7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 1/14

 Vidni sistem

Doc.dr.Elvis Vardo

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 2/14

 Vidni sistem

Mačke i sove vide u potpunom mraku?

Svjetlo koje se reflektuje u oči sa predmeta iz okolinepredstavlja osnovu vida.

 Ako nema svjetla, nema ni vidne percepcije.

Svjetlo se može definisati kao valovi elektromagnetskeenergije dužine između 380 i 760 nanometara

Na tim talasnim dužinama reaguje vidni sistem čovjeka(nije isti kod svih životinja, npr zmije osjete infracrvenetalase)

Talasna dužina igra bitnu ulogu u percepciji boja aintezitet svjetla ima ulogu u percepciji svjetline

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 3/14

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 4/14

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 5/14

Dijelovi oka Količinu svjetla koje ulazi u oko regulišu šarenice ili irisi, a

svjetlo ulazi u oko kroz zjenicu (pupilu) Prilagođavanje veličine zjenica na promjenu osvjetljenja je

kompromis između osjetljivosti i oštrine vida (suženjemzjenica povećava se dubinska oštrina)

Leća fokusira ulazno svjetlo na mrežnicu Promjenom udaljenosti opaženih predmeta leća mijenja

svoj oblik, kako bi se slike dovele u fokus na mrežnicama-akomodacija

Binokularnost je pretpostavka sposobnosti vidnog sistemada stvaraju trodimenzionalne percepcije (percepciju

dubine) iz dvodimenzionalnih retinalnih slika Binokularna disparatnost-razlika u položaju istih slika na

dvije mrežnice-veća je za bliže predmeta-služi zastvaranje 3D perceptivnog doživljaja iz dvije 2D retinalneslike (demonstracija)

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 6/14

Kako vidimo? Prevođenje svjetla u neuralnesignale

Mrežnica je unutrašnja ovojnica oka, izgrađena odfotosenzitivnog tkiva i smještina je u stražnjem dijelu očne

 jabučice Sastoji se od pet različitih slojeva ćelija: receptori, horizontalne

ćelije, bipolarne ćelije, amakrine ćelije i retinalne ganglijskeć

elije Optika oka stvara sliku vidnog svijeta na mrežnici koja ima

funkciju sličnu onoj filma u fotografskom aparatu. Svjetlost koja pada na mrežnicu izaziva čitav niz električnih i

hemijskih događaja koji u konačnici aktiviraju nervne podražaje. Ti nervni podražaji bivaju poslani u različita moždana vidna

središta putem vlakana vidnog živca.

Fovea – područ je mrežnice specijalizovano za oštar vid. Slijepa mrlja/pjega – područ je mrežnice gdje se aksoni

retinalnih ganglijskih ćelija skupljaju, prolaze kroz receptorskisloj i napuštaju oko u vidu vidnog živca

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 7/14

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 8/14

Kako vidimo? Prevođenje svjetla u

neuralne signale Ukoliko svjetlost pada na slijepu mrlju ista se ne prevodi u

neuralne signale

Nadopunjavanje – vidni sistem koristi obavijesti koje dajurecceptori oko slijepe mrlje kako bi nadopunio praznine u

retinalnim slikama Demonstracija

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 9/14

Kako vidimo? Prevođenje svjetla u

neuralne signale U mrežnici postoje dvije vrste receptora: štapići i čunjići Teorija dupliciteta –  čunjići i štapići posreduju u nastanku

različitih vrsta vida  Vid posredovan čunjićima (fotopički vid) prevladava pri dobrom

osvjetljenju i omogućuje oštar vid i percepciju boja

Kod slabog osvjetljenja se ne aktiviraju čunjići pa prevladavajuštapići (skotopički vid) koji je kvalitetom slabiji, manja je oštrinaslabije se vide boje

Na percepciju svjetline utiče talasna dužina – svjetlo istoginteziteta različite talasne dužine se značajno razlikuju posvjetlini

Krivulje spektralne osjetljivosti: Krivulja fotopičke spektralne osjetljivosti (čunjići) Krivulja skotopičke spektralne osjetljivosti (štapići)

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 10/14

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 11/14

Kako vidimo? Prevođenje svjetla u

neuralne signale Purkinjeov fenomen-pri jakom svjetlu crvene i žute

valne dužine izgledaju svjetlije od plavih i zelenihtalasnih dužina istog inteziteta. Pri slabom svjetluplave i zelene talasne dužine izgledaju svjetlije odcrvenih i žutih talasnih dužina istog inteziteta.

Pokreti očiju – omogućavaju kvalitet vida Oči neprestano skeniraju vidno polje čineći niz

kratkih fiksacija Svake sekunde nastaju otprilike tri fiksacije povezane

sa vrlo brzim pokretima očiju nazvanih sakade.

 Vidni sistem integriše fovealne slike iz nekolikoprethodnih fiksacija, tako da nastaje širok, oštar ibogato obojeni perceptivni doživljaj (vremenskaintegracija)

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 12/14

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 13/14

Kako vidimo? Prevođenje svjetla u

neuralne signale  Vidna trandukcija – pretvaranje svjetla u neuralne signale

koje se odvija u receptorima

Crveni pigment (rodopsin) –apsorbuje svjetlo – fotopigmentkoji se nalazi u štapićima

Retino-genikulo-strijarni put – glavni vidni put iz retine ustrijarni korteks (primarno vidno područ je) preko lateralnogkoljenastog tijela u talamusu

7/23/2019 Bioloska Psihologija-predavanje 6

http://slidepdf.com/reader/full/bioloska-psihologija-predavanje-6 14/14