrateška

povoljnost ogleda se u centralnoj poziciji koju urbano područje Živinica ima unutar dispozicije urbanih

struktura Tuzlanskog kantona, odnosno komunikacionih pravaca unutar saobraćajne mreže Bosne i

Hercegovine (Magistralna cesta M 113 Sarajevo - Orašje).

Obuhvat Plana, predstavlja neizgrađeno građevinsko zemljište koje se trenutno koristi kao

poljoprivredno zemljište sa hidromelioracionim sistemom kanala uz sjevernu i istočnu granicu

8 Analiza situacije (SWOT analiza) je kvalitativna analitička metoda kojom se vrši sinteza evidentiranih i snimljenih situacija kroz formiranje četiri strateške klase: snaga, slabost, mogućnost i prijetnja.


36

obuhvata, a koji podrazumijeva drenaže i otvorene odvodne kanale. Činjenica da pogodni prirodni

uslovi, blizina centralnih cestovnih pravaca Bosne i Hercegovine te razvijenost javno-društvenih

djelatnosti neposrednog okruženja, omogućavaju budući razvoj posmatranog područja.

8. OPŠTI I POSEBNI CILJEVI RAZVOJA

Grad Živinice ima dobru predispoziciju za razvoj i podizanje urbaniteta kao i izgradnju prostora koji će

zadovoljavati potrebe korisnika na visokom nivou. Važno je znati da gradski centri, posebno općinski

centri, imaju višestruku ulogu jer njima gravitira mnogo veći broj stanovnika od onih koji žive u

urbanom centru. Prema tome, obaveza ovih centara se proširuje na cjelokupnu općinu pa i šire.

Postavljenim takvih principa, Živinice mogu imati veoma kvalitetan ambijent stanovanja, poslovanja,

rekreacije itd., odnosno svega onoga što čovjek u toku jednog dana potrebuje.

Prema utvrđenim stavovima definisani su opšti ciljevi prostornog uređenja:

Područje izrade plana usmjeriti prema stabilnom i održivom korištenju zemljišnih resursa

Prostornu cjelinu organizovati da bude atraktivna, poželjna za investiranje i zadovoljenje

privatnih interesa, uz dosljedno poštivanje javnih i opštih interesa (općine i stanovnika)

Planska rješenja zasnivati na sveobuhvatnim elementima, na principima održivosti i

kontinuiteta koje će moći prihvatiti buduće promjene u prostoru

Izgradnja ne smije ugroziti životnu sredinu

Ponuditi prostorna rješenja koja će biti usmjerena na rješavanje negativnih pojava i

trendova u prostoru

Izgradnja koja se planira mora donijeti dodatni kvalitet u smislu savremenog opremanja

infrastrukturom i korištenjem zemljišta. U tom smjeru je potrebno istaći scenarij budućeg

razvoja i korištenja kako bi se omogućilo stvaranje povoljnih uslova koji neće dopustiti

stihijsko i neplansko korištenje ili izgradnju.

Posebni ciljevi prostornog uređenja su:

Predvidjeti rekonstrukciju pristupne cestovne komunikacije kojom će se pospješiti

motorna i pješačka komunikacija sa ostatkom šireg urbanog područja

Uspostaviti kontinuitet urbanog partera uvezivanjem planiranih objekata sa izgrađenim

širim okruženjem u kontinuiran cirkulacijski tok

Omogućiti ravnomjeran razvoj komunalne infrastrukture na čitavoj površini izrade Plana

Predvidjeti površine za razvoj saobraćaja u mirovanju

Definisati poziciju i izgradnju novih kapaciteta individualnog stanovanja u skladu sa

savremenim standardima korištenja zemljišta

Definisati poziciju i izgradnju novih kapaciteta javno-društvenih objekata u skladu sa

potrebama kako užek tako i šireg okruženja

Definisati poziciju i izgradnju novih kapaciteta poslovnih djelatnosti u skladu sa

savremenim standardima korištenja zemljišta

Omogućiti površine za sistematski razvoj zelenih površina, sa sadržajima rekreaciju i

zabavu

Osigurati zaštitne pojaseve infrastrukturnih objekata


37

II. PROJEKCIJA IZGRADNJE I UREĐENJA PROSTORNE CJELINE

9. OSNOVNA KONCEPCIJA RAZVOJA

9.1. OCJENA STANJA U PROSTORU

Na osnovu analize postojećeg stanje, ustanovljeno je da su prirodni uslovi na lokaciji povoljni. Teren

je stabilan i ravan, klima ugodna i ne podrazumijeva velike temperaturne oscilacije. Neopterečenost

lokacije postojećim objektima, ostavlja veće prostorne mogućnosti u budućoj prostornoj organizaciji.

Primarno ograničenje u pogledu stvorenih uslova na lokaciji predstavljaju zatečeni infrastrukturni

vodovi kanalizacione i elektroenergetske mreže koji su kao takvi ograničavajući faktori u pogledu

planiranja, kao i hidromeloracioni kanali za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta koji trebaju biti

propisno odvedeni u podzemne kanalizacione vodove.

Uzimajući u obzir opisanu situaciju te činjenicu da predmetni obuhvat u prošlosti nije ozbiljno

razmatran kroz detaljnu plansku i stratešku dokumentaciju, zaključuje se da bi bez odlučne i striktne

sprovedbe planom definisanih smjernica razvoja, moglo doći do stihijskog i spontanog razvoja, a što

bi u konačnici dovelo do nepovratne devastacije prostora.

Za dostizanje većeg stepena urbanizacije neophodno je razvoj predmetnog obuhvata planirati kroz

uvezivanje cestovne saobraćajne infrastrukture u jedinstvenu cjelinu sa širim okruženjem, planirati

izgradnju centralnog izvora toplotne energije, izgradnju separatnog sistema odvodnje otpadnih i

oborinskih voda na čitavoj površini Plana, izgradnju elektroenergetske mreže podzemnim kanalima i

u koridorima saobraćanica i sl., a sve u cilju očuvanja životne sredine koju trebaju omogućiti

planirane zelene površine, kako bi se unaprijedio životni standard stanovnika.

9.2. PRIJEDLOG URBANISTIČKOG RJEŠENJA

S obzirom da Regulacioni plan „Novi Grad 2“ i Regulacioni plan „Novi Grad 3“ predstavljaju logičan

nastavak razvoja ovog područja i u direktnoj su poveznici, osnovna koncepcija razvoja se zasniva na

povezivanju sadržaja ova dva plana kako bi se omogućio kontinuitet planskog rješenja, s obzirom da

je prostor jedinstvena cjelina i kao takvog ga je potrebno posmatrati i tretirati.

Izvan granice obuhvata Plana simultano se javljaju funkcije stanovanja i poslovno-proizvodnih

aktivnosti, što upućuje na mješovit karakter šireg prostornog okruženja. Cjelokupna površina

obuhvata Plana nije izgrađena. U skladu sa postojećom strukturom naselja u okruženju, prostorna

pozicija obuhvata Plana je pozitivna i ima nesmetane uslove za budući razvoj. Prema tome, osnovna

koncepcija razvoja ovim Planom nastoji omogućiti kontinuiran razvoj grada čime će biti održan visok

stepen urbaniteta grada Živinica.

Prostor obuhvata Plana, posjeduje povoljne uslove za razvoj privrede (mala preduzeća - poslovnih,

poslovno-proizvodnih, skladišnih i drugih pratećih objekata) te razvoj stanovanja, što predstavlja

urbani kontinuitet šire posmatranog područja. Adekvatni uslovi za razvoj, ogledaju se u povoljno


38

pozicioniranim saobraćajnim vezama (Magistralna cesta 113, Sarajevo - Tuzla - Orašje),

elektroenergetskoj i komunalnoj infrastrukturi, ekonomskoj opravdanosti (pristigli zahtjevi

potencijalnih investitora koji su izrazili interes za izgradnjom objekata na ovom prostoru), povoljnom

nagibu terena (u najvećoj mjeri predstavlja ravan teren), formiranju odgovarajućih površina parcela,

itd.

Organizacija prostorno-funkcionalnih zona proizašla je iz zatečenih uslova na terenu, koji

podrazumijevaju fizičke strukture nadzemnih dalekovoda koje su kao takve ograničavajuće, te na

osnovu pristiglih zahtjeva korisnika prostora. Pristigli zahtjevi su usvojeni u najvećoj mjeri u skladu sa

prostornim mogućnostima.

Osnovna koncepcija razvoja obuhvat Plana dijeli se na četiri karakteristične prostorno-funkcionalne

cjeline:

Zonu stanovanja

Poslovno-proizvodnu zonu

Edukativno-obrazovnu zonu

Zonu uređenih javnih površina i zaštitnih koridora

Planirana distinkcija ima za cilj uspostavljanje osnovnih kriterija za projekciju građevinskih struktura

u prostor. Prema tome, zona stanovanja predviđa ispunjenje potreba za stanovanjem u sklopu

obuhvata Plana, dok poslovno-proizvodna zona predstavlja ispunjenje potreba investitora iskazanih

kroz pristigle pojedinačne zahtjeve. Planirana infrastruktura u svim aspektima prati planirana

prostorna rješenja. Naročita pažnje posvećena je pozicioniranju i uređenja pješačkog i biciklističkog

saobraćaja.

Shodno tome, Plan predstavlja balans javnog i privatnog interesa a ogleda se u ujednačenom razvoju

stanovanja i poslovanja, urbanog partera, sistema javnih sadržaja i hortikulturnog uređenja.

10. PLAN ORGANIZACIJE, UREĐENJA I KORIŠTENJA PROSTORA

Polazna tačka za planiranje prostorne cjeline čini zatečeno stanje u prostoru, stepen razvijenosti

infrastrukturnih sistema te način korištenja površina unutar Plana za koje je Nosilac pripreme

procijenio da je za iste moguće obezbijediti određene investicije.

S obzirom da je površina unutar obuhvata Plana u najvećoj mjeri neizgrađen prostor, intervencije u

prostoru su prvenstveno usmjerene ka planiranju novih poslovnih, te djelomično skladišnih i

stambenih objekata.

Pri lociranju objekata unutar proizvodno-poslovnih parcela neophodno je voditi računa o

uspostavljenim odnosima između planiranih objekata i slobodnih površina, kao i postojećih objekata

(parcela) koji se nalaze izvan obuhvata ovog Plana, ali predstavljaju urbani kontinuitet poslovne zone

sa jedne, odnosno stambene zone sa druge strane obuhvata Plana. Također, neophodno je voditi

računa o nosivosti zemljišta, orijentaciji objekata, protupožarnoj zaštiti, udaljenosti objekata od


39

susjednih parcela iz oblikovnih i sigurnosnih razloga, građevinskoj liniji, estetsko-oblikovnim

karakteristikama objekta, smjeru strujanja zraka, uređenju i korištenju javnih površina, itd.

Shodno navedenom, proizašla je urbanistička postavka Plana prikazana na grafičkom prilogu br.5,

Sintezni prikaz korištenja prostora – Osnovna koncepcija razvoja.

10.1. OSNOVNA NAMJENA POVRŠINA

Unutar obuhvata Plana, planskim dokumentom višeg reda je utvrđena generalna namjena površina,

čije se generalne odredbe preuzimaju i u ovom Planu. Osnovna namjena površina za predmetni

obuhvat prema Prostornom planu Općine Živinice je planirano građevinsko zemljište te dio određen

kao poslovna zona.

Unutar površine planiranog građevinskog zemljišta, ostavljena je mogućnost za naknadno

organiziranje i utvrđivanje detaljne namjene na toj površini u skladu sa analizom potrebnih sadržaja,

a što predstavlja jedan od razloga izrade ovog dokumenta. Detaljna namjena i organizacija površine

planiranog građevinskog zemljišta obrazložena je kroz projekciju izgradnje i uređenja prostorne

cjeline.

Namjene površina su prikazane kako slijedi:

TABELA 8 - BILANS POVRŠINA PREMA PLANIRANIM ZONAMA

ZONA STANOVANJA

Zona u kojoj je zastupljeno individualno stanovanje, zauzima ukupnu površinu od P=6778 m2 (0,68ha).

Razvoj građevinskih parcela individualnog stanovanja, gradi se po principu nizanih poligona, koji

slijede planirane cestovne komunikacije unutar obuhvata Plana. Pozicioniranjem novog građevinskog

fonda u stambene slobodnostojeće objekte uspostavlja se kontinuirana građevinska linija koja

formira jedinstveno ulično platno. Takvo pozicioniranje građevinskih parcela i objekata na njima

omogućava formiranje prednjeg i zadnjeg dvorišta. Unutar prednjeg dvorišta neophodno je

obezbijediti prostor za parkiranje na parceli sa hortikulturnim uređenjem orijentisanim ka javnoj

površini pristupne saobraćajnice, dok je u zaleđu tih objekata moguće organizovati privatno dvorište

za odmor.

U ovim zonama su dopuštene namjene:

REDNI BROJ

NAMJENA POVRŠINE POVRŠINA

(m2)

POVRŠINA

(ha) % u ukupnoj

površini obuhvata

1 Zona stanovanja 6778 0,68 10,08 %

2 Poslovno-proizvodna zona 22546 2,25 33,53 %

3 Edukativno obrazovna zona 14675 1,47 21,83 %

4 Zona uređenih javnih površina i zaštitnih koridora

23234 2,32 34,56 %

UKUPNO: 67233 6,72 100 %


40

• Individualni stambeni objekti s odgovarajućim vrtovima

• Trgovine i tihi zanatski pogoni, koji služe pokriću dnevnih potreba stanovnika

• Objekti socijalne skrbi, kao i objekti koji stanovnicima područja služe za vjerske, zdravstvene i

sportsko – rekreativne potrebe

• Vrtlarski pogoni

Zabranjene namjene su djelatnosti koje stvaraju buku, vibracije, dim, prašinu, neugodan miris i

ometaju primarnu namjenu zone.

Spratnost u zonama individualno stambene namjene iznosi maksimalno P+2.

POSLOVNO - PROIZVODNA ZONA

Zona u namijenjena za privredu/poslovanje, zauzima površinu od P = 22546m2 (2,25ha).

Prijedlog parcelacije poslovno-proizvodne zone, u velikoj mjeri slijedi postojeću parcelaciju poslovne

zone izvan obuhvata Plana sa njegove zapadne strane i značajno je rezultat potreba koje su

investitori iskazali kroz pristigle zahtjeve. Ovaj prijedlog parcelacije i gabarita objekata, kao takav, nije

ograničavajući te je prema tome moguće spajanje dvije ili više parcela u slučaju potrebe za

izgradnjom objekata većih gabarita, s tim da je ucrtana građevinska linija ograničavajuća, zajedno sa

maksimalnim koeficijentima izgrađenosti koji su propisani Planom. Ovim Planom se želi doprinijeti

unapređenju poslovno-proizvodnog okruženja, kroz unapređenje postojećih poslovno-proizvodnih

pogona za koje je neophodno obezbijediti dodatni prostor te planiranju novih objekta srodnih

djelatnosti kao i za izgradnju objekata za razvoj potencijalnih novih djelatnosti što bi doprinijelo

aktiviranju resursa šire lokalne zajednice, a sve u svrhu stvaranja povoljnijih uslova za razvoj

konkurentnih, malih i srednjih preduzeća. Ova koncepcija razvoja prostora bi dovela do otvaranja

novih radnih mjesta, samim time i održivosti šire lokalne zajednice.

Dopuštene namjene su:

Poslovni pogoni, zatvorena i otvorena skladišta

Javni pogoni

Poslovne, upravne i uredske zgrade

Zanatski objekti

Ugostiteljski objekti

Objekti namijenjeni turizmu

Zabranjene namjene su djelatnosti koje stvaraju buku, vibracije, dim, prašinu, neugodan miris i

ometaju primarnu namjenu zone.

Spratnost u zoni poslovno-proizvodne namjene iznosi P+1, a maksimalna visina ovih objekata je

H=15m. Ukoliko se to pokaže opravdano, spratnost objekta je moguće povećati na P+2, ali

maksimalna visina objekta, definisana Planom, H=15m ne smije biti prekoračena.


41

EDUKATIVNO-OBRAZOVNA ZONA

Edukativno obrazovna zona zauzima površinu od P = 14675m2 (1,47ha).

Edukativno-obrazovni centar, odnosno Centar za obrazovanje i obuku odraslih je formirana zona u

sklopu Plana koja je direktno proizašla iz pristiglog zahtjeva investitora kojeg je Nosilac pripreme

dostavio u toku izrade Urbanističke osnove. U sklopu ovog centra predviđena je izgradnja škole, te

sportske fiskulturne sale/dvorane u tu svrhu, a koja ujedno može služiti na korištenje široj društvenoj

zajednici. U skladu sa zahtjevom, planiran je značajan broj parking mjesta (cca 105 parking mjesta)

namjenjen posjetiocima, od čega cca 5% otpada na parking mjesta koja su namijenjena osobama sa

poteškoćama u razvoju, a koja trebaju biti projektovana u skladu sa Uredbom o prostornim

standardima, urbanističko-tehničkim uslovima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-

urbanističkih prepreka za lica sa umanjenim tjelesnim mogućnostima.

Preporučeni sadržaji ove zone su:

Objekti za obrazovanje, edukaciju, sport i rekreaciju - ograničenog korištenja

Uređene zelene površine ograničenog korištenja

Uređenje površina namijenjenih za stacionarni saobraćaj

Uređenje pristupnog platoa ispred škole

Hortikulturno uređenje parcele u skladu sa Planom

Maksimalna spratnost objekata škole iznosi P+2, sportske dvorane Visoko prizemlje sa maksimalnim

visinom H=15m.

ZONA UREĐENIH JAVNIH POVRŠINA I ZAŠTITNIH KORIDORA

Zona uređenih javnih površina i zaštitnih koridora zauzima površinu od P = 23234m2 (2,32ha).

Zona uređenih javnih površina predstavlja prostor javnih sadržaja te prostor za igru djece, sa

hortikulturnim fondom. Obzirom da se unutar ove zone nalazi postojeći meloracioni kanali te drugi

infrastrukturni sistemi (nadzemni dalekovodi), nije moguće graditi objekte niti saditi visoko rastinje u

zaštitnim koridorima, pa je prema tome je dozvoljeno samo uređivati površine (parking prostora,

pješačkih staza, zelenih travnatih površina itd.). U ovoj zoni je planirana i izgradnja dječijeg igrališta, a

na toj površini kao i na mjestima gdje prolaze saobraćajnice, biciklistička staza i trotoari/pješačke

površine (u skladu sa grafičkim prikazom), postojeći kanali trebaju biti propisno zacjevljeni.

Zaštitni koridori infrastrukturnih objekata predstavljaju nadzemni i podzemnih infrastrukturni vodovi

(nadzemni stubovi i dalekovodi, vodovod te postojeća kanalizaciona mreža). U sklopu ovih površina,

nije dozvoljena izgradnja objekata niti bilo kakvih javnih sadržaja, izuzev planiranih saobraćajnica koje

prolaze ispod trase nadzemnih dalekovoda. Pri tome je neophodno osigurati dovoljnu slobodnu

visinu između kolovoza i kablova, a sve u skladu sa važećim propisima. Također nije dozvoljena sadnja

drveća ispod nadzemnih dalekovoda, izuzev niskog parkovskog rastinja (maksimalne visine do 1m) i

uređenja zemljišta tj. travnjaka.


42

Preporučeni sadržaji ove zone su:

Javne površine i infrastruktura

Površine za igru djece

Uređene zelene i parkovske površine, javnog korištenja

Parking površine

Šetnice

Uslovno dopušteni sadržaji:

Objekti ugostiteljstva ili trgova u vidu mobilnih punktova, kioska

Ljetne bašte otvorenog tipa

10.2. PLAN ORGANIZACIJE PROSTORA

Na osnovu analize prirodnih uslova obuhvata Plana, analize potreba šire lokalne zajednice u smislu

planova o budućem razvoju, pristiglih zahtjeva potencijalnih investitora koje je Nosilac pripreme

Plana prikupio i dostavio u toku izrade Urbanističke osnove, osnovna koncepcija razvoja nastoji

omogućiti optimalne uslove za razvoj i unapređenje prostorne cjeline definisane ovim Planom.

Projekcija razvoja podrazumijeva izgradnju zone stambenih objekata, zone poslovnih objekata te

edukativno-obrazovne zone, koje zajedno sa uređenim javnim površinama i zonama zaštitnog pojasa

formira jedinstvenu prostornu cjelinu.

Stambena zona predstavlja usitnjenu „smirenu“ izgradnju tako da se planskim rješenjem potencira

individualna stambena izgradnja te izuzetno stambeno-poslovna izgradnja koja ne narušava primarnu

namjenu. S obzirom na neposredno okruženje u kojem nije zastupljeno kolektivno stanovanje, ono se

ne planira ni u tretiranom obuhvatu. Individualna stambena izgradnja je planirana u obliku

slobodnostojećih objekata, urbanih vila, koji ravnomjernim smicanjem u horizontalnom smislu

stvaraju jedinstveno ulično platno. Prosječan planirani individualni stambeni objekat je dimenzija

10x12m (Ptl = 120 m2), dok su spratnosti definisane u odnosu na zonu/namjenu šireg okruženja i u

ovom Planu iznosi maksimalno P+2. Pomoćni objekti neophodni uz individualne stambene objekte

trebaju biti riješeni u sklopu osnovnog gabarita objekta, koji je određen ovim Planom.

Poslovanje je namjena koja je najviše zastupljena unutar obuhvata Plana. Predložena rješenja

predstavljaju kontinuitet urbane matrice, poslovne zone, koja je formirana izvan granice obuhvata.

Na osnovu planiranih sadržaja (formiranje malih i srednjih preduzeća), sve parcele definisane su po

(optimalnom) principu formiranja poslovnih parcela. Okvirni princip organizacije parcele poslovne

namjene, u skladu sa savremenim načelima urbanističke prakse daje se prijedlog korištenja iste na

način:

- jedna trećina parcele predviđena je za izgradnju unutar građevinske linije koja je definisana

grafičkim prilogom,

- jedna trećina za manipulativni prostor unutar parcele za slobodno kretanje kao i predviđanje

parking mjesta unutar parcele

- jedna trećina za zelene i uređene površine po izboru investitora


43

Općenito se pretpostavlja da potencijalni investitori imaju potrebu za proizvodnom halom, skladišnim

prostorom, admininstrativno - poslovnim prostorom, izložbeno - prodajnim prostorom, uslužnim

prostorom, prostorom za boravak, ishranu radnika i sl. U skladu s tim, potrebne prostore je

neophodno riješiti u sklopu osnovnog gabarita objekta koji je regulisan ovim Planom.

U pogledu saobraćajne infrastrukture, glavni pristup predmetnoj lokaciji povezuje se na Magistralnu

cestu 113 (Sarajevo – Tuzla – Orašje), dok je unutar obuhvata planirana saobraćajna mreža novih

internih saobraćajnica koja formira funkcionalan protok dvosmjernog saobraćajnog toka. Na taj način

je omogućen pristup novoformiranim građevinskim parcelama. Bitan akcent u prostornoj organizaciji

je stavljen na planiranje i organizovanje pješačkih, biciklističkih, stacionarnih i kolskih kretnja, kao i

sveukupnog parternog uređenja, a sve u skladu sa karakterom pretežne namjene obuhvata.

U duhu savremene planske prakse gdje urbana mobilnost postaje jedna od primarnih fokusa

planiranog prostora, predviđena je izgradnja biciklističke staze koja prati glavne kolske i pješačke

komunikacije unutar obuhvata Plana. Izgradnjom biciklističke saobraćajne infrastrukture promoviše

se još jedan vid bržeg i jednostavnijeg prijevoznog sredstva stanovnika. Pored ovoga, bicikl u

usporedbi sa drugim uobičajnim prijevoznim sredstvima (automobil, autobus i slično), je neškodljiv

po okoliš a ujedno ima pozitivan učinak na zdravlje stanovnika. Shodno navedenom, u sklopu javnih

površina, biti će neophodno obezbijediti prostor za sigurno parkiranja bicikla u vidu čeličnih

stalaka/držača, za koje se predviđa kraće parkiranje, odnosno parking površine poput nadstrešnica,

spremnika i nadziranih stanica za bicikla unutar poslovne zone na pojedinačnim parcelama čime će se

zaposlenicima i posjetiocima omogućiti povećana zaštita bicikala. Postojanje biciklističke staze u

sklopu ovog Plana, osnov je za razvoj biciklizma za područje Živinica čime bi bila inicirana ideja

izgradnje, odnosno povezivanja biciklističke mreže saobraćaja na širem području grada.


44

10.3. ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKO OBLIKOVANJE OBJEKATA

ILUSTRACIJA 5 - REFERENTNI PRIMJER – STAMBENI OBJEKAT (IZVOR: HTTP://WWW.ATA.EE/LENS_PORTFOLIO/VILLA-PARNUS-KAARLI-

TN/?LANG=ET)

Generalno, prilikom oblikovanje objekata treba težiti ka formiranja kompaktnih i jednostavanih

oblika zgrada, pozicioiranih na propisanom odstojanju kako bi se omogućila dovoljna količina

prirodne svjetlosti, naročito kod stambenih objekata. Pod pojmom kompaktan oblik zgrade

podrazumijevaju se zgrade u obliku kvadrata, pravokutnika i ostalih jednostavnih oblika.

ILUSTRACIJA 6 - REFERENTNI PRIMJER - PROIZVODNA HALA SA SAVREMENIM OBLIKOVANJEM I MATERIJALIZACIJOM

(HTTPS://WWW.ARCHDAILY.COM/797675/RENEWAL-AND-NEW-ADDITIONS-TO-INDUSTRIAL-BUILDING-PROJ3CT )

http://www.ata.ee/lens_portfolio/villa-parnus-kaarli-tn/?lang=et

http://www.ata.ee/lens_portfolio/villa-parnus-kaarli-tn/?lang=et

https://www.archdaily.com/797675/renewal-and-new-additions-to-industrial-building-proj3ct


45

ILUSTRACIJA 7 – REFERENTNI PRIMJER - POSLOVNI OBJEKAT (IZVOR: HTTPS://WWW.ARCHDAILY.COM/500536/BUSINESS-COMPLEX-

BUILDING-T-WALLETJE-KNOKKE-HEIST-BURO-II-AND-ARCHI-I)

U poslovno-proizvodnoj zoni, sve potrebne prostore je neophodno riješiti u sklopu osnovnog gabarita

objekta koji je regulisan ovim Planom, kako bi se parcela efikasno iskoristila, omogućio kontinuitet

uličnog fasadnog platna te osigurali požarni putevi. Fasada poslovnih objekata treba da bude

projektovana od savremenih materijala, bilo da se radi o proizvodnoj hali, kancelarijskom ili

prodajnom objektu.

Objekat zdravstvene namjene, prije svega, mora da zadovolji Zakonom9 propisane stavke, a koje se

odnose na sanitarno-tehničke i higijenske uvjete, uvjete u pogledu prostora, opreme itd. Pored

ovoga, važno je da objekat izgleda reprezentativno i da svojim likovnim izrazom, volumenom,

proporcijom i materijalizacijom teži ka savremenim arhitektonskim principima.

9 Pravilnik o bližim uvjetima prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti u

zdravstvenim ustanovama; Službene novine Federacije BiH, Broj 01-37-1596/12 , 2012. godine, Sarajevo

https://www.archdaily.com/500536/business-complex-building-t-walletje-knokke-heist-buro-ii-and-archi-i

https://www.archdaily.com/500536/business-complex-building-t-walletje-knokke-heist-buro-ii-and-archi-i


46

ILUSTRACIJA 8 – REFERENTNI PRIMJER – OBJEKAT ZDRAVSTVENE NAMJENE U VELIKOJ BRITANIJI (IZVOR:

HTTPS://WWW.ARCHDAILY.COM/188677/STOBHILL-HOSPITAL-WARD-EXTENSION-REIACH-AND-HALL-ARCHITECTS)

Prilikom projektovanja i arhitektonskog oblikovanja novih građevina, treba težiti savremenim

arhitektonskim i urbanističkim principima, na način da:

- Arhitektonsko oblikovanje i materijalizacija kod izgradnje planiranih građevina, treba da se

prilagodi postojećem ambijentalnom izrazu i arhitektonsko – urbanističkom okruženju u

kojem se građevina nalazi;

- Kod izgradnje novih građevina treba slijediti savremeni pristup, bez direktnog preuzimanja ili

imitiranja tradicionalnih arhitektonskih izraza, već kroz savremenu interpretaciju

tradicionalnih oblikovnih postulata, usklađivati nove građevine (dati referentni primjeri mogu

poslužiti kao inspiracija projektantima i potencijalnim investitorima);

- Nove građevine moraju svojim likovnim izrazom i predviđenim proporcijama, arhitekturom i

odnosom masa, činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim građevinama ili blokom u cjelini.

- Sa aspekta kolorističke obrade fasade, treba izbjegavati jarke i intenzivne boje, te koristiti

ublažene bijele i sive nijanse, te svijetle pastelne boje, u kombinaciji sa neutralnim nijansama

i prirodnim materijalima;

- Sve planirane arhitektonske građevine moraju biti projektovane i izvedene u skladu sa

odredbama ovog Plana i u skladu sa važećim odredbama i propisima BiH;

- Krovni pokrivač je potrebno uskladiti sa pretežnim načinom pokrivanja u zoni.

- Krovovi građevina mogu biti ravni, dvovodni ili viševodni.

- Preporučuje se primjena jednostavnih krovnih formi: ravnih krovova, krovova sa blagim

nagibom i četvorovodnih krovova;

- U slučaju formiranja ravnog krova prilikom izgradnje objekata, na krovu se mogu planirati

zelene površine, vrtovi, terase ili rekreacioni sadržaji koji neće ugrožavati susjedne objekte na

bilo koji način.

- Veće slobodne površine na fasadama poslovnih objekata mogu se koristiti za isticanja loga

firmi ili reklama, pod uslovom da se za ove potrebe izradi i usvoji projekat izgleda cjelokupne

fasade na kojoj se postavljaju navedeni elementi .

https://www.archdaily.com/188677/stobhill-hospital-ward-extension-reiach-and-hall-architects


47

10.4. PLANIRANI OBJEKTI

Planom je predviđena izgradnja novih stambenih, poslovno-proizvodnih, edukativno-obrazovnih

objekata, kako slijedi:

8 privredno-poslovnih objekata

2 edukativno obrazovna (škola i sportska dvorana/fiskulturna sala)

10 stambenih (individualno stanovanje)

Naredna tabela prikazuje planirane objekte sa spratnošću, tlocrtnom površinom koju zauzimaju i

BGP-om:

TABELA 9 – PREGLED PLANIRANIH OBJEKATA U OBUHVATU PLANA

BR. parc.

NAMJENA OBJEKTA SPRATNOST Ptl (m²) BGP(m²)

1 Privredno-poslovna P+1 540 1080








9 Edukativno-obrazovna (škola) P+2 1920 5760

9a Edukativno-obrazovna (sportska dvorana) VP 1610 1610

10 Stambena (individualno stanovanje) P+2 120 360










UKUPNO: 9078 20314

*Brojevi objekata prate broj parcele, koji je prilazan u grafičkom dijelu Plana


48

10.5. BILANS POVRŠINA SA URBANISTIČKIM POKAZATELJIMA

UKUPNA POVRŠINA OBUHVATA PLANA: Ptl = 67233 m2 (6,72 ha)

TABELA 10 – POVRŠINA PLANIRANIH OBJEKATA PREMA NAMJENI

REDNI BROJ

NAMJENA OBJEKATA Ptl (m2) BGP (m2) % u ukupnoj

površini obuhvata

1 Stambena (individualno stanovanje) 1200 3600 1,78

2 Edukativno-obrazovna 3530 7370 5,25

3 Privredno-poslovna 4348 9344 6,47

UKUPNO : 9078 20314 13,50 %

Planirani objekti unutar obuhvata Plana zauzimaju ukupnu tlocrtnu površinu Ptl = 9078 m2, dok

ukupna bruto građevinska površina tih objekata iznosi BGP = 20 314 m2, te je prema tome koeficijent

izgrađenosti cjelokupnog obuhvata:

𝑲𝒊 =BGP

Pu =

20314

67233 = 0,30

a iz čega slijedi da je procenat izgrađenosti cjelokupnog:

𝑷𝒊 =Ptl

Pu x 100 =

9078

67233 x 100 = 13,50 %

10.6. PLANIRANI BROJ STANOVNIKA

Kako bi se približno odredio broj stanovnika unutar obuhvata Plana, izvršen je proračun odnosa BGP

stambenog dijela objekata (ukupni BGP za individualno stanovanje = 3600 m2) i veličine prosječne

stambene jedinice. Pri tome je uvažen iskustveni standard da veličina prosječnog domaćinstva iznosi

cca 80-100 m2 bruto površine za individualno stanovanje i da prosječan broj članova domaćinstva za

općinu Živinice iznosi 3,1310 (prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine). Prema tome

izvršena je procjena broja stanovnika u obuhvatu Plana, koja je prikazana u narednoj tabeli:

TABELA 11 – PROCJENA BROJA STANOVNIŠTVA. DOMAĆINSTAVA, I GUSTINA NASELJENOSTI UNUTAR OBUHVATA PLANA

Ukupni BGP stambenog

dijela objekata (m2)

Prosječan broj članova

domaćinstva u Općini Živinice

Procjena broja stanovnika unutar

obuhvata Regulacionog plana

Procjena broja domaćinstava

unutar obuhvata Regulacionog

plana

Gustina naseljenosti

obuhvata Regulacionog plana (st/ha)

3600 3,13 80 25 11,90

10 Federalni zavod za statistiku, Popis stanovništva, domaćinsktava/kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini

2013.godine, str.114


49

11. PLAN PARCELACIJE

Prostor obuhvata Plana, predstavlja jednu katastarsku česticu koja je u vlasništvu Općine, a što

određuje vrlo povoljne uslove prilikom planiranje i organizacije prostora.

Prema Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, izvršen je prijedlog

parcelacije predmetnog obuhvata, što je prikazano na pripadajućem grafičkom prilogu.

Princip razvoja planirane parcelacije, naslanja se na logiku postojeće parcelacije izvan granica

obuhvata Plana. U skladu sa potrebama, moguće je spajanje ili modifikacija predložene parcelacije,

ukoliko se steknu svi neophodni uslovi i pribave sve neophodne saglasnosti, ali građevinske i

regulacione linije definisane ovim Planom, zajedno sa propisanim maksimalnim koeficijentima

izgrađenosti, su ograničavajuće i kao takve ne smiju biti promijenjene. Pri tome nije moguća izmjena

parelacije koja bi onemogućavala izvedbu drugih rješenja predviđenih Planom.

Svaka građevinska parcela mora imati pristup na javnu saobraćajnu površinu.

Parcele na kojima se planira gradnja individualnih stambenih objekata, poslovnih objekata, stambeno

– poslovnih objekata, imaju privatni karakter, te je ograđivanje parcele dopušteno.

TABELA 12 – TABELARNI PRIKAZ POJEDINAČNIH POVRŠINA PARCELA NAMIJENJENIH ZA IZGRADNJU OBJEKATA UNUTAR

OBUHVATA PLANA

Broj parcele Površina parcele m²

1 1707

2 1880

3 2862

4 2503

5 1411

6 1545

7 2884

8 2644

9 11373

10 493

11 514

Broj parcele Površina parcele m²

12 529

13 546

14 561

15 579

16 596

17 610

18 627

19 640

20 1640

UKUPNO: 36144 m²

*Broj parcele je prikazan u grafičkom dijelu Plana


12. REGULACIONE I GRAĐEVINSKE LINIJE

Osnovno ograničenje izgradnje u budućnosti propisano je regulacionom i građevinskom linijom te

maksimalnim koeficijentom izgradnje. Regulacione i građevinske linije definisane su za sve planirane

građevine.

Regulacione linije su definisane za sve saobraćajnice i javne površine te odvajaju ove površine od

površina druge namjene.

Krajnje pozicionirane građevinske linije unutar jedne zone ne smiju biti promijenjene. Građevinski

objekat postavlja se prednjom fasadom na građevinsku liniju, odnosno unutar prostora oivčenog

građevinskom linijom.

Površine individualnog stanovanja regulisane su pozicioniranjem građevinske linije koja predstavlja

maksimalne gabarite izgradnje u skladu sa dopuštenim koeficijentima. Ukoliko dođe do spajanja ili

modifikacije predložene parcelacije, nova građevinska linija mora da prati građevinsku liniju uz

planiranu saobraćajnicu, te krajnje pozicioniranu građevinsku liniju unutar zone stanovanja.

Način razvoja površina unutar privredno-poslovne i edukativno-obrazovne zone definisan je

pozicioniranjem građevinskih linija u odnosu na regulacione linije, a koje predstavljaju maksimalne

gabarite izgradnje objekata uz poštivanje makismalnih koeficijenata izgrađenosti, s tim da objekti

moraju biti pozicionirani u skladu sa komunikacionim koridorima tj. građevinskim linijama uz

planiranu saobraćajnicu, kako bi se omogućio kontinuitet uličnog fasadnog platna.

Građevinske linije pozicionirane su u odnosu na regulacione linije i predstavljaju maksimalne gabarite

izgradnje nadzemnog dijela građevine u skladu sa koeficijentima izgrađenosti. Podzemna izgradnja

omogućava se za sve pozicije u gabaritima građevina i u skladu sa rezultatima inžinjersko-geoloških

istraživanja na svakoj mikrolokaciji.

Maksimalni koeficijent izgradnje za zonu stanovanja iznosi 1,0. Maksimalni koeficijent izgrađenosti u

drugim dijelovima plana iznosi 1,5. Koeficijent izgrađenosti računa se prema odnosu maksimalne

bruto izgrađenosti svih nadzemnih etaža građevine u odnosu na granicu pripadajuće parcele

građevine.


51

13. PLANIRANA INFRASTRUKTURA

13.1. SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA

Saobraćajna infrastruktutna povezanost šireg okruženja je vrlo povoljna s obzirom na bilizinu

magistralne ceste Sarajevo – Tuzla – Orašje. Cestovna mreža koja će omogućiti saobraćajnu

komunikaciju unutar obuhvata Plana, ne postoji. Planirana mreža saobraćajnica organizovana je

racionalno, u skladu sa postojećim saobraćajnim trasama šireg okruženja te u skladu sa potrebama

planirane urbanističke postavke, unutar obuhvata Plana.

Osnovni cilj prilikom planiranja saobraćajne mreže, obuhvaćene ovim Planom, jeste omogućavanje

pristupa postojećim i planiranim objektima u skladu sa normiranim uslovima, zatim povećanje

bezbjednosti saobraćaja i pješaka u zoni saobraćajnice, ali i poštivanje zatečenog stanja i prirodnih

ograničenja.

Cestovne pravce prate i pješačke komunikacije koje, zajedno sa otvorenim površinama, planirane

zone povezuju u funkcionalan pješački tok, čime se uspostavlja kontinuitet urbanog partera sa

hortikulturnim uređenjem. Pješačke i zelene površine trebaju biti opremljena različitim urbanim

mobilijarom koji će zadovoljiti potrebe korisnika, kao što su klupe, kante za otpatke, solarna

nadstrešnica sa punjačima za električne uređaje, parking za bicikla, rasvjetna tijela i urbano zelenilo.

Planom je predviđena i izgradnja biciklističke staze koja prati glavne kolske i pješačke komunikacije

unutar obuhvata Plana. Izgradnjom biciklističke saobraćajne infrastrukture promoviše se još jedan vid

bržeg i jednostavnijeg prijevoznog sredstva stanovnika.

Planom je predviđeno proširenje kolske, pješačke i biciklističke mreže saobraćajnica te poboljšanje

zatečenog stanja, kako slijedi:

- Rekonstrukcija postojeće saobraćajnice od spoja sa magistralnom cestom M113 pa do groblja

na dužini od cca L=720m

- Izgradnja nove mreže internih saobraćajnica unutar obuhvata Plana na dužini od cca L= 850m

- Poprečno povezivanje planiranih parcela na planirane interne saobraćajnice

- Izgradnja nove saobraćajnice od spoja sa magistralnom cestom M113 pa do groblja, na

kontaktu RP „Novi grad 2“ i RP „Novi Grad 3“, na dužini od cca L=420m

- Izgradnja/rekonstrukcija dijela saobraćajnica koje se nalaze izvan obuhvata Plana, ali se

direktno povezuju na saobraćajnice unutar ovog Plan, na dužini od cca L=345m

- Izgradnja novih javnih parking površina uzduž internih saobraćajnica, kako je prikazano u

grafičkom dijelu Plana; cca 55 novih parking mjesta

- Izgradnja nove biciklističke staze kako je to prikazano u grafičkom dijelu Plana, na dužini od

cca L=500m, unutar granica obuhvata Plana

- Izgradnja pješačkih staza/trotoara izduž svih planiranih internih saobraćajnica (te drugih

otvorenih pješačkih površina), kako je definisano u grafičkom dijelu Plana, u minalnoj širini od

1,5 m.

- Uređenje trake zaštitnog zelenila uzduž planiranih saobraćajnica kako je to definisano u

grafičkom dijelu Plana


52

ILUSTRACIJA 9 – KARAKTERISTIČNI PROFILI SAOBRAĆAJNICA UNUTAR OBUHVATA PLANA


53

Organizacija stacionarnog saobraćaja predviđena je u sklopu privatnih parcela za stambene i

poslovno-proizvodne objekte, te na javnim površinama namijenjenim za parkiranje. U sklopu

poslovne zone, na svakoj pojedinačnoj parceli, potrebno je obezbijediti dovoljan broj parking mjesta

namijenjenih za parkiranje uposlenika i posjetilaca. Također, na svakoj parceli (što je moguće bliže

ulazu u objekat) je potrebno obezbijediti i parking mjesta namijenjena za osobe sa poteškoćama u

razvoju, a sve u skladu sa Uredbom o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uslovima i

normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih prepreka za lica sa umanjenim

tjelesnim mogućnostima.

Unutar zone individualnog stanovanja, na svakoj parceli treba predvidjeti i površinu za interni kolski i

pješački pristup do građevine kao i mjesto za parkiranje minimalno jednog vozila na parceli.

13.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

13.2.1. VODOSNABDIJEVANJE

Planirana vodovodna mreža na području obuhvata regulacionog plana snabdijeva se sa glavne mreže.

Potrebno je uraditi detaljnu analizu postojećeg glavnog vodovodnog cjevovoda sa aspekta kapaciteta,

količina, pritiska i prečnika naročito sa aspekta protivpožarne zaštite.

Relevatni elementi za planiranje su:

Broj stanovnika

Broj zaposlenih – korisnika

specifična potrošnja vode na dan po stanovniku qsp [l/st/dan]

specifična potrošnja vode na dan po zaposlenom qsp [l/st/dan]

koeficijent dnevne neravnomjernosti Kdn

koeficijent satne neravnomjernosti Kh

Postavljanje cjevovoda se planira ispod trotoara ili u zelenom pojasu, te ispod planirane pješačke

saobraćajnice u rovu sa minimalnim nadslojem zemlje od 1.20m, prilagođen nivelacionim

elementima puta.

Plan razvoja vodovodne mreže obuhvata sljedeće korake:

Izgradnja novih distributivnih cjevovoda u ukupnoj dužini od aproksimativno 990 m’

Izgradnja novih vodovodnih linija planira se sa savremenim materijalima poput daktilnih ili

polietilenskih cijevi, opremljeni sa dovoljnim brojem vodovodnih armatura, zatvarača i hidranata.

Prilikom izgradnje vodovodne mreže potrebno je težiti ka unificiranju cijevnog materijala zbog

dugoročno gledajući lakšeg održavanja mreže, samim tim i dugotrajnosti.

Jedan od stalnih zadataka za planski period je i stalno ažuriranje katastra vodovodne mreže, sa

utvrđivanjem tačnih pozicija svih vodovodnih armatura.


54

13.2.2. SAKUPLJANJE I DISPOZICIJA OTPADNIH VODA

Osnovne planirane mjere zasnivaju se na izgradnji novih kolektora. Svi kolektori se planiraju prema

nivelaciji terena, priključuju se na postojeći kolektor koji dalje otpadnu vodu odvodi do uređaja za

prečišćavanje otpadnih voda i ispusta u najbliži recipijent.

Novi kanalizacioni vodovi su planirani sa minimalnim profilima Ø250 mm, položenim ispod planiranih

saobraćajnica, prema pripadajućem nacrtu.

Izgradnja novih fekalnih kanala planira se sa cijevima od savremenih materijala poput polipropilena,

polivinilhlorida, daktila, centrifugiranog poliestera itd.

Prilikom izgradnje mreže, potrebno je težiti unifikaciji cijevnog materijala zbog dugoročno gledajući

lakšeg održavanja mreže, samim tim i dugotrajnosti.

Ukupna dužina planirane mreže odvodnje otpadnih voda iznosi cca L=400 m.

13.2.3. ODVOĐENJE OBORINSKIH VODA

Odvođenje oborinskih voda u skladu sa koncepcijom separatnog sistema, planira se posebnim

kolektorima, minimalnog profila Ø300 mm. Oborinske vode sa saobraćajnica, krovova i drugih

površina se prihvataju sistemom rešetki, slivnika, te se će dalje voditi prema glavnom kolektoru

oborinske kanalizacije paralelno uz postojeći kolektor fekalne kanalizacije. Oborinski kanali se

planiraju u trupu saobraćajnice, sa uličnim slivnicima.

Ispuštanje oborinskih voda se planira u najbliži recipijent, potok Krivac. Prije ispuštanja oborinskih

voda, obzirom da se na lokalitetu regulacionog plana nalaze parking prostori potrebno je izvršiti

prečišćavanje prikupljene vode na separatoru ulja i masti.

Izgradnja novih oborinskih kanala planira se sa cijevima od savremenih materijala poput

polipropilena, polivinilhlorida, centrifugiranog poliestera itd.

Elementi proračuna hidrauličkog opterećenja kišne kanalizacije su:

Pripadajuća slivna površina - F [ha]

Intenzitet mjerodavnih kiša za povratni period 2 godine i dužine trajanja 15 min - qmj [l/s/ha]

Koeficijent oticanja - ψ

Ukupna dužina planirane mreže odvodnje oborinskih voda iznosi cca L=1480 m.


55

13.3. ELEKTROENERGETSKA I PTT INFRASTRUKTURA

O ovom dijelu prostorno planske dokumentacije obrađeno je elektroenergetsko napajanje i

telekomunikaciona mreža tretiranog obuhvata. Elaboratom je potrebno obraditi sljedeće:

Omogućiti normalno i sigurno snabdijevanje električnom energijom svih potrošača;

Poštovati propisane kvalitete za isporučenu električne energije, odnosno dozvoljene padove

napona;

Dati prognozu budućeg opterećenja po različitim kategorijama potrošača kao što su:

individualne i stambene zgrade, prateći objekti, poslovni objekti, javna rasvjeta i slično;

Na osnovu procjene vršnog opterećenja, a imajući u vidu postojeću energetsku mrežu, izvršiti

dogradnju i rekonstrukciju postojece elektroenergetske mreže obuhvata;

Planirati razvojnu elektrodistributivnu mrežu uzimajući u obzir geografske, tehničke i

ekonomske aspekte;

Za cijelo naselje izgraditi telekomunikacionu kablovsku kanalizaciju, tj. povećati kapacitet

prenosnih TK puteva;

Kao podloge za izradu plana služile su:

Prostorno planska dokumentacija višeg reda

Postojeće stanje elektroenergetske mreže i telekomunikacione mreže

Podaci dobijeni od planera ostalih faza prostorno planske dokumentacije

Tehnički uvjeti i tehničke preporuke za izradu Idejnog rješenja elektroenergetike i javne

rasvjete, te usvojeni standardni presjeci SN 10(20) kV kablova i TS 10(20)/0.4 kV od JP

Elektroprivrede BiH.

13.3.1. ELEKTROENERGETSKO NAPAJANJE

OPIS POSTOJEĆEG STANJA

Postojeću VN i NN mrežu karakteriše razuđenost, nerazvijenost i zastarjelost. VN mreža je naponskog

nivoa 10 Kv i 35kV i rađena je kombinovano, vazdušno i podzemno.

Postojeća mreža obzirom na ciljeve razvoja i krajnje potrebe obuhvata Regulacionog plana

kapacitetom ni približno ne zadovoljava potrebe.

ELEKTROENERGETSKE PODLOGE ZA DIMENZIONIRANJE SISTEMA

Dimenzioniranje buduće elektroenergetske mreže Regulacionog plana „Novi Grad 2 - Živinice“,

temelji se na prognozi vršne snage budućeg plana razmatranog obuhvata. Razmatrano područje je

prema namjeni podjeljeno na stambeni prostor, poslovni prostor, ostali (pomoćni) prostor, te javnu i

društvenu infrastrukturu. Izgradnjom novih objekata moraju se graditi i novi elektroenergetski

kapaciteti.

ELEKTROENERGETSKE POTREBE

Analizirajući praktičnost raspoloživih metoda za prognoziranje potrošnje električne energije

opredjeljujemo se za analiziranje potreba električne snage potrošača koji će se pojaviti u perspektivi.

Ove snage su mjerodavne za dimenzioniranje kapaciteta električnih postrojenja i vodova od

primarnih izvora (110/10(20) kV) do priključka na niskonaponskoj mreži. Obzirom na karakter,


56

određen procenat objekata u obuhvatu, koristiće električnu energiju kao energent za grijanje.

Postojeće sadržaje kod izrade bilansa svodimo na raspoloživu snagu TS preko specifičnih opterećenja

zavisno od vrste potrošača. Sprecifična opterećenja u odnosu na namjenu prostorija data su u

sljedećoj tabeli.

TABELA 13 – SPECIFIČNA OPTEREĆENJA U ODNOSU NA NAMJENU PROSTORIJA

Namjena prostora Specifična potrošnja (W/m2)

stanovanje 40-60

trgovine, hoteli, ugostiteljstvo 100-150

objekti kulture, zdravstva, socijalne zaštite (škole, domovi, zdravstvene ustanove)

50-80

industrijski, administrativni i poslovni objekti (kancelarije,banke)

50-120

zanatske usluge (servisi, zanatstvo) 80-100

garaže, magazinski prostori 20-40

više namjenska skloništa 40-80

učešće javne rasvjete 2000W/ha

Na osnovu podataka o specifičnoj potrošnji, te podataka o broju, namjeni i bruto građevinskoj

površini planiranih objekata, dolazimo do bilansa elektroenergetskih potreba u tretiranom obuhvatu,

koji je dat u sljedećoj tabeli. Na kraju tabele prikazana je ukupna instalisana snaga objekata.

Jednovremena maksimalna (vršna) snaga planiranih objekta se dobija tako što se instalisana snaga

množi sa faktorom istovremenosti. U našem slučaju, iskustveno je određeno da je faktor

istovremenosti 0,5. Nakon toga, određena je maksimalna prividna snaga uz faktor snage cos = 0,95,

te ukupan broj potrebnih novih trafo stanica, nazivne snage 630kVA, uz pretpostavljenu rezervu 30%.

TABELA 14 – BILANS ELEKTROENERGETSKIH POTREBA UNUTAR OBUHVATA PLANA

R.br. Namjena BGP (m2) Specifično

opterećenje (W/m2)

Ukupno oprerećenje Pinst. (kW)

1 Stanovanje 3.600 40 144,00

2 Društvena infrastruktura 7.370 50 368,50

3 Poslovni prostor 9.344 60 560,64

4 Javna rasvjeta

13,40

UKUPNO : 20.314 1.086,54

JEDNOVREMENO OPTEREĆENJE Pmax. = Pinst x 0,5 (kW) 543,27

MAKSIMALNA PRIVIDNA SNAGA Smax. = Pmax./0,95 (kVA) 571,86

POTREBAN BROJ NOVIH TRAFO STANICA Sn = 630 Kva nTS = 1,3 x Smax/630 1,3

USVOJENI BROJ TRAFO STANICA Sn = 630kVA 1


57

PRIJEDLOG BUDUĆEG STANJA

Unutar obuhvata Regulacioni Plan (RP) „Novi Grad 2 - Živinice“ postoji djelimično izgrađena

elektroenergetska infrastruktura. Prema potrebama za električnom energijom iskazanim u

prethodnom poglavlju, predmetnim Regulacionim planom „Novi Grad 2 - Živinice“, predloženo je:

Za potrebe novih potrošača predviđa se izgradnja 1 nove trafo stanice nazivne snage 630kVA,

na lokaciji prikazanoj na priloženom planu. Ostatak potrošnje će se podmiriti iz susjednih

obuhvata,

za potrebe priključenja novih trafo stanica predviđa se izgradnja potrebnih SN vodova,

Izgradnja podzemne niskonaponske mreže od trafo stanica do distributivnih razvodnih

ormara i kablovskih priključnih ormara novih objekata,

Za izgradnju planirane elektroenergetske insfrastrukture potrebno je uvažavati prostorne planove

višeg reda i plan nadležnog elektrodistributivnog preduzeća. U nastavku je dat opis predloženih

mjera.

IZGRADNJA NOVIH TRAFO STANICA:

Usvaja se izgradnja 1 (jedne) nove distributivne trafostanice TS 10-20/0,4 kV sa transformatorskom

jedinicom od 630 kVA. Pozicija planiranih trafostanica je data u grafičkom dijelu i treba biti što je

moguće bliže centru konzuma. Odabrane TS 10(20)/0,4 kV izvešće se kao slobodnostojeće. Poziciju

trafostanica u postojećoj elektroenergetskoj mreži šireg obuhvata definisati sa nadležnim

elektrodistributivnim preduzećem. Svrha planiranja elektrodistributivnih objekata je u principu

interpolacija novih transformatorskih stanica u postojeću distributivnu mrežu radi rasterećenja

postojećih transformatorskih stanica, te povećanog broja izgrađenih individualnih stambenih i ostalih

objekata. Faktori koji utječu na izbor tipa trafostanice za datu lokaciju su: naponski nivo, snaga

potrošnje, stepen razvoja elektroenergetskog sistema i ekološki uslovi.Trafostanice moraju biti

skladno uklopljene u postojeći urbani i prirodni ambijent, kroz svoju arhitektonsku formu i primjenu

konstruktivnih i oblikovnih elemenata, kao i uređenje vanjskog prostora.

Pod novih TS planirati na nivou terena ili sa neznatnim odstupanjima. U TS planirati odvojeni prostor

za transformator sa dvokrilnim vratima prema spoljnom terenu, a za razvode 10 kV i 0,4 kV zajednički

ili zasebni prostor svako sa jednokrilnim vratima prema spoljnom terenu. Do TS predvidjeti pristupni

put širine 3 m i nosivosti 5 t, po osovini do najbliže javne saobraćajnice. Za planiranu TS predvidjeti

kompleks površine 6 x 4m. Najmanja dopuštena udaljenost trafostanice od granice prema susjednim

česticama iznosi 1 m, a prema kolniku najmanje 2m.

Lokacijama trafostanica je osiguran direktan i neometan pristup. Lokacije trafostanica trebaju biti

oslobođene su od svih podzemnih instalacija (vodovod, kanalizacija, plin, toplovod, PTT i sl.), te od

odrona zemlje, betonskog zida ili podzida, podzemnih voda i drugih elemenata koje mogu ugroziti

sigurnost i stabilnost objekta. Sve kablovske veze, koje se ostvaruju van transformatorske stanice,

moraju se uvesti u objekat kroz specijalno predviđene otvore u temelju objekta za izlaz kablova

visokog i niskog napona.

SN RAZVOD:

Za priključenje novih TS treba položiti tipizirani podzemni kabel XHE 49 – A 3 x 1 x 150/25 mm2

(Tehničke preporuke JP Elektroprivrede BiH). Potrebno je položiti cca 290 m 10(20)kV mreže. Trase


58

podzemnih vodova 10(20) kV treba smjestiti uz rubove saobraćajnica, u zelenom pojasu ili pločniku.

Pri tom treba voditi računa o minimalnim udaljenostima kablova od ostalih elektroenergetskih i

drugih komunalnih instalacija, što je određeno odgovarajućim tehničkim propisima.

Osnovni podaci:

TABELA 15 – SN RAZVOD, OSNOVNI PODACI

Naziv projekta: Regulacioni plan „Novi Grad 2 - Živinice“

Naponski nivo 10(20) kV

Vrsta vodova SN kablovski vod sastavljen od tri jednožilna kabla 12/20 kV, tip: XHE 49 – A 1 x 150/25 mm2

Dužina trase 290m

Dužina kablova XHE 49 – A 1 x 150/25 mm2 – 870m

NN RAZVOD:

Sve nove NN razvode električne energije u području centralnog dijela razmatranog obuhvata od

trafostanica do krajnjih korisnika izvesti podzemnim kablovima (čime bi mreža bila neupadljiva,

zaštićena od atmosferskih uticaja i ne bi se narušavao izgled prostora sa stubovima) upotrebom

slobodnostojećih DRO-a koje treba locirati između ivica trotoara i granica parcela duž saobraćajnica.

Za magistralne vodove niskonaponske podzemne mreže koristi se tipski distributivni kabl XP00-A

4x150mm2. Rasplet niskonaponske podzemne mreže za objekte sa većom angažovanom snagom

treba izvršiti direktnom kablovskom vezom sa NN razvoda u TS 10(20)/0,4 kV ili za objekte sa manjom

angažovanom snagom vezom sa NN razvoda u TS 10(20)/0,4 kV preko slobodnostojećeg ormara

prema pojedinačnom objektu konzuma. Objekti sa manjom angažovanom snagom mogu se priključiti

i sa tipskim distributivnim kablovima manjih presjeka (4x70mm2 ili 4x35m2).

Za razmatrano područje treba položiti cca 1200 m NN kablova. Trase niskonaponske mreže treba da

prate trasu saobraćajnica ili granice planskih zona.

Planirane podzemne vodove 10 kV i 0,4 kV mreže kao i javne rasvjete polagati u trotoaru i slobodnim

površinama u rovu dubine 0,8 m. Ispod saobraćajnica i mesta gde se očekuju povećana mehanička

opterećenja, kablove polagati u kablovsku kanalizaciju prečnika cijevi 100 mm na dubini 1 m sa 100 %

rezervom u broju cijevi za vodove 10 kV i 50 % rezerve za vodove 0,4 kV.

Sve trase podzemnih vodova u trotoarima, ispod kolovoza i u slobodnim površinama obilježiti

propisanim oznakama.


59

13.3.2. TELEKOMUNIKACIONA INFRASTRUKTURA

Unutar obuhvata Regulacioni Plan „Novi Grad 2 - Živinice“, ne postoji adekvatna telekomunikaciona

infrastruktura.

Za izgradnju planirane telekomunikacione insfrastrukture uvažavati prostorne planove višeg reda i

plan nadležnih telekomunikacionih preduzeća.

Tendencija u planovima razvoja telekom operatera je realizacija pasivne optičke mreže PON (Passive

Optical Network) koja zahtjeva pasivnu infrastrukturu (distribucijsko-telekomunikacionu kanalizaciju,

kablovska okna i optičku pristupnu mrežu do svakog objekta, kuće ili stana).

Planskom dokumentacijom će se dati trase nove distribucijsko-telekomunikacione kanalizacije DTK

kao i mjesta spajanja. Sekundarna DTK i Optička pristupna mreža nisu predmet planske

dokumentacije.

Konačna saglasnost kao i tehnički uslovi su u nadležnosti telekom operatera i realizirat će se kroz

naredne faze projektne dokumentacije.

TELEKOMUNIKACIONA INFRASTRUKTURA

Opšte prihvaćeni trend razvoja telekomunikacijske mreže je dovođenje optičke niti do svakog

korisnika. U skladu sa tim u okviru obuhvata plana planira se kablovska kanalizaciju sa cijevima i

kablovskim oknima za račvanje kablovske kanalizacije i izradu nastavka na kablovima.

Izgradnja DTK i nove mreže planira se uz nove saobraćajnice, a posebno do zona poslovne namjene i

objekata kolektivnog stanovanja. Planirana distribucijska kablovska kanalizacija omogućit će elastično

korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta TK mreže, izgradnju mreže za

kablovsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kablovima u pretplatničku mrežu

bez naknadnih građevinskih radova.

Uvođenje optičkih kablova u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne TK mreže sa

integrisanim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u

telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.

Na osnovu planiranih sadržaja predmetnog obuhvata, kao i strategije razvoja uvođenja pasivne

optičke mreže planirana DTK će biti izgrađena od PEHD cijevi Ø50mm. Konfiguracija DTK na novoj

trasi je prosječno 2xPEHD Ø50mm. PEHD cijevi će služiti kod tehnologije «upuhivanja»

kompresovanog zraka za polaganje optičkih kablova u cijev. Pritisak koji se postiže prilikom

upuhivanja može biti do 10 bara. Debljina stjenki PEHD cijevi, kao i gustoća primjenjenog polietilena,

moraju biti takvi da izdrže navedeni pritisak.

Oblik, fizikalno - hemijska svojstva i dimenzije cijevi moraju odgovarati Tehničkim uslovima

polietilenskih cijevi za kablovsku kanalizaciju prema DIN 8074 normi, otporne na ispitni pritisak min.

12 bara kod 35 °C za 2 sata.

Boja cijevi crna RAL9005, na unutrašnjoj površini podužno užljebljene odgovarajućim brojem

ureza.Cijevi označene sa toplotnim žigom u kontrastnoj boji, min. 4 mm visoko, sa oznakom telekom


60

operatera, upisanim promjerom cijevi, upisanim DIN 8074, datumom proizvodnje i upisanim brojem

metara cijevi.

Pakovanje cijevi: doboš ili kotur, kraj cijevi zatvoren sa završnim kapama. Za spajanje polietilenskih

cijevi koriste se posebni spojni elementi za pritisak od 10 bara ili čvrsti (vareni) spojevi. Za uvođenje

cijevi u kablovske šahtove koriste se tipske uvodnice od tvrdog PVC-a.

Prema tehničkim uslovima, dubina rova za polaganje cijevi kablovske kanalizacije u pješačkoj stazi je

standardno 80 cm, pri čemu je uzeta u obzir debljina podloge od pijeska, te broj redova cijevi.

Minimalna visina sloja iznad posljednjeg vrha cijevi je 50 cm.

Na mjestima gdje nema dovoljnog nadsloja, cijevi treba položiti u sloj mršavog betona(MB -15) koji

treba da je debljine 30 cm.

Za prolaz PEHD cijevi ispod ceste i asfaltiranih parkinga potrebno je da vrh cijevi bude na 1,2m od

asfalta. Ako propisanu dubinu nije moguće ispoštovati predviđa se sljedeće:

Polaganje zaštitne PVC cijevi Ø125 mm čiji je vrh na 0,8m od asfalta. Cijev se polaže u sloj

mršavog betona od MB 15 koji je debljine 30cm. Cijevi se polažu do kraja ivičnjaka sa obje

strane,

U zaštitne cijevi se uvlače PEHD cijevi kablovske distributivne kanalizacije.

Šahtovi se izrađuju od plastične mase (PP COPOLIMER). Dimenzije šahtova su definisane prema

mjestu ugradnje i to:

Na trasi nove DTK uz glavne saobraćajnice ugrađuju se šahtovi (80x80x80cm),

Na sporednim saobraćajnicama sa individualnim stambenim objektima ugrađuju se šahtovi

dimenzija 40x40x60cm za grananje sekundarnih kablova.

Svi šahtovi se ugrađuju u pješačkoj stazi ili u zelenoj površini tako da moraju izdržati bez deformacije

opterećenja od 150 kN s napadnom točkom na sredini poklopca. Sa grafičkog priloga je vidljivo da je

stvorena mogućnost za uključenje svih potencijalnih pretplatnika u javni telefonski saobraćaj kako za

stambene objekte, tako i za javne objekte.

Sve detalje za realizaciju TK mreže u predmetnom obuhvatu definisati u glavnom projektu. Planirane

radove izvesti uz maksimalno poštivanje tehničkih uslova i preporuka nadležnih telekomunikacionih

kompanija. Potrebno je predvideti i prostor za potrebe izgradnje budućih baznih stanica

mobilnetelefonije, kao i za izgradnju privodnih optičkih kablova do istih.

U cilju zaštite i očuvanja prostora te sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina težiti

objedinjavanju vodova u potrebne koridore. Kod izrade projektne dokumentacije za građevinsku

dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, ove

se trase mogu korigovati radi prilagođenja tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i

stanju na terenu. Za izgrađenu telekomunikacionu infrastrukturu za pružanje javnih

telekomunikacionih usluga putem telekomunikacinih vodova, voditi računa o pravu zajedničkog

korištenja od strane svih operatera koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje telekomunikacionih

usluga.


61

13.3.3. GRAFIČKI PRILOZI/PRIMJERI ZA POLAGANJE ELEKTROENERGETSKE I PTT INFRASTRUKTURE U

JAVNE POVRŠINE

Prilog br. 1

PARALELNO VOĐENJE I PRIBLIŽAVANJE ENERGETSKIH KABELA I VODOVODA

Dimenzije u cm

Rmin > 150cm za magistralne cjevovode

Rmin > 50cm za cjevovode nižeg pritiska te za tekuće priključke

LEGENDA:

1. energetski kabal 2. fino usitnjena zemlja i pijesak 3. dodatna mehanička – upozoravajuća traka 4. uzemljivač ( ako postoji) 5. nabijena zemlja 6. upozoravajuća traka 7. iskopana zemlja 8. zdenac vodovoda 9. vodovodna cijev

80

10

10

40

30

7

30

2

1

3

4

5

6

min 40

Rmin

9

8

min 150


62

Prilog br. 2

KRIŽANJE ENERGETSKIH KABELA I VODOVODA - KABEL ISPOD VODOVODA

Dimenzije u cm

d > 50cm za magistralne cjevovode (bez zaštitne cijevi za kabal)

d > 30cm za priključne cjevovode (bez zaštitne cijevi za kabal)

d < 50cm za magistralne cjevovode (uz zaštitnu cijev za kabal)

d < 30cm za priključne cjevovode (uz zaštitnu cijev za kabal)

LEGENDA:

1. vodovodna cijev 2. upozoravajuća traka 3. dodatna mehanička – upozoravajuća zaštita 4. sloj mršavog betona MB7 (cca 5 cm) 5. PVC ili TPE zaštitna cijev kabela 6. fino usitnjena zemlja ili pjesak 7. kabel

h<

60

100 100

d

7

6

5

4

3

2

1

4


63

Prilog br. 3

KRIŽANJE ENERGETSKIH KABELA I VODOVODA - KABEL IZNAD VODOVODA

Dimenzije u cm

d > 50cm za magistralne cjevovode (bez zaštitne cijevi za kabal)

d > 30cm za priključne cjevovode (bez zaštitne cijevi za kabal)

d < 50cm za magistralne cjevovode (uz zaštitnu cijev za kabal)

d < 30cm za priključne cjevovode (uz zaštitnu cijev za kabal)

LEGENDA:

1. vodovodna cijev 2. sloj mršavog betona MB7 (cca 5 cm) 3. PVC ili TPE zaštitna cijev kabela 4. kabel 5. fino usitnjena zemlja ili pjesak 6. dodatna mehanička – upozoravajuća zaštita 7. upozoravajuća traka

h<

60

100 100

d

7

4

3

2

6

7

1

2


64

Prilog br. 4

PARALELNO VOĐENJE I PRIBLIŽAVANJE ENERGETSKIH KABLOVA I KANALIZACIJE

Dimenzije u cm

LEGENDA:

1. kabal 2. fino usitnjena zemlja i pijesak 3. dodatna mehanička – upozoravajuća traka 4. uzemljivač ( ako postoji) 5. nabijena zemlja 6. upozoravajuća traka 7. iskopana zemlja 8. kanalizacija

d>200

10

10

30 min 40

1

2

3

4

5

630

80

8


65

Prilog br. 5

KRIŽANJE ENERGETSKIH KABLOVA I TELEFONSKIH INSTALACIJA

d>0,3m za kablove napona Uo/U = 1 kV

d>0,3m

Fe cijev

A) BEZ DODATNE ZAŠTITE

B) UZ DODATNU ZAŠTITU

Telefonski kabal

Energetski kabal

Energetski kabal

Telefonski kabal

Telefonski kabal


66

Prilog br. 6

NAČELNA RASPODJELA HODNIKA U ZONE

EPV

VPTT

LEGENDA:

E - struja

PV - plin

V - voda

PTT - pošta

60

160

110

140

100

180

50

110

30

40

Graðevinska linija ulice

Dimenzije u cm


67

Prilog br. 7

NAČELNI SMJEŠTAJ VODOVA I POSTROJENJA U JAVNIM POVRŠINAMA

150

60 90

E PV K

Prometne trake150

6090

PTTV

Ukupna širina

LEGENDA:

PTT - instalacija pošte

E - elektrièni vodovi

PV - plinovod

V - vodovod

PV-v - plinovod visokotlaèni

K - kanalizacija

K.od. - kanalizacija odvodnja

K.od. - kanalizacija kolektor

X - najmanji razmak od rubnog kamena

do pojedinih instalaija u hodniku

NAPOMENA:

Najmanje dubine za: PTT - 0,5m

E - 0,6m

PV - 1,1m

V - 1m

200

50 100

PVPTT

K.od

Prometne trake

Ukupna širina

50 120

X

E

K.kol

200

50100

VPTT

50120

X

E

250

70 100

PV PTT PV-v

Prometne trake

Ukupna širina

60 120

X

E

K

VPTT

250

70100 60

E


68

Prilog br. 8

PRESJEK KABLOVSKOG ROVA ZA POLAGANJE KABELA NAZIVNOG NAPONA UO/U=0,6/1KV

Dimenzije u cm

LEGENDA:

1. kabal Uo/U = 0,6/1 kV a=50 2. fino usitnjena zemlja i pijesak 3. dodatna mehanička – upozoravajuća traka 4. uzemljivač ( ako postoji) 5. nabijena zemlja 6. upozoravajuća traka 7. iskopana zemlja

40

10

10

30 min 40

1

2

3

4

5

6

7

30

80


69

14. ZAŠTITA I UNAPREĐENJE STANOVNIŠTVA, OKOLIŠA I

MATERIJALNIH DOBARA

14.1. ZAŠTITA VODA

Zaštita životne sredine je pojam koji ulazi u upotrebu tek posljednjih nekoliko decenija i snažno utiče

na savremeno poimanje i korištenja prostora te osigurava željeni kvalitet života stanovnika.

Antropogeni faktori su ključni u procjeni pritisaka koji se stvaraju na okoliš, a tu se posebno ističu

posljedice urbanizacije: izgradnja fizičkih struktura, naseljavanje, eksploatacija prirodnih resursa,

izgradnja infrastrukturnih sistema itd., pri čemu posebno osjetljivi i ugroženi bivaju: vode, zemljišni

resursi i kvalitet zraka. Promjene u biosferi i atmosferi se odražavaju negativno na kvalitet života i

direktno utječu na čovjeka, koji je opet i najveći zagađivač okoline.

U svrhu zaštite voda u granicama obuhvata Plana potrebno je poštovati važeće zakone i propise kao

što su Zakon o vodama Federacije BiH11, Zakon o zaštiti voda Federacije BiH12 i Zakon o vodama

Tuzlanskog kantona13. Zaštita vode podrazumijeva obezbjeđenje uslova kojima će se onemogućiti

svaki oblik zagađenja kojim se trajno i nepovratno mijenja kvalitet vode. U tom cijlu potrebno je

obezbjediti sisteme održavanja voda izgradnjom infrastrukturnih građevina i poštivanjem koeficijenta

izgrađenosti.

14.2. ZAŠTITA ZRAKA

Kako bi se problem zagađenosti zraka riješio u cjelosti neophodno je izraditi trajnu strategiju

djelovanja u cilju unapređenja kvaliteta zraka i zaštite okoline te sprječavanja većih katastrofa u tom

pogledu. Na području obuhvata Plana potrebno je aktivno provoditi odredbe Zakona o zaštiti zraka

Federacije BiH14.

14.3. ZAŠTITA OD BUKE

Zaštitu od buke potrebno je provesti formiranjem zelenih tampon zona, prvenstveno uz saobraćajne

komunikacije gdje je izvor buka najveći. Vegetaciju organizovati u vidu formiranih drvoreda,

grupacija dendro fonda i travnatih površina, kako je prikazano u Planu. Buku izazvanu saobraćajnim

opterećenjem svesti u granice dozvoljene normama iz ove oblasti. Građevine kod kojih se se očekuje

povećan nivo buke potrebno je osigurati izolacionim i apsorpcionim materijalima, te tehničkim i

organizacionim mjerama. Osnova za izradu mjera i ugradnju odgovarajućih materijala izrađuje se za

svaku građevinu pojedinačnu kroz prateće elaborate i studije.

U svrhu zaštite od buke potrebno je ispunjavati sve odredbe Zakona o zaštiti od buke Tuzlanskog

kantona15.

11 Zakon o vodama („Službene novine FBiH“, broj 70/06) 12 Zakon o zaštiti voda („Službene novine FBiH“, broj 33/03) 13 Zakon o vodama (''Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 11/08). 14 Zakon o zaštiti zraka („Službene novine FBiH“, broj 33/03) 15 Zakon o zaštiti od buke (''Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 10/04);


70

14.4. ZAŠTITA PRIRODNOG NASLIJEĐA

14.4.1. ZELENE POVRŠINE PRIVATNOG KORIŠTENJA

Zelene površine privatnog korištenja formiraju se unutar zona individualnog stanovanja. Ovaj tip

uređenja podrazumijeva održavanje zelenila od strane privatnih korisnika (vlasnika) parcele, pri čemu

su moguća odstupanja prema individualnim dekorativnim afinitetima. Opšta kompozicija ovog tipa

zelenila treba biti u skladu sa okruženjem i arhitektonskim objektima, pri čemu treba poticati sadnju

autohtonog zelenila.

Na parcelana gdje su smješteni stambeni objekti (individualno stanovanje), preporučuje se formiranje

prednjeg i zadnjeg dvorišta na način da prednje dvorište ima dekorativnu funkciju, a pozicioniranje

vrtova i bašti predvidjeti u zadnjem dvorištu. U prednjem dvorištu se planira dekorativno rastinje,

cvjetnjaci, urbani mobilijar i drveće, dok se u bašti planira sadnja jestivih vrsta i voćki. Na površinama

koje su planom definisane kao zelene površine privatnog korištenja treba predvidjeti i površine za

interni kolski i pješački pristup do građevine kao i mjesto za parkiranje minimalno jednog vozila na

parceli.

Na parcelama na kojima se nalaze poslovni objekti, površina oko objekata je definisana kao

manipulativna površina. Na tim površinama, pored prostora za interno kretanje i parkiranje vozila u

skladu sa potrebama, neophodno je predvidjeti i zelene površine. Od ukupne površine parcele,

neophodno je da zelena površina zauzima minimalno 20%.

Prilikom izdavanja upotrebne dozvole svake pojedinačne građevine zelene površine moraju biti

uređene na propisan način.

14.4.2. ZELENE POVRŠINE JAVNOG KORIŠTENJA

Zelene površine javnog korištenja su površine dostupne svim korisnicima prostora pod jednakim

uslovima. Hortikulturno uređenje ovih površina treba biti u skladu sa prirodnim uslovima na lokaciji.

Ove površine trebaju se isticati po bogatom dendro fondu i biti opremljene urbanim mobilijarom

prilagođenim svim generacijama korisnika.

Zelene površine se formiraju s ciljem provođenja zdravog okruženja, zaštite od buke i različitih

zagađenja, predviđa se sadnja stabala, grmlja i ukrasnog bilja na svim dostupnim pozicijama unutar

obuhvata Plana.

Razvoj zelenih površina uz komunikacione koridore usmjerava se prema sadnji drvoreda.

Geometrijske i zaštine osobine drvoreda potrebno je koristiti u maksimalnom obimu. Njihovo

pozicioniranje predviđeno je na zelenim površinama ili u vidu perforacija u trotoaru. Pri tome je

potrebno dati rješenje drenažnog sistema i odabrati vrste koje neće ometati pješački saobraćaj.

Sve raspoložive površine potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbanog mobilijara (kante,

klupe, stajališta za bicikle, fontane, rasvjeta) kroz izradu elaborata na nivou obuhvata Plana, te voditi

evidenciju o njegovom provođeju i dinamici korištenja.


71

Na površinama parkirališta predvidjeti sadnju drveća gdje god je to moguće (formiranjem zelenih

ostrva). Prilikom odabira vrsta treba voditi računa o gustini i širini krošnje u cilju zaštite saobraćajne

funkcije.

Uloga zaštitnog zelenila je poboljšanje uslova životne sredine i preventivno djelovanje u odnosu na

moguće prirodne i ljudskim djelovanjem izazvane nepogode. Formiranje pojasa zaštitnog zelenila

planirano je u centralnom dijelu obuhvata Plana, uz planiranu saobraćajnicu. Prilikom formiranja

zelenila predlaže se primjena ekološkog pristupa:

- izbor onog vrsta zelenila koje dobro podnosi pogoršane ekološke uslove

- izbor dugoživećih stablašica

- izbor dekorativnih (atraktivnih) vrsta

Obzirom da je u našem okruženju prisutan mali broj vrsta koji zadovoljava navedene uslove, mogu se

korisititi i vrste koje srednje dobro podnose pogoršane ekološke uvjete (vrste sa tzv. kombinovanim

korjenovim sistemom). To su razne vrste kestena, lipe, lavora i katalpe. Pored listopadnog drveća,

preporučuje se sadnja četinarskih vrsta koje će u zimskom periodu preuzeti glavnu meliorativnu

ulogu. Da bi se formirao što efikasniji zaštitni zeleni pojas, pored drveća, preporučuje se i sadnja

grmlja. U tu svrhu mogu se korisiti sljedeće biljne vrste: kalina, jajolisna kalina, žutika, vatreni grm,

lavor višnja, jasmin, obični petoprst, grabić, i sl. Pri tome se mora voditi računa da li se pojedine vrste

grmlja međusobno podnose.

Prilikom sadnje drveca, neophodno je voditi računa da ono bude dovoljno udaljeno od podzemnih

instalacijskih vodova, kako korijen ne bi narušio podzemnu infrastrukturu.

14.5. UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM

Za upravljanje otpadom u gradu Živinice, zadužen je JKP Komunalno d.d. Živinice, što podrazumijeva

čitav sistem aktivnosti i radnji vezanih za ovu problematiku. Kako bi se osigurao visok urbani

standard, pored izgradnje koja će slijediti odredbe Plana, potrebno je voditi računa o zaštiti tla

prilikom građenja i eksploatacije građevina. Također, potrebno je izraditi elaborat odlaganja otpada

unutar obuhvata Plana, te provoditi kontrolu i nadzor njegove realizacije. Sve aktivnosti vezane za

upravljanje otpadom potrebno je sprovoditi poštujući Zakon o otpadu (Službene novine TK br.

17/00);

14.6. ZAŠTITA PRAVA OSOBA SA UMANJENIM TJELESNIM MOGUĆNOSTIMA

Kako bi se osigurao egzistencijalni minimum osoba sa umanjenim tjelesnim mogućnostima, osiguralo

poboljšanja položaja i zaštita prava ovih lica, potrebno je ukloniti sve fizičke barijere u prostoru.

Prilikom nove izgradnje i realizacije odredbi Plana neophodno je poštovati odredbe Uredbe o

prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uslovima i normativima za sprječavanje stvaranja

arhitektonsko-urbanističkih prepreka za lica sa umanjenim tjelesnim mogućnostima.


72

14.7. ZAŠTITA STANOVNIKA I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH

NEPOGODA

Mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih

nepogoda i katastrofa provoditi u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara

od prirodnih ili drugih nesreća u BiH16, te drugim Kantonalnim zakonima i pravilnicima.

U svrhu zaštite od zemljotresa potrebno je primjenit principe aseizmičkog projektovanja objekata,

kroz primjenu sigurnosnih standarda i tehničkih propisa o gradnji na seizmički aktivnim područjima.

Osiguranje zaštite od požara osigurava se postizanjem adekvatne urbanističke postavke i razmještaja

građevina unutar obuhvata Plana, te pravilnim odabirom i ugradnjom materijala. Sve aktivnosti u

pogledu zaštite od požara potrebno je sprovesti u skladu sa Zakonom o požaru i Pravilnikom o

tehničkim normativima za spoljnju i unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara.

Zaštita od udara groma treba da se obezbijedi izgradnjom gromobranskih instalacija.

16 Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH http://msb.gov.ba/Zakoni/zakoni/default.aspx?id=1721&langTag=bs-BA


73

15. OPŠTI URBANISTIČKO - TEHNIČKI USLOVI ZA KORIŠTENJE

ZEMLJIŠTA I IZGRADNJU OBJEKATA

Tekstualni i grafički te prilozi ovog planskog dokumenta, obavezujući su za sve subjekte koji učestvuju

u korištenju prostora i sudjeluju u realizaciji planskih rješenja. Planski dokumenat osnova je za izradu

urbanističko-tehničkih uslova prilikom pripreme i izgradnje građevina, kao i provođenja aktivnosti ili

specifičnih mjera unutar njegovog obuhvata. Urbanističko-tehnički uslovi utvrđuju se kao poseban

regulativni dokument, za svaku građevinu pojedinačno ili za više građevina (kompleks) koje čine

jedinstvenu arhitektonsko – strukturalnu cjelinu.

Prilikom izrade projektne dokumentacije (arhitektonski, građevinski, instalacioni ili drugi projekti)

potrebno je formirati Projektni zadatak. Projektni zadatak mora biti izrađen u skladu sa odrednicama

ovog Plana.

Urbanističko-tehnički uslovi sastavni su dio svake lokacijske informacije i dozvole za gradnju, a

potrebno je da sadrže slijedeće:

- Veličinu i oblik parcele;

- Koeficijent izgrađenosti i procenat zauzetosti parcele

- Regulacionu i građevinsku liniju;

- Planiranu namjenu građevine i njihov karakter, kao i detaljan razmještaj funkcionalnih cjelina

ukoliko se radi o višenamjenskim ili složenim građevinama;

- Spratnost i položaj građevine na građevinskoj parceli, maksimalne dimenzije horizontalnog i

vertikalnog gabarita građevine računajući od planirane nivelete terena u okruženju, sa

naznakom raspona planiranih nadzemnih i podzemnih etaža;

- Načine i mogućnosti nivelacije objekta i formiranja prizemlja, u zavisnosti od planiranih i

realizovanih apsolutnih vrijednosti terena i saobraćajnica;

- Uslovi za uređenje građevinskog zemljišta;

- Uslove arhitektonskog oblikovanja i materijalizacije građevine;

- Uslovi za priključak objekta na komunalnu infrastrukturu:

- Uslove i mogućnosti rješavanja saobraćajnog i pješačkog pristupa te saobraćaja u mirovanju;

- Uslove i način formiranja slobodnih površina uključujući naznaku potrebnih površina sa

stanovišta sigurnosti (seizmičke, protivpožarne itd.) te uslove i način hortikulturnog uređenja

na parceli;

- Uslovi za izgradnju ograda;

- Uslove i obaveze o provođenju istražnih radova tla i izrade pratećih elaborata ili izvještaja;

- Druge podatke koji su relevantni za korištenje prostora i provođenje odredbi planskog

dokumenta;

Za provođenje i formiranje urbanističko-tehničkih uslova odgovorna je nadležna služba jedinice

lokalne samouprave.


74

BIBLIOGRAFIJA

LITERATURA:

Prostorni Plan Općine Živinice 2012 – 2032.godine, IPSA Institut Sarajevo, 2013.godine

Izmjene i dopune regulacionog plana „Jezero II“ Živinice 2013-2018.godine, IPSA Institut Sarajevo, 2016.godine

Prostorni Plan za područje Tuzlanskog kantona 2005–2025. godine, JP Zavod za urbanizam Tuzla, juli 2006.godine

Prostorni Plan Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008-2028. godine (Prijedlog), Konzorcij IPSA Institut Sarajevo, Urbanistički Zavod BiH Sarajevo, Eco –Plan Mostar, april 2014.godine

Strategija integrisanog razvoja Općine Živinice 2017-2026, Nacrt, Općinski razvojni tim, Živinice, juni 2016. Godine

Federalni zavod za statistiku, Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.godine, 2016.godine

Uredba o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uslovima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih prepreka za lica sa umanjenim tjelesnim mogućnostima.

PREGLED TABELARNIH PRIKAZA:

Tabela 1 - OSNOVNI PODACI GRANICE OBUHVATA Regulacionog plana „Novi Grad 2“, Živinice

Tabela 2 - SREDNJA MJESEČNA TEMPERATURA za period 1950 – 2000. godine

Tabela 3 - PROSJEČAN BROJ DANA SA TEMPERATUROM NIŽOM OD 0°C za period 1950 – 2000.godine

Tabela 4 - PROSJEČAN BROJ DANA SA TEMPERATUROM VIŠOM OD 25°C za period 1950 – 2000.godine

Tabela 5 - PREGLED KATASTARSKIH ČESTICA U SKLOPU OBUHVATA PLANA

Tabela 6 – BILANSI POSTOJEĆIH POVRŠINA I URBANISTIČKO – TEHNIČKI POKAZATELJI

Tabela 7 - SWOT ANALIZA – posmatrano područje je granica obuhvata Plana, sa internim i eksternim uticajima na Plan

Tabela 8 - Bilans površina prema planiranim zonama

Tabela 9 – Pregled planiranih objekata u obuhvatu Plana

Tabela 10 – Površina planiranih objekata prema namjeni

Tabela 11 – Procjena broja stanovništva. domaćinstava, i gustina naseljenosti unutar obuhvata plana

Tabela 12 – TABELARNI PRIKAZ POJEDINAČNIH POVRŠINA PARCELA NAMIJENJENIH ZA IZGRADNJU OBJEKATA UNUTAR

OBUHVATA PLANA

Tabela 13 – Specifična opterećenja u odnosu na namjenu prostorija

Tabela 14 – Bilans elektroenergetskih potreba unutar obuhvata plana

Tabela 15 – SN razvod, osnovni podaci


75

POPIS ILUSTRACIJA:

Ilustracija 1 - POLOŽAJ OBUHVATA PLANA (izvor - google maps)

Ilustracija 2 - IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA OPĆINE ŽIVINICE

Ilustracija 3 - POLOŽAJ OBUHVATA PLANA PREMA NAMJENI POVRŠINA (izvor – Prostorni plan općine Živinice)

Ilustracija 4 – Neizgrađeno zemljište unutar obuhvata Plana (IZVOR – IPSA INSTITUT)

Ilustracija 5 - REFERENTNI PRIMJER – Stambeni objekat (IZVOR: http://www.ata.ee/lens_portfolio/villa-parnus-kaarli-

tn/?lang=et)

Ilustracija 6 - REFERENTNI PRIMJER - Proizvodna hala sa savremenim oblikovanjem i materijalizacijom

(https://www.archdaily.com/797675/renewal-and-new-additions-to-industrial-building-proj3ct )

Ilustracija 7 – REFERENTNI PRIMJER - poslovni objekat (IZVOR: https://www.archdaily.com/500536/business-complex-

building-t-walletje-knokke-heist-buro-ii-and-archi-i)

Ilustracija 8 – REFERENTNI PRIMJER – objekat zdravstvene namjene u velikoj britaniji (IZVOR:

https://www.archdaily.com/188677/stobhill-hospital-ward-extension-reiach-and-hall-architects)

Ilustracija 9 – Karakteristični profili saobraćajnica unutar obuhvata plana


76

DIO 3. PRILOZI

PRILOG BR.1 - KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA OBUHVATA PLANA

PRILOG BR.2 - KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA PLANIRANE PARCELACIJE

PRILOG BR.3 - KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA REGULACIONIH LINIJA

PRILOG BR.4 - KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA GRAĐEVINSKIH LINIJA

PRILOG BR.5 - IZVJEŠTAJ NOSIOCA PRIPREME O PRIMJEDBAMA, ZAHTJEVIMA, PITANJIMA I

SUGESTIJAMA NA NACRT REGULACIONOG PLANA „NOVI GRAD 2“, USAGLAŠEN IZMEĐU NOSIOCA

PRIPREME I NOSIOCA IZRADE PLANA


77

PRILOG BR.1 - KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA OBUHVATA PLANA


78

ILUSTRACIJA – GRANICA OBUHVATA PLANA SA PRELOMNIM TAČKAMA

TABELA – KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA OBUHVATA PLANA

Tačka X Y

1. 6552687 4922922

2. 6552951 4923052

3. 6552985 4922898

4. 6552989 4922784

5. 6552799 4922687


79

PRILOG BR.2 - KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA PLANIRANE PARCELACIJE


80

Prelomne tačke planirane parcelacije, prikazane su grafički i numerički na grafičkom prilogu br.6 –

Plan parcelacije, a koordinate tih tačaka su prikazane u narednoj tabeli, kako slijedi:

TABELA – KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKAPLANIRANE

PARCELACIJE

R.BR. X Koordinate Y Koordinate

1 6552697,96 4922920,07

2 6552727,53 4922936,31

3 6552742,36 4922943,66

4 6552750,26 4922947,46

5 6552763,22 4922920,58

6 6552709,78 4922895,46

7 6552723,64 4922866,60

8 6552776,91 4922892,03

9 6552797,94 4922848,21

10 6552744,58 4922822,98

11 6552763,03 4922784,58

12 6552816,20 4922810,12

13 6552872,54 4922837,14

14 6552909,93 4922755,26

15 6552907,88 4922749,57

16 6552804,03 4922699,29

17 6552855,14 4922875,22

18 6552844,04 4922893,19

19 6552824,68 4922914,83

20 6552809,85 4922931,35

21 6552805,40 4922940,69

22 6552793,58 4922965,50

23 6552789,54 4922966,94

24 6552849,06 4922994,83

25 6552868,16 4923004,20


26 6552872,36 4923002,99

27 6552880,12 4922987,79

28 6552857,43 4922976,65

29 6552865,79 4922958,48

30 6552889,23 4922969,94

31 6552898,32 4922952,12

32 6552874,12 4922940,37

33 6552882,50 4922922,16

34 6552907,40 4922934,34

35 6552916,49 4922916,52

36 6552890,84 4922904,04

37 6552899,19 4922885,89

38 6552925,60 4922898,67

39 6552934,69 4922880,85

40 6552907,59 4922867,63

41 6552915,96 4922849,46

42 6552943,76 4922863,07

43 6552952,86 4922845,25

44 6552924,32 4922831,28

45 6552932,60 4922813,28

46 6552961,94 4922827,45

47 6552981,07 4922789,97

48 6552977,65 4922779,81

49 6552953,38 4922768,12

50 6552941,06 4922794,91


81

PRILOG BR.3 - KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA REGULACIONIH LINIJA


82

Prelomne tačke regulacionih linija, prikazane su grafički i numerički na grafičkom prilogu br.7 – Plan

regulacionih i građevinskih linija, a koordinate tih tačaka su prikazane u narednoj tabeli, kako slijedi:

TABELA – KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA REGULACIONIH LINIJA


1 6552697,96 4922920,07

2 6552727,53 4922936,31

3 6552750,22 4922947,55

4 6552789,54 4922966,94

5 6552793,58 4922965,50

6 6552805,41 4922940,69

7 6552809,87 4922931,31

8 6552824,68 4922914,83

9 6552844,04 4922893,19

10 6552855,20 4922875,22

11 6552872,55 4922837,15

12 6552909,93 4922755,26

13 6552907,88 4922749,57

14 6552804,03 4922699,29

15 6552763,03 4922784,58

16 6552744,58 4922822,98

17 6552723,64 4922866,60

18 6552709,78 4922895,46

19 6552849,06 4922994,83

20 6552868,16 4923004,20

21 6552872,36 4923002,99

22 6552880,12 4922987,79


23 6552889,23 4922969,94

24 6552898,32 4922952,12

25 6552907,40 4922934,34

26 6552916,49 4922916,52

27 6552925,60 4922898,67

28 6552934,69 4922880,85

29 6552943,76 4922863,07

30 6552952,86 4922845,25

31 6552961,94 4922827,45

32 6552981,04 4922789,91

33 6552977,65 4922779,81

34 6552953,39 4922768,10

35 6552932,60 4922813,28

36 6552915,96 4922849,46

37 6552907,59 4922867,63

38 6552899,19 4922885,89

39 6552890,84 4922904,04

40 6552882,50 4922922,16

41 6552874,12 4922940,37

42 6552865,79 4922958,48

43 6552857,43 4922976,65


83

PRILOG BR.4 - KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA GRAĐEVINSKIH LINIJA


84

Prelomne tačke građevinskih linija, prikazane su grafički i numerički na grafičkom prilogu br.7 – Plan

regulacionih i građevinskih linija, a koordinate tih tačaka su prikazane u narednoj tabeli, kako slijedi:

TABELA – KOORDINATE PRELOMNIH TAČAKA GRAĐEVINSKIH LINIJA


1 6552739,28 4922935,81

2 6552712,19 4922922,90

3 6552719,94 4922906,65

4 6552725,43 4922895,12

5 6552733,17 4922878,87

6 6552739,31 4922866,46

7 6552748,79 4922846,55

8 6552762,03 4922818,87

9 6552770,64 4922800,87

10 6552786,73 4922767,22

11 6552812,70 4922713,11

12 6552841,55 4922726,96

13 6552865,80 4922738,76

14 6552897,38 4922753,85

15 6552877,54 4922795,35

16 6552855,50 4922841,45

17 6552846,89 4922859,46

18 6552842,29 4922857,27

19 6552829,25 4922884,60

20 6552819,89 4922904,56

21 6552808,76 4922899,25

22 6552802,69 4922911,98

23 6552794,94 4922928,24

24 6552789,45 4922939,77

25 6552781,71 4922956,02

26 6552765,46 4922948,28

27 6552854,44 4922991,94

28 6552865,23 4922997,19

29 6552951,46 4922827,88

30 6552940,69 4922822,60


PRILOG BR.5 - IZVJEŠTAJ NOSIOCA PRIPREME O PRIMJEDBAMA, ZAHTJEVIMA, PITANJIMA I SUGESTIJAMA NA NACRT REGULACIONOG PLANA „NOVI

GRAD 2“, USAGLAŠEN IZMEĐU NOSIOCA PRIPREME I NOSIOCA IZRADE PLANA

Broj: ___________________

Živinice, ___________. godine


86

IZVJEŠTAJ NOSIOCA PRIPREME O PRIMJEDBAMA, ZAHTJEVIMA, PITANJIMA I SUGESTIJAMA NA NACRT REGULACIONOG PLANA „NOVI GRAD 2“, USAGLAŠEN

IZMEĐU NOSIOCA PRIPREME I NOSIOCA IZRADE PLANA

I PRIMJEDBE I SUGESTIJE DOSTAVLJENE NA NACRT IZMJENA REGULACIONOG PLANA „NOVI GRAD 2“ DOSTAVLJENE DO JUNA 2018.godine.

R/b Podnosilac primjedbe Primjedbe, sugestije i prijedlozi Stav Nosioca izrade Smjernica/Odgovor Nosioca pripreme

1.

Mehmed Alispahić

05/2-23-sl/18

Živinice, 19.03.2018.

MIŠLJENJE SA JAVNE RASPRAVE:

Mehmed Alispahić je istakao da se

kod formiranja parcela slijede

postojeće parcele, ljudi koji budu

zainteresovani da mogu da kupe.

Primjedba se usvaja

2.

Mulavdić Ševket

05/2-23-sl/18

Živinice, 19.03.2018.


Ako može da se ucrta parcela za

tehnički pregled.

Primjedba se djelomično usvaja

Unutar granica obuhvata Plana je

predložena parcelacija sa

prijedlogom arhitektonskih masa,

poslovno-proizvodne namjene, pa

prema tome postoji mogućnost da

se pronađe manja parcela u tu svrhu.


87



3.

Zijad Selimović

05/2-23-sl/18

Živinice, 19.03.2018.


Nacrt mi odgovara, zainteresovan

sam za proširenje djelatnosti, da se

vodi računa o vodovodu.

Primjedba se usvaja

4.

Emir Hodžić

05/2-23-sl/18

Živinice, 19.03.2018.


Da je usaglašeno sa

predsjedavajućim Općinskog vijeća

da se nađe kompromisno rješenje

tj. da parcele 26, 27 i 28 ostaju

nepromijenjene na istoj poziciji po

mogućnosti povećanja površina.

Primjedba se usvaja

5.

Hamdija Numanović

05/2-23-sl/18

Živinice, 19.03.2018.


U skladu sa dogovorom izvršiti

dislokaciju parcele 21 na lokacije

22, 23 i 24 po dogovoru

zainteresovanih strana.

Primjedba se usvaja


88



6.

Paripović Nermin

05/2-23-sl/18

Živinice, 19.03.2018.


Da se proširi put od parcele 23 do

28 za 3m u cilju proširenja puta u

ranije donesenom regulacionom

planu.

Primjedba se usvaja

7.

Hamzić Dževida

05/2-23-sl/18

Živinice, 19.03.2018.


Da se vodi računa o zelenim

površinama

Primjedba se usvaja

8.

Hamdija Numanović

05/2-23-sl/18

Živinice, 19.03.2018.


Da se vodi računa o vodovodu

Toplice i vodnom dobru Primjedba se usvaja


89



9.

„PANEX-KOMPANY“d.o.o.

05/2-23-1893

Živinice, 07.03.2018.

Da se od parcele k.č. broj 90015

K.O. Živinice Grad, odcijepi dio

parcele u dimenzijama 43,30 x 55m

i pripoji parceli 755/284.

Na parceli bi se gradio objekat:

- Poslovni objekat

- Dimenzije 22x30m

- Spranost P+0

- Namjena objekta: uslužna

djelatnost

Obzirom da je vasnik parcele

755/284, te shodno potrebama

neophodno je proširenje parcele u

površini od cca 2381,50m²

Zahtjev se djelomično usvaja

Na traženoj lokaciji je predviđena

parcela 48,5x59m i površine

P=2862m², za izgradnju poslovno-

proizvodnog objekta dimenzija:

22x30 i spratnosti P+1, što odgovara

predmetnom zahtjevu. U toku javne

rasprave usaglašeno je da će put koji

je kao takav postojeći u katastru, biti

zadržan i proširen, kako bi mogao

adekvatno opsluživati postojeće i

planirane objekte na ovom

lokalitetu. Planirana saobraćajnica je

javna površina pa prema tome nije

moguće spajati planiranu parcelu sa

parcelom 755/284.


90



10.

d.o.o. VEREN STAN

05/2-23-1894

Živinice, 07.03.2018.



parcele u dimenzijama 32 X 55m i

pripoji parceli k.č. broj 755/337,

kako je uplanjeno u Nacrt-u RP

„Novi Grad 2“, i kako je predloženo

Općinskom vijeću na usvajanje.

Zahtjev se djelomično usvaja


parcela 32x59m i površine



18x30 i spratnosti P+1, što odgovara

predmetnom zahtjevu. U toku javne

rasprave usaglašeno je da će put koji

je kao takav postojeći u katastru, biti

zadržan i proširen, kako bi mogao

adekvatno opsluživati postojeće i

planirane objekte na ovom

lokalitetu. Planirana saobraćajnica je

javna površina pa prema tome nije

moguće spajati planiranu parcelu sa

parcelom 755/284.


91



11.

d.o.o. VEREN STAN

05/2-23-1894

Živinice, 07.03.2018.



parcele u dimenzijama 32 X

55,30m.

Na parceli bi se gradio objekat:

- Poslovni objekat

- Dimenzije 20x40m

- Spranost P+0

- Namjena objekta: uslužna

djelatnost

Obzirom da je vasnik parcele

755/337, te shodno potrebama

neophodno je proširenje parcele u

površini od cca 1770,50m²

Zahtjev se usvaja


parcela 32x59m i površine



18x30 i spratnosti P+1.

Nosilac pripreme i Nosilac izrade

__________________________________


92

DIO 4. GRAFIČKI DIO


2. SINTEZNA KARTA POSTOJEĆEG STANJA

3. VLASNIČKA STRUKTURA

4. PLAN NAMJENE POVRŠINA

5. PLAN NAMJENE I KORIŠTENJA PROSTORA – OSNOVNA KONCEPCIJA RAZVOJA

6. PLAN PARCELACIJE

7. PLAN REGULACIONIH I GRAĐEVINSKIH LINIJA

8. PLAN HORTIKULTURNOG UREĐENJA

9. PLAN SAOBRAĆAJA

10. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

11. PLAN ELEKTROENERGETSKE I PTT INFRASTRUKTURE

Documents

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i …...REGULAIONI PLAN „NOVI GRAD 2“ ŽIVINIE 2 BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Općina Živinice REGULACIONI