Globalno poslovanje

  • View
    360

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Globalno poslovanje

Sadraj:Sadraj:...................................................................................................................................... 1 Globalno poslovanje................................................................................................................... 2 KLJUNE ODLUKE I MEUNARODNO OKRUJE............................................................................4 MEUNARODNA STRATEGIJA......................................................................................................5 OBLIKOVANJE PROIZVODA I PROCESA........................................................................................7 PRIJENOS (TRANSFER) TEHNOLOGIJE..........................................................................................8 LOKACIJA PROIZVODNIH OBJEKATA (TVORNICA, POGONA) ......................................................10 6.1. VANJSKI IZVORI OPSKRBLJIVANJA...................................................................................13 NJEMAKI MENADMENT.......................................................................................................... 16 JAPANSKI MENADMENT........................................................................................................... 17 KONKURENTI SVJETSKE KLASE................................................................................................. 19 KLJUNE TOKE........................................................................................................................ 21

Globalno poslovanjeDa bismo razumjeli meunarodnu proizvodnju, moramo prvo razumjeti globalno poslovanje. Brzi napredak transporta i tehnologije i komunikacija stvorili su globalno trite proizvoda (dobara i usluga). Na primjer, Coca-Cola i Pepsi-Cola mogu se pronai svugdje u svijetu, McDonalds je na elizejskim poljanama u Parizu a i u svim gradovima. Savjetnike tvrtke imaju urede diljem svijeta, a komunikacije, putovanja, potroaka elektronika, bankarstvo i potronja roba postali su svjetskim poslovanjem. U globalnom poslovanju, na svj. se trite gleda kao na jednu cjelinu i proizvod ( roba ili usluga), prelazi meunarodne granice. Rezultat toga je da je ekonomija obujma u svojoj biti globalna, a konkurencija dolazi od tvrtki iz svakog djela svijeta. Tvrtka koja ne uoava prirodu svj.trita i proizvoda, ne moe se uinkovito natjecati. Nasuprot tome multinacionalne tvrtke djeluju u nekoliko zemalja diljem svijeta na razliitim osnovama. Dok se tehnologija i proizvodi mogu djeliti, multinacionalno je poslovanje obino organizirano razliito od zemlje do zemlje. Svaka strana podrunica ili divizion odluuju na nain za koji misle da je najbolji za njihova vlastitia lokalna trita, a uspijenost menadera se u svakoj zemlji najee mjeri na osnovi profita i gubitka. Rezultat toga je da su multinacionalne tvtke u svom pristupu svjetskim titima fragmentirane i ne mogu upravljati resursima i ekonomijom obujma globalnih tvrtki. S gledita proizvodnje, sredstva za rad multinacionalnih tvrtki mogu biti nedovoljno iskoritena u jednom, a preoptereena na drugoj zemlji, tehnologija se ne moe transferirati izmeu zemalja i proizvod se prilagoava lokalnim ukusima i obiajima. Levitt (1983.) dokazuje da multinacionalne tvrtke mogu biti uljuljane u laan osjeaj sigurnosti, mislei da primjenjuju marketinki koncept zadovoljavanja potreba i elja lokalnog trita. On zakljuuje da se izmeu onoga, to potroai kau da ele i onoga to e kupiti mora praviti razlika. Pogrena primjena marketinkog koncepta daje potroaima ono to oni trae, a ne proizvod koji zadovoljava njihove potrebe po niskoj cijeni i konzistentskoj kvaliteti. Globalna tvrtka moe, kroz svoju superiornu upotrebu tehnologije i ekonomije obujma, proizvoditi istodobno diljem svijeta jeftinije proizvode dobre kvalitete. Takva (globalna) tvrtka moe izbaciti s trita multinacionalne, ili lokalne tvrtke koje se trude zadovoljiti pretpostavljene lokalne sklonosti.

Trea vrsta tvrtki koje djeluju na meunarodnom tritu su one koje izvoze proizvode, ili daju licence za uporabu svoje tehnologije u drugim zemljama. Ova tvrtka ima sjedite u svojoj zemlji ; ona ne upravlja stranim tvornicama ili pogonima. Meutim, ona moe u stranim zeljama imati iroko razvije marketinke organizacije ili pak putem zastupnika prodavati izvezene proizvode. Te izvozne trtke mogu biti vrlo uinkovite ako centralizirani proizvodni objekti (tvornice, pogoni) mogu uinkovito zadovoljavati svjetsku ili regionalnu potranju. Japanske su automobilske kompanije, sve donedavno, bile izvozne (tvrtke). Toyota, Nissan i Honda izvozili su na Amerika i Europska trita iz domaih sjedita u Japanu u ranim 1980ima meutim, te su tvrtke postale multinacionalne smjetavajui proizvodne objekte (tvornice, pogone) i marketinke urede u stranim zemljama i organizirajui strane podrunice. Japanske tvrtke danas djeluju na globalnoj osnovi u tolikoj mjeri da prodaju jednake automobile (osim nekih manjih preinaka) diljem svijeta, a proizvodni i prodajni kapacitet su koordinirani na globalnoj osnovi. Ukratko, postoje tri vrste meunarodnih tvrtki: Globalne - Ove tvrtke prodaju sline proizvode na tritima diljem svijeta. One imaju meunarodnu mreu koordinirane prodaje i proizvodnih objekata (tvornica i pogona), a za konkurentske prednosti koriste obujam proizvodnje svjetskih razmjera i tehnologiju. Multinacionalne - Multinacionalne tvrtke prodaju i izrauju svoje proizvode u razliitim zemljama a proizvodi su prilagoeni lokalnom ukusu. Obino su organizirane u neovisnim stranim podrunicama ili divizionima u razliitim zemljama. Izvozne - Izvozne tvrtke isporuuje proizvode na razliita strana trita iz domaih tvornica. Mogu ih prodavati putem svojih vlastitih trgovakih organizacija, ili putem zastupnika ili pak, mogu prodati licencu za uporabu tehnologije izvan zemlje.

Tvrdi se da e u budunosti biti dominantne globalne tvrtke. Da li, s obzirom na to, tu jo uvijek postoji uloga i za multinacionalne, izvozne i striktno domae tvrtke? Odgovor na ovo pitanje je, naravno, pozitivan. Postoje tri osnovna naina konkuriranja: niskim trokovima, diferencijacijom i trinim niama. Globalne tvrtke su sklone prodavanju potrone robe diljem svijeta po niskim cijenama, zato to je osnovni nain konkuriranja za takve tvrtke putem standardiziranih proizvoda i globalne ekonomije obujma. Meutim, multinacionalne i domae tvrtke mogu vrlo dobro konkurirati diferencijacijom i proizvodima za odreene trine nie. Neki su oblici deferencijacije brza usluga, visoka kvaliteta, brzo reagiranje na potranju kupaca, pouzdana isporuka i uvoenje novih proizvoda. Multinacionalne tvrtke, svojom organizacijom i lokalnim tvornicama, mogu osigurati diferenciraniju uslugu, kad cijena nije primarna osnova za konkuriranje. One, takoer, mogu izraivati proizvode za trine nie koje postoje na lokalnom tritu, kao to su proizvodi za kuanstva, hrana odreene marke, lijekovi, te iroka paleta industrijskih proizvoda i usluga. Multinacionalne ili lokalne tvrtke mogu takoer osigurati isporuke na UNV osnovi, to trae mnoge kompanije. Globalna tvrtka sa stranim tvornicama moda nee biti u mogunosti osigurati UNV uslugu po niskoj cijeni.

KLJUNE ODLUKE I MEUNARODNO OKRUJEStrategija je zapravo veza izmeu raznolikog vanjskog okruja i unutarnjih odluka u proizvodnji i drugim funkcijama. Njih okruuju okoline razliitih zemalja u kojim tvrtka odlui da djeluje. Ta okruja karakteriziraju ekonomski, i drutveni, politiki i pravni sustavi svake od zemalja. Prema tome, proizvodne se odluke nalaze u sloenom meunarodnom okruju koje ini vie od jedne zemlje. Moda bi uinke nekih od kljunih varijabli okruja na proizvodne odluke trebalo detaljnije objasniti. Uinak je ekonomskih varijabli prilino jasan, razliite zemlje imaju razliite trokove kapitala i rada. Zbog toga se mogu koristiti razliite razine automatizacije, a radno bi se intenzivnije proizvodnje mogle premjestiti u zemlje s jeftinom radnom snagom. Trokovi, porezi, stope inflacije i teajevi valuta u razliitim zemljama utjeu na to gdje e se tvornica locirati. Na odluke takoer utjeu i politiki, kuluturoloki i pravni uvjeti diljem svijeta. Nestabilno politiko okruje moe utjecati na neprihvatljivu razinu procjenjenog rizika za investiranje u neku tvornicu. Politika moe, takoer dovesti i do trgovakih barijera, trokova i zakona koji mogu utjecati na odluivanje o izboru lokacije ili izvoru opskrbe. Na radnu snagu asigurno utjeu kulturoloki, zakonski i drutveni imbenici. U italiji na primjer, zakoni su o otputanju radne snage ine otputanja vrlo skupim. Stoga je uobiajeno zaposliti puno povremenih radnika i podugovaraa, kako bi se izbjeglo zapoljavanje velikog broja stalne radne snage. U nekim Europskim zemljama zaposleni moraju imati svoga predstavnika u upravnom odboru tvrtke. Isto se tako, u tim zemljama ne moe zatvoritit tvornica bez prethodne najave. To su samo neki od brojnih imbenika okruja koji utjeu na meunarodne odluke. Danas se u slobodnom svijetu, to se tie meunarodnog kruja moraju uzeti u obzir tri kljune regije. To su: Europa, Sj.Amerika i rub Tihog oceana. Te regije ine zajedno 70% trgovine slobodnog svijeta. Kada se utvruje strategija za meunarodnu proizvodnju pitanje se okruja moe pojednostaviti, tako da primarno imamo u vidu ove tri regije. Poetkom 20.-ih

Europa e postati potpuno slobodna trgovaka zona. Sva birokracija, granine kontrole i trgovake barijere nestat e unutar trita Europske Unije. To e Europu uiniti jednim od najveih otvorenih trita ( 325 milijuna ljudi na svijetu), veim ak i od trita SAD-a. Rub tihog oceana ine Japan i druge Azijske zemlje, ukljuujui Tajvan, Singapur i Koreju. Zemlje ruba tihog oceana izvoze svake godine gotovo onoliko koliko Sjedinjene Drave i Kanada zajedno. Uinci meunarodnog okruja na proizvodne odluke vrlo su vani. Meutim, prije nego li se ponemo baviti specifinim odlukama, govorit e mo o poslovnim i proizvodnim strategijama koje se mogu primjenjivati na meunarodnim temeljima. Te e strategije biti vodilje za donoenje specifinih odluka.

MEU