BOLONJA Nastavni Plan II Godina 2011 12 Za Knjigu

UNIVERZITET U SARAJEVUFARMACEUTSKI FAKULTET

SARAJEVO

NASTAVNI PLAN I PROGRAM DRUGE GODINE STUDIJAFARMACEUTSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA

U SARAJEVU

Izvedbeni program za školsku 2011./12. godinu

Sarajevo, juni, 2011.

3

III SEMESTARPREDMET PREDAVA

NJAVJEŽBE SEMINARI ECTS

Obavezni predmetiPREDMET PREDAVA

NJAVJEŽBE SEMINARI ECTS

Obavezni predmetiAnatomija čovjeka 30 (2) 15 (1) 3Fiziologija čovijeka I 30 (2) 30 (2) 4Histologija čovjeka 30 (2) 15 (1) 3Organska hemija I 45 (3) 60 (4) 15 7

Fizikalna hemija I 30 (2) 45 (3) 20 6Engleski jezik II 15(1) 15(1) 2Medicinska mikrobiologija

30 (2) 30 (2) 5 5

30Ukupno ECTS – III semestar: 30 ECTS

IV SEMESTAR

PREDMET PREDAVANJA

VJEŽBE SEMINARI ECTS

Obavezni predmetiFiziologija čovijeka II 30 (2) 30 (2) 4Fizikalna hemija II 30 (2) 45 (3) 20 6

4

Imunologija 30 (2) 15 (1) 3Organska hemija II 45 (3) 60 (4) 15 7

Patološka fiziologija 30 (2) 15 (1) 15 4Farmaceutska statistika

15 (1) 15 (1) 2

Medicinska biohemija 45 (3) 15 (1) 4UKUPNO 30Ukupno ECTS – IV semestar: 30 ECTS

Druga godina ukupno 30 ECTS + 30 ECTS : 60 ECTS

5

III SEMESTAR

UNIVERZITET U SARAJEVU- FARMACEUTSKI FAKULTET SARAJEVORedovni studij II GODINA

IZVEDBENI PLAN – SILABUS III semestar, 2010./11. školska godina

Predmet ANATOMIJA ČOVJEKA 3 ECTS ( 2 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET

Predavanja Vježbe Seminari30 15 -

Nastavnik: Prof.dr. Amela Kulenović , kontakt telefon , e-mail adresa Doc. Dr. Aida HasanovićAsistent : , kontakt telefon , e-mail adresa

IZVEDBENI PROGRAM Sedmica Datum Broj sati Amfiteatar Predavanje

1 2 Uvod u anatomiju. Istorijski razvoj. Podjela anatomije. Anatomski položaj i orijentacione ravni. Anatomska terminologija. Podjela sistematske anatomije.Podjela nervnog sistema. neuroanatomska terminologija, elementi građe nervnog sistema (neuron, neuroglija, sinapsa), Medulla spinalis

2 2 Truncus cerebri, položaj, dijelovi, medulla oblongata, pons, mesencephalon, (vanjska morfologija, organizacija sive i bijele mase)

6

mailto:[email protected]


Nn. craniales-pregled (porijeklo, vrste vlakana, tok, grane)

3 2 Cerebellum, (položaj, vanjska morfologija, funkcionalna i filogenetska podjela, građa malog mozga Diencephalon (položaj i podjela, thalamus, morfologija i unutrašnja građa)

4 2 Epithalmus, epiphysis cerebri, metathalamus, subthalamus, hypothalamus, hypophysis cerebri, morfologija i unutrašnja građa) Telencephalon (položaj i podjela)

5 2 Telencephalon (unutrašnja građa, funkcionalna organizacija moždane kore, limbički sistem, commissurae i asocijativni putevi telencephalona, bazalne ganglije) Putevi CNS-a-pregled

6 2 Organum visus7 2 Organum vestbulocochleare, Organum gustatorium et olfactorium

8 2 Opšta angiologija osnove građe krvnog i limfnog sistema, veliki i mali krvotokCor, morfolofija, položaj

9 2 Cor, građa pericardRespiratorni sistem, osnovne anatomske karakterisitke, funkcija. Gornji dio respiratornog sistema-pregled, nasus externus et internus, larynx

10 2 Dušnik, dušnice, pluća, pleura11 2 Usna šupljina, podjela, sadržaj, anatomski odnosi, 2. Cavitas oris, usne,obrazi, zubi,

krajnik, tvrdo i meko nepce, palatum durum et molle, jezik, mišići i inervacija, glandulae salivariae maiores et minores. Pharynx, gutanje (deglutio), oesophageus

12 2 Ventriculus, intestinum tenue, (duodenum, jejunum, ileum), intestinum crassum,

7

Hepar, izvodni žučni vodovi, pancreas, lien

13 2 Urinarni sistem-pregled, bubrezi, makroskopska anatomija, građa, nefronPolni organi žene-pregled, makroskopska anatomijs

14 2 Polni organi žene-pregled, makroskopska anatomija Polni organi muškarca Endokrine žlijezde Koža i derivati kože

15 2 Polni organi muškarcaEndokrine žlijezde Koža i derivati kože

16 ZAVRŠNI ISPIT

Sedmica Datum Broj sati Amfiteatar Laboratorijske vježbe

1 1 Dijelovi CNS-a, periferni nervni sistem, orijentacione osovine, medulla spinalis-vanjska morfologija Medulla spinalis-unutrašnja građa, kičmeni živci, pleksusi i periferni živci

2 1 Medulla oblongata, pons, mesencephalon, vanjska morfologija, unutrašnja građa, kranijalni živci, kratak opis jedara u moždanom stablu, izlazišta, distribucija i kliničko-anatomski značaj

3 1 Cerebellum, morfologija i unutrašnja građa Diencephalon, podjela i vanjska morfologija,

4 1 Diencephalon, građa (preparat), hipotalamo-hipofizna osovina Telencephalon, vanjska morfologija

8

5 1 Funkcionalna organizacija moždane kore, limbički sistem, commissurae i asocijativni putevi telencephalona, bazalne ganglije) Ovojnice CNS-a, liquor cerebrospinalis, komorni sistem

6 1 Vidni sistem – principi organizacije, refleksni i relejni centri, kortikalne prezentacije7 1 Topografski odnosi vanjskog, srednjeg i unutrašnjeg uha i njihov klinički značaj,

statički i akustički put.

8 1 Cor, morfolofija, položaj, vaskularizacija

9 1 Gornji dio respiratornog sistema-pregled, nasus externus et internus, larynx,

10 1 Dušnik, dušnice, i pluća i pleura11 1 Cavitas oris, usne,obrazi, zubi, krajnik, tvrdo i meko nepce, palatum durum et molle,

jezik, mišići i inervacija, glandulae salivariae maiores et minores

12 1 Pharynx, ventriculus, intestinum tenue, (duodenum, jejunum, ileum), intestinum crassum, hepar , pancreas, lien

13 1 Funkcionalna anatomija urinarnog sistema.

14 1 Primjenjena anatomija reproduktivnog sistema15 1 Klinička anatomija endokrinog sistema

9



Predmet .....FIZIOLOGIJA ČOVJEKA I 4 ECTS ( 2 + 2 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Prof.dr. Jasminko Huskić , Prof.dr. Emina Nakaš

Asistent : , kontakt telefon , e-mail adresa

IZVEDBENI PROGRAM

FIZIOLOGIJA ČOVJEKA 1FARMACEUTSKI FAKULTET IV SEMESTAR

Sedmica Datum Broj sati Amfiteatar1 2 Funkcionalna organizacija ljudskog tijela i pojam homeostaza

Kontrolni mehanizmi (pozitivna i negativna povratna sprega)Fiziologija ćelije Biološke membrane Satav intra i ekstracelularne tečnosti

Stanična membrana (CD prezentacija ESP)Transport kroz staničnu membranu (CD prezentacija ESP)

2 2 Ekscitabilna tkiva. Jonski kanali (vrste i kontrola) Mirujući membranski potencijal Akcioni potencijal, Vrste mišica i njihove fiziološke karakteristike

10


Mirujući membranski potencijal – jonska osnova (CD prezentacija A.D.A.M.)Registracija akcionog potencijala (CD prezentacija, Nervni sistem, A.D.A.M.)Prijenos impulsa sa nerva na mišić (CD prezentacija Muskularni sistem, A.D.A.M.)

3 2 Osnovni mehanizmi mišićne kontrakcije, Vrste mišićne kontrakcije (izometrijska, izotonična) Prosta i složene mišićne kontrakcije Energetika mišićne kontrakcije Kontrakcija i podrazivanje glatkog mišića Tonus

Prosta mišićna kontrakcija (CD simulacija A.D.A.M.)Odnos između dužine i napetosti mišića (CD simulacija A.D.A.M.) Mišićni tonus (CD prezentacija Muskularni sistem, A.D.A.M.)

4 2 Opšta organizacije nervnog sistema SinapseOsjetni receptori Receptorski potencijal Somatski osjeti Senzorne funkcije CNS-a (MS, mozdano stablo, talamus, kora velikog mozga) Fiziologija bola

Elektromiografija (BIOPAC student laboratory system)Sumirana mišićna kontrakcija (CD simulacija A.D.A.M.)Tetanusi (CD simulacija A.D.A.M.)

5 2 Posebna osjetila: Oko Optika vida Neurofiziologija vidaOsjet sluha , Hemijski osjeti ( miris, okus)

KOLOKVIJ OPŠTA FIZIOLOGIJA I FIZIOLOGIJA EKSCITABILNIH TKIVAIspitivanje taktilnog senzibiliteta na kožiPrag za razlikovanje dvije tačke kod osjeta dodiraAdaptacija temperaturnih receptora

6 2 Motorne funkcije CNS-a: kičmena moždina, refleksi (uloga mišićnog vretena i golđijevog tetivnog organa) Nadzor moždane kore i moždanog stabla nad motoričkom funkcijom

11

Raspoznavanje sočiva Određivanje oštrine vida Ispitivanje kolornog vidaDokazivanje postojanja slijepe mrlje (Mariotte-ov ogled)Direktni pupilarni refleks i konsezualna reakcija na svijetlostAkomodacija, Scheiner-ov ogled (interaktivna CD prezentacija)Određivanje akomodacione snage i akomodacione širine

7 2 Vestibularni osjeti i održavanje ravnoteže Mali mozak,Bazalne ganglije u kontroli motoričke funkcije

Brzina zvuka

Provođenje zvuka kroz kost: Rinne-ov i Weber-ov test

Lokalizacija izvora zvuka

Ispitivanje osjeta okusa8 2 Uloga moždane kore u učenju i pamćenju

Limbički sistem i hipotalamus (funkcija mozga u ponašanju i motivaciji)

Stanje moždane aktivnosti (spavanje, bioelektrična aktivnost mozga)

Elektroencefalografija- demonstraciono Refleksi na istezanjeKožni refleksi

9 2 Funkcionalna organizacija respiratornog trakta Mehanika disanja Respiratorna membrana, razmjena gasova kroz membranu Transport gasova krvlju KOLOKVIJ NERVNI SISTEM I OSJETIMehanika disanja (kompjuterska simulacija, respiratorni sistem A.D.A.M.)

10 2 Regulacija disanja Uloga pluca u regulaciji acidobaznog statusaVegetativni nervni sistem, opsta organizacija Simpatikus i

12

parasimpatikusAutonomni refleksi Statička spirometrija (plućni volumeni i kapaciteti) (BIOPAC student laboratory system)

Analiza spirograma

11 2 Funkcionalna organizacija kardiovaskularnog sistema Fiziologija srčanog mišića Automatizam i regulacija srčanog radaBioelektrična aktivnost srca

Uticaj temperature, VNS-a, adrenalina i acetilholina, jona kalija i kalcija na rad srcaElektrokardiogram - registracija

12 2 Srčani ciklus Uloga srčanih zalistaka, srčani tonovi, Opšti pregled cirkulacije (odnos pritiska, protoka i otpora) Fiziološke karakteristike krvnih sudova, funkcija arterija i vena Puls Elektrokardiogram – analiza Konstrukcija srednje električne osovine srca

13 2Mikrocirkulacija i limfni sistem Tkivni nadzor i humoralna regulacija lokalnog krvnog protoka

Auskultacija srčanih tonovaAnaliza fonokardiogramaIspitivanje pulsa

14 2Nervna regulacija cirkulacije Arterijski krvni pritisak Kontrola arterijskog krvnog pritiska (brza)

Analiza krivulje sfigmograma Analiza polikardiogramaMjerenje krvnog pritiska

2 Kontrola arterijskog krvnog pritiska (srednjoročna i dugoročna)

13

15 Srčani minutni volumen i venski povrat

Kontrola vrijednosti srčanog minutnog volumena KOLOKVIJ KARDIOVASKULARNI I RESPIRATORNI SISTEM

16 2 Završni ispit 17-20 2 Dopunska nastava

Popravni ispit

4.Metode učenja Nastava predmeta Fiziologija čovjeka 1 je u ukupnom fondu 60 sati Nastava će se izvoditi u obliku predavanja i praktičnih vježbi kako slijedi:- predavanja 2 sata sedmično, ukupno 30 sati - praktične vježbe 2 sata sedmično, ukupno 30 sati

5.Metode procjene znanja Znanje i vještine ocijenjuju se kontininuirano u toku semestra i kao završni ispit.Studenti su obavezni da pristupe svim oblicima provjere znanja tokom semestra.U toku svakog oblika provjere znanja student dobiva određeni broj bodova. Za svaki oblik provjere znanja definisan je minimalan broj bodova koje student mora osvojiti. Ukoliko student zadovolji (ostvari minimalan broj bodova) osvojeni broj bodova prevodi se na završnom ispitu u ocjenuPRAKTIČNE VJEŽBEU toku praktičnih vježbi vršit će se kontinuirana provjera znanja kroz 3 kolokvija iz slijedećih oblasti:kolokvij 1. Opšta fiziologija i fiziologija ekscitibalnih tkiva kolokvij 2. Fiziologija nervnog sistema i osjetakolokvij 3. Fiziologija kardiovaskularnog i respiratornog sistemaU toku kolokvija ocjenjivat će se usvojena znanja i vještine iz Fiziologije čovjeka 1. Maksimalni broj bodova koji student može osvojiti je 20 bodova po jednom kolokviju, ukupno 60 bodova. Da bi se pojedinačni kolokvij smatrao

14

položenim student mora osvojiti minimalno 12 bodova. Ako student položi sve kolokvije tokom semestra na završnom ispitu ne polaže praktični dio. Ukupan broj bodova se dodaje ukupnom zbiru bodova osvojenih na parcijalnom i završnom ispitu. Gradivo praktičnog dijela nastave koje student ne položi u toku semestra polaže nakon pismenog dijela završnog ispita.PARCIJALNI ISPITParcijalni ispit obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 1,2, 3 i 4 Ispit je pismeni, test sa 100 MCQ pitanja. Student može ukupno osvojiti 80 boda (po jedan bod za svaki tačan odgovor u MCQ testu). Da bi zadovoljio na parcijalnom ispitu 1. student mora osvojiti najmanje 44 boda . Ukoliko student ne položi parcijalni ispit u toku semestra predviđeno gradivo polaže na završnom ispitu.ZAVRŠNI ISPITStudenti koji su ispunili sve obaveze tokom semstra polažu pismeni završni ispit koji obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 5 i 6. Ispit je u formi testa sa 80 MCQ pitanja.Student može ukupno osvojiti maksimalno 80 bodova (po jedan bod za svaki tačan odgovor u MCQ testu).Da bi zadovoljio na završnom pismenom ispitu student mora osvojiti najmanje 44 boda. Student koji nije položio parcijalni ispit polaže pismeno integralni završni ispit koji se sastoji od testa sa 160 MCQ pitanja.Student može ukupno osvojiti maksimalno 160 bodova (po jedan bod za svaki tačan odgovor u MCQ testu.Da bi zadovoljio na završnom pismenom ispitu student mora osvojiti najmanje 88 bodova. Nakon položenog teoretskog dijela ispita student koji nije položio praktične vježbe pristupa polaganju praktičnog dijela ispita, i to iz oblasti koje nije

15

položio u toku semestra. Broj zadataka na praktičnom dijelu ispita odgovara broju nepoloženih kolokvija (od 1 do maksimalno 3). Maksimalni broj bodova koji student može osvojiti je 20 bodova po jednom zadatku, ukupno 60 bodova. Da bi se pojedinačni zadatak smatrao položenim student mora osvojiti minimalno 6 bodova. Ukupan dobiveni broj bodova prevodi se u ocjenu. OCJENA BROJ BODOVA10 206-220 bodova, 9 186-205 bodova, 8 166-185 bodova, 7 146-165 bodova, 6 125-145 bodova, POPRAVNI ISPITPopravni ispit je pismeni i odvija se po prethodno definisanim kriterijima završnog ispita. Na popravnom ispitu studentu se priznaju svi, u toku semestra, položeni dijelovi ispita.Popravnom ispitu mogu pristupiti i studenti koji nisu zadovoljni ocjenom dobivenom na parcijalnom dijelu ispita kao i na završnom ispitu. Ukoliko na ispitu student ne zadovolji ne priznaje mu se ranije ostvarena ocjena.Ukoliko student nije zadovoljan-a ocjenom dobivenom u toku kontinuirane provjere praktičnog dijela gradiva student može ocjenu poništiti i pristupiti popravnom ispitu. Ukoliko ne zadovolji ne priznaje mu se ocjena postignuta u toku nastave.

6. LiteraturaObavezna Arthur C. Guyton, John E. Hall: Medicinska fiziologija, Medicinska naklada Zagreb 2007, godina.Nakaš-Ićindić E. : Fiziologija čovjeka, klinički koncept, WUS Austrija. Sarajevo 2007Nakaš-Ićindić E. i sur. “Laboratorijski vodič za vježbe iz fiziologije čovjeka” 2005 g.

16

ProširenaGanong WF: Review of Medical Physiology. 21. izd. Lange Medical Publications, Los Altos 2003.Boron WF, Boulpaep EL : Medical physiology, Elsevier Saunders 2005.DopunskaBerne RM, Levy MN. Fiziologija kroz prikaze bolesnika. 3 izd. Medicinska naklada Zagreb. 1997

17



Predmet HISTOLOGIJA ČOVJEKA 3 ECTS ( 2 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Prof.dr. Zakira Mornjaković , kontakt telefon , e-mail adresa Prof.dr. Selma Aličelebić


IZVEDBENI PROGRAM

Sedmica Datum Broj sati Amfiteatar Predavanje

1 2 PREGLED STRUKTURE ĆELIJE, PLAZMALEMA: GRAĐA I FUNKCIJE (TRANSPORT JONA I MALIH MOLEKULA)

2 2 ENDOSOM I ENDOCITOZA, LIZOSOM I FAGOCITOZA, PEROKSISOM

3 2 ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM I RIBOSOMI, GOLGI-JEV APARAT, SEKRETORNE VEZIKULE, MITOHONDRIJI

4 2 CITOSOL I NJEGOVI SASTOJCI, NUKLEUS, CELULARNE VEZE

18



5 2 EPITELNO TKIVO6 2 VEZIVNO TKIVO

7 2 MIŠIĆNO I NERVNO TKIVO

8 2 Parcijalni ispit Teoretski dio ispita se polaže pismeno u terminu predavanja

9 2 HISTOLOGIJA PROBAVNE CIJEV

10 2 HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA ŽLIJEZDA PRIDRUŽENIH PROBAVNOJ CIJEVI

11 2 HISTOLOGIJA RESPIRATORNOG I VASKULARNOG SISTEMA

12 2 HISTOLOGIJA URINARNOG SISTEMA 13 2 POLNI SISTEM14 2 ENDOKRINI I IMUNI SISTEM15 2 KOŽA I ČULA

16 Parcijalni ispit– završni ispitTeoretski dio ispita se polaže pismeno u terminu predavanja

Sedmica Datum Broj sati Amfiteatar Vježbe

1 1 okrugla stanica (SM), stanična membrana (TEM)

2 1 endosom (TEM), lizosom (TEM), peroksisom (TEM, demonstraciono)

3 1 granulirani endoplazmatski retikulum (SM, TEM), agranulirani endoplazmatski

19

retikulum (TEM) , Golgi-jev aparat (TEM) , mithondrij (TEM)

4 1 mast u citosolu (SM), nukleus i pigment u citosolu ganglijske ćelije (SM), citoskelet (TEM, demonstraciono), komunikacijske celularne veze (TEM, demonstraciono)

5 1 bazalna lamina (TEM, demonstraciono), jednoslojni cilindrični epitel (SM), pseudostratificirani epitel (SM) , mnogoslojni pločasti neoroženi epitel (SM), epitel prelaznog tipa (SM, demonstraciono), egzokrina žlijezda - tubulusna, alveolarna (SM, demonstraciono)

6 1 neformirano vezivno tkivo (SM), fibroblast i vezivna vlakna (TEM), elastična hrskavica (SM), lamelarno koštano tkivo (SM, demonstraciono), endohondralno okoštavanje (SM, demonstraciono), periferna krv (SM), koštana srž (SM, demonstraciono)

7 1 glatko mišićno tkivo (SM, demonstraciono), skeletno mišićno tkivo (SM, uzdužno), srčano mišićno tkivo (SM), mozak (SM), pseudounipolarni neuron i amficiti (SM, demonstraciono), nervna vlakna (SM, demonstraciono)

8 1 Parcijalni ispit Teoretski dio ispita se polaže pismeno u terminu predavanja, a praktični dio u terminu vježbi.

9 1 zub (SM, demonstraciono), jezik (SM, demonstraciono), jednjak (SM), želudac (SM), tanko crijevo-duodenum (SM), epitel tankog crijeva (TEM, demonstraciono) , kolon (SM, demonstraciono)

10 1 doušna žlijezda (SM, demonstraciono), podjezična žlijezda (SM, demonstraciono), jetra (SM, TEM), gušterača (SM)

11 1 nosna šupljina - olfaktivna sluznica (SM, demonstraciono), dušnik (SM,

20

demonstraciono), pluća (SM, TEM), arterija elastičnog tipa (SM), vena (SM, demonstraciono), kapilare (TEM)

12 1 bubreg (SM), filtraciona membrana (TEM), ureter (SM), mokraćni mjehur (SM, demonstracioni preparat)

13 1 ovarijum (SM), uterus (SM), vagina (SM, demonstraciono), testis (SM), penis (SM, demonstraciono), prostata (SM, demonstraciono)

14 1 hipofiza (SM) , epifiza (SM, demonstracioni preparat), štitna žlijezda (SM) , paraštitna žlijezda (SM, demonstracioni preparat), nadbubrežna žlijezda (SM, demonstraciono), nepčani krajnik (SM, demonstraciono), limfni čvor (SM), slezena (SM, demonstracioni preparat), grudna žlijezda (SM)

15 1 koža (SM), nokat (SM, demonstracioni preparat), mliječna žlijezda u laktaciji (SM), retina (SM), suzna žlijezda (SM, demonstracioni preparat), Corti-jev organ (SM, demonstracioni preparat)

16 1 Parcijalni ispit– završni ispitTeoretski dio ispita se polaže pismeno u terminu predavanja, a praktični dio u terminu vježbi te za studente koji su uspješno položili Modul 1 predstavlja završni ispit..Studenti koji nisu zadovoljili na parcijalnom ispitu Modula 1 polažu oba modula٭٭U ovoj sedmici student je dužan predati indeks, podatke o rezultatima sa vježbi i opravdanja o izostancima u svrhu upisa ocjene i kompletiranja portfolija.

Sedmica 17., 18. i 19.Dopunska nastava U ove tri sedmice, u terminima redovne teoretske nastave a prema želji studenata, obavit će se nastavne aktivnosti po pitanju otklanjanja nejasnoća i dopunskih obrazloženja. Studenti koji su izostali do tri puta sa praktične nastave iste nadoknađuju u terminima redovnih vježbi. Također, svi studenti imaju mogućnost da ovjere ili povećaju skor za maksimalno tri vježbe.

21



Predmet ORGANSKA HEMIJA I 7 ECTS ( 3 + 4 + 15 ) OBAVEZNI PREDMET

Predavanja Vježbe Seminari45 60 15

Nastavnik: Prof.dr. Božo Banjanin , 061 350 150; [email protected] : Mr. sci Hurija Džudžević Čančar Tel: 033 269 641; e-mail: [email protected]

Mr. Mirsada Salihović Tel: 033 269 641; e-mail: velmir @yahoo.com

IZVEDBENI PROGRAM

Sedmica Datum Broj satiAmfiteatar Predavanja

1 3 Razvoj organske hemije

Formiranje molekula atomska struktura, vezivanje, kovalentno vezivanje, formalne promjene, jonsko vezivanje, reprezentativni molekuli, crtanje trodimenzionalne strukture

Jednostavni hidrokarbon i Svojstva hidrokarbonata, alkeni, struktura izomera , Cikloalkani, strukture i formule, naprezanje u prstenuZnačaj organske hemije

2 3 Atomske orbitakle i hibridizacija u Organskoj hemiji

22

1Atomske sp, sp², sp³ hibridizacijeVezivanja u organskim molekulamaVezivanja u alkanima, alkenima i alkinima

3 3 Hemijske formule organskih spojevaMolekulske strukture, ekspandirana i kondenzovana

4 3 Funkcionalne grupa u organskim spojevima Funkcionalne grupe sa C-C, π- vezamaFunkcionalne grupe sa halogenima Funkcionalne grupe sa kisikomFunkcionalne grupe sa azotom

5 3 Alkilne grupeModeli alkila, Alkili sa 1° , 2°, 3° ugljikom

6 3 Prostorni prikaz organske molekuleNewmanove projekcije, konformacije alkana, stepeničaste konformacije etana, prostorni raspored elemenata molekule butana.

7 3 Stereohemija: konfiguracija, konformacija, ciklički spojevi.

Geometrijska izomerija:Geometrija alkena, energetici rotacije oko π veze, Energija reakcije,Konformaciona analiza: rotacija oko sigma veze, Etan, butan, Cikloalkeni Sestoclani karbonovi prsteni,Cikloheksani, monosupsticioni cikloheksani, distribucija cikloheksana, fuzioni šestočlani prstenovi, oznake, Hiralitet, Enantiomeri, predstavnici enantiomera predstavljeni u dvije dimenzije, Potpuna konfiguracijaPolarimetrija, Optička aktivnost, optička čistoća Označavanja konfiguracijeHiralitet sa jednim centrom: relativna konfiguracija, hiralitet sa višestrukim centrom: apsolutna konfiguracija, rezolucija enenatiomera, mezo komponente,Fisher-ove projekcije, otička aktivnost u aleima, Stereoizomerizam na heteroatomnim centrima

23

8 3 Test I.

9 3 Ciklični alkani sa 3,4,5,6,7– C atoma, Biciklični spojevi – cis i trans dekalin i norbornan, struktura steroida, Ciklohexan- konformacije stolice, čamca i tvist čamac konformacije, Mono i višesupstituirani ciklohexani Konjugovani π sistemi Alkeni, alil sistemi, butadieni, oktatetraeni

10 3 Aromatski spojevi- benzeneStruktura benzene, molekulske orbitale benzena, elektronska konfiguracija benzena, aromatski spojevi benzenoida, anuleniAromatski hetero ciklični spojevi

11 3 Karbonilni spojeviAldehidi i ketoni: primjeri struktura, mehanizam nukleofilne adicije, primjeri nukleofila

12 3 Karboksilne kiseline i derivati karboksilnih kiselinaUvod, strukture, karboksilna.kiselina, derivati i relativna reaktivnostReakcije: Nukleofilna adicija- eliminacija kod derivata karboksilne kiselin- osnovna reakcija, mehanizam, primjeri, poređenje derivata karboksilnih kiselina , aldehida i ketona

13 3 AminiAlkilamini, bazičnost, diazonojev jon, N- heterocikli, Strukture, nearomatski heterocikli sa O, , nearomatski heterocikli sa S, nearomatski heterocikli sa N, i aromatski sa N

14 3Struktura i značaj heterocikličnih spojeva tipa:Porfirini, lijekovi protiv AIDS-a, stimulatori, neurotransmiteri, antibiotici, analgetici, antivirusni agensi

15 3 Test II16 3

Završni ispit

24


1 4 Mjere opreza, zaštite i rad u organskohemijskom laboratoriju

2 4 Priprema za rad, vođenje laboratorijskog dnevnika I račun iskorištenja…Upoznavanje sa laboratorijskim posuđem

3 4 Provjera znanja- kolokvij IPopravni I i II

4 4 Metode prečišćavanja: Prekristalizacija- benzojeve kiseline

5 4 Određivanje tališta čvrstih supstancu –Thileov aparat

6 4 Određivanje vrelišta tečnih supstanci- Metoda kapilare po Sivolobovu

7 4 Odvajanje tečnih komponenata smjese- Destilacija pri normalnom pritisku, sastavljanje aparature, destilacija, fazni dijagram

8 4 Destilacija- frakciona, odvajanje komponenata bliskih tački ključanja,Sastavljanje aparature, destilacija, fazni dijagram –

9 4 Destilacija vodenom parom (destilacija azulena iz kamilice) Sastavljanje aparature,destilacija, fazni dijagram

10 4 Ekstrakcija, koeficijent raspodjele ,raspodjela organske supstance između dva otapala, extrakcija sirćetne kiseline etrom

11 4 Sublimacijа :Sublimacija joda

12 4 Kromatografija (na papiru, TLC, stupcu)…odvajanje pignenata iz biljnog materijala, identifikacija prirodnih i sintetskih org. spojeva

13 4 Kromatografija (na papiru, TLC, stupcu)…odvajanje pignenata iz biljnog materijala, identifikacija prirodnih i sintetskih org. spojeva

14 4 Provjera znanja – kolokvij II- metode prečišćavanja ( popravni I i II)

15 4 Nadoknada propuštenih vježbi ikolokvij II ( popravni III)

25

OBLICI NASTAVE, NAČINI PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE

Predavanja, laboratorijske vježbe(L), auditorne vježbe(A), kolokviji, seminari i konsultacije;

Prije svake vježbe studenti rade kviz koji je eliminatoran. Sadržaj kviza je osnova laboratorijske vježbe koja se u tom terminu izvodi. Polaganjem svih kvizova u prvom pokušaju studenti se slobađaju kolokvija za datu grupu vježbi. Vježbe će se svake skolske godine redizajnirati i dopunjavati novim sadržajima

Ispit je pismeni (eliminatoran) i usmeni.

Ocjena ispita se formira na osnovu kriterija predstavljenih u tabeli

Provjera znanja - kriteriji Ocjenjivanje

KriterijMaksimalan broj bodova Bodovi za prolaz Osvojen broj bodova Ocjena

(BiH)(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 6 3,3 < 55 5 F

Angažman na labor. vježbama 5

2,75 55 – 64

6

E

Kolokviji IKolokviji II

5 10

2,75 5,5

65 – 74 7 D

Testovi tokom kursa:Test I (pismeni) Test II (pismeni)

32 32

17,6 17,6

75 – 84 8

C

Seminarski rad 10 5,585– 94

9

B

Završni ispit (pismeni i usmeni)

U k u p n o 100 55 95 - 100 10 A

26

LITERATURA 1. Pine S.H.: Organska hemija(prevod), Školska knjiga Zagreb, 1994 2. Rapić V.: Nomenklatura organskih spojeva ,Školska knjiga Zagreb, 1995 3. Banjanin B.: Organska hemija: Teorija i riješeni problemi, Univerzitet u Tuzli, 2001 4. Banjanin B.: Uputstva za izvođenje vježbi iz organske hemije sa laboratorijskim dnevnikom,Univerzitet u Tuzli, 2001. 5. Arsenijević R. S.: .: Organska hemija, Partenon, 2001 6. Volhardt C., Shore E.: Organska hemija(prevod), Data status i Nauka, Beograd, 2004 7. A. Nikolin, B. Nikolin (1984): Praktikum organske hemije.

Dopunska literatura

8. Carey A. F.,Organic Chemistry, fourth edition, Virginia 2000

9. Morrison & Boyd, Organic Chemistry, Prantice- Hall, New Jersey, 2002

Korisni linkovi: www.sciencedaily.com, www.cem.msu.edu

UNIVERZITET U SARAJEVU- FARMACEUTSKI FAKULTET SARAJEVO

27

http://www.cem.msu.edu/

http://www.sciencedaily.com/

Redovni studij II GODINA


Predmet ...FIZIKALNA KEMIJA I 6 ECTS ( 2+3+1 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Prof.dr.Kemo Sinanović, telefon: (033) 218-680, [email protected] : Amra Hrvat, telefon: (033)218-680 [email protected]


1 2 „ Uvod:nastanak, razvoj, struktura fizikalne kemijeMaterija, agregatna stanja, idealni gas

2 2 „ Realni gas, kinetička teorija gasovaTermodinamika:system, rad termodinamičkog sistema, I zakon, entalpija

3 2 „ Toplotni kapacitet, ekviparticija energije, Joule-Thomsonova ekspanzija4 2 „ Termokemija, Carnotov ciklus, II zakon, entropija5 2 „ Spontanost procesa, Gibbsova energija, Gibbsova energija I rad,

Karakteristične funkcije, III zakon6 2 „ Termodinamika biokemijskih procesa, termodinamika ireverzibilnih procesa

7* 2 „ Ravnoteže: kriterij za termodinamičku ravnotežu, kemijska ravnotežaKemijski potencijal, K=f(T)

8 2 „ Fazne ravnoteže, Gibbsovo pravilo faza

28

Clausius-Clapeyronova jednačina, ravnoteže na granici faza9 2 „ Adsorpcija: Freundlichova, Langmuirova, BET izoterma

Adsorpcija iz rastvora10 2 „ Termodinamika rastvora, parcijalni volumen, termodinamika miješanja

Idealni rastvori, realni rastvori11 2 „ Koligativne osobine rastvora

Particioniranje između tečnih faza12 2 „ Termodinamika rastvaranja, temperaturna ovisnost rastvorljivosti

Predviđanje rastvorljivosti13 2 „ Ionika: elektroliti, provodljivost, aktivitet, usoljavanje, isoljavanje, Donnanove ravnoteže14 2 „ Elektrodika: elektrode, elektrodni potencijal, Nernstova jednačina

15* 2 „ Mjerenje pH, ionselektivne elektrode, polarografija

16 2 „ Završni ispit

Napomena: Sedmice, označene *, planirane su za održavanje parcijalnih ispita u terminu za računske i laboratorijske vježbe.

Sedmica Datum Broj sati Amfiteatar Laboratorijske i računske vježbe

1 3 Uvod: uputstva za rad na računskim vježbama: prisustvo, aktivnost, zadaće, literatureUputstva za rad laboratorijskihvježbi: urednost, tačnost rezultata, kolokvij

2 3 Računske vježbe:idealni gas3 3 Računske vježbe:realni gasovi, kinetička teorija gasova4 3 Računske vježbe: I I II zakon termodinamike5 3 Laboratorijska vježba: određivanje entalpije rastvaranja soli I entalpije neutralizacije6 3 Računske vježbe: kemijska ravnoteža

Priprema za prvi parcijalni ispit7 3 Prvi parcijalni ispit (2 časa), Cl-Cl-jednačina8 3 Računske vježbe: konstanta ravnoteže i temperatura, adsorpcija9 3 Laboratorijska vježba: adsorpcija acetatne kiseline na aktivnom uglju10 3 Laboratorijska vježba: određivanje parcijalnog molarnog volumena NaCl u vodi11 3 Laboratorijska vježba:određivanje konstante ravnoteže metodom raspodjele

29

12 3 Računske vježbe:rastvori, koligativne osobine13 3 Računske vježbe: elektrokemija

Priprema za drugi parcijalni ispit14 3 Laboratorijska vježba:konduktometrijsko određivanje konstante disocijacije slabe

kiseline15 3 Drugi parcijalni ispit

SeminariNa početku semestra će studentima biti ponuđen spisak tema za seminarske radove i tokom prve sedmice nastave će biti formirane grupe studenata, koje će do naznačenog datuma predati i pripremiti prezentaciju za javno izlaganje seminarskih radova.

LiteraturaObavezna..... 1. P.Atkins: Elements of physical chemistry, Oxford University Press, 2004.

2. R.Chang: Physical chemistry for the chemical and biological sciences, University Science Book, 2000.3.K.Sinanović: Fizička kemija sa zadacima, interna skripta, Farmaceutski fakultet, Sarajevo, 2002.4.Praktikum iz fizikalne kemije, Farmaceutski fakultet (interno)5.M.Cacan, F.Korać: Zbirka zadataka iz fizičke hemije, Glas medicinara, Sarajevo, 2005.

Dopunska..... 1.I.D.Holclajtner-Antunović: Opšti kurs fizičke hemije, Zavod za udžbenike, Beograd,2000.2. K.A.Connors: Thermodynamics of pharmaceuticals systems, Wiley-Interscience, 2002.

3.N.Čegar i ostali: Zbirka zadataka iz fizičke hemije, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

3.www.living book of physical chemistry

Provjera znanja:Provjera znanja će se vršiti kontinuirano kroz sve oblike izvođenja nastave: predavanja, računske, laboratorijske vježbe, seminari, parcijalni ispiti.

30

Predmet ocjenjivanjaElementi koji čine ukupnu ocjenu su:

Element broj bodovaA.Prisustvo oblicima nastave

1. Predavanja 52. Seminari 5

B.Prvi parcijalni ispit 25C.Drugi parcijalni ispit 30D.Seminar

1.Seminarski rad 52.Prezentacija seminarskog rada 5

E.Računske vježbe i zadaće1.Aktivnost na vježbama 52.Zadaće 5

F.Laboratorijske vježbe1.Rezultat vježbe 52.Kolokvijum 53.Urednost rada u laboratoriji 5

UKUPNO: 100

Način ocjenjivanjaPo elementima A, B, F student dobija bodove na kraju semestra. Bodove po elementima B i C dobija nakon pregledanog pismenog parcijalnog ispita i rezultati se objavljuju javno na oglasnoj ploči. Student mora imati bodove iz svih elemenata i podelemenata. Na završni ispit izlaze studenti koji nisu zadovoljni rezultatom s prvog ili drugog ili oba parcijalna ispita, tako da im se brišu osvojeni bodovi s tih ispita pred izlazak na završni ispit. Student na završnom ispitu može pristupiti iz nastavnog gradiva samo prvog, samo drugog ili oba parcijalna ispita. Prije obavljanja završnog ispita, studenti će biti informirani javno preko oglasne ploče o ukupnom broju bodova koje su stekli tokom semestra.Konačan spisak s brojem bodova i završnom ocjenom će biti obznanjen nakon održanog završnog ispita.Završna ocjena

31

Ukupan broj bodova ocjena slovna ocjena100-95 10 A94-85 9 B84-75 8 C74-65 7 D64-55 6 E

Manje od 55 5 F

Način komunikacije između studenta i nastavnika/asistentaKomunikacija između studenta i nastavnog osoblja će se realizirati kroz nastavne oblike. Komunikacija putem e-maila i telefonski je tokom radnog vremena u sedmici. Satnica za konsultacije će biti objavljena na početku nastave, nakon utvrđivanja rasporeda.


32



Predmet ... ENGLESKI JEZIK II 2 ECTS ( 1 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Dževahira Arslanagić, (033) 268-700; 061/161-229; [email protected]

IZVEDBENI PROGRAM

Sedmica Datum Broj sati Amfiteatar Predavanja 1 1 Gramatika: rezime pomoćnih glagola, naziva vremena, upitnih/odričnih oblika i kratkih odgov.

2 1 Vokabular: ESP, Tema 1

3 1 Gramatika: rezime sadašnjih vremena


5 1 Gramatika: rezime prošlih vremena


7 1 Gramatika: rezime modalnih glagola

8 I parcijalni ispit


10 1 Gramatika: rezime kondicionalnih i vremenskih rečenica


12 1 Gramatika: rezime budućih vremena


33


14 1 Gramatika: rezime indirektnog govora

15 II parcijalni ispit

Sedmica Datum Broj sati Amfiteatar Vježbe1 1 Reading, ‘It’s a wonderful world’– tehnološka i naučna dostignuća (jezička vještina: čitanje)

2 1 ESP: Tema 1 (Jezik struke, farmacija: prati sadržaj nastavnih predmeta)

3 1 Speaking, ‘What makes people happy’ - opis posla koji volimo (jezička vještina: govorenje)


5 1 Listening, ‘Books and films’ – omiljene knjige i filmovi (jezička vještina: slušanje)


7 1 Writing, ‘For and against’ – prednosti i nedostaci djetinjstva (jezička vještina: pisanje)

8 I parcijalni ispit9 1 ESP: Tema 4 (Jezik struke, farmacija: prati sadržaj nastavnih predmeta)

10 1 Reading, 'Famous for not being famous' – važniji događaji u životu (jezička vještina: čitanje)


12 1 Speaking, ‘Customs...’ – običaji kod rođenja, svadbi, smrti (jezička vještina: govorenje)


14 1 Writing, 'Correcting mistakes' – analiza grešaka u pismu (jezička vještina: pisanje)

15 II parcijalni ispit

Obavezna literatura 1. New Headway – the NEW edition – Intermediate Student's Book (Udžbenik) – opći jezik; autori: Liz and John Soars, OXFORD University

Press, 2003;2. New Headway – the NEW edition – Intermediate Workbook (Radna sveska - vježbe); autori: Liz and John Soars, OXFORD University Press,

2003;3. Izbor tekstova (6) iz struke - PHARMACEUTICAL ENGLISH – razni izvori4. Murphy, Raymond, English Grammar in Use, A self-study reference and practice book for intermediate students, Cambridge University Press,

Cambridge, 1999.

34

5. Rječnik (advanced) – engleski monolingvalniDopunska...... 1. Hewings, Martin, Advanced Grammar in Use, A self-study reference and practice book for advanced learners of English, Cambridge University

Press, Cambridge, 1999.2. Journal(s) of Pharmacy (farmaceutski časopisi)

Osnovne informacije o nastavnom predmetu:

Ciljevi predmeta (izraženi u novostečenim znanjima i sposobnostima studenata)

Cilj kolegija je revidirati i produbiti postojeće znanje iz osnovnih gramatičkih struktura, te osposobiti studente da vladaju neophodnom općom i stručnom leksikom u svrhu njihove pripreme za dalji samostalni rad na tekstovima iz struke. Kolegij se sastoji iz tri međusobno povezane cjeline: revizija gramatike engleskog jezika na nivou vrste riječi (morfologija), revizija gramatike engleskog jezika na nivou rečenične strukture (sintaksa), te razumijevanje tekstova iz različitih oblasti ljudskog znanja i dostignuća, sa posebnim akcentom na tekstovima iz struke.

Sadržaj nastavnog predmeta (pregled tematskih jedinica predmeta)

Nastava za pregled gramatike iz prve dvije podoblasti je zamišljena u vidu revizije, u kombinaciji predavanja i vježbi na sljedeće tematske podcjeline: 1. glagoli (podjela, osobine, glagoli “to be“, “to have“, “to do“, i modalni glagoli; glagolska vremena: tvorba i upotreba; bezlični glagolski oblici: infinitiv, particip i gerund; osnovna pravila slaganja vremena: upravni i neupravni govor; pasiv: tvorba i upotreba; kondicional: tvorba i upotreba), 2. imenice (vrste, rod, broj: brojive i nebrojive imenice, padež: genitiv i njegova upotreba), 3. pridjevi (tvorba, vrsta, poređenje: pravilna i nepravilna komparacija pridjeva), 4. prilozi (tvorba, vrste, poređenje) 5. zamjenice (vrste i tvorba); 6. član (vrste: određeni, neodređeni, nulti član i upotreba) 7. brojevi (vrsta: glavni i redni i njihova tvorba) 8. rečenica (osnovni model rečeničnih članova te promjena reda riječi; kondicionalne i vremenske rečenice). Fokus zavisi od prethodnog znanja studenata.Nastava za treću podoblast se vrši isključivo na časovima vježbi. Težište vježbi je usmjereno ka pronalaženju glavne potke teksta, razumijevanju strukture i organizacije teksta te aktivnom prepoznavanju gramatičkih oblika i struktura prilikom analiziranja i razumijevanja tekstova. Od studenata se očekuje i sposobnost smislene diskusije na engleskom na tematske cjeline koje dati tekstovi obrađuju.

Oblici izvođenja nastave PREDAVANJA I VJEŽBENačini provjere znanja Obaveze studenata i sticanje ECTS bodova: U skladu sa Pravilima/Predmetom ocjenjivanja

35

Ocjenjivanje i provjera znanja studenata se izvodi na slijedeći način: dva pismena parcijalna ispita/kolokvija, ili jedan integralni, koji će biti usmjereni na poznavanje gramatičkih struktura i razumijevanje prethodno obrađenih tekstova i eseja iz ESP-a (jezika struke) dužine 450-500 riječi, koji svaki student mora predati u predzadnjoj sedmici u semestru. U vrijeme konsultacija, izvođač nastave obavlja individualne razgovore sa studentima o rezultatima njihovih testova, odnosno eseja.

- Način komuniciranja između studenta i nastavnika: lično nakon predavanja/vježbi; (033) 268-700; 061 / 161-229; [email protected] Obavijesti o rezultatima ispita i ostale informacije: Studentska služba, Oglasna ploča Fakulteta

Minimalan broj bodova za prolaznost: 60 %I. Parcijalni ispiti: 100% = 55 bodova; 60% = 33 boda

Skala (Br. bodova) Ocjena Raspon

33 – 35 E (6) 3 boda

36 – 40 D (7) 5 bodova

41 – 45 C (8) 5 bodova

46 – 50 B (9) 5 bodova

51 – 55 A (10) 5 bodova

II. Integralni ispit: 100% = 100 bodova; 60% = 60 bodova

36


Skala (Br. bodova) Ocjena Raspon

60-64 E (6) 5 bodova

65-74 D (7) 10 bodova

75-84 C (8) 10 bodova

85-94 B (9) 10 bodova

95-100 A (10) 6 bodova

Provjera znanja se provodi pismenim parcijalnim (2) ili integralnim ispitima (1) , a konačna ocjena se formira kao prosjek ocjena postignutih na parcijalnim ispitima / postignuta jedinstvena ocjena na integralnom ispitu. Od ostvarenih bodova na ovaj način, oduzimaju se negativni bodovi (5%) za neredovno pohađanje i (10%) ako se ne preda esej.


37



Predmet …MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA 5 ECTS ( 2 + 2 + 5 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: prof. dr. Šukrija Zvizdić, 061505 523 - kontakt telefon , e-mail adresa – [email protected] : doc. dr. Sadeta Hamzić, 063 881 225 - kontakt telefon , e-mail adresa – [email protected]

IZVEDBENI PROGRAM


1 2 Predmet i cilj izučavanja mikrobiologije. Režim studija, literatura. Osobine bakterijske stanice, osnovna građa prokariota (ovojnice bakterijske stanice, citoplazma, izrasline na bakterijskoj stanici), oblik, veličina, raspored, hemijski sastav bakterija. Spore bakterija. Klasifikacija i nomenklatura bakterija.

2 2 Bakterijski enzimi i ishrana, fermentacija i respiracija (aerobna, anaerobna). Faktori bakterijskog rast i razmnožavanje bakterija.

3 2 Genetika bakterija. Genotip i fenotip. Mutacije i modifikacije (varijacije bakterijske stanice). Adaptacija bakterijske stanice i značaj bakterijske selekcije. Rekombinacija (transformacija, transdukcija, konjugacija). Bakteriofagi, plazmidi i transpozomi. Genetski inženjering i biotehnologija (vakcine). Faktori bakterijske patogenosti i virulencije. Egzo i endotoksini bakterija. Normalna mikroflora ljudskog organizma.

4 2 Antimikrobni lijekovi i mehanizam djelovanja na bakterijsku stanicu. Rezistencija bakterija na antimikrobike (unakrsna i multipla), urođena i stečena, negenetska i genetska (hromozomska i plazmidska).

38



5 2 Rodovi: Staphylococcus, Streptococcus, EnterococcusOpšte osobine, podjela, virulencija i patogenost, značajne vrste za humanu medicinu.

6 2 Rodovi: Neisseria, Haemophilus, Bordetella, Brucella i Coxiella Opšte osobine, podjela, virulencija i patogenost, značajne vrste za humanu medicinu.

7 2 Rodovi: Bacillus, Clostridium, Bacteroides i Mycobacterium Opšte osobine, njihov značajne za humanu medicinu. Značaj, sastav i kombinacije pojedinih vrsta vakcina. Primjena hiperimunih seruma u zaštiti od infekcije.

8 2 Porodica: EnterobacteriaceaeRodovi: Salmonella, Shigella, E coli, Klebsiella spp., Proteus spp. Opšte osobine porodice i pojedinih rodova. Morfološke i antigenske osobine pojedinih predstavnika bakterijskih rodova značajnih za humanu medicinu.

9 2 Porodica: PseudomondaceaeRodovi: Pseudomonas i Acinetobacter.Rodovi: Vibrio, Yersinia, Helicobacter. Opšte osobine porodica i pojedinih rodova. Morfološke i antigenske osobine pojedinih predstavnika bakterijskih rodova značajnih za humanu medicinu. Intrahospitalne infekcije. Značaj racionalne upotrebe antibiotske terapije u prevenciji razvoja bakterijske rezistencije.

10 2 Spiralne bakterije. Rodovi: Treponema, Borrelia, Leptospira. Rodovi: Chlamydia, Mycoplasma, Ureaplasma. Opšte osobine spiralnih bakterija i njihov značaj u medicini.. Značaj vektora u prenošenju pojedinih bakterijskih vrsta na čovjeka.

11 2 Protozoa. Opšte osobine i podjela. Rodovi: Entamoeba, Leishmania, Plasmodium, Toxoplasma. Trichomonas vaginalis. Uvod u parazitologiju, klasifikacija. Opšte morfološke osobine i razvojni ciklusi pojedinih predstavnika protozoa. Pojam stalnog i prelaznog domaćina.

12 2 Medicinska mikologija. Opšte osobine gljiva. Građa, razmnožavanje, spore, hife, micelij. Pojam bifaznih gljiva. Dermatofiti, Kvasnice, Sistemske mikoze, Plijesni, Aspergillus i Penicillium, Pneumocystis carinii. Mikotoksikoze, Oboljenja koja uzrokuju pojedini predstavnici humano patogenih gljiva.

13 2 Virusi: građa, oblik, simetrija, antigeni. Virusne nukleinske kiseline, virusni geni, pojam produktivne i neproduktivne infekcije. Perzistentne virusne infekcije. Virusne uklopine. Povezasnost virusa sa malignim oboljenjima i imunodeficijentnim stanjima organizma.

39

Varijabilnost virusa. Oportunističke infekcije. Umnožavanje virusa.14 2 RNA virusi: Picornaviridae, Orthomyxoviridae, Rhabdoviridae, Togaviridae.

Morfologija virusa i njihova patogenost. 15 2 DNA virusi: Parvoviridae, Herpesviridae, Adenoviridae, Papillomaviridae, Poxviridae

Morfologija virusa i njihova patogenost. Morfologija, građa, simetrija, patogeneza, Virusni hepatitisi (HAV-HGV), Porodica Retroviridae (HIV), Pojam imuodeficijencije.

16 1

Završni ispit

17

Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Sedmica Datum Broj sati Amfiteatar Laboratorijske vježbe, seminar i kolokvij

1 2 Aseptička tehnika rada, sterilizacija i dezinfekcija i antiseptici. Opšti principi rada u mikrobiološkoj laboratoriji.

2 2 Mikroskopi. Nativni i bojeni preparat. Bojenje bakterija. Morfološki oblici i veličina bakterija.

3 2 Uzimanje, slanje i obrada materijala. Hranljive podloge. Zasijavanje materijala. Kultivisanje mikroorganizama.

4 2 Identifikacija bakterija. Biohemijsko-fiziološko ispitivanje bakterija,

40

“šareni red”. Serološke metode identifikacije bakterija. Tumačenje rezultata mikrobioloških analiza.

KOLOKVIJ5 2 Normalna i patološka mikroflora ljudskog organizma.

Intrahospitalne infekcije.6 2 Metode izvođenja antibiograma.

Rezistencija bakterija na antimikrobne lijekove.

SEMINAR7 2 Gram pozitivne koke.

Rodovi Staphylococcus i Streptococcus.8 2 Gram negativne koke. Rod Neisseria.

Hemofilne bakterije. Rod Haemophilus

SEMINAR9 2 Gram pozitivni sporogeni bacili.

Porodica Bacillaceae. Rodovi Bacillus i Clostridium.

10 2 Gram pozitivni bacili; Rod Mycobacterium, Rod Corynebacterium

KOLOKVIJ11 2 Enterobacteriaceae i Pseudomonas.

Koprokultura, urinokultura, hemokultura. 12 2 Ekologija mikroorganizama. Sanitarna mikrobiologija.

41

SEMINAR

13 2Medicinska parazitologija. Protozoe i helminti.

14 2 Mikologija. Dermatofiti. Patogene kvasnice. Sistemske mikoze.

15 2 Osnove virusoloških dijagnostičkih tehnika. Embrionirana kokošija jaja. Citopatogeni efekat virusa (CPE). Serološke reakcije (ELISA, Western blot, virusne uklopine). Dejstvo fizičkih i hemijskih agenasa na viruse (antivirusni lijekovi). Savremeni i aktuelni principi antivirusne terapije. Virusne vakcine.

KOLOKVIJSEMINARSKA NASTAVAU okviru nastavnog procesa planirano je da se kroz seminarske radove grupe studenata aktivno uključe u prezentiranje praktičnog dijela nastavnog procesa.

Literatura:

1. Obavezna literatura: Zvizdić Šukrija. Opća medicinska virusologija. Medicinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2002. Zvizdić Šukrija, Edina Bešlagić, Elvedina Kapić. Mikrobiologija s parazitologijom, priručnik za studente farmaceutskog fakulteta. Farmaceutski fakultet

Sarajevo, Sarajevo, 2006. Bašić Fahrija, Edina Bešlagić. Mikrobiologija. Medicinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1998.

2. Dodatna literatura: Murray PR, Baron JE, Jorgensen JH, et al. Manual of clinical microbiology. 8th. Wasington DC. ASM Press, 2003. Kalenić S i saradnici. Medicinska bakteriologija i mikologija. Merkur ABD. Zagreb 2005. Journal of Clinical Microbiology, Journal of Hospital Infection.

42

Obaveze studenata i sticanje ECTS bodova: U skladu sa Pravilima

Procjena znanja vršit će se kontinuirano u toku semestra i kao završni ispit.Elaboracija (kontinuirana provjera znanja) uključuje: znanja i vještine na praktičnim vježbama, znanja i aktivnosti iz interaktivne seminarske nastave i parcijalni ispit. Procjena znanja u toku semestra bodovat će se prema predviđenim standardima i nosit će 55% završne ocjene.

Pohađanje nastave: mora biti uredno.Vježbe, kolokviji, seminari sa prezentacijom:

Vježbe: U toku semestra provjeravat će se studentsko znanje iz naučenih vještina kroz kolokvije. Maksimalan broj bodova po kolokviju je 5, a minimalni 3. Na kraju semestra dat će se zaključna ocjena (broj bodova) od 0-15. Minimalan broj bodova da bi se kolokvij smatrao položenim je 3.Kolokvij mora biti položen u toku semestra ili na popravnom ispitu.

Seminari: U toku seminara student će biti ocijenjen ocjenom od 0-10, a na kraju semestra dat će se zaključna ocjena (broj bodova) od 0-10. Minimalan broj bodova da bi se seminar smatrao položenim je 6.

Prvi parcijalni ispit:Parcijalni ispit je pismeni, test, MCQ (pitanja sa višestrukim izborom) i esej. Parcijalni ispit obuhvata gradivo obuhvaćeno modulom 1 i 2. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 30. Minimalan broj bodova da bi se parcijalni ispit smatrao položenim je 18.

Završni ispitZavršni ispit je pismeni ili usmeni, test MCQ (pitanja sa višestrukim izborom). Završni ispit obuhvata gradivo obuhvaćeno modulom 3, 4 i 5. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 45. Minimalan broj bodova da bi se završni ispit smatrao položenim je 27.

Odluku o načinu izvođenja završnog ispita donosi odgovorni nastavnik sukladno sa brojem kandidata. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student polaže praktični ispit, ukoliko u toku semestra nije položio predviđene kolokvije.

43

Kriteriji ocjenjivanja Maksimalno bodova Minimalno bodova (bodovi za prolaz)

Znanja i vještine na praktičnim vježbama (KOLOKVIJ)

15 9

Znanja i aktivnosti u interaktivnoj (seminarskoj) nastavi

10 6

Parcijalni ispit-test 30 14Završni ispit, usmeni ili pismeni

45 25

Ukupno: 100 55

Nakon položenih svih dijelova ispita, studentu se zaključuje konačna ocjena kako slijedi:

Ocjena Broj bodova Opis ocjene5 (F,FX) ≤ 54 Ne zadovoljava

minimalne kriterije6 (E) 55- 64 Zadovoljava minimalne

kriterije7 (D) 65-74 Općenito dobar8 (C) 75-84 Prosječan

9 (B) 85-94 Iznad prosjeka10 (A) 95-100 Izuzetan uspjeh

Provjera znanja:Provjera znanja će se provoditi tokom samog rada sa studentima (predavanja, vježbi, seminara)

44

te će se konačna ocjena formirati na osnovu nevedenih provjera znanja i putem pismenog/usmenog završnog ispita:

Predmet ocjenjivanja iznos (%)

1. KOLOKVIJI 15%

2. SEMINARI 10 % seminari, prezentacije

3. Prvi parcijalni ispit 30%

4. Završni ispit 45%

Prag prolaznosti iz kolegija je 55% realiziranih bodova iz tabele.

Neakademsko ponašanje - negativni bodovi

1. prepisivanje zadaće i seminara 10 % 2. prepisivanje na ispitima i provjerama znanja 50 %

45

IV SEMESTAR


IZVEDBENI PLAN – SILABUS IV semestar, 2010./11. školska godina

Predmet .....FIZIOLOGIJA ČOVJEKA II 4 ECTS ( 2 + 2 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Prof.dr. Jasminko Huskić , Prof.dr. Emina Nakaš


IZVEDBENI PROGRAM


1 2 „ Sastav i fiziološke uloge krvi, Eritrociti, Hemoglobin, Krvne grupe i transfuzija, Trombociti, Hemostaza i zgrušavanje krvi, Fibrinoliza

2 2 „ Leukociti i odbrana organizma od infekcijeImunost i alergija

3 2 „ Funkcionalna organizacija urinarnog sistema Nefron, bubrežni krvotokStvaranje urina:glomerularna filtracija, protok krvi kroz bubreg i njihova regulacija

4 2 „ Reapsorpcija i sekrecija u bubrežnim kanalićima i nadzor nad njima Nadzor nad osmolarnošću i

46


koncentracijom Na u ECT (koncentrovanje i dilucija) Žeđ Sastav definitivnog urina

5 2 „ Regulacija ABS (uloga bubrega) Mikcija

6 2 „ Gradja, inervacija i funkcija GITKretnje u GIT (motoričke funkcije: uzimanje hrane, žvakanje i gutanje)

7 2 „ Motoričke funkcije želuca, kretnje tankog i debelog crijevaSekrecija u GIT (opšti principi) Pljuvačka (sastav, uloge i regulacija lučenja)

8 2 „ Želučani i pankreasni sok (sastav, uloge i regulacija lučenja)Sekrecija u GIT (crijevni sok, žuč: sastav, uloge i regulacija lucenja)

9 2 „ Probava i apsorpcija hrane (proteina, masti i ugljičnih hidrata)Energetika i intenzitet metabolizma Pretilost, gladovanje

10 2 „ Tjelesna temperatura i termoregulacija

11 2 „ Endokrini sistem Hormoni, osobine i mehanizam djelovanja Hipotalamus i hipofiza

12 2 „ Tireoidea, endokrini pankreas

13 2 „ Paratireoidea, metabolizam kalcija i fosfata, vitamin D, kosti i zubi

14 2 „ Nadbubrežne žlijezde Stres

15 2 „ Spolne žlijezde

16 2 „ ZAVRŠNI ISPIT

47


1 2 „ Procedura uzimanja uzoraka krvi Dobivanje plazmeDobivanje serumaOdređivanje hematokritaSedimentacija eritrocita

2 2 „ Hemoliza eritrocitaOsmotska rezistencija eritrocita

3 2 „ Brojanje eritrocitaOdređivanje hemoglobinaHematološki indeksi

4 2 „ Određivanje krvnih grupa ABO sistema Određivanje vremena krvarenjaOdređivanje vremena koagulacije

5 2 „ Posjeta Zavodu za transfuziologiju Određivanje Rh faktora

6 2 „ Brojanje leukocitaDiferencijalna krvna slika

7* 2 „ KOLOKVIJ FIZIOLOGIJA KRVIGlomerularna filtracija (kompjuterska simulacija A.D.A.M.)

8 2 „ Funkcija bubrežnih kanalića (reapsorpcija i sekrecija) Procjena funkcije bubrega(izračunavanje klirensa, netofiltracijskog i netoreapsorpcijskog pritiska)

9 2 „ Acidobazna ravnoteža – procjena efikasnosti fizioloških mehanizama u kompenzaciji acidobaznih poremećaja (kompjuterska simulacija A.D.A.M.)

10 2 „ Određivanje količine izlučene pljuvačke

11 2 „ Analiza tjelesnog sastavaIzračunavanje indeksa tjelesne mase (BMI)Izračunavanje odnosa obima struka i bokova (WHR)

12 2 „ Određivanje energetske potrošnje organizma- određivanje vrijednosti bazalnog metabolizma- određivanje dnevnih energetskih potreba - definisanje principa pravilne ishrane

48

- sastavljanje dnevnog obroka hrane 13 2 „ Uticaj hormona štitne žlijezde na intenzitet bazalnog metabolizma (CD prezentacija Physiology

interactive lab syst. 2.0)Uticaj tjelesne mase na intenzitet bazalnog metabolizma (CD prezentacija Physiology interactive lab syst. 2.0)

14 2 „ Određivanje koncentracije glukoze u krvi, IzoglikemijaKOLOKVIJ FIZIOLOGIJA GASTROINTESTINALNOG TRAKTA, BUBREGA I ENDOKRINOG SISTEMA

15* 2 „ Mjesečni ovarijski ciklus i test na trudnoću

16 2 „

4. Metode učenja Nastava predmeta Fiziologija čovjeka 2 je u ukupnom fondu 60 sati.Nastava će se izvoditi u obliku predavanja i praktičnih vježbi kako slijedi:- predavanja 2 sata sedmično, ukupno 30 sati - praktične vježbe 2 sata sedmično, ukupno 30 sati

5. Metode procjene znanja

Znanje i vještine ocijenjuju se kontininuirano u toku semestra i kao završni ispit.Studenti su obavezni da pristupe svim oblicima provjere znanja tokom semestra.U toku svakog oblika provjere znanja student dobiva određeni broj bodova. Za svaki oblik provjere znanja definisan je minimalan broj bodova koje student mora osvojiti. Ukoliko student zadovolji (ostvari minimalan broj bodova) osvojeni broj bodova prevodi se na završnom ispitu u ocjenuPRAKTIČNE VJEŽBEU toku praktičnih vježbi vršit će se kontinuirana provjera znanja kroz 3 kolokvija iz slijedećih oblasti:kolokvij 1. Opšta fiziologija i fiziologija ekscitibalnih tkiva kolokvij 2. Fiziologija nervnog sistema i osjetakolokvij 3. Fiziologija kardiovaskularnog i respiratornog sistema

49

U toku kolokvija ocjenjivat će se usvojena znanja i vještine iz Fiziologije čovjeka 1. Maksimalni broj bodova koji student može osvojiti je 20 bodova po jednom kolokviju, ukupno 60 bodova. Da bi se pojedinačni kolokvij smatrao položenim student mora osvojiti minimalno 12 bodova. Ako student položi sve kolokvije tokom semestra na završnom ispitu ne polaže praktični dio. Ukupan broj bodova se dodaje ukupnom zbiru bodova osvojenih na parcijalnom i završnom ispitu. Gradivo praktičnog dijela nastave koje student ne položi u toku semestra polaže nakon pismenog dijela završnog ispita.PARCIJALNI ISPITParcijalni ispit obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 1,2, 3 i 4 Ispit je pismeni, test sa 100 MCQ pitanja. Student može ukupno osvojiti 80 boda (po jedan bod za svaki tačan odgovor u MCQ testu). Da bi zadovoljio na parcijalnom ispitu 1. student mora osvojiti najmanje 44 boda . Ukoliko student ne položi parcijalni ispit u toku semestra predviđeno gradivo polaže na završnom ispitu.ZAVRŠNI ISPITStudenti koji su ispunili sve obaveze tokom semstra polažu pismeni završni ispit koji obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 5 i 6. Ispit je u formi testa sa 80 MCQ pitanja.Student može ukupno osvojiti maksimalno 80 bodova (po jedan bod za svaki tačan odgovor u MCQ testu).Da bi zadovoljio na završnom pismenom ispitu student mora osvojiti najmanje 44 boda. Student koji nije položio parcijalni ispit polaže pismeno integralni završni ispit koji se sastoji od testa sa 160 MCQ pitanja.Student može ukupno osvojiti maksimalno 160 bodova (po jedan bod za svaki tačan odgovor u MCQ testu.Da bi zadovoljio na završnom pismenom ispitu student mora osvojiti

50

najmanje 88 bodova. Nakon položenog teoretskog dijela ispita student koji nije položio praktične vježbe pristupa polaganju praktičnog dijela ispita, i to iz oblasti koje nije položio u toku semestra. Broj zadataka na praktičnom dijelu ispita odgovara broju nepoloženih kolokvija (od 1 do maksimalno 3). Maksimalni broj bodova koji student može osvojiti je 20 bodova po jednom zadatku, ukupno 60 bodova. Da bi se pojedinačni zadatak smatrao položenim student mora osvojiti minimalno 6 bodova. Ukupan dobiveni broj bodova prevodi se u ocjenu. OCJENA BROJ BODOVA10 206-220 bodova, 9 186-205 bodova, 8 166-185 bodova, 7 146-165 bodova, 6 125-145 bodova, POPRAVNI ISPITPopravni ispit je pismeni i odvija se po prethodno definisanim kriterijima završnog ispita. Na popravnom ispitu studentu se priznaju svi, u toku semestra, položeni dijelovi ispita.Popravnom ispitu mogu pristupiti i studenti koji nisu zadovoljni ocjenom dobivenom na parcijalnom dijelu ispita kao i na završnom ispitu. Ukoliko na ispitu student ne zadovolji ne priznaje mu se ranije ostvarena ocjena.Ukoliko student nije zadovoljan-a ocjenom dobivenom u toku kontinuirane provjere praktičnog dijela gradiva student može ocjenu poništiti i pristupiti popravnom ispitu. Ukoliko ne zadovolji ne priznaje mu se ocjena postignuta u toku nastave.

6. LiteraturaObavezna Guyton A.C., Hall J.E. Medicinska fiziologija, Medicinska naklada Zagreb 2007, godina.

51

Nakaš-Ićindić E. i sur. Praktikum “Laboratorijski vodič iz fiziologije čovjeka” 2006 g. Nakaš-Ićindić E. Fiziologija čovjeka, klinički koncept, WUS Autsrija. Sarajevo 2007Nakaš-Ićindić E. Integrativni sistemi u fiziologiji čovjeka, e-content, WUS Austrije Sarajevo, 2007. www.nastava.ba ProširenaBerne R.M, Levy M.N. Fiziologija. Medicinska knjiga, Zagreb, 1996.Ganong W.F: Review of Medical Physiology. 21. izd. Lange Medical Publications, Los Altos 2003.DopunskaBerne R.M, Levy M.N.Fiziologija kroz prikaze bolesnika. 3 izd. Medicinska naklada Zagreb. 1997.


52

http://www.nastava.ba/

IZVEDBENI PLAN – SILABUS IV semestar, 2010/11. školska godina

Predmet ... FIZIKALNA KEMIJA II 6 ECTS ( 2+3+20 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Prof.dr.Kemo Sinanović, telefon: (033) 218-680, [email protected] : Amra Hrvat, telefon: (033)218-680 [email protected]

IZVEDBENI PROGRAM


1 2 „ Formalna kinetika, molekularitet, red I određivanje reda kemijske reakcije, reakcije 0 I I reda

2 2 „ Reakcije II reda, složene reakcije, uticaj temperature na brzinu kemijske reakcije3 2 „ Teorije kemijske kinetike: koliziona teorija I teorija prelaznog stanja, kinetički izotopski I

kinetički solni efekt4 2 „ Mehanizam kemijskih reakcija:SN, SE, AE, E1, E2, radikalske, redoks-reakcije,

fotokemijske reakcije5 2 „ Formalizam homogene katalize, kiselinsko-bazična, elektrofilno-nukleofilna kataliza6 2 „ Heterogena kataliza, enzimska kataliza: fenomenološki pristup

7* 2 „ Kinetika enzimskih reakcija, inhibicija enzimskih reakcija

8 2 „ Kvantna mehanika-razlozi nastanka, Schroedingerova jednačina9 2 „ Čestica u kutiji, kvantni brojevi, orbitale, SCF – osnovni princip10 2 „ Komparacija VB I MO u kemijskim vezama, hibridizacija

53


11 2 „ HMO teorija i MO-indeksi, HMO-račun za butadien12 2 „ EM-zračenje, spektroskopija, pravila zabrane, Lambert-Beerov zakon13 2 „ Spektri: elektronski, oscilatorni, rotacijski, Ramanovi spektri14 2 „ Rezonantna spektroskopija: ESR, NMR

15* 2 „ Sekundarni procesi u spektroskopiji: fosforescencija, fluorescencija

16 2 „ Završni ispit

Napomena: Sedmice, označene *, planirane su za održavanje parcijalnih ispita u terminu za računske i laboratorijske vježbe.

Sedmica Datum Broj sati Amfiteatar Laboratorijske i računske vježbe

1 3 Računske vježbe: kinetika2 3 Laboratorijske vježbe: polarimetrija3 3 Laboratorijska vježba: kinetika razlaganja H2O2 (I red)4 3 Laboratorijska vježba: kinetika oksidacije jodida (II red)5 3 Računske vježbe: kinetika6 3 Računske vježbe:kinetika7 3 Prvi parcijalni ispit8 3 Računske vježbe: kvantna kemija9 3 Računske vježbe: kvantna kemija10 3 Računske vježbe: spektroskopija11 3 Laboratorijske vježbe:kolorimetrija12 3 Laboratorijske vježbe: spektrofotometrijsko određivanje aspirina13 3 Računske vježbe: spektroskopija14 3 Računske vježbe: spektroskopija15 3 Drugi parcijalni ispit

Seminari

54

Na početku semestra će studentima biti ponuđen spisak tema za seminarske radove i tokom prve sedmice nastave će biti formirane grupe studenata, koje će do naznačenog datuma predati i pripremiti prezentaciju za javno izlaganje seminarskih radova.

LiteraturaObavezna..... 1. P.Atkins: Elements of physical chemistry, Oxford University Press, 2004.

2. R.Chang: Physical chemistry for the chemical and biological sciences, University Science Book, 2000.3.K.Sinanović: Fizička kemija sa zadacima, interna skripta, Farmaceutski fakultet, Sarajevo, 2002.4.Praktikum iz fizikalne kemije, Farmaceutski fakultet (interno)5.M.Cacan, F.Korać: Zbirka zadataka iz fizičke hemije, Glas medicinara, Sarajevo, 2005.

Dopunska..... 1.K.Laidler, J.Meisner: Physical chemistry, Benjamin Cummings,2003.2.M.Hollas:Modern spectroscopy, John Wiley, 2004.3.N.Čegar i ostali: Zbirka zadataka iz fizičke hemije, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

3.www.living book of physical chemistry

Provjera znanja:Provjera znanja će se vršiti kontinuirano kroz sve oblike izvođenja nastave: predavanja, računske, laboratorijske vježbe, seminari, parcijalni ispiti.

Predmet ocjenjivanjaElementi koji čine ukupnu ocjenu su:

Element broj bodovaA.Prisustvo oblicima nastave

1. Predavanja 52. Seminari 5

B.Prvi parcijalni ispit 25C.Drugi parcijalni ispit 30

55

D.Seminar1.Seminarski rad 52.Prezentacija seminarskog rada 5

E.Računske vježbe i zadaće1.Aktivnost na vježbama 52.Zadaće 5

F.Laboratorijske vježbe1.Rezultat vježbe 52.Kolokvijum 53.Urednost rada u laboratoriji 5

UKUPNO: 100

Način ocjenjivanjaPo elementima A, B, F student dobija bodove na kraju semestra. Bodove po elementima B i C dobija nakon pregledanog pismenog parcijalnog ispita i rezultati se objavljuju javno na oglasnoj ploči. Student mora imati bodove iz svih elemenata i podelemenata. Na završni ispit izlaze studenti koji nisu zadovoljni rezultatom s prvog ili drugog ili oba parcijalna ispita, tako da im se brišu osvojeni bodovi s tih ispita pred izlazak na završni ispit. Student na završnom ispitu može pristupiti iz nastavnog gradiva samo prvog, samo drugog ili oba parcijalna ispita. Prije obavljanja završnog ispita, studenti će biti informirani javno preko oglasne ploče o ukupnom broju bodova koje su stekli tokom semestra.Konačan spisak s brojem bodova i završnom ocjenom će biti obznanjen nakon održanog završnog ispita.

Završna ocjena

56

Ukupan broj bodova ocjena slovna ocjena100-95 10 A94-85 9 B84-75 8 C74-65 7 D64-55 6 E

Manje od 55 5 F

Način komunikacije između studenta i nastavnika/asistentaKomunikacija između studenta i nastavnog osoblja će se realizirati kroz nastavne oblike. Komunikacija putem e-maila i telefonski je tokom radnog vremena u sedmici. Satnica za konsultacije će biti objavljena na početku nastave, nakon utvrđivanja rasporeda.


57


Predmet .........IMUNOLOGIJA 3 ECTS ( 2 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Prof.dr. Zehra Dizdarević, 061 158 934Asistent :

IZVEDBENI PROGRAM


1 2 Opća imunologija; komponente imunog sistema, biologija imunog sistema2 2 Sistem komplementa

Molekularna imunogenetika3 2 Imunološka preosjetljivost

Citokini i njihova uloga4 2 Imuni odgovor organizma na: šok, traumu i sepsu5 2 Autoimuna oboljenja: reumatoidni artritis6 2 Sistemski lupuseritematoder. Autoimuna oboljenja vezivnog tkiva7 2 Imunologija reprodukcije

Neonatalna imunologija8 2 Imunohematološke bolesti

Imunologija tumora9 2 Uloga FDG-PET I PET-CT u dijagnostici tumora grudnog koša10 2 Imunološki mehanizam u bolesti bubrega,

58

11 2 Neuroloških bolesti, kardio-vaskularnih oboljenja; endokrinih bolesti, gastrointest. trakta

12 2 Dermatoloških, alergijskih oboljenja. Transplantaciona imunologija13 2 Imunološko-laboratorijske metode14 2 Imunosenzorske tehnologije15 2 Kliničko-laboratorijsko- imunološki testovi16 Test

Vježbe prate predavanja: Za završnu reprodukciju ispredavanog i priprema za test ispit

Ukupno ECTS bodova: 3Broj časova predavanja: 30Broj časova vježbi: 15

LiteraturaObavezna..... 1. J. Karamehić, Z. Dizdarević: Klinička imunologija, Svjetlost Sarajevo, 2007

Dopunska..... 1. I. Andreis i saradnici: Imunologija 2. Sva dostupna relevantna literatura iz imunologije

Predmet ocjenjivanja: od 5-10 ( prema bodovnoj skali)U provjeru znanja i putem seminarskog rada


59


Predmet.......ORGANSKA HEMIJA II 7 ECTS ( 3 + 4 + 15 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Prof.dr. Božo Banjanin ,Asistent : Mr. sci Hurija Džudžević Čančar

Tel: 033 269 641; e-mail: [email protected]. Mirsada Salihović prof. hemije

Tel: 033 269 641; e-mail: velmir @yahoo.com

IZVEDBENI PROGRAM


1 3 Mehanizmi organskih sintezaUvod i značaj,

Reakcije nukleofilne supstitucije, SN 1 i SN 2, mehanizam, tranziciona stanja, relativna konfiguracija, mehanizmi pomoću strelica, profili reakcionih dijagrama

2 3 Prostorni faktori u reakcijama nukleofilne supstitucije- α supstituenti- β supstituenti - nukleofiliProblemi

3 3 Reakcije eliminacijeJednačine i mehanizmi

60

E 2 reakcija- trans produkti, cis produkti, prikaz mehanizma pomoću strelica, problemiE 1 reakcija- mehanizmi, prikaz mehanizma pomoću strelica , problemi

4 3 Reakcije slobodnih radikalaHloriranje metana- osnovna reakcijaMehanizam- inicijacija

- propagacija- terminacija

Problemi5 3 Hidrogenacija alkena ( adicija)

Osnovna reakcija, mehanizam, formiranje enantiomera, Problemi. Bromiranje alkena.Osnovna reakcija, mehanizam, bromonium jonStereospecifičnost, regioselektivnost..................Problemi

6 3 Hidroksilacija alkenaOsnovne reakcije:Sinhidroksilacija – reakcija, mehanizam, primjeriAntihidroksilacija- reakcija, mehanizam, primjeriEpoksidacija, hidroliza epoksida...............Problemi

7 3 Reakcije organometalnih spojevaOrganometalni reagensi kao baza, Organometalni reagensi kao nukleofili,Grignardov reagensProblemi

8 3 TEST I9 3 Elektrofilna aromatska supstitucija

Mehanizam:a) stepen 1, b) intermedijer,c) stepen 2

Reakcioni profil, reagensi, reakcioni dijagram ..................Problemi10 3 Uticaj supstituenata na elektrofilnu aromatsku supstituciju

61

Relativna reaktivnost: - aktivatori- reaktivatori (primjeri)Regioselektivnost:- Hamondova pravila (postulati)- orto i para usmjerivači- meta usmjerivači ( primjeri)Problemi

11 3 Keto- enolna tautomerija

( kiselinom katalizirana tautomerija), mehanizam Problemi12 3 Hidratacija alkina

Uvod, kiselinom katalizirana hidroliza- dobijanje ketonaHidroboracija, oksidacija- dobijanje aldehidaProblemi

13 3 Formiranje hemiacetala i acetalaReakcija, mehanizam sinteze hemiacetalaReakcija, mehanizam sinteze acetala. Hidroliza acetalaProblemi Aldolna kondenzacijaReakcija, mehanizam, stereohemija Problemi

14 3 Kratak pregled hemije prirodnih spojevaUgljikohidrati: klasifikacija, struktura, osobineLipidi, steroidi, terpeni, prostaglandini, masti,ulja, fosfolipidi- struktura Amino kiseline, peptidni vez, di, tri i poli peptidiProteini- strukturaNukleinske kiseline- komponente DNA

15 3 TEST II16 3 ZAVRŠNI ISPIT

62


1 4 Sinteze organskih spojeva:

Saponifikacija Sinteza sapuna iz masti i ulja

2 4 SulfoniranjeSinteza benzensulfonske kiseline, prekristalizacija, određivanje čistoće

3 4 Aciliranje Sinteza acetanilida, prekristalizacija, određivanje čistoće

4 4 Nitriranje Priprema smjese za nitriranjesinteza m-dinitrobenzena, prekristalizacija, određivanje čistoće

5 4 Sinteza acetilsalicilna kiselina (Aspirin)prekristalizacija, određivanje čistoće

6 4 Halogeniranje Sinteza etilenjodida, sinteza jodoforma, prekristalizacija

7 4 Polimerizacijadobijanje bakelita Dobijanje aminoplasta

8 4 Reakcije ugljikohidrata, sinteza osazonaSinteza glukosazona, prekristalizacija

9 4 Dokazi na šećere Molisheov dokaz, Fellingova otopina

10 4 Ekstrakcija fenolaEkstrakcija eugenola iz klinčića, identifikacija-TLC

63

11 4 Ekstrakcija terpenaEkstrakcija limonena iz narandžine kore, TLC

12 4Ekstrakcija kofeina iz čaja ,Dokazivanje- Murexid reakcija

13 4 Kolokvij I- sinteze organskih spojeva (popravni I i II)

14 4Nadoknada propuštenih vježbi i kolokvij I (popravni III)

Dvadeseta sedmica- popravni ispit

OBLICI NASTAVE, NAČINI PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE

Predavanja, laboratorijske vježbe(L), auditorne vježbe(A), kolokviji, seminari i konsultacije;

Prije svake vježbe studenti rade kviz koji je eliminatoran. Sadržaj kviza je osnova laboratorijske vježbe koja se u tom terminu izvodi. Polaganjem svih kvizova u prvom pokušaju studenti se slobađaju kolokvija za datu grupu vježbi. Vježbe će se svake skolske godine redizajnirati i dopunjavati novim sadržajima.

Ispit je pismeni (eliminatoran) i usmeni.

Ocjena ispita se formira na osnovu kriterija predstavljenih u tabeliProvjera znanja - kriteriji Ocjenjivanje

KriterijMaksimalan broj bodova Bodovi za prolaz Osvojen broj bodova Ocjena

(BiH)(ECTS ocjena)

Urednost pohađanja nastave 6 3,3 < 55 5 F

Angažman na labor. vježbama 5

2,75 55 – 64

6

E

Kolokviji I 5 2,75 65 – 74 7 D

64

Kolokviji II 10 5,5Testovi tokom kursa:Test I (pismeni) Test II (pismeni)

32 32

17,6 17,6

75 – 84 8

C

Seminarski rad 10 5,585– 94

9

B

Završni ispit (pismeni i usmeni)

U k u p n o 100 55 95 - 100 10 A

LITERATURA

1. Pine S.H.: Organska hemija(prevod), Školska knjiga Zagreb, 1994 2. Rapić V.: Nomenklatura organskih spojeva ,Školska knjiga Zagreb, 1995 3. Banjanin B.: Organska hemija: Teorija i riješeni problemi, Univerzitet u Tuzli, 2001

4. Banjanin B.: Uputstva za izvođenje vježbi iz organske hemije sa laboratorijskim dnevnikom,Univerzitet u Tuzli, 2001. 5. Arsenijević R. S.: .: Organska hemija, Partenon, 2001 6. Volhardt C., Shore E.: Organska hemija(prevod), Data status i Nauka, Beograd, 2004 7. A. Nikolin, B. Nikolin (1984): Praktikum organske hemije.

Dopunska literatura:

7. Carey A. F.,Organic Chemistry, fourth edition, Virginia 2000 8. Morrison & Boyd, Organic Chemistry, Prantice- Hall, New Jersey, 2002

Korisni linkovi: www.sciencedaily.com, www.cem.msu.edu , http :// www . organic - chemistry . org , http://www.chemistryguide.org

65

http://www.chemistryguide.org/organic-chemistry.html

http://www.organic-chemistry.org/

http://www.cem.msu.edu/

http://www.sciencedaily.com/



Predmet:....PATOLOŠKA FIZIOLOGIJA 4 ECTS ( 2 + 1 + 15 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Doc.dr. Besim Prnjavorac , kontakt telefon , e-mail adresaAsistent : , kontakt telefon , e-mail adresa

IZVEDBENI PROGRAM


1 2 UVOD, značaj predmeta patološa fiziologija, patološka fiziologija kao bazična ili klinička disciplina, ocjena općeg statusa bolesnika, suficijencija-insuficijencija, kompenzacija-dekompenzacija, ocjena granične funkcionalnosti organa i organskih sistema, funkcionalni testovi. Homeostaze. Nadomjestak funkcije arteficijelnim organima.

2 2 BOLEST: Definicija po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), patofiziološki aspekt boolesti, stadiji bolesti, ishodi, restitutio ad integrum, sekvele. ETIOLOGIJA I PATOGENEZA: Podjela etioloških faktora, živi (infektivni agensi) i neživi faktori (fizikalni, hemijski), specifični i nespecifični faktori, unutrašnji, vanjski faktori: Kinetoze, učinak zvuka i ultrazvuka. Učinak toplote i hladnoće, hibernacija. Metabolički učinci toplote i hladnoće. Učinak povišenog i sniženog atmosferskog

66



pritiska. Djelovanje električne struje.

3 2 KSENOBIOTICI, definicija, biološki značaj. Lijek kao ksenobiotik. Efekti lijekova, poželjni i nepoželjni. Toksični učinak supstance, putevi odstranjenja toksiona, metabolioziranje toksina, konjugacija.

4 2 IMUNOLOŠKI POREMEĆAJI. Odbrambene barijere, odbrana od infekcija, odbrana od bakterija, virusa, protozoa. Prepoznavanje u imunološkom odgovoru, primarni i sekundarni imunološki odgovor. Akutna faza reakcije. Mehanizam nastanka autoimunih bolesti. Odbrana od tumorskog rasta. Funkcije komplementa. Alergijske reakcije tipa I, II, III i IV po Gell-u i Coombs-u. Anafilaktički šok.

5 2 POREMEĆAJI KARDIOVASKULARNOG SISTEMA-1. Poremećaji rada srca, poremećaj rada srca kao pumpe, poremećaji ritma srca, poremećaji ishrane miokarda. Procjena NYHA klasifikacije.

6 2 POREMEĆAJI KARDIOVASKULARNOG SISTEMA-2. POREMEĆAJI KRVNOG TLAKA. Hipertenzija i hipotenzija, esencijalna, sekundarna. Mehanizmi nastanka hipertenzije, hiperdinamska i hiperrezistencijaska hipertenzija. Poremećaji funkcije sistema vena, poremećaji limfotoka.

7 2 POREMEĆAJI RESPIRATORNOG TRAKTA - 1. Nastanak poremećaja respiratornih puteva (obstruktivnog sindroma), nastanak poremećaja alveolarne funkcije, poremećaj alveolokapilarne membrane (restriktivnog sindroma).

8 2 POREMEĆAJI RESPIRATORNOG TRAKTA - 2. Upalne mehanizmi u poremećajima funkcije pluća, mehanizam nastanka astme, anafilaksija i astma, uloga IgE, mogućnosti upliva na mehanizme poremećaja pluća.

9 2 POREMEĆAJI FUNKCIJE BUBREGA. Poremećaji funkcija bubrega u očuvanju homeostaza. Poremećaji glomerularne filtracije, poremećaji funkcije tubula. Poremećaj

67

reapsorpcije i koncentracije urina. Metabolička acidoza kao posljedica poremećaja bubrega. Prerenalni, renalni i postrenalni poremećaji. Proteinurija, načini nastanka. Nefrotski sindrom. Vježbe: Analiza urina, fizikalni pregled urina, hemijski pregled urina, sediment urina, urinokultura. Funkcionalni testovi u ocjeni funkcije bubrega, renalni klirensi, BIURETT.

10 2 POREMEĆAJ FUNKCIJE PROBAVNOG TRAKTA. Poremećaji gutranja. Poremećaji fukcije želuca, sekrecijski poremećaji, poremećaji motiliteta i pristatltike, mehanizam nastanka povraćanja. Hematološke i metaboličke poslkjedice poremećaja funkcije želuca. Dumping sindrom. Značajke promjene funkcija nakon operacija želuca. Patogeneza ulkusne bolesti. Ileus, proljevi, zatvori. Poremećaji motiliteta i sekrecije probavne cijevi. Poremećaji pražnjenja probavne cijevi.

11 2 POREMEĆAJI KRVI I KRVOTVORNIH ORGANA. Poremećaji crvene loze. Anemije, vrste anemija, mehanizam nastanka. Policitemija, hemokoncentracija, viskoznost krvi. Primarni i sekundarni poremećaji. Potencijalne mogućnosti tretmana. Maligna bujanja staničnih krvnih elemenata. Leukoze, leukocitoze, leukopenije. Poremećaji koagulacije.

12 2 POREMEĆAJI FUKCIJE HORMONA. Poremećaji koordinacije u lučenju hormona, poremećaji hipozizno hipatalamusnog kompleksa. Nastanak diabetes insipidusa. Fead back mehanizmi. Primarne, skundarne i tercijarne endokrinopatije. Osnovni poremećaji funkcije štitne žljezde, kore i srži nadbubrega, poremećaj funcije spolnih hormona.

13 2 POREMEĆAJI METABOLIZMA. Poremećaji metabolizma ugljenih hidrata, poremećaji digestije i apsorpcije ugljenih hidrata, polisaharida, disaharida, monosaharida. Poremećaji metaboličkih ciklusa ugljenih hidrata, aerobne i anaerobne glikolize, značaj funkcije pentozo fosfata, značaj Krebsovog citratnog ciklusa. Nastanak šećerne bolesti, tipovi šećerne bolesti, nastanak hipoglikemije i hiperglikemije, uloga inzulina u metabolizmu ugljenih hidrata i masti. Poremećaji

68

metabolizma lipida, hiperlipidemije, značaj, tipovi. Mehanizam nastanka ateroskleroze. Beta oksidacija masnih kiselina, uloga Krebsovog ciklusa u metabolizmu masti, energetski balans organizma, uloga inzulina u nastanku masnih depoa. Poremećaj metabolizma proteina, hipoproteinemije, nastanak poremećenom sintezom, povećanom potrebom organizma, poremećajem enzimskih sistema, povećanim gubitkom.

14 2 PATOFIZIOLOGIJA ŠOKA. Definicija kolapsa perifernog krvotoka, hipovolemijski, kardiogeni, vazodilatacijski šok, mehanizmi nastanka. Mehanizmi kompenzacije kolapsa perifernog krvotoka.

15 2 POREMEĆAJ FUNKCIJA CENTRALNOG I PERIFERNOG NERVNOG SISTEMA. Poremećaji u stvaranju i prenošenju nervnih impulsa. Biološki značaj bola, nocioceptori, nastanak bolnih senzacija, dermatoni. Regionalni poremećaji funkcije mozga, ishemijski i hemoragijski inzult. Mehanizam nastanka epilepsije, Parkinsonovog sindroma, poremećaj funkcije neurotransmitera i nastanak afektivnih poremećaja. Razlika u poremećaju centralnog i perifernog neurona.

Sedmica Datum Broj sati Amfiteatar Vježbe

1 1 Analiza funkcionalnosti organa, analiza kompenzatornog mehanizma –ilustracije – kompenzacija metaboličke aciidoze hiperventilacijom, prikaz arteficijenog organa – vještački bubregSeminari, interaktivno učenje: Samostalni prikaz slučaja iz prakse, analiza podataka iz konkretne kliničke situacije. Nadomjestak bubrežne funkcije arteficijelnim organom.

2 1 Analiza stadija bolesti, analiza funcionalnog stanja Glasgow comma score, APACHE II, Karnofsky indeks. Analiza mogućnosti tretmana nepovoljnog učinka etiološkog faktora, razlozi za uzimanje lijekova (nadoknada nedostajeće supstance, suprimacija pretjeranog učinka, pospješenje nedostatnog učinka)Seminari, interaktivno učenje: Samostalni prikaz slučaja iz prakse, analiza ishoda

69

bolesti sa sekvelama i bez sekvela.3 1 Mjerenje toksičnog učinka, LD-50, ED-50. Demonstracija korištenja lijekova u

dijagnostičkim procedurama. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza slučaja trovanja ili predoziranja lijekovima. Predoziranje digoksinom, lijekova s negativnim hronotropnim efektom (beta blokatorima).

4 1 Laboratorijski i klinički testovi u opcjeni imunosti, kutani tewstovi,analiza imunoglobulina, monoklonske i poliklonske gamapatije.Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza urađenih testova, prikaz slučajeva iz prakse.

5 1 Nastanak elektrokardiograma, Einthoven-ov trokut, odvodi EKG-a. Mehanizam nastanka aritmija, osnovi analize poremećenog EKG-a Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza osnovnih poremećaja ritma iz prakse, vodič ritma, frekvencija. Analiza EKG-a iz prakse.

6 1 Analiza mogućnosti u tretmanu hipertenzije. Funkcionalno ispitivanje srca i tlaka, HOLTER, ergometrija. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiiza izvještaja HOLTER-a i ergometrije, slučaj iz prakse.

7 1 Plinske analize krvi, hemokoncentracija. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza krvne slike kod hemokoncentracije, samostalna ocjena plinskih analiza krvi.

8 1 Sprometrija . Seminari, interaktivno učenje: Samostalna procjena nalaza spirometrije, analiza slučaja iz prakse.

9 1 Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza nalaza urina, analiza skupljenoig 24-satnog urina.

10 1 Osnovne dijagnostičke i funkcionalne procedure kod poremećaja funkcija probavnog trakta. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza posljedica poremećene funkcije

70

želuca na crvenu krvnu lozu, analiza mogućnosti tretmana.11 1 Analiza perifernih razmaza. Analiza normalnih i patoloških stanica perifernog razmaza,

akutne i hronične leukoze. Poremećaji eritrocitne loze, megaloblastna anemija, sideropenična anemija, toksične inklizije, retikulociti, bojenje i brojanje. Razlikovanje akutnih i hroničnih anemija. Laboratorijska analiza poremećaja vremena krvarenja (Duke, Ivy), poremećaji koagulacije (Lee-White, Becker), test otpornoisti kapilara (Rumpel-Leed), analiza protrombinskog vremena (PV, Quick), patološko i farmakoterapijsko produženje PV, leukemoidna reakcija, toksične inkluzije, periferni razmaz krvi kod teških infekcija i hroničnih bolesti, periferni razmaz kod malarije. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza perifernih razmaza krvi, praćenje terapije antikoagulantnim lijekovima, te terapije antiagregacijaskim lijekovima. Procjena INR kod određivanja PV po Quick-u.

12 1 Analiza poremećaja hidracije organizma, izotona, hipertona i hipotona dehidracija. Analiza poremećaja homestaze osmotskog pritiska, izračun osmotskog pritiska plazme. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza nalaza hormona kod patoloških stanja u funkciji hormona, analiza nalaza hormona štitne žljezde iz kliničke prakse.

13 1 Fukcionalno ispitivanje poremećaja metabolizma, test postprandijalne glikemije, test inzulinemije, Analiza Hendersson-Hasselbach-ove jednačine. Seminari, interaktivno učenje: Analiza testa opterećenja glukozom i postprandijalne glikem ije, te inzulinemije iz kliničke prakse.

14 1 Elementi praćenja parametara šoka, procjena gubitka funkcija organa, organskih sistema i funkcija organizma. Seminari, interaktivno učenje: Samostalna analiza slučajeva šoka iz kliničke prakse, hipovolemijskog šoka, kardiogenog šoka, na osnovu dostavljene dokumentacije.

15 1 Osnovne dijagnostičke metode u ocjeni poremećaja funkcije centralnog i perifernog nervnog sistema, osnovi analize elektroencefalograma, kompjuterizirana tomografija (CT) u diferencijaciji ishemijskih, hemoragijskih i ekspanzivnih poremećaja mozga.

71

Seminari, interaktivno učenje: Analiza mogućnosti tretmana afektivnih poremećaja intrervencijom na nivou neurotransmitera.

Seminari, interaktivno učenje: Svaki student će u toku semestra biti obavezan izraditi dva seminarska rada, prema rasporedu, iz programa silabusa. Vrednovanje postignutih rezultata i struktura ocjene dostignutog uspjeha (od ukupno 100 %), prema procentima, kako slijedi:

Prisustvo svim oblicima nastave , seminari,vježbe, interaktivno učenje 10 bodovaTekuća provjera znanja (testovi, pismeno) 20 bodova (Ukupno 20 pitanja u obliku testa, svaki tačan odgovor nosi 1 bod)Ocjena vježbi 15 bodova Ocjena usmenog završnog ispita 55 bodova UKUPNO 100 bodova ( 100 %)

72



Predmet ...FARMACEUTSKA STATISTIKA 2 ECTS ( 1 + 1) OBAVEZAN PREDMET


Nastavnik: Armin Škrbo, 061141779 , [email protected] :


1. 1 Opšte o statistici, istorijski razvoj i trendovi, značaj statistike za farmaceute.

2. 1Statističko posmatranje masovnih pojava; Statistička jedinica i obilježje; Skale mjere-nja; Statističke varijable.

3. 1 Populacija i uzorak; Prikupljanje statističkih podataka.4. 1 Uređivanje podataka, grupisanje, šifriranje i prebrojavanje statističkih podataka.5. 1 Prikazivanje statističkih podataka (statističke tabele).6. 1 Prikazivanje statističkih podataka (statistički grafikoni).

7. 1Statističke mjere ili parametri (mjere centralne tendencije-aritmetička, harmonijska, geometrijska sredina).

8. 1 Statističke mjere ili parametri (mjere centralne tendencije-modus, medijana,)

9. 1Statističke mjere ili parametri (mjere varijabilnosti-raspon, varijansa, standardna devijacija).

73

10. 1Statističke mjere ili parametri (mjere varijabilnosti-koeficijent varijacije, srednje aspsolutno odstupanje); Mjere asimetrije.

11. 1 Pojam vjerovatnoće i slučaja, distribucija vjerovatnoće, normalna raspodjela12. 1 Testiranje statističkih hipoteza.13. 1 Statistički testovi.14. 1 Parametrijski testovi.15. 1 Neparametrijski testovi.

Sedmica Datum Broj sati AmfiteatarPraktične vježbe

1 1Statistika u farmaciji sa osnovnim statističkim pojmovima, stručna statistička literatura i statistički programi

2 1 Statistička analiza i prikupljanje statističkih podataka3 1 Prikupljanje statističkih podataka i izrada anketnog upitnika4 1 Statistička obrada anketnog upitnika5 1 Osnovna statistička izračunavanja, mjere centralne tendencije6 1 Osnovna statistička izračunavanja, mjere varijabilnosti, mjere disperzije7 1 Osnovna statistička izračunavanja, mjere varijabilnosti, mjere disperzije8 1 Populaciona statistika, zdravstvena statistika, zadaci i izračunavanja9 1 Populaciona statistika, zdravstvena statistika, zadaci i izračunavanja10 1 Testovi signifikantnosti (statistička značajnost)11 1 Testovi signifikantnosti (statistička značajnost)12 1 Grafičko i tabelarno prikazivanje rezultata 13 1 Pojam vjerovatnoće i slučaja14 1 Praktični statistički rad na kompjuteru sa primjerima iz farmacije

15 1Primjena statističkih metoda na primjerima iz farmaceutske prakse korišćenjem programskih statističkih paketa

74

Literatura1. A. Mrhar, S. Primožič, Statistične metode v farmaciji, SFD, 1983

2. Blažić R. M., Dragović V. Opšta statistika, osnovi i analiza. Savremena administracija, Beograd, 1988.

3. Dragović V., Pašalić B. Osnovi statističke analize kroz primjere. Savremena administracija, Beograd, 1990.

4. Janjanin M., Dimitrijević D., Damjanović P. Osnovne metode statističke analize, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, Beograd, 1996.

5. Jevtović I., Dević. R. Medicinska statistika. Komino Trade, Kraljevo, 1999.

6. Jones S. D. Pharmaceutical Statistics. Pharmaceutical Press (Royal Pharmaceutical Society of Great Britain), 2002.

7. Kohout J. F. Statistics for Social Scientists. John Wiley & Sons, Inc., 1974

8. Li Wan Po A. Statistics for Pharmacists. Blackwell Science Ltd., Victoria, Australia, 1998.

9. Marušić M., Petrak J., Petrovečki M., Marušić A. Uvod u znanstveni rad u medicini. Medicinska naklada, Zagreb, 2000.

10. Miller N. James., Miller C. Jane. Statistics and chemometrics for analytical chemistry. Pearson Education, Harlow, 2000.

11. Obradović S., Sentić M. Osnovi statističke analize. Naučna knjiga, Beograd, 1963.

12. Obradović S., Sentić M. Osnovi statističke analize. Naučna knjiga, Beograd, 1963.

13. Petz B. Osnovne statističke metode za nematematičare. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.

14. Petz B. Osnovne statističke metode. Izdavački zavod Jugoslovenske akademije, Zagreb, 1974.

15. Pirc B. Osnove istraživanja u zdravstvu. Informator, Zagreb, 1975.

75

16. S. Bolton, Pharmaceutical statistics, Practical and clinical applications, Marcel Dekker Inc., New York, 1997

17. Škrbo A., Pandžo J., Završnik D. Statistika za farmaceute. Farmaceutski fakultet Sarajevo, 2004.

18. Vranić V. Vjerojatnost i statistika. Tehnička knjiga, Zagreb, 1965.

Obavezna.

1. Škrbo A., Pandžo J., Završnik D. Statistika za farmaceute. Farmaceutski fakultet Sarajevo, 2004.

Dopunska.

1. Jones S. D. Pharmaceutical Statistics. Pharmaceutical Press (Royal Pharmaceutical Society of Great Britain), 2002.

2. Kohout J. F. Statistics for Social Scientists. John Wiley & Sons, Inc., 1974

3. Li Wan Po A. Statistics for Pharmacists. Blackwell Science Ltd., Victoria, Australia, 1998.

Obaveze studenata i sticanje ECTS bodova: U skladu sa Pravilima

Provjera znanja:

Nakon završenih vježbi polaže se KOLOKVIJ, usmeno ili pismeno uz praktičan rad na računaru.

Završna provjera znanja : Integralno (usmeni, pismeni ispit ili test) sa mogučnošću izrade seminara.

Provjera znanja će se provoditi tokom samog rada sa studentima (predavanja, vježbem, seminari) te će se konačna ocjena formirati na osnovu nevedenih provjera znanja i putem pismenog/usmenog završnog ispita:

76

Predmet ocjenjivanja iznos (%)

1. pohađanje nastave, aktivnosti, 5 % sudjelovanje u diskusiji

2. zadaće 10 %

3. kolokvijumi, programi 10 % seminari, prezentacije

4. Prvi parcijalni ispit (I kolokvijum) 20 %

5. Drugi parcijalni ispit (II kolokvijum) 20 %

6. Završni ispit 35 %

Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih bodova iz tabele.

Neakademsko ponašanje - negativni bodvi

1. prepisivanje zadaće i seminara 10 % 2. prepisivanje na ispitima i provjerama znanja 50 %

77



Predmet .........MEDICINSKA BIOHEMIJA 4 ECTS (3 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET


Nastavnik: Doc. dr Radivoj Jadrić, 033 663 742/742, lokal 133Asistenti : Dr. sci. med. Sabaheta Hasić, 033 663 743/742, lokal 129

Mr. sci. med. Emina Kiseljaković, 033 663 743/742, lokal 129Dr. med. Faruk Skenderi, 033 663 743/742, lokal 129

Upoznavanje studenata sa osnovnim metaboličkim procesima, njihovim značajem za pojedina tkiva i organske sisteme, značaju kooperacije među pojedinim tkivima, njihovim metaboličkim kapacitetima, sa svrhom razumijevanja složenih fizioloških i patofizioloških procesa u organizmu.

78


1 3

Predmet, zadaci i značaj biohemije. Kratak pregled razvoja biohemije. Kruženje materije i energije u prirodi. Elementarni sastav živih bića - anorganski sastav: V o d a - količina, raspodjela i uloge u organizmu. Promet i regulacija prometa vode.

2 3

S o l i - raspodjela i uloge u organizmu. Katijoni - raspodjela i uloge u organizmu. Izojonija. Anijoni - značaj, raspodjela i uloge u organizmu. Elementi u tragovima (Oligoelementi) - raspodjela, uloge i značaj u organizmu. Promet i regulacija prometa minerala u organizmu.

3 3Značaj pH za organizam. Promjene pH (acidoza i alkaloza). Regulacija pH - puferi i organski sistemi u regulaciji pH

4 3

Proteinske aminokiseline. Strukture peptida i proteina - peptidna veza. Denaturacija proteina. Uloge proteina. Podjela proteina - Prosti proteini: Protamini i Histoni; Prolamini i Glutelini; Skleroproteini; Albumini i Globulini. Uloge i značaj prostih proteina. Proteinski sastav krvne plazme i drugih bioloških tečnosti. Fiziološke vrijednosti albumina i globulina u biološkim tečnostima.

5 3Metode izučavanja proteina. Složeni proteini: Nukleoproteidi; Hromoproteidi; Glikoproteidi; Fosfoproteidi; Lipoproteidi; Metaloproteidi. Strukture, uloge i značaj pojedinih složenih proteina

6 3

L i p i d i - osobine, podjela. P r o s t i h i s l o ž e n e masti u organizmu čovjeka. Izoprenoidni lipidi - Holesterol (uloge i raspodjela); Žučne kiseline (uloge); Karotenoidi (uloge); Steroidni glikozidi i steroidni hormoni;G l i c i d i - podjela. Osobine, uloge i značaj monosaharida u organizmu. Derivati monosaharida - podjela i uloge. Disaharidi - osobine, podjela i uloge. Polisaharidi - osobine, struktura, podjela i uloge. Homoglikani i heteroglikaniV i t a m i n i - opšte karakteristike., uloge u organizmu

7 3 Hidrosolubilni vitamini: C, B-kompleks, P- vitamin. Liposolubilni vitamini - A,

79

D, E, K vitamini. Vitamini kao koenzimi.En z i m i - Pojam biokatalizatora i enzimske reakcije. Sastav enzima - aktivni i alosterički centar, struktura koenzima. Uslovi djelovanja enzima. Mehanizam djelovanja enzima. Energetika enzimskih reakcija. Guldberg-Waage-ov zakon. Reverzibilnost enzimskih reakcija. Spregnute reakcije. Specifičnost enzima. Inhibitori i aktivatori enzimskih reakcija. Izoenzimi.

8 3

Klasifikacija enzima - Oksidoreduktaze: podjela i uloge. Redoks sistemi i redoks potencijali. Biološke oksidacije. Respiratorni lanac. Transferaze: podjela i uloge. Hidrolaze: podjela i uloge. Liaze; Izomeraze; Ligaze - podjele, uloge i značaj.

9 3Probava ugljičnih hidrata u digestivnom traktu. Resorpcija ugljičnih hidrata. Glikogenoliza. Glikoliza. Citratni ciklus.

10 3Ciklus pentozo - fosfata. Energetski učinak metabolizma glukoze. Biosinteza glikogena. Metabolizam galaktoze i fruktoze. Metabolizam amino šećera i uronskih kiselina. Regulacija i poremećaji metabolizma ugljičnih hidrata.

11 3Probava i resorpcija masnih materija i digestivnom traktu. Katabolizam prostih masti. Aktivacija masnih kiselina. - oksidacija masnih kiselina. Biosinteza masnih kiselina i glicerida

12 3Biosinteza i katabolizam glicerofosfatida i sfingolipida. Biosinteza i katabolizam holesterola. Biosinteza žučnih kiselina. Metabolizam karotenoida. Regulacija i poremećaji metabolizma masti. Ketogeneza

13 3

Probava proteina u digestivnom traktu. Resorpcija produkata proteolize. Biološke vrijednosti proteinske hrane. Bilans azota. Proteinski minimumi. Opšti metabolizam amino kiselina - dekarboksilacija (biogeni amini); dezaminacija; transaminacija. Sudbina amonijaka nastalog u metabolizmu amino kiselina

14 3

Biosinteza uree. Posebni metabolizmi amino kiselina (glicina - anabolizam kreatina i krteatinina; serina - anabolizam holina, acetilholina i holamina; Metabolizam tio-amino kiselina; Metabolizam amino kiselina sa razgranatm lancom (valin, leucin, izoleucin); Metabolizam homocikličnih i heterocikličnih amino kiselina. Biosinteza kateholamina

15 3 Sinteza i razgradnja hemoglobina. Nastanak žučnih boja - ikterusi.

80

Metabolizam purinskih i pirimidinskih baza. Povezanost intermedijernih metabolizama organskih spojeva. Topohemija ćelije.

Sedmica Datum Broj sati Praktikum Laboratorijske vježbe1 1 Osmoza; Difuzija;

2 1 Fiziološki rastvori

3 1 Peptidna veza; Tioaminokiseline; Tirozin; Triptofan;

4 1 Aromatske aminokiseline; Reakcije na glikoproteide (Moliševa reakcija)

5 1Taložne reakcije proteina;

Kolokvij 1.: disperzni sistemi i aminokiseline

6 1 Dokazivanje i određivanje proteina u urinu

7 1 Dokazivanje hemoglobin

8 1Dokazivanje šećera u urinu;

Kolokvij 2. proteini

9 1 Dokazivanje holesterola; Reakcije na žučne kiseline;

10 1 Dokazivanje vitamina C i A;

11 1Dokazivanje žučnih boja; Reakcije na mliječnu kiselinu;

Kolokvij 3.: ugljeni hidrati, masti i vitamini

81

12 1 Reakcije na ureu i fermentativna hidroliza uree

13 1 Dokazivanje acetona; Dokazivanje kreatinina;

14 1 Hloridi u urinu; Indikan reakcija

15 1Fizikalni pregled urina;

Kolokvij 4.: metabolizam

Literatura:

Obavezna literatura: P. Karlson – Biokemija M. Miholjčić i sar. - BiohemijaPraktikum iz medicinske biohemije: grupa autora sa katedre

Dopunska literatura: L. Strayer – BiohemijaMichael Lieberman, Allan D. Marks, Colleen Smith: Marksove osnove medicinske biohemije : klinički pristup; Data status, Beograd, 2008.

Provjera znanja-kriteriji Ocjenjivanje

Kriterij Maksimalan broj bodova

Bodovi za prolaz

Osvojen broj bodova

Ocjena(BiH)

Ocjena(ECTS)

Urednost pohađanja nastave 11

7< 50 5 FX

50-54 5 F

Kolokviji/praktična nastava

20 10 55– 64 6 E

82

Test I 33 18 65 – 74 7 D

Test II 36 20 75 – 84 8 C

Ukupno 100 5585– 94 9 B

95 - 100 10 A

83

Documents

BOLONJA Nastavni Plan II Godina 2011 12 Za Knjigu