Uvod

U ovom seminarskom radu obradila sam slijedeću temu: Računovodstveno praćenje novca i novčanih ekvivalenata. Rad se sastoji od tri djela. U prvom djelu rada obradila sam gotovinu i sve bitne stavke za poslovanje sa gotovinom. U okviru toga obradila sam blagajničko poslovanje, dokumentaciju vezanu za blagajničko poslovanje te sam prikazala kako neke od poslovnih promjena utiču na račun blagajne. Slijedeća stavka koju sam obradila je transakcijski račun kako u domaćoj tako i u stranoj valuti, neizostvan dio ovog djela je također bilo objašnjenje kako poslovne promjenen utiču na ovaj račun, odnosno koje utiču na smanjenje, a koje na povećanje. Slijedeća stavka koja je obuhvaćena u ovom seminarskom radu jeste i akreditiv u domaćoj i stranoj valuti.

Drugo poglavlje seminarskog rada obuhvata računovodstvenu evidenciju novčanih ekvivalenata. U novčane ekvivalente spadaju čekovi, mjenice, plemeniti metali i ostalo. U ovom djelu sam obradila čekove, mjenice, međutim u novčane ekvivalente spadaju i ostali vrijednosni papiri kao što su dionice, obaveznice i drugi imovinski i dužnički vrijednosni papiri.

Treće poglavlje seminarskog rada obuhvata praktičan prikaz blagajničkog poslovanja.Za prikaz blagajničkog poslovanja sam se odlučila iz razloga što je najjednostavnije za objasniti i prikazati i zbog toga što je praktički blagajna neizostvana stavka u poslovanju svakog preduzeća. Blagajničko poslovanje sam namjeravala prikazati na način da na osnovu navedenih poslovnih promjene popunim osnovnu blagajničku dokumentaciju te da na osnovu nje izvršim knjiženje u dnevniku i glavnoj knjizi.

1

RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

Na kontima grupe 20 - gotovina i gotovinskih ekvivalenata, iskazuju se novčana sredstva kao i neposredno unovčivi vrijednosni papiri, depoziti po viđenju, plemeniti metali i predmeti od plemenitih metala i drugi gotovinski ekvivalenti u smislu MRS 7.1

U narednim poglavljima seminarskog rada obrađivat ćemo računovodstveno obuhvatanje gotovine i gotovinskih ekvivalenataodnosno u okviru togaobraditi ćemo blagajničko poslovanje, transkcijski račun, izdvojena novčana sredstva odnosno akreditive u domaćaoj i stranoj valuti, zatim neke od novčanih ekvivalenta. Sve navedeno ćemo obraditi na način da za navedenu temu damo neke od osnovni definicijskih pojmova, te ćemo za iste prikazati kako se vrši adekvatno knjiženje u računovodstvenoj evidenciji.

1. Računovodstveno obuhvatanje gotovine

Novčana sredstva predstavljaju neophodan oblik sredstava za svako preduzeće, koje im određuje namjenu i funkciju. Preduzeće zavisno od organizacionog oblika, djelatnosti kojom se bavi novac koristi u različite svrhe, ovisno o potrebi. Naprimjer preduzeća koriste novac i novačne ekvivalente za izmirenje obaveze, nabavku sredstava, materijala, isplatu plata radnicima i slično. Za sve navedene potrebe preduzeće koristi novac deponovan bilo na transakcijskom računu kod banke ili drugih financijskih institucija ili sredstva koje se nalaze u blagajni preduzeća.

Navedena novčana sredstva mogu biti u obliku gotovine u domaćoj valuti – Konvertibilna marka ili u stranim valutama (euro, kuna, dolar, funta i slično). Novčana sredstva preduzeća mogu deponovati na transakcijki račun ili drugim računima kod banaka u KM ili u nekoj od stranih valuta. Prema Kodeksu Računovodstvenih Načela (KRN) gotovina predstavlja novčana sredstva na blagajni, transakcijskom računu, na sredstvima akreditiva i drugim oblicima i ekvivalentima gotovine. Novčani ekvivalenti su kartkoročna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku (do tri mjeseca) mogu bez većeg rizika pretvoriti u gotovinu i koristiti za plaćanje. Ekvivalenti gotovine su čekovi, mjenice, plemeniti metali i drugo.

U skladu sa Kodeksom Računovodstvenih Načela, Računovdstvenim Standardima FBiH i Kontnim planom kao sastavnim djelom RS FBiH, u grupu gotovine ubrajamo:2

200 - Transakcijski račun - domaća valuta 201 - Transakcijski račun - strana valuta 202 - Izdvojena novčana sredstva 203 - Akreditiv - domaća valuta 204 - Akreditiv - strana valuta 205 - Blagajna - domaća valuta 206 - Blagajna - strana valuta 207 - Gotovinski ekvivalenti 208 - Ostala novčana sredstva 209 – oročena naovčana sredstva

Navedene kategorije imovine spadaju u tekuća sredstva i evidentiraju se na klasi 2 važećeg Kontnog plana.

1Kurtanović S.: Računovodstvo, skripta, Univerzitet u Bihaću, Ekonomski fakultet Bihać, 2010. str. 119.2Jahić M.: Računovodstvo-primjena kontnog plana preduzeća, Revicon d.o.o. Sarajevo, 1999. str. 63.

2

Kod nas su prvi put, u skladu sa RS FBiH, sredstva na transakcijskom računu i tekućim računima u istom tretmanu kao i sredstva na blagajni, i smatraju se gotovinom- karakteristika gotovine proizilazi za sredstva na transakcijskom i tekućem računu i osnovnog principa njihove mobilnosti koja se pretpostavlja apsolutnom primjenom RS FBiH, te i uvođenjem u promet određenih instrumenata platnog prometa koji treba da obezbjedi tu mobilnost. Prepostavka je da su apsolutno likvidne banke kod koje korisnik ima otvoren transakcijski račun te da se ne može dogoditi nepostupanje naloga nalogodavca za isplatu ili naplatu.3

Transakcijki račun je prema RS skraćen kao blagajna kod banke, dakle samo dislocirana iz preduzeća u banku. Takve pretpostavke omogućuju razumijevanje sredstva na transakcijskom računu kao i gotovinskih sredstava na blagajni. Sredstva na tekućim i transakcijskim računima uvrštava u gotovinu i zbog toga što su avista depoziti (depoziti po viđenju), jer ta sredstva podrazumjevaju slobodan protok- u visini njihove aktivne pozicije sredstva na transakcijskom računu se ne mogu oročavati, ukoliko dođe do takve pojave, ta se sredstva trebaju isknjižiti na poseban račun i neće imati tretman sredstva na transakcijskom računu.4

1.1. Blagajničko poslovanje

Blagajna (engl. cash in hand, njem. Kassenbestand) je mjesto u organizaciji poduzeća (najčešće u okviru financijske funkcije) koje obavlja poslove s gotovim novcem, surogatima novca i eventualno s drugim vrijednosnim papirima (npr. mjenicama, čekovima, blagajničkim zapisima, komercijalnim zapisima, obveznicama i dionicama).5

Blagajna je posebno odjeljenje ili mjesto u preduzeću preko kojeg se obavlja blagajničko poslovanje, odnosno uplaćuje i isplaćuje gotov novac. Blagajna mora biti zaštićena kako bi se obezbjedilo rukovanje gotovim novcem, pa to mogu biti sefovi, trezori, registar kase i slično. U većini preduzeća koja imaju veći gotovinski promet, pored glavne blagajne postoje i pomoćne blagajne sa zadatkom da obave određenu vrstu blagajničkih poslova. Pomoćne blagajne mogu biti blagajna skladišta, blagajna transporta, blagajna prodavnica i druge vrste pomoćnih blagajni.

Blagajnikje lice u preduzeću koje obavlja blagajničko poslovanje. Dužnost blagajnika povjerava se savjesnoj i stručnoj osobi, koja će pošteno, moralno, odgovorno i stručnu da rukuje gotovim novcem. Blagajničko poslovanje obuhvata primanje, čuvanje i izdavanje gotovog novca odnosno promet gotovine. Prema našim propisima promet gotovine je sveden na minimum, a izuzetak su isplate plata i naknade plata zaposlenim, dnevnice, putni troškovi i slično.

Bitne karakteristike blagajničkog poslovanja su:6

1. Nijedna gotovinska manipulacija odnosno primanje ili izdavanje novca blagajna ne može izvršiti bez prethodno sastavljenog isplatnog odnosno uplatnog naloga, potpisanog od strane nadležnog rukovodstva.

2. Isplatni nalozi treba da se vidno razlikuju od uplatnih naloga, pa se danas štampaju u dvije boje.

3 Op. Cit. Jahić M.: Računovodstvo, str.63.4 Op. Cit. Jahić M.: Računovodstvo, str.63.5http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-b/web/blagajna6http://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-blagajna

3

3. Svaki nalog treba da sadrži sve potrebne elemente, datum, svrha isplate, naplate, račun na koji se odnosi, izno i potpis ovlaštenog lica.

4. Svaki nalog ili temeljnica nosi svoj redni broj posebno za uplatu, posebno za isplatu.

Blagajnički maksimum je najveći iznos gotovog novca koji se može držati u blagajni, a novac preko tog iznosa prema zakonskim propisima mora se položiti na transakcijski račun.

1.1.1. Blagajnička dokumentacija

Blagajnik može da naplati i isplati gotov novac iz blagajne samo na osnovu propisanih, uredno popunjenih i kontrolisanih dokumenata. Kontrolu blagajničke dokumentacije obavlja lice koje se zove kontrolor i likvidator.

Najčešći dokumenti koji se javljaju u vezi sa naplatom novca u blagajni su:

Gotovinski blagajnički ček Račun ili faktura za prodatu robu, proizvod i uslugu Priznanaica za primljeni novac Uplatnica Nalog blagajni za naplatu

Dokumenti koji se javljaju u vezi sa isplatom novca iz blagajne su:

Račun ili faktura za kupljnu robu, materijal i uslugu Putni nalog i obračun Poštanska uplatnica Nalog blagajni za isplatu

Na osnovu prometa blagajne potrebno je sačiniti blagajnički izvještaj, obično se sastavlja svaki dan odnosno kad nastanu poslovne promjene u blagajni. Blagajnički izvještaj se sastavlja na osnovu izvršenih uplata i isplata iz blagajne odnosno u knjigu blagajne upisuju se primci i izdaci gotovog novca iz blagajne na osnovu temeljnih dokumenata blagajničke uplatnice i isplatnice. Knjiga blagajne se zaključuje svaki dan da se provjeri da li u blagajni ima onoliko novca koliko bi na osnovu uplatnica i isplatnica trebalo biti.7

Blagajnički dokumenti obično se popunjavaju u dva ili više primjeraka, ili se jedan dokument dijeli na više djelovasa različitim nazivimai podacima u zavisnosti od toga kome je koji dio namjenjen.

1.1.2. Evidencija blagajničkog poslovanja

Blagajna se prema važećem Kontnom planu evidentira na kontu 205 na klasi 2. Na ovom kontu se evidentira blagajnički promet u domaćoj valuti. Za razliku od blagajne na računu 205, blagajna na računu 206 podrazumjeva otvaranje analitičkih računa onoliko koliko ima vrsta valuta u blagajni. Blagajna u stranoj valuti se evidentira u protuvrijednosti u domaćoj valuti i potrebno ja na datum promjene u blagajni obračunati kursnu razliku. Blagajna u stranoj valuti uglavnog korespondira sa transakcijskim računom u stranoj valuti, što ne isključuje druge gotovinske isplate i uplate, tj. sa drugim kontima.8

7http://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-blagajna8Jahić M.: Računovodstvo-primjena kontnog plana preduzeća, Revicon d.o.o. Sarajevo, 1999. Str. 65.

4

Blagajna je isključivo aktivan račun. Za svako dugovanje na kontu blagajne znači da su uslijedile određene uplate, a kad blagajna potražuje uslijedile su određene isplate. Kad račun blagajne duguje mogu potraživati računi: potraživanja od zaposlenika, prelazni transakcijki račun i slično. Međutim, ukoliko račun blagajne potražuje, tad duguju: računi troškova, rashoda, dobavljača i drugih obaveza, prelazni transakcijki račun i drugi.9

Knjiženje na kontu blagajne najbolje možemo prikazati pomoću slijedeće sheme:

Slika 1. Prikaz knjiženja na računu blagajne

Prelazni transakcijski račun je privremeni račun i treba nam zbog toga što se blagajna zaključuje na osnovu svoje autonomne, vjerodostojene dokumentacije i u momentu kad se zaključuje blagajna nije potvrđeno da li je podignuta ili položena gotovina na transakcijski račun. Odnos blagajne sa transakcijskim računom prvo se knjiži na prelazni transakcijski račun. Pošto se na transakcijskom računu knjiženja vrše na temelju dnevnih izvoda sa transakcijskog računa, to znači da se transakcijski račun knjiži po izvodu i povezuje sa prelaznim računom. Ovaj račun nesmije imati saldo, ali ako se ipak pojavi to znači da neki izvod nije knjižen ili je nastala greška koju treba ispraviti.10

1.2. Transakcijski račun u domaćoj i stranoj valuti

Propisima je tačno utvrđeno i regulisano ko i kada može otvoriti transakcijski račun. Transakcijski račun mogu otvoriti pravna lica i otvara se kod poslovnih ili komercijalnih banaka. Prije se je transakcijski račun otvarao preko ZPP (Zavoda za platni promet), međutim danas ta služba ne postoji i sve se obavlja preko poslovnih banaka. Preduzeće da bi otvorilo transakcijki račun kod poslovne banke mora priložiti odgovarajuću dokumentaciju, među koju uglavnom spada:11

9 Op. Cit. Jahić M.: Računovodstvo, str. 65.10Kurtanović S.: Računovodstvo, skripta, Univerzitet u Bihaću, Ekonomski fakultet Bihać, 2010. str.121.11Op. Cit. Jahić M.: Računovodstvo, str. 64.

5

Blagajna

Sve gotovinske uplate

Duguje (D)

Početno stanje novca (St)

Podignuto sa transakcijskog

računa

Primljen pazar prodavnica

Razne uplate u gotovu

Sve gotovinske isplate

Potražuje (P)

Uplate na transakcijski

račun

Isplate putnih naloga

Razne isplate u gotovu

Saldo (So) ostatak novca

1. Rješenje o upisu preduzeća u sudski registar, odnosno u registar nadležnog organa2. Statut ili pravila nosioca računa koji se ne upisuje u sudski registar3. Obavještenje Državnog zavoda za statistiku FBiH o razvrstavanju po šifri

djelatnosti4. Ugovor o deponiranju kod banke, ako deponiranje sredstava nije zakonom

određeno5. Kartone deponiranih potpisa lica koja su ovlaštena za potpisivanje naloga radi

raspolaganja sredstvima kod banaka.12

Poslovna banka je dužna izvještavati preduzeće o stanju i svim poslovnim promjenama nastalim na transakcijskom računu, za svaki dan kad promjene nastanu. Za praćenje prometa i stanja na transakcijskom računu banka dostavlja pravnoj osobi izvod o promjenama. U osnovi, način plaćanja je bezgotovinski izdavanjem naloga za prenos sa računa povjerioca na račun dužnika. Novcem na transakcijskom računu mogu raspolagati samo ovlaštene osobe, čiji su potpisi deponovani na kartonoma kod ovlaštenih finansijskih institucija. Transakcijki račun može biti u funkciji, ali može biti i ''blokiran'' od ovlaštenih institucija u državi, zbog grešaka u vođenju knjigovodstva, rješenja sudova itd. Jedan pravni subjekt može imati samo jedan transakcijski račun sa nemogućnošću evidencije podračuna (tj. analitičkih računa, registrovanog transakcijkog računa).13

Transakcijski račun je, računovodstveno posmatrano, isključivo aktivan račun. Prema važećem kontnom planu transakcijki račun u domaćoj valuti evidentira se na kontu 200 na klasi 2, dok se transakcijski račun u stranoj valuti evidentira na kontu 201. Za primljena sredstva na transakcijski račun uvijek duguje račun 200 odnosno transakcijski račun (njegovo se stanje povećava), a potražuju računi koji su uplatili sredstva na transakcijski račun, to mogu biti: računi kratkoročnih potraživanja, kratkoročnih ulaganja, kredita blagajni i ostali računi grupe 20. Zakonom i standardima dozvoljeno je evidentiranje prometa na transakcijskom računu preko prelaznog transakcijskog računa sve dok ne primimo izvod iz banke.14

Smanjenje stanja na transakcijskom računu evidentira se na potražnu stranu. Prilikom plaćanja obaveza sa transakcijskog računa, konto transakcijski račun će potraživati, a dugovat će svi računi svi računi koje mi plaćamo ili vršimo prenos sredstava u smislu konta grupe 20 (akreditivi, blagajna, devizni računi). Na transakcijskom računu u stranoj valuti evidentiraju se iznosi u stranoj valuti. Plaćanje sa ovog računa podrazumjeva izmirenje obaveze prema dobavljačima iz inostranstva, stranim bankama i slično.15

Odnos između konta transakcijski račun u domaćoj i transakcijski račun u stranoj valuti podrazumjeva obračun kursnih razlika (pozitivnih ili negativnih), što predstavlja rashode ili prihode finansiranja.16

200 432

St. xxx Isplata sa transakcijskog računa St. xxx

12Baralija A., Blažić R.: Poslovna korespondencija, Izdavačka kuća Ljiljan, str. 131.13Op. Cit. Jahić M.: Računovodstvo, str. 64.14Op. Cit. Jahić M.: Računovodstvo, str. 64.15Op. Cit. Jahić M.: Računovodstvo, str. 64.16Op. Cit. Jahić M.: Računovodstvo, str. 64 i 65.

6

200 211

St. xxx St. xxx

Uplata na transakcijski račun

Slika 2. Prikaz knjiženja na transakcijskom računu

1.3. Otvoreni akreditivi

Nisu rijetki slučajevi da preduzeće za svoje potrebe, ili potrebe određenih jedinica, zbog geografske udaljenosti ili čak ažurnosti u smislu praćenja i podmirenja troškova, otvori akreditiv. Sa otvorenog akreditiva se plaćaju sve obaveze datog profitnog centra – tj. radne jedinice. Stanje akreditiva i trošenje sredstava akreditiva se prati u preduzeću, uz redovnu dostavu dokumentacije o protoku (prilivu i odlivu) novca naračunu akreditiva. Akreditiv u ovom smislu je shvaćen u funkciji podračuna preduzeća.17

1.3.1. Pojam i vrste akreditiva

Akreditiv bi najbolje mogli definisati kao pismo ili instrument plaćanja kojim nalogodavac akreditiva, preko banke, stavlja na raspolaganje korisniku akreditiva određeni iznos, a koji korisnik može naplatiti kada ispuni određene uvijete tj. obveze prema nalogodavcu akreditiva. Akreditiv je vrlo često korišten instrument plaćanja u trgovini jer pogoduje objema stranama. Također možemo reći da je akreditiv instrument platnog prometa s inozemstvom koji pruža visoki stupanj sigurnosti kako kupcu (uvozniku) tako i prodavatelju (izvozniku) roba ili usluga. Uobičajen je instrument među poslovnim partnerima koji tek započinju poslovnu suradnju ili se pak žele iz bilo kojeg drugog razloga zaštititi pri obavljanju poslovanja s inozemnim partnerom.18

Osnovne karakteristike akreditiva su:

sigurnost izvoznika da će isporučenu robu (uslugu) naplatiti kako to akreditiv navodi, ako su pravovremeno podneseni dokumenti u potpunoj suglasnosti sa uvjetima akreditiva;

sigurnost uvoznika da naručena roba (usluga) neće biti plaćena prije nego što su uredni dokumenti o isporuci robe podneseni banci.

Nastupajući na tržištu izvan svoje zemlje, bez pouzdanih podataka o financijskom stanju kupca, političkoj, ekonomskoj i pravnoj situaciji u njegovoj zemlji, izvoznik dokumentarnim akreditivom postiže sigurnost naplate isporučene robe.

17Op. Cit. Jahić M.: Računovodstvo, str. 65.18http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/A/Akreditiv

7

Akreditivi se najčešće djele na:19

Nostro (uvozni) akreditiv koji domaći uvoznici otvaraju u korist inozemnom prodavatelja

Loro akreditiv koji inozemni kupac otvara domaćem izvozniku Opozivi akreditiv koji se mogu u svako vrijeme opozvati bez informiranja korisnika Neopozivi akreditiv ne može opozvati bez suglasnosti korisnika Prenosivi i neprenosovi akreditivi Obični jednokratni akreditiv Rotativni (revolving) akreditiv Akreditiv po viđenju isplaćuje se odmah nakon podnošenja dokumenata Terminski akreditiv, akreditiv čija je naplata odgođena na određeno vrijeme

1.3.2. Evidentiranje akreditiva u stranoj i domaćoj valuti

Akreditiv funkcionira na način da nalogodavac tj. kupac dobara otvara akreditiv kod banke, na koji polaže sredstva  u korist prodavatelja tj. korisnika akreditiva. Banka zatim dostavlja prodavatelje informacije o akreditivu i visini sredstava koje glase na akreditiv, te uvjetuje prodavatelja raspolaganjem akreditivom time što mora isporučiti robu nalogodavcu ili kupcu akreditiva.20

U knjigovodstvu to se evidentira na način da se za potrebe akreditiva, sredstva isplaćuju sa transakcijkog računa. U ovom slučaju će npr. dugovati konto akreditva, a potraživat će konto transakcijskog računa. Ako bi došlo do isplate obaveze dobavljaču sa sredstva akreditiva, dugovao bi račun dobavljači u zemlji, a potraživao bi račun akreditiva. Za eventualne isplate određenih troškova duguje odgovarajući račun sa klase 5, a potražuje račun akreditiva koji se prema važećem Kontnom planu evidentira na računu 203 (akreditiv u domaćoj valuti) i 204 (akreditiv u stranoj valuti).21Otvoreni akreditiv u stranoj valuti se otvara stranom dobavljaču na njegov zahtjev kao garancija i sigurnost da sredstva postoje, te da su stavljena na raspolaganje radi obavljanja zajedničkog već ranije ugovorenog poslovnog odnosa. Provizija za obavljanje poslova sa akreditivom podrazumjeva obračun i plaćanje provizije koju preduzeće plaća banci. Plaćena provizija je, također, trošak.22

Pošto faktura dobavljača koja se evidentira po srednjem kursu, može biti evidentirana po višem ili nižem kursu od kursa koji je primjenjen za evidentiranje akreditiva, mogu se pojaviti pozitivne ili negativne kursne razlike, odnosno prihodi ili rashodi od finansiranja.23.

200 204

St. Xxx Uplata sredstava sa tr. rač. na akreditiv

Slika 3. Otvaranje akreditiva u stranoj valuti

2. Računovodstveno obuhvatanje novčanih ekvivalenata

19http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/A/Akreditiv

20http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/A/Akreditiv21Op. Cit. Jahić M.: Računovodstvo, str. 65.22Op. Cit. Jahić M.: Računovodstvo, str. 65.23Kurtanović S.: Računovodstvo, skripta, Univerzitet u Bihaću, Ekonomski fakultet Bihać, 2010. str.121.

8

Novčani ekvivalenti su kratkoročna visokolikvidna ulaganja koja se u kratkom roku (do tri mjeseca) mogu bez većeg rizika pretvoriti u gotovinu i koristiti za plaćanje. Ekvivalenti gotovine su čekovi, mjenice, plemeniti metali, papiri od vrijednosti.24

Pod vrijednosnim papirima podrazumjevaju se isprave o imovinskom pravu koje njihov vlasnik može da ostvari pod određenim uslovima i na zakonski propisan način. U zavisnosti ko izdaje vrijednosne papire mogu biti državni i privati, a prema pravima na koje glase mogu biti robni (ostvarujemo pravo na određenu robu) i novčanikoji su predmet našeg razmatranja (ostvaraujemo pravo na određenu sumu novca).

Novčani vrijednosni papiri su: čekovi, mjenice, dionice, obaveznice, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, fjučersi i drugi. U narednom tekstu obrađivat ćemo računovodstveno obuhvatanje čekova mjenica.

2.1. Čekovi

U platnom prometu ček zauzima značajno i istaknuto mjesto. On je najrašireniji i najčešći instrument plaćanja. Ček je pismena isprava u zakonom propisanoj formi i predstavlja nalog vlasnika transakcijkog računa banci da sa njegovog računa isplati nekom drugom određeni iznos. Da bi se nalog mogao izvršiti, izdavalac čeka mora raspolagati na svom računu potrebnom količinom novca. Izdavanje čeka bez pokrića smatra se težim prekršajem. Osnovna svrha čeka jeste da posluži kao sredstvo plaćanja umjesto gotovog novca i da pojednostavi platni promet. Prema zakonu o čeku, ček treba da sadrži slijedeće bitne elemente:25

Naziv čeka Bezuvjetni nalog da se plati Ime onog koji treba da plati (trasat) Mjesto gdje treba da se plati Mjesto, dan i godinu izdavanja čeka Potpis izdatnika čeka (trasant)

U poslovanju sa čekom pojavljuju se trasat, trasant i remitent. Prilikom izdavanja čeka, ček se ispisuje u tri primjerka: talon (ostaje u čekovnoj knjižici), temeljnica (potpisuje izdavalac čeka i taj primjerak ostaje u banci) i izvještaj o isplati (izdaje i popunjava banka te dostavlja izdavaocu čeka).26

Podjela čekova prema vrsti i namjeni:27

1. Gotovinski ček - je onaj kojim trasant upućuje trasata da remitentu isplati određeni iznos gotova novca iz njegova pokrića.

2. Cirkularni ček izdaje banka komitenta koji ima kod nje pokriće s ovlaštenjem da ga naplati kod njenih filijala (podružnica) ili banaka s kojima je u poslovnom odnosu.

3. Virmanski ček je onaj ček kojim trasant nalaže trasatu da određeni iznos novca prenese s njegova (trasantova) transakcijki račun na transakcijki račun remitenta.

24Kurtanović S.: Računovodstvo, skripta, Univerzitet u Bihaću, Ekonomski fakultet Bihać, 2010. str.119.25http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cek26http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cek27http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cek

9

4. Barirani ček je onaj ček koji je s prednje strane precrtan dvjema uporednim crtama može imatelj čeka naplatiti samo preko banke. Ovo precrtavanje može izvršiti bilo trasant bilo imatelj čeka. Precrtavanje može bili opće ili posebno.

Korisnik čeka može svoja prava prenijeti na drugu osobu tako da izda nalog banci da se ta svota novca izdaje određenoj osobi, i takav ček glasi po naredbi. Ukoliko na čeku postoji klauzula ''plati donosiocu'' ili ček na kojem nije označen korisnik, takav ček glasi na donosioca. Ček se smatra pravovaljanim ako imapotpis, pečat, pokriće i ako je čitko popunjen. Čekove izdaje banka na osnovu trebovanja, a čekovna knjižica sadrži 25 numerisanih čekova.Ček se smije trasirati samo na onu osobu kod koje trasant ima pokriće kojim može raspolagati putem čeka na temelju izričitog ili prešutnog sporazuma s tom osobom. Trasant koji izda nepokriven ček dužan je dati imatelju čeka potpunu odštetu.28

Ček je instrument osiguranja plaćanja (vrijednosni papir) kojeg dužnik daje povjeriocu sa ciljem izmirenja obaveza. Povjerilac, u momentu dospjeća čeka, ček podnosi na naplatu trasantu. Ček se isplaćuje iz trasantovog pokrića, te zbog toga ček koji je plativ u zemlji može se trasirati samo na banku u kojoj trasant izdavalac čeka ima otvoren račun.29

Shematski prikaz knjiženja naplate čekova

211 20700 20701

St. xxx xxx (1) (1) xxx (2)xxx (2) xxx (3) xxx

200

Opis: (3) xxx

1. Za prijem čeka2. Za predaju čeka na naplatu3. Za naplatu čeka (izvod sa transakcijskog računa)

Shematski prikaz knjiženja izdavanja isplate čeka

432 439 200

(1) xxx xxx St. (2) xxx xxx (1) xxx St. xxx xxx (2)

Opis:

28http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cek29Kurtanović S.: Računovodstvo, skripta, Univerzitet u Bihaću, Ekonomski fakultet Bihać, 2010. str. 122.

10

1. Za izdavanje čeka povjeriocu (dobavljaču)2. Za isplatu čeka (izvod sa transakcijkog računa)

2.2. Mjenice

Mjenica je vrijednosni papir na određen iznos novca koji svom imatelju daje pravo da taj iznos naplati od osobe koja je u njoj naznačena kao dužnik. Mjenica je jednostrani pravni posao u kojem njen izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu) isplati određeni iznos novca ili se njime obvezuje da će sam ispuniti tu isplatu.30

Bitni sastojci mjenice su:31

1. Oznaku da je mjenica, napisanu u samom slogu isprave, na jeziku na kome je sastavljena,

2. Bezuvjetni uvjet da se plati određena svota novca3. Ime onoga koji treba platiti (trasat)4. Oznaka dospjelosti5. Mjesto gdje se plaćanje treba obaviti6. Ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent)7. Oznaka dana i mjesta izdavanja mjenice8. Potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant)

Mjenice su vrijednosni papiri koji glase na određeni iznos novca ikoji imaocu daje pravo da taj iznos naplati od osobe koja se u njoj navodi kao mjenični dužnik. Mjenica može istovremeno da posluži različitim svrhama: instrument osiguranja plaćanja, instrument kreditiranja i instrument bezgotovinskog plaćanja (dobavljača, roba ili usluga).

Kod računovodstvenog evidentiranja značajni podaci o mjenici su: datum dospjeća, trajanje mjenice, kamata i kamatna stopa i vrijednost na dan dospjeća.32

Kako svaka mjenična radnja, u pravilu, proizvodi određene financijske posljedice koje je potrebno knjigovodstveno evidentirati, nameću se kao nužnost da svaki subjekt koji posluje sa mjenicama, u bilo kojem svojstvu, ustroji evidenciju u kojoj će evidentirati koju je mjeničnu radnju prema kojoj mjenici poduzeo.33

Uvođenjem evidencije o mjenicama svaki mjenični subjekt upisivao bi u nju podatke, o svakoj mjenici koju bi izdao, akceptirao, avalirao, indosirao, eskontovao odnosno koju je primio kao povjerilac. Navedena evidencija trebala bi sadržavati sve podatke o mjenici: o izdavaocu, o remitentu, trasatu, indosantima, svoti, datumu izdavanja, datumu dospjeća i svakoj poduzetoj mjeničnoj radnji.34

U registru izdatih mjenica upisuju se osnovni podaci o izdatim mjenicama, a mogao bi imati sljedeće kolone: redni broj, datum izdavanja mjenice, oznaka trasata, oznaka

30http://hr.wikipedia.org/wiki/Mjenica31http://hr.wikipedia.org/wiki/Mjenica32Kurtanović S.: Računovodstvo, skripta, Univerzitet u Bihaću, Ekonomski fakultet Bihać, 2010. str. 122 i 123.33Hadžiahmetović J.: Mjenica u platnom prometu, Revicon, Sarajevo 2002. str. 186.34Op. Cit. Hadžiahmetović J.: Mjenica u platnom prometu, str. 186.

11

remitenta, mjenični iznos, rok dospijeća, oznaku banke na koju je mjenica domicilirana, oznaka avaliste, osnov po kome je mjenica izdata, napomena. Registar primljenih mjenica trebao bi da vodi svaki povjerilac. U ovaj registar bi se unosili podaci o mjenicama koje su primljene u svojstvu remitenta (znači, za isporučene proizvode, robu ili izvršene usluge) ili indosatara tj. po osnovu prijema mjenica za neko potraživanje ili eskontovanje mjenica). Registar primljenih mjenica mogao bi imati slijedeće kolone: redni broj, datum prijema mjenice, oznaka trasanta izdavaoca mjenice, oznaka trasata odnosno akceptanta, mjenični iznos, rok dospjeća, oznaku banke na koju je mjenica domicilirana, oznaku avaliste, datum predaje na isplatu, osnov po kojem je mjenica primljena, napomena.35

I dužnici i povjerioci mogu da vode posebne rokovnike dospijeća mjenica. Svrha ovih rokovnika je da se mjenica blagovremeno podnese na isplatu ili da se blagovremeno obezbijede sredstva za isplatu mjenica. Mogu se voditi dva rokovnika: rokovnik dospijeća primljenih mjenica i rokovnik dospijeća izdatih mjenica.36

Datum dospjeća na mjenici je dan kad ona mora biti plaćena, a može biti naprimjer ''tri mjeseca od dana izdavanja mjenice'', ''60 dana od dana platite'', ''15 maj tekuće godine''. Poznavanje dužine trajanja mjenice je značajno, jer se kamata računa za tačno određen broj dana. Naprimjer ako jemjenica izdata 15 maja, a rok dospjeća joj je 15 augusta, dani se računaju na slijedeći način: preostalo u maju 16 dana, plus juni, plus juli, plus 15 dana u augustu tj. (16+30+31+15) = 92 dana. Postoje mjenice koje nenose kamatu. U tom slučaju, vrijednost na dan dospjeća je nominalna vrijednost, ili iznos glavnice.37

Shematski prikaz prijema naplate i izdavanja (isplate) mjenice

211 20710 20701

St. xxx xxx (1) (1) xxx (2) xxx (2) xxx (3) xxx

661 200

(1) xxx (3) xxx

Opis:

1. Za prijem mjenice i obračun kamate2. Za predaju mjenice na naplatu3. Za naplatu mjenice (izvod sa transakcijkog računa)

Kamata = (glavnica x kamatna stopa x dani)/36 000, kamatna stopa se utvrđuje za godinu dana. Vrijednost na dan dospjeća = glavnica + kamata

35 Op. Cit. Hadžiahmetović J.: Mjenica u platnom prometu, str. 187.36 Op. Cit. Hadžiahmetović J.: Mjenica u platnom prometu, str. 188.37Kurtanović S.: Računovodstvo, skripta, Univerzitet u Bihaću, Ekonomski fakultet Bihać, 2010. str. 122 i 123.

12

3. Primjer blagajničkog poslovanja

U ovom djelu seminarskog rada prikazaću primjer blagajničkog poslovanja. Za prikaz blagajničkog poslovanja sam se odlučila iz razloga što je najjednostavnije za objasniti i prikazati i zbog toga što je praktički blagajna neizostavana stavka u poslovanju svakog preduzeća.

Blagajničko poslovanje sam obraditi na način da sam na osnovu dole navedenih poslovnih promjene popunila osnovnu blagajničku dokumentaciju (koju ću priložiti uz seminarski rad) te sam na osnovu nje izvršila knjiženje u dnevniku.

Poslovne promjene

Preduzeće ''Uzor'' imalo je na dan 02.05.2011. godine stanje gotovine u blagajni u iznosu 300 KM, a to je istovremeno i saldo blagajne od 01.05.2011 godine. Istog dana nastale su slijedeće poslovne promjene, odnosno isplate i uplate u blagajni.

1. Blagajničkim čekom 6102460 podignuto je sa transakcijskog računa 600KM za potrebe blagajne (na osnovu naloga za uplatu broj 145).

2. Na osnovu naloga za službeni put broj 405 isplaćeno je radniku NN akontacija od 250 KM (na osnovu naloga na isplatu broj 145).

3. U gotovini je isplaćen račun H-2 broj 99 Print-g d.o.o Mostar za popravku fotokopirnog aparata 150 KM, na temelju naloga za isplatu broj 469.

4. Zaposlenik se vratio sa službenog puta i podnosi obračun putnog naloga u iznosu od 200 KM. Na temelju naloga za uplatu broj 105 uplaćena je razlika u iznosu od 50 KM, za koliko je isplaćeno više na ime troškova službenog puta.

5. Na temelju naloga za isplatu broj 470 iznos od 100 KM isplaćen iz blagajne i položen n transakcijski račun (uplata je izvršena na račun na temelju opšte uplatnice).

6. Izvršiti knjiženje u dnevniku i sastaviti knjigu blagajne.

Dnevnik preduzeća ''Uzor''

R. br. Konto OPIS PROMET

13

D P Duguje Potražuje 1. 205

2009Blagajna – domaća valuta Transakcijski račun – prelazni kontoZa uplatu na blagajnu po nalogu broj 145.

600600

2.

232205

Potraživanja od zaposlenika Blagajna – domaća valutaZaisplatu akontacije ze službeni put

250250

3. 532205

Troškovi usluga održavanja Blagajna – domaća valutaZa plaćanje računa H-2 broj 99 Print-g d.o.o

150150

4. 523205

232

Troškovi službenih putovanja zaposlenihBlagajna domaća valuta Potraživanja od zaposlenikaZa obračun putnog naloga

20050

250

5. 2009205

Prelazni transakcijski račun Blagajna domaća valutaZa polog novca na transakcijski račun

100100

Zaključak

14

Na osnovu svega navedenog možemo zaključiti da je novac neophodan u poslovanju svakog preduzeća, bez obzira radi li se o gotovini na blagajni ili novcu deponovanom kod banke u obliku depozita po viđenju, štedih računa i slično. Veoma je važno ažurno i tačno praćenje kretanja novčanih sredstava u preduzeću radi kontrole upotrebe novčanih sredstava odnosno da provjerimo da li su sredstva namjenski utrošena. Nenamjensko trošenje sredstava ima negativne posljedice na svako preduzeće.

Račinovodstveno obuhvatanje novčanih sredstava je po mom mišljenju najbitnije u jednom preduzeće i njmu bi svako preduzeće trebalo posvetiti određenu pažnu. Na kraju ćemo navest samo neke od najvažnijih definicijskih određenja vezanih za novac i novčane ekvivalente. Dakle, blagajna je posebno odjeljenje ili mjesto u preduzeću preko kojeg se obavlja blagajničko poslovanje, odnosno uplaćuje i isplaćuje gotov novac.

Za sigurnije poslovanje na međunarodnom tržištu preduzeća otvaraju akreditiv koji možemo najkraće definisati kao pismo ili instrument plaćanja kojim nalogodavac akreditiva, preko banke, stavlja na raspolaganje korisniku akreditiva određeni iznos, a koji korisnik može naplatiti kada ispuni određene uvijete tj. obveze prema nalogodavcu akreditiva. Na kraju smo objasnili novčane ekvivalente između ostalog mjenice i čekove. Čekovi kao što smo naveli su pismene isprave u zakonom propisanoj formi i predstavlja nalog vlasnika transakcijkog računa banci da sa njegovog računa isplati nekom drugom određeni iznos. Mjenica predstavlja vrijednosni papir na određen iznos novca koji svom imatelju daje pravo da taj iznos naplati od osobe koja je u njoj naznačena kao dužnik. 

Literatura:

15

1. Jahić M. - Računovodstvo-primjena kontnog plana preduzeća, Revicon d.o.o. Sarajevo, 1999.

2. Baralija A., Blažić R. - Poslovna korespondencija, Izdavačka kuća Ljiljan, 2000.3. Kurtanović S. – Računovodstvo-skripta, Univerzitet u Bihaću, Ekonomski fakultet

Bihać, 2010.4. Hadžiahmetović J. - Mjenica u platnom prometu, Revicon, Sarajevo 2002.

Internet:

1. http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-b/web/blagajna

2. http://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-blagajna

3. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/A/Akreditiv

4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Mjenica

16