BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine

GRAD SARAJEVO GRADSKO VIJEĆE

BOSNIA AND HERZEGOVINA Federation of Bosnia and Herzegovina

CITY OF SARAJEVO CITY COUNCIL

Broj:01-02-1111/16 Sarajevo, 29.06.2016. godine

Na osnovu člana 26. stav 1. tačka 2. i člana 74. stav 1. Statuta Grada Sarajeva („Služ'bene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 — pre č išćeni tekst), Gradsko vije će Grada Sarajeva, na 40. sjednici održanoj 29.06.2016. godine, primilo je k znanju

Informaciju o stanju saobraćaja u gradu Sarajevu s prijedlogom mjera za rješavanje problema gužvi na saobraćajnicama, s posebnim osvrtom na mogu ćnost izgradnje kružnih tokova.

PREDS DA VAJU ĆI GRADSKOG VIJE ĆA (f) cs)

Ul. Hamdije Kreševljakovi ća 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel. ++387 33 — 208 340: Fax: ++387 33 - 208 341:

www.sa ra i evo. ba

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO

GRADONAČELNIK

BOSNIA AND HERZEGOVINA Federation of Bosnia and Herzegovina

CANTON OF SARAJEVO CITY OF SARAJEVO

MAYOR

INFORMACIJA O STANJU SAOBRAĆAJA U GRADU SARAJEVU S PRIJEDLOGOM

MJERA ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA GUŽVI NA SAOBRAĆAJNICAMA, S POSEBNIM OSVRTOM NA MOGUĆNOST

IZGRADNJE KRUŽNIH TOKOVA

Predlagač : Gradonačelnik Obrađivač : Služba za komunalne poslove

Sarajevo, juni 2016. godine

Hamdije Kreševljakovi ća 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOV1NA Tel. ++387 33 — 208 340; 443 050, Fax: ++387 33 — 208 341

www.sarajevo.ba e-mail: zrad(d,sarajevo.ba

Informacija o stanju saobra ćaja u gradu Sarajevu s prijedlogom mjera za rješavanje problema gužvi na saobraćajnicama, sa posebnim osvrtom na mogu ćnost izgradnje kružnih tokova pripremljena je s ciljem upoznavanja Gradskih vije ćnika o ovoj problematici te razmatranje mogućih rješenja.

Obzirom da Grad Sarajevo nije upravitelj cesta na podru čju grada Sarajeva, iako po važe ćoj zakonskoj regulativi, tj Zakonom o cestama FBiH koji je stupio na snagu 23.03.2010., te po Presudi Ustavnog suda FBiH, broj 85/10 od 20.12.2010. godine i članu 16. Statuta Grada Sarajeva, bi trebao biti nadležan za lokalne ceste na podru čju grada ili za barem jedan dio, Služba za komunalne poslove je uputila gradskim op ć inama, Direkciji za ceste KS i Ministarstvu saobraćaja KS zahtjev za dostavljanje Informacija o stanju saobra ćaja u gradu Sarajevu s prijedlogom mjera za rješavanje problema gužvi na saobra ćajnicama, s posebnim osvrtom na mogućnost izgradnje kružnih tokova.

Do sada smo zaprimili informacije od Ministarstvu saobra ćaja KS, Direkcije za puteve KS, Opć ine Stari Grad, Op ć ine Novo Sarajevo i Opć ine Novi Grad te ih u cijelosti prenosimo:

DIREKCIJE ZA PUTEVE KS

Direkcija za puteve KS smatra da je stanje saobra ćajne infrastrukture na podru čju grada Sarajeva u veoma dobrom stanju, kako možemo vidjeti na terenu, što ne zna či da se ne treba i ne može unaprjeđivati i dalje raditi na poboljšanju stanja saobra ćajne infrastrukture na bilo koji način, da li izgradnjom novih saobraćajnica, rekonstrukcijom postoje ćih saobraćajnica, izmjenom režima saobra ćaja, poboljšanjem javnog gradskog prijevoza ili uvo đenjem novih vidova saobra ćaja.

Svjesni smo situacije pove ćanog broja registrovanih motornih vozila, ali vjerujemo, a to su pokazala i istraživanja, da će se izgradnjom kružnih tokova uveliko smanjiti gužve i rasteretiti saobraćaj u gradu Sarajevu, te da će se s tim doprinijeti smanjenju dugih kolona. Naime, dosadašnja iskustva izgradnje raskrsnica sa kružnim tokom pokazala su se vrlo korisnim u odnosu na klasične raskrsnice.

Izgradnja i rekonstrukcija raskrsnica na primjenom kružnog toka na primarnoj gradskoj mreži saobraćajnica na području Kantona Sarajevo koja je po čela sa izgradnjom kružnog toka na Dobrinji (raskrsnica X i G transverzale), uspješno se nastavlja i danas. Lokacije na kojima je planirana ili se već radi rekonstrukcija raskrsnica sa primjenom kružnog toka su:

VI transverzala (Alije Ku čukalića): dva kružna toka i to jedan na spoju ulice Alije Kučukalića sa ulicom Džemala Bijedi ća, a drugi na spoju ulica Alije Ku čukalića sa ulicom Safeta Zajke (oba završena u 2016. godini);

2

- Južna longitudinala: tri kružna toka i to prvi kružni tok spoj ulica Zagreba čka, Zvornička i Hamdije Čemerli ća (II transverzala): drugi kružni tok spoj ulica Zvorni čka i Topal Osman paše (III transverzala) i tre ć i kružni tok spoj ulica Zvorni čka, Safeta Hadžića i Azitze Šačirbegović (IV transverzala) (izgradnja planirana u 2016. godini);

- Na spoju A transverzale i V transverzale gradi će se još jedan kružni tok (realizaciju se očekuje u 2017. godini);

- I transverzala: jedan kružni tok i to raskrsnica Sjeverna longitudinala (Put Života) — S. S. Kranjčevićeva i I transverzala (kod Ameri čke ambasade) (dokumentacija u pripremi);

- II transverzala: prijedlog Op ćine Novo Sarajevo je da se urade dva kružna toka u lici Hamdije Čemerli ća, po uzoru na kružne tokove na VI transverzali, prvi Hamdije Čemerlića. Drinska — Humska i drugi Hamdije Čemerlića — Sjeverna longitudinala (put Života) (dokumentacija u pripremi);

- IX transverzala — planiran kružni tok u Buljakovom potoku;

- LOT 2C planirani kružni tok u ulici Safeta Zajke;

- Naselje Šip — na magistralnom putu M19 — JP Ceste Federacije BiH trebaju po četi sa izgradnjom kružnog toka.

Prednosti izgradnje raskrsnica sa primjenom kružnog toka su mnogobrojne:

1. U pogledu sigurnosti

Raskrsnica sa kružnim tokom se smatra sigurnijom od klasi čne raskrsnice, jer je smanjuje broj konfliktnih tačaka, (pješak — vozilo, vozilo — vozilo) kao i brzina kretanja vozila, kako na prilazi raskrsnici tako i u samoj raskrsnici, tako đer izgradnja kružnih raskrsnica je dobro rješenje kao mjera za smirivanje saobra ćaja u urbanim podru čjima.

2. U pogledu kapaciteta

- „Trougao" umjesto znaka „Stop" uzrokuje manje razmake izme đu vozila

- Mogućnost propuštanja saobraćajnih tokova visokog intenziteta.

3. U pogledu vremena čekanja

3

- Generalno, vrijeme čekanja kod raskrsnice sa kružnim tokom je manje nego kod ekvivalentnih signaliziranih raskrsnica;

- Za vrijeme crvenog i žutog svijetla kod signaliziranih raskrsnica, javlja se nepotrebno vrijeme čekanja obzirom na slobodan prostor za prolazak kroz raskrsnicu.

4. U pogledu koštanja generalno se zahtijevaju manje širine saobra ćajnica

4. Troškovi održavanja signalizacije raskrsnica su ve ći nego kod raskrsnica sa kružnim tokom

5. Troškovi uslijed saobra ćajnih nezgoda su manji zbog manjeg broja i težine nezgoda (nema čeonih sudara, niti sudara pod pravim uglom)

6. U pogledu kretanja pješaka i biciklista

7. Razrijeđena ostrva povećavaju sigurnost pješaka

8. Manje brzine na raskrsnicama sa kružnim tokom trebalo bi da pove ćaju sigurnost biciklista

9. U pogledu zaštite čovjekove sredine

10. Raskrsnice sa kružnim tokom smanjuju potrošnju goriva u odnosu na signalizirane raskrsnice, uslijede smanjenja naglog ubrzavanja i ko čenja

11. Raskrsnice sa kružnim tokom također smanjuju nivo buke u odnosu na signalizirane raskrsnice

12. U estetskom pogledu

13. Raskrsnice sa kružnim tokom su u estetskom pogledu daleko prihvatljivije u odnosu na klasične signalizirane raskrsnice i daju mnogo ve će mogućnosti za estetsko oblikovanje.

4

MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA KS

Problem saobra ćaja i saobraćajnica u gradu Sarajevu odnosno u Kantonu Sarajevo je jako složen i kompleksan. Taj problem se pojavio u poslij eratnom periodu, jer je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju došlo do velike ekspanzije broja motornih vozila, a razvoj i tehni čko usavršavanje saobraćajnica nije mogao pratiti taj trend iz puno razloga: ekonomskih, same konfiguracije grada i ulica, nemogućnost širenja grada, JGP nije mogao adekvatno zadovoljiti zahtjeve gra đana, itd.

Konstatacija da u Kantonu Sarajevo trenutno ima cca 130 000 vozila, a s obzirom na kapacitet saobraćajnica i trenutni tehni čki nač in upravljanja saobra ćajem ne ostavlja nam puno prostora za brzo i efikasno ubrzanje saobra ćaja, a pogotovo u vršnim vremenima. Moramo uzeti u obzir i izgradnju velikog broja novih naselja, pove ćanjem broja stanovnika i izgradnjom sekundarnih saobra ćajnica te njihovo uklju čenje na trenutne primarne saobra ćajnice. U cilju rješavanja korekcije režima saobra ćaja u špicama u Kantonu Sarajevo u jutarnjim i popodnevnim satima radi se detaljna analiza signalnih planova i zaštitnih vremena uvažavaju ć i teoretske kapacitete saobra ćajnica koje su pod optere ćenjem. Dakle, naše aktivnosti su trenutno usmjerene na usavršavanje automatskog upravljanja saobra ćajem i povećanje propusne mo ći raskrsnica.

Gledano na dionicu iz smjera Ilidža — Vije ćnica treba istaći veliki problem u mogućem ubrzanju saobraćaja jer nemamo urađenu saobraćajnicu za izdvojena desna skretanja na raskrsnicama Dolac Malta, Socijalno i Pofali ć i što nam u vršnim vremenima stvara velike gužve, jer vrlo često smo na toj saobraćajnici primorani na vožnju u dvije saobra ćajne trake, a ne u tri što automatski usporava saobra ćaj u vršnim vremenima.

Glavna gradska saobra ćajnica od Vije ćnice prema Ilidži i nazad funkcionira po principu „zelenog vala", dakle brzina kretanja vozila je izme đu 55 i 60 km/h što je i u skladu sa Zakonom o sigurnosti saobra ćaja u BiH. Signalni plan na raskrsnicama je instaliran u svrhu kretanja vozila navedenom brzinom. Dužina trajanja ciklusa ra đena je na 80 sekundi, a zeleno svjetlo traje na glavnom pravcu u prosjeku 35-40 sekundi. Dakle na raskrsnicama je neophodno osigurati i zeleno svjetlo za skretanja i bo čna uključenja iz sporednih ulica kao i prijelaz pješaka.

Ukoliko bi povećali jedan ciklus na 90 sekundi morali bi smanjiti brzinu kretanja vozila ispod 50 km/h.

Trenutno ubrzanje saobra ćaja u vršnim satima riješeno je uz pomo ć Saobraćajne policije KS koja svoje djelatnike raspore đuje na najfrekventnijim raskrsnicama koji vrše fizi čku regulaciju saobraćaj a.

5

Treba napomenuti da će ova situacija u dobroj mjeri tehni čki biti riješena kada se završe slijedeć i cestovni projekti u Kantonu Sarajevo:

• Završetak Južne i Sjeverne longitudinalne;

• Izgradnja A transverzale od Dobrinje do Aerodroma Sarajevo;

• Izgradnja V transverzale i probijanje tunela kroz Hum prema Vogoš ć i;

• Završetak izgradnje Sarajevske zaobilaznice, te rastere ćenje „uskog grla" Rajova čka cesta. Počeli su radovi na izgradnji završnog dijela Sarajevske zaobilaznice i to LOT2C koji će povezati kružni tok u Briješ ću i naselje Boljakov potok, odnosno budući gradski autoput.

Tokovi ubrzanja saobra ćaja na glavnoj gradskoj saobraćajnici u vršnim satima djelomi čno će se ubrzati tehni čkom nadogradnjom postojećeg Centra za pra ćenje saobraćaja. Jedan od načina je ugradnja detektora na raskrsnicama jer bi se na taj na čin mogli mijenjati signali planovi u različitim dijelovima dana, odnosno u vršnim satima, kao i kupovina suvremenih i komfornijih vozila JGS-a, jer bi time stimulisali gra đane da koriste javni gradski prijevoz.

Jedan od načina ubrzanja saobraćajnih tokova je izgradnja kružnih tokova. Treba istaci da nije jedino rješenje u izgradnji kružnih tokova jer se za njihovu izgradnju trebaju ste ći potrebni tehnički uslovi. Dalde ne može se saobra ćaj na svakoj raskrsnici riješiti izgradnjom kružnog toka kao što postoji uvriježeno mišljenje u javnosti.

Trenutno je u planu izgradnja kružnih tokova na slijede ćim raskrsnicama te ubrzanje tokova na slijedećim dionicama gdje sada vladaju velike gužve: kružni tok na magistralnom putu M17 u naselju Šip, kružni tok u Pofali ć ima Put života — Hamdije Čemerlića, kod tvornice duhana, izgradnja kružnih tokova na LOT2 Južne longitudinale, kružni tok na raskrsnici Olimpijska — Ante Babića — A transverzala.

Treba istać i da je u planu i semaforizacija pojedinih raskrsnica u cilju poboljšanja sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, te boljeg protoka vozila.

Također je u planu dalja izgradnja biciklisti čkih staza u saradnji sa Gradskom upravom te samim tim i poticanje stanovništva i na druge i zdravije vidove prijevoza.

OPĆINA NOVO SARAJEVO

Nakon usvajanja nove kategorizacije cesta na podru čju preostale četiri gradske Op ćine, ukupna dužina lokalnih i nekategorisanih cesta na podru čju Opć ine Novo Sarajevo iznosi oko 82.6 kilometara. Od ukupne dužine cesta koje su u nadležnosti Op ć ine Novo Sarajevo, 38 kilometara cesta su usvojene kao lokalne ceste, dok ukupna kilometraža preostalih nekategorisanih cesta je opć inskom odlukom usvojena i iznosi 44.6 km.

6

Sve dosadašnje aktivnosti na poboljšanju saobra ćaja na području Opć ine Novo Sarajevo, pretežno su se odvijale zajedni čki u suradnji sa Direkcijom za puteve Kantona Sarajevo i Ministarstvom saobraćaja Kantona Sarajevo. Takav način zajedničke suradnje sa Direkcijom za puteve Kantona Sarajevo, proizišlo je iz razloga što je nakon usvajanja kategorizacije lokalnih cesta, izvršeno potpisivanje Ugovora izme đu Opć ine Novo Sarajevo i Direkcije za puteve Kantona Sarajevo o prijenosu nadležnosti nad odre đenim lokalnim cestama sa nadležnosti Opć ine u nadležnost Direkcije za puteve Kantona Sarajevo. Ukupna dužina lokalnih cesta koje je navedenim ugovorom prešla u nadležnost Direkcije za puteve Kantona Sarajevo iznosi 7.4 km i već inom se radi o transverzalnim i longitudinalnim pravcima na podru čju Opć ine Novo Sarajevo.

Kada je u pitanju saobra ćajna infrastruktura na podru čju Općine Novo Sarajevo, ona se pretežno u urbanom području Opć ine sastoji od ukupno tri longitudinalna pravca (pravac istok — zapad i obratno) i to:

1. Glavna gradska saobraćajnica, ulice (Džemala Bijedi ća i Bulevar Meše Selimovi ća), 2. Sjeverna longitudinala, ulica (Put života), 3. Južna longitudinala, ulica (Zagreba čka).

Pored gore nabrojanih longitudinalnih pravaca, na podru čju Opć ine Novo Sarajevo tako đer u urbanom području pripadaju i transverzalni pravci kretanja motornih vozila (pravac sjever — jug i obratno) i to:

1. I Transverzala, ulica Halida Kajtaza (granica Op ćine Novo Sarajevo i Op ćine Centar), 2. II Transverzala, ulica Hamdije Čemerlića, 3. III Transverzala, ulica Topal Osman Paše, 4. IV Transverzala, ulica Azize Šaćirbegovi ć , 5. V Transverzala, ulica Džemala Bijedi ća, 6. VI Transverzala, ulica Alije Ku čukalića (granica Op ćine Novo Sarajevo i Opć ine Novi

Grad)

Pomenute saobra ćajnice igraju veliku ulogu po pitanju rastere ćenja saobraćaja na podru čju Opć ine Novo Sarajevo, a posebno u vršnim satima kada su evidentna velika saobra ćajna opterećenja u jutarnjim periodima od 07:00 do 08:30, kao i poslijepodnevnim periodima od 15:30 — 17:00 sati. Ova problematika zagušenja saobra ćaja ne predstavlja samo problem na području Opć ine Novo Sarajevo, ve ć predstavlja problem i u preostalih četiri gradske Op ć ine.

Najveći problem zagušenja saobraćaja je izražen na spojevima (postoje ć im raskrsnicama) longitudinalnih i transverzalnih pravaca, dok zagušenja saobra ćaja u ruralnim dijelovima Op ć ine Novo Sarajevo skoro pa i da nema iz razloga što koncentracija saobra ćaja na ovim lokacijama ne uti če negativno na odvijanje saobra ćaja.

Jedan od nač ina rješavanja problema zagušenja saobra ćaja na podru čju Opć ine Novo Sarajevo jeste planirana izgradnja kružnih tokova na podru čju Opć ine. Trenutno je u izradi projektna

7

dokumentacija za planirano zajedni čko učešće u zajedni čkom sufinansiranju izgradnje dva kružna toka u naselju Pofali ć i između Općine i Direkcije za puteve Kantona Sarajevo.

Kružni tok većih gabarita je planiran na spoju ulica Hamdije Čemerlića II Transverzala — Put Života Sjeverna longitudinala, č ime će se uveliko obezbjediti saobra ćajno rastere ćenje na predmetnoj lokaciji i pove ćati bezbjedno odvijanje saobraćaja na istoj.

Pored pomenutog kružnog toka, planirana je i izgradnja kružnog toka manjih gabarita na spoju ulica Humska — Pofali ćka — kod fabrike duhana Sarajevo, č ime će se uveliko riješiti saobra ćajno zagušenje koje se svakodnevno javlja na predmetnoj lokaciji, a posebno za vozila koja dolaze iz pravca naselja Pofali ć i I i II.

Također je u toku izrada projektne dokumentacije za izgradnju kružnog toka na spoju sjeverne longitudinale ulice Put života i I transverzale ulice Halida Kajtaza, što je pokrenula Direkcija za puteve Kantona Sarajevo.

Općina Novo Sarajevo je uradila projektnu dokumentaciju za izgradnju kružnog toka u naselju Trg Heroja sa novoformiranim priklju čcima, č ime će se riješiti pitanje zatvaranja postoje ćeg parking prostora ispred zgrade „Loris", iz razloga planirane izgradnje nastavka Južne longitudinale ulicom Zvorni čka. Izgradnjom ovog kružnog toka će se rasteretiti saobra ćaj vozila na predmetnoj lokaciji u svim pravcima kretanja motornih vozila i pove ćati bezbjednost odvijanja saobraćaja na istoj.

Inicijativom podnesenom od strane Op ćine Novo Sarajevo, izmješten je tranzitni teretni saobraćaj kroz dio Općine (ulica Azize Ša ćirbegović , most Malta na IV transverzali) i isti je preusmjeren dalje ulicom Safeta Hadži ća prema Općini Novi Grad.

Pored gore navedenog, planirana je izgradnja kružnog toka u naselju Čengi ć Vila na postojećoj raskrsnici ulica Džemala Bijedi ća V transverzala — Nedima Filipovi ća, č ime će se prije svega riješiti pitanje bezbjednog odvijanja saobra ćaja kako pješaka tako i motornih vozila, a samim tim ubrzati i protok saobraćaja vozila na pomenutoj raskrsnici.

Kao prijedloge mjera za nastavak poboljšanja odvijanja saobra ćaja po pitanju smanjenja zagušenja i pove ćanja bezbjednosti na podru čju Opć ine Novo Sarajevo, možemo navesti sljedeće:

1. Prijedlog izgradnje manjeg kružnog toka na spoju ulica Paromlinska — Malta IV transverzala, jer na istoj ne postoji adekvatna saobra ćajna signalizacija kojom bi se moglo garantovati za sigurno odvijanje saobra ćaja. Izgradnjom kružnog toka na istoj, uveliko bi se rasteretio saobra ćaj vozila na predmetnoj lokaciji i smanjio rizik od saobra ćajnih nezgoda.

8

2. Prijedlog postavljanja nedostaju će svjetlosne saobra ćajne signalizacije na obilježenom pješačkom prijelazu u ulici Azize Ša ćirbegovi ć — pravac prema zgradi „Bosmal" i obratno, jer je evidentan veliki broj pješaka na tom pješa čkom prijelazu u oba pravca i sigurnost istih je upitna.

3. Prijedlog postavljanja zaštitne ograde za pješake duž novoizgra đene trase Južne longitudinale, jer je evidentno da se pješaci kao aktivni u česnici u saobra ćaju ne pridržavaju lokacija predvi đenih za prelazak pješaka (pješa čkih prijelaza) preko novoizgrađene saobraćajnice ulice Zvorni čka.

4. Prijedlog izgradnje manjeg kružnog toka ili postavljanje svjetlosne saobra ćajne signalizacije na III transverzali — spoj ulica Paromlinska — Ložioni čka, jer na pomenutoj raskrsnici nema adekvatne saobra ćajne signalizacije kojom bi se osiguralo bezbjedno uključenje u saobraćaj motornih vozila iz svih pravaca kretanja.

Mišljenja smo da bi gore navedeni prijedlozi mjera uveliko poboljšali stanje odvijanja saobra ćaja na području Općine Novo Sarajevo po pitanju kontinuiranog saobra ćaja motornih vozila, kao i povećanja bezbjednost svih u česnika u saobraćaju.

OPĆINA STARI GRAD

Sa obzirom da je podru čje Općine Stari Grad Sarajevo historijsko podru čje izgrađeno na padinama i dolinskim dijelom širine nekoliko stotina metara, i da je mreža saobra ćajnica na ovom području uglavnom naslijeđena iz ranijih perioda, raspoloživost okolnog prostora, okolna izgradnja i zašti ćeni objekti, odnosno prostorni uslovi, ograni čavaju mogućnost izgradnje kružnih tokova.

U skladu sa naprijed navedenim, a uzimaju ć i u obzir č injenicu da je glavna gradska magistralna cesta koja prolazi kroz podru čje Opć ine Stari Grad Sarajevo (dionica Obala Kulina bana-Telali-Mula Mustafe Bašeskije) po kapacitetima i gabaritima relativno dostigla svoj maksimum, smatramo da bi se eventualno trebalo uzeti u razmatranje izgradnja Južne logitudinale do Vijećnice koja bi preuzela dio motornog saobra ćaja, a č ija je izgradnja i predvi đena Prostornim planom Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine.

Također, imajući u vidu č injenicu da na podru čju Kantona Sarajevo postoji problem sa saobraćajem. u mirovanju, odnosno sa nedovoljnim brojem parking mjesta, što uzrokuje dodatna zagušenja u saobra ćaju, ovim putem Vas želimo obavijestiti da će Opć ina Stari Grad Sarajevo u narednom periodu otpo četi realizaciju kapitalnog projekta „Izgradnja javne

9

podzemne garaže sa višenamjenskim trgom u ulici Avdage Šahinagi ća", što će dijelom doprinijeti rješavanju svakodnevnog problema parkiranja u starom dijelu grada.

Napominjemo da Opć ina Stari Grad Sarajevo, kao nadležni upravitelj koji vrši upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu lokalnih cesta, raspolaže mrežom lokalnih cesta u ukupnoj dužini kolovoza od 78.830m, kao i mrežom nekategorisanih cesta.

OPĆINA NOVI GRAD

Općina Novi Grad Sarajevo predstavlja izuzetno tranzitno podru čje zbog svog geo-strateškog položaja. Kroz Op ćinu Novi Grad Sarajevo je prema usvojenoj planskoj dokumentaciji planirana izgradnja više zna čajnih saobraćajnica ve ćeg ranga od lokalnih odnosno:

- magistralni i regionalni pravci:

- sjeverna i južna longitudinala

- gradski autoput

- A, B, C, D, E, F, G, H, VI, VII, VIII, IX, X, XI i XII transverzala.

Obzirom da značajan dio navedenih saobra ćajnica još uvijek nije u potpunosti izgrađen, a samim tim i servisne saobra ćajnice koje ih opslužuju, dolazi do ukrštanja saobra ćajnica nižeg ranga sa navedenim saobra ćajnicama, usljed čega dolazi do stvaranja saobra ćajnih gužvi na određenim mjestima, odnosno raskrsnicama.

Smatramo da bi se saobra ćajne gužve značajno smanjile izgradnjom planiranih saobraćajnica. Č injenica je da su za izgradnju navedenih saobra ćajnica potrebna značajna finansijska sredstva, te je o čekivano da će to potrajati duži vremenski period.

Kako bi se u kraćem roku riješio problem saobra ćajnih gužvi, posmatrano sa stru čno tehničkog aspekta, mogu ć i su slijedeć i pravci djelovanja u ovom trenutku:

- Smanjenje obima saobra ćaja uvođenjem režima zabrane kretanja za pojedina vozila u određenim zonama i danima u mjesecu,

- Stimulisanje korištenja Javnog gradskog prijevoza, Poboljšanje saobraćajne infrastrukture izgradnjom modernih saobra ćajnica, modernih kružnih tokova,

- Regulacija saobra ćajnih tokova kontrolisanim vo đenjem saobraćaja izgradnjom centra za upravljanje saobraćajem č ime bi se smanjile gužve na saobra ćajnicama.

10

Iz navedenog proisti če da rješavanje problema saobra ćajnih gužvi na nač in koji ste potencirali u Vašem dopisu, a koji se odnosi na izgradnju kružnih tokova, predstavlja jedan vid rješenja i u svijetu je ve ć odavno prisutno. Da bi se pristupilo rješavanju problema saobra ćajnih gužvi izgradnjom kružnih tokova neophodno je izraditi sistemski plan aktivnosti koji uklju čuje, provjeru opravdanosti primjene temeljem definiranih stru čno -tehničkih kriterija.

Metod primjene opravdanosti uklju čuje slijedeće kriterije:

- Funkcionalni kriterijum - Prostorno urbanisti čki kriterijum - Kriterijum saobra ćajnog toka - Projektno tehnički kriterijum - Kriterijum saobra ćajne sigurnosti - Kriterijum propusne moć i - Okolinski kriterijum

Ekonomski kriterijum

Da bi se dobio precizan odgovor na traženo pitanje neophodan je sistemski pristup za izradu detaljne saobra ćajne studije koja bi pored navedenih kriterijuma sadržavala precizne inžinjerske proračune svih saobraćajnih tokova na podru čju opć ine Novi Grad Sarajevo, a koja bi u konačnici dala odgovor za najbrže i najekonomi čnije kao i dugoročnije rješenje.

Nakon što se dobiju precizne inžinjerske projekcije, potrebno je poduzimati korake koji između ostalog mogu uključ ivati i izgradnju kružnih tokova, a koji mogu biti mali kružni tokovi (10.000-15.000 voz/dan), srednji kružni tokovi (15.000-18.000 voz/dan) i veliki kružni tokovi (>20.000 voz/dan).

Izgradnja kružnih tokova bi zasigurno uticala na smanjenje saobra ćajnih gužvi, ali prije toga je potrebno iscrpiti i ostale mogu ćnosti rješavanje navedenih problema koje su se pokazali kao efikasni u velikim gradovima.

Sa aspekta urbanizma i planske dokumentacije daje se informacija kako slijedi:

- Na podru čju Opć ine Novi Grad Sarajevo u proteklom periodu su provedene aktivnosti na realizaciji Sarajevske zaobilaznice LOT 2A i LOT 2B (spoj sa autoputem, spoj XII transverzale sa Sarajevskom obilaznicom) dok su u toku aktivnosti na realizaciji Sarajevske obilaznice LOT 2C koja će se putem kružnog toka u naselju Vitkovac povezati sa ulicom Safeta Zajke, planiranog dijelom kroz Regulacioni plan „Vitkovac" („Službene novine Kantona Sarajevo", broj 31/14). Realizovana su dva kružna toka na trasi VI transverzale, na spoju ulica Džemala Bijedi ća i VI transverzale kao i na spoju ulica Safeta Zajke i VI transverzale.

- Kroz glavni projekat „A" transverzale č ija je realizacija u toku, na spoju X transverzale i A transverzale predvi đena je izgradnja kružnog toka. Razmatra se i mogu ćnost realizacije

11

kružnog toka na spoju A transverzale i XII transverzale, koji se nalazi na podru čju Općine Ilidža.

- Vezano za realizaciju spoja V transverzale sa ulicom Safeta Hadži ća odnosno Južnom longitudinalom, izdata je urbanisti čka saglasnost Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo i u toku su aktivnosti investitora na pripremi potrebne projektne dokumentacije i propisanih saglasnosti.

- Ministarstvu saobraćaja — Direkciji za puteve Kantona Sarajevo je izdata urbanisti čka saglasnost za izgradnju dijela Južne longitudinale od granice sa Op ćinom Novo Sarajevo do spoja sa V transverzalom.

- U toku su aktivnosti na realizaciji IX transverzale za koju je izdata urbanisti čka saglasnost odnosno postupak izdavanja odobrenja za gra đenje za I fazu izgradnje. Glavnim projektom IX transverzale planirana je izgradnja kružnog toka u naselju Boljakov Potok, spoj IX transverzale sa ulicama Safeta Zajke i Smaila Sikala.

- Osnovnim konceptom Regulacionog plana „Rajlovac III", čija je izrada u toku, planirana su tri kružna toka na magistralnom pravcu M-17 odnosno ulici Safeta Zajke.

- Pored naprijed navedenog, kroz izradu provedbeno-planske dokumentacije, sa aspekta saobraćajnih rješenja, planiraju se kružni tokovi u skladu sa prostornim mogu ćnostima i tehničkim normativima za planiranje istih.

12