111
BIH 50 2010 MAJ/MAY dvojezični kompletni vodič / the complete bilingual guide GRADOVI :: EKONIMIJA / BIZNIS :: KULTURA :: EKOLOGIJA :: SPORT :: MODA :: CITY INFO CITIES :: ECONOMY/BUSINESS :: CULTURE :: ECOLOGY :: SPORT :: FASHION :: CITY INFO VAŠ BESPLATAN PRIMJERAK YOUR COMPLEMENTARY COPY MAJ / OŽUJAK ISSN 1840-1309

BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

BIH

50 2010 MAJ/MAY dvojezični kompletni vodič / the complete bilingual guide

GRADOVI :: EKONIMIJA / BIZNIS :: KULTURA :: EKOLOGIJA :: SPORT :: MODA :: CITY INFO

CITIES :: ECONOMY/BUSINESS :: CULTURE :: ECOLOGY :: SPORT :: FASHION :: CITY INFO

VAŠ BESPLATAN PRIMJERAKYOUR COMPLEMENTARY COPY

MA

J /

UJA

K ISS

N 1

84

0-1

30

9

Page 2: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 3: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Najčešće bolesti lokomotornog sistema tj. sistema za kretanje čovjeka su reumatske bolesti u koje, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, spadaju sva najčešća bolna stanja povezana sa sistemom za kretanje tj. bolna stanja povezana sa zglobovima, kostima, mišićima i tetivama. Reumatske bolesti predstavljaju vodeći uzrok invaliditeta među osobama starosne dobi od 65 godina i starijim. Ljudi koji boluju od reumatskih bolesti u jednom su slični: svi imaju iste simptome, a to su bol i ograničena pokretljivost

KAKO UBLAŽITI BOLOVE KOD REUME, LUMBAGA, IŠIJASA, SPORTSKIHI TRAUMATSKIH POVREDAKamfart krema i Difen gel za lokalnu primjenu kod oboljenja i povreda sistema za kretanje čovjeka.

reumatskom bolešću zahvaćenog dijela tijela. Od svih reumatskih oboljenja najčešći je tzv. degenerativni reumatizam kojeg karakteriše stanjenje i kompletno ogoljavanje zglobne hrskavice pri čemu na periferiji zglobova dolazi do bujanja nove kosti i stvaranja koštanih izdanaka tzv. osteofita. Najčešće se javlja degenerativna bolest koljenog zgloba tzv. artroza koljena.

Proizvodi, provjerenog, vrhunskog kvaliteta koji se primjenjuju u lokalnom liječenju bolesti i povreda sistema za kretanje čovjeka su Kamfart krema i Difen gel. Klinički je dokazano da Kamfart krema efikasno umanjuje bolove u leđima kod lumbaga i išijasa, reumatske bolove, bolove nastale upalom živaca, bolove u zglobovima i mišićima koji nastaju usljed prenaprezanja ili sportskih i traumatskih povreda. Na mjestu primjene izaziva blago crvenilo, prijatan osjećaj toplote, te pojačanu prokrvljenost. Drugi proizvod koji je, između ostalog, namijenjen za umanjenje bolova kod različitih stanja reumatske prirode je Difen gel. Aktivni sastojak Defen gela je diklofenak koji prodire kroz kožu do oboljelog tkiva, umanjuje bol, otečenost i istovremeno poboljšava pokretljivost zglobova.

Difen gel se također primjenjuje i za umanjenje bolova i otoka koji su posljedica udara, te kod istegnuća, uganuća i iščašenja koja najčešće nastaju usljed sportskih povreda mišića i mišićnih tetiva, ligamenata i zglobova. U povrijeđenom tkivu nakon traume nastaje oštećenje nakon čega slijedi krvarenje i upala kao odgovor tj. reakcija tkiva na traumu. Zahvaljujući svom protivupalnom djelovanju Difen gel nakon primjene na povrijeđeni dio tijela umanjuje bol u mirovanju i kretanju, relaksira mišiće, te smanjuje otok i mišićni grč.

Na taj način usporava daljnje napredovanje bolnog stanja.Difen gel i Kamfart krema se mogu nabaviti u svim apotekama bez ljekarskog recepta.

Kamfart krema

Difen gel

je posebno pogodna za primjenu kod svih lakših i umjereno teških bolnih stanja kod kojih želimo smanjiti ili izbjeći upotrebu peroralnih antireumat- skih lijekova.

nakon primjene na oboljeli ili povrijeđeni dio tijela brzo umanjuje bol i otok te poboljšava pokretljivost.

Page 4: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 5: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Winter days dressed in white and the night sky with a stellar crystal imbued with a cold are far away behind us. Spring has arrived, the sun, greenery and

rain that announce summer.We wake up from deep winter dream. Life is returning to our bodies. It is time for the fulfillment of all thoughtful dreams in the winter nights. The time is now transforming.

Sunny weather and spring are ideal time to get your body wake up from hibernation and to return it to its former glory and to prepare it for summer. The days are longer

and our bodies absorb more sunlight. People are going out. Cafe's terraces seek for one place more. We are all happier. The imagination and planning is to go on the trip. We want

to feel the sun and wind which announces summer. In this issue of City Review let us lead you to a world of transformation. How to make life pleasant and easy going? How to let

little things to cheer you up? How and where to travel? The answers to these questions and the question of what to do when you wake up from a long winter dream lies in the new issue of City Review!!!

AWAKING FROM A LONG WINTER DREAM...

Piše: Elma Hodžić

Zimski dani obučeni u bijelo i noći sa zvijezdanim nebom prožeti kristalnom hladnoćom daleko su iza nas. Stiglo je proljeće, sunce, zelenilo i kiše koje najavljuju ljeto. Budimo se iz dubokog zimskog sna. Život se vraća u naša tijela. Vrijeme je za ispunjenje svih snova odsanjanih u zimskim noćima. Stiglo je vrijeme preobrazbe. Sunčano vrijeme i proljeće idealan su period da svoje tijelo probudite iz zimskog sna i vratite mu stari sjaj i pripremite ga za ljeto. Dani su duži i naša tijela upijaju više sunčeve svjetlosti. Ljudi izlaze na ulice. Na terasama kafića traži se mjesto više. Svi smo sretniji. Maštamo i planiramo otići na putovanje. Želimo na sebi osjetiti sunce i vjetar koji najavljuje ljeto. U ovom broju City Review vodimo vas u svijet preobrazbe. Kako učiniti život ljepšim i lagodnijim? Kako pustiti da vas usreće male stvari? Kako i gdje putovati? Odgovore na ova pitanja i pitanje šta uraditi kada se probudimo iz zimskog sna krije se u novom broju City Review!!!

BUÐENJE IZ DUGOG ZIMSKOG SNA...

Writen by: Elma Hodžić

BiH CITY REVIEW

/PUBLISHER

/CEO

/TELEPHONESARAJEVO

E-MAIL

Izlazi mjesečno/Published monthly

BH MEGA TEAM D.O.O. SARAJEVOFra Anđela Zvizdovića 6

Salih Džidić

033 213 311, 033 201 985

[email protected]

IZDAVAČ

DIREKTOR

TELEFONI

UREDNIK

REDAKCIJANOVINARI

STALNI SARADNICI

SEKRETAR REDAKCIJE

/EDITOR

/EDITORIAL STAFF/JOURNALISTS

/ CHIEF ASSOCIATES

/EDITORIAL SECRETARY

Elma Hodžić

Muhamed Zlatan Hrenovica, Jasna Mehović, Nebojša Perić, Vildana Muratović, Ajla Duraković, Sanela Salanović, Sanja Kalabić

Zoran Matkić, Miroslav Landeka, Mirsad Ćukle, Slobodan Rašić, Anton Galić

Nevena Delalić

LEKTOR

PREIJEVOD NA ENGLESKI, KOREKTURA I LEKTURA ENGLESKOG JEZIKA

ŠTAMPA

/LANGUAGE EDITOR

/ /TRANSLATION AND ENGLISH LANGUAGE EDITOR

DESING & DTP

/PRINTED BY

Elma Hodžić

Sanela Salanović

BH MEGA TEAM D.O.O. SARAJEVO

SUTON d.o.o.

Izdavač nije odgovoran za sadržaj u oglasnom prostoru / Editor is not responsible for subject-metter/contents of advertisement space

Page 6: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

BAŠTE SARAJEVSKE BAŠTE SARAJEVSKE BAŠTE SARAJEVSKE BAŠTE SARAJEVSKE Kad procvatu behari, minu kiše, vas dunjaluk zamiriše. A bašte sarajevske? Ah, to već traži više vremena, strpljenja papira i sjećanja. Nisu bašte sarajevske samo ograđeni prirodni prostori prostrti travom i aranžirani voćkama. Samo duhom siromašni mogu kazati takvu pojednostavljenu definiciju bašte sarajevske. Bašče sarajevske su stanja. Strukture. Kategorije. Polisemične i multidisciplinarne. To su predjeli interijera otvoreni u vrijeme i prostor. Otvoreni u susret prijatelju, ljubavi, musafiru. Sarajevske bašče su enterijer u eksterijeru. Za razliku od introvertnih avlija bašče su plemeniti predjeli. Nisu sebično okrenuti sebi nego nesebično čine proboj ka drugome (dr M.Priganica). Glasnici Razuma i Srca domaćina. U bašče sarajevske se poziva srdačno sa džela, bujrum, izvoli! Svejedno kako, ama uvijek srdačno.Ovdje bi i Šekspir načas zastao. Zapitao bi se Wilhelm efendija Shakespeare u duhu one svoje čuvene hamletovske dileme: Bašte ili bašče? That is the question now? Eh, u kontekstu sarajevskog tradicionalnog jezika češće se ovi čudesni predjeli života zovu bašče. Tako govore Sarajlije starosjedioci. Rekli bismo: osnivači Šeher Sarajeva kazuju da su to bašče. Više korištena, takoreći, internacionalna verzija ovog pojma bi glasila bašte.

BAŠTE SARAJEVSKE BAŠTE SARAJEVSKE Proljeće je moćno doteklo u pjesmu

A Sarajevska jalija, inatna i duhovita, Šekspiru bi odbrusila: „Nisu, ba, ni bašte ni bašče, nego bašće!” I pritom uzinat umekšali onaj afrikat č u ć, još više nego ga umekšaju inače. To je sarajevski govor. Ne treba ga ni komentarisati niti mijenjati. I to je Sarajevo. A takav govor vole i drugi. Beograđanke posebno.Sistematični analitičari, arhitekte, hortikulturalci, historičari umjetnosti, putopisci, hroničari bi bašče sarajevske mogli u prvom sagledavanju staviti u dvije aksiološke ravni. Bašče kao neodvojiv dio kuće i bašte kao ugostiteljske objekte.Prihvatićemo tu simplificiranu podjelu i pokušati ispričati berem neke od mnoštva priča o sarajevskim baščama i baštama.

Ovdje ovu riječ čaršija valja shvatiti kao javnost. U baštama bi se, kao na modnoj pisti promovisale sarajevske fine familije prilikom svojih svečanih izlazaka. Čuvene su bile bašte uz velike hotele: Bašta hotela Evropa, bašta hotela Stari grad. Bašte hotela na Ilidži. Pa bašta hotela Biokovo u Vogošći. Sve su to u to vrijeme bila kultna mjesta sarajevskih građana za fine izlaske. Nešto kasnije bašta hotela Bristol. Bašta Vidikovac na Trebeviću. Bašta kafane Parkuša.

Bašte sarajevske scenski predjeli čaršije

Takišu pojeo i ovo napisao: prof Muhamed Zlatan Hrenovica

www.bihcityreview.com6

Page 7: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

A potom tu ulogu, nažalost, neuporedivo siromašniju preuzimaju današnje bašte uličarke. Komercijalke. Sponzoruše. Efemerne po položaju i karakteru. O neugođaju i preglasnoj muzici da i ne govorimo.

Eto baš zato, posebnu pažnju zaslužuje uspomena na samostalne ljetne bašte. Babića bašča i Jekovac. Bentbaša, bašta bazena. Bašte uz kina Kolobara i Dubrovnik. Ljetna bašta Dubrovnik na trgu današnjeg BBI centra, naprimjer, bila je naročita pozornica umjetničkih estradnih događaja. Najveće zvijezde tadašnjeg estradnog neba iz cijele Jugoslavije i inozemstva su nastupale upravo u Ljetnoj bašti Dubrovnik. To je bila tada pozornica za priredbe kao Zetra ili Skenderija danas. U njenog blizini je i tada postojala a kasnije postala zasluženo puno značajnija: Ljetna bašta i kafana Istra. U njoj su se okupljali i družili baš građani Sarajeva. A posebno umjetnici. To je bilo omiljeno sastajalište sarajevskih pjesnika, pisaca, slikara i boema.

Muzika uživo! Isključivo! Ples gostiju gotovo obavezan. Negdje iza ili pored bine restoran, kuhinja. Pored nje obavezno roštilj, ražanj, sač.

Neke sarajevske bašče su postale sinonim za pojedine meraklijske seanse. Babića bašča, Jekovac, Jelića bašča.Danas je tu u Jelića ulici, stvoren Centar za kulturu i djeluje nekoliko uglednih kulturno-umjetničkih društava.

Nipošto ne treba zaboraviti ljetnje bašte područnih domova kulture. Vratnik, Hrid (današnji Park prinčeva ), Bjelave, Širokača, Vraca, i mnogi drugi. Negdje se odlazilo na janjeće pečenje, kao kod Mehe na Sedreniku, i danas U Kibeta. A negdje je to bio izlazak na porodični nedjeljni ručak, kao u Gostionu Zelenu dolina, pored poznatog poligona za dječije radosti Pionirska dolina.Osim ovih javnih postojale su i privatne bašte koje su, kada padne mrak, tajno koristili, kao ljubavna gnijezda ljubavnici. Zaljubljene ptice u svojim sarajevskim mahalama. Tako je na onoj "memli"strani, podno Bistrika bila Sezina bašča za slatke susrete bliske vrste, a za slatke takiše Jakubovića bašča. Za nas nestašne dječake, poznate i nadasve značajne, bile su one bašče koje su imale puno slatkog voća. Ubilo se za odlazak u onu neodoljivu dječačku pljačku u tuđem voćnjaku! Oblizivali smo se čekajući da padne prvi mrak. Takva je bila, sa izuzetno slatkim kruškama kajzericama, Viljamovkama i jabukama Mitketova bašča pod stanicom Bistrik. Midhat Sarić je bio ugledan građanin Sarajeva, dugi niz godina uspješan direktor Sarajevskih pijaca. Osvjedočeno vrsan stručnjak u uzgoju voća. Mi, bistrička raja, smo najbolji svjedoci tog kvaliteta. Još nedozrelo Mitketovo voće bilo je slatko kao med.

(iz romana Demrinska noć , mzh )

Bašče sarajevske, meraje i meeting point raje

Vrijeme je kao zrela takiša. Ako je ne ubereš u pravom trenutku prezre i nestane. Zato tu krušku treba pojesti uslast i navakat.

Jedna tipična, standardna, sarajevska bašta izgleda ovako. Gotovo sve su bile urađene po istoj funkcionalnoj koncepciji.

Bašta sa određenim brojem stolova. Bina ili scena za muzičare i druge umjetnike . Ispred te bine plesni podij. Na bini je uvijek bio orkestar.

www.bihcityreview.com 7

Page 8: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 9: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Tako se i jedan gotovo hladan prostor, interijer prodajnih centara pretvori u veoma ugodan dnevni boravak, koji često nadmašuje svoju funkciju komplementarnih usluga kupcima u tom prodajnom centru. Postane samosvojan i neodoljiv u svom domaćinskom šarmu. Tako je nastao osebujan i bogat interijer Centra WISA na Stupu. Restoran kombinovane palete ugostiteljskih usluga tipa neposredne narudžbe i selfservisa je plijenio i okupljao ne samo kupce u velikom marketu i galeriji savremenih butika na prvom katu Wise, nego i mnoge, rekli bismo maksuz posjetioce iz grada i okolnih firmi koje djeluju u okviru svojih djelatnosti na širem industrijskom i poslovnom centru Stupa. Amir Vuk Zec je to znao i veoma vješto "ispisao" svojim arhitektonskim jezikom. Skladnim oblicima, harmonijom tradicionalnog i savremenog sagledavanja estetskog koncipiranja interijera i njegovih funkcija. Nije slučajno upravo ovaj naš umjetnik, uvijek razmaštani, razigrani arhitekta, korigovao (čitaj spasio!) dosadnu spoljnu vizualnost velikog stambeno-poslovnog objekta u blizini Wise.

KARTA VIŠE ZA GOSTOPRIMSTVO I VIZUALNI SAOBRAĆAJ

WISAProstor u koje treba da borave, rade i žive ljudi ne mjeri se poznatim parametrima, kvadratnim ili kubnim metrima, centimetrima niti milimetrima . On se mjeri emotivnim i razumskim parametrima, koloritom boja i zvukova. Interijer nije fizički prostor niti zatvorena kutija nekog objekta. Interijer je stanje. Sadržina. Damar i njegov otkucaj. Bilo. Puls. Ko to shvati može graditi dom i bivak za živa insana. A insan je muhanat. Zna biti ko slon u porcelanskoj radnji. Zato mu treba ugoditi. Kako mu ugoditi ako ga ne znaš? Pa analiziraš ga. Studiraš. Otkrivaš njegove misli, želje predjele čula. Multidisciplinarno. Svih čula. Vida, sluha, mirisa i ukusa. Nije to lahko!- reći će.

Narod za takve nemušte građevine kaže: Vidi je , ko kasarna !

Amir Vuk Zec je hrabrom intervencijom izbora boja i bojenih ploha uspio razmaknuti gusto sivilo boja i oblika koji su prijetili toj "kasarni".U posljednjem trenutku, kada je ta ogromna zgrada, sabirnica nebrojeno velike količine kvadrata, a istovremeno i pozamašan zbir dosadne simetrije geometrijskih projektantskih neinventivnosti trebalo da se preda u upotrebu neko se sjetio Amira Vuka Zeca da je već, haman završenu pokušao spasiti. S onim šta se zateklo Amir Vuk Zec je malo oblicima, malo bojama uspio razbiti to sumorno simetrično klonirano "sanduče".

Narod umije razlikovati lijepo od ružnog kada to hoće.Tako je nezgrapni, dibidus neproporcionalni neboder, lociran u ulici Envera Šehovića narod nazvao "šibica". Mada autori tog nadimka "šibica" ni slutili nisu da će kao posljedica agresorskih napada na Sarajevo taj neboder 1992. godine i gorjeti kao šibica. Danas puno godina nakon tog nemilog agresorskog piromanskog čina, neobično ali i instruktivno djeluje ta koincidencija.

Page 10: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Dinamika spasa ovakvih projektantskih promašaja nije bila potrebna jednoj Wisi jer je naš autor od idejne zamisli ovog objekta bio u timu.Prvo što može nesporno fascinirati posjetioce Wise je obilje prirodnog svjetla. U središnjem dijelu objekta. Kao da ste u velikoj otvorenoj bašti. To je presudan esteski učinak u ovom impozantnom ambijentu. Tu naš autor iskazuje jedan gotovo paradoksalan smisao za njegovu arhitektonsku poetiku. Amir Vuk Zec se ne zbunjuje niti pred izazovima prostora ogromnih dimenzi ja. Vješt im rasporedom galeri jskih komunikacija oživi ih kretanjem posjetilaca. Prisustvom onih gostiju koji su korisnici usluga restorana i kafe slastičarne. Svi se vide i svi čuju. Diskretno. Niko nije sam. Ako ste sami za stolom imate jednu pokretnu galeriju posjetilaca koja dotiče, protiče i otiče pored vas kao neka tiha, živa, šumorita rijeka. A ljudi su to pa tim tokom živopisno teku i životne sudbine u malenim ogledalima njihovih lica i očiju.Eto nam filma. Multimedijalnog dokumenta naše svakodnevice. Sjetimo se kako zanimljivo izgledaju danas neke fotografije poznatih motiva snimljene desetak godina ranije. Začudi nas, a ponekad čak zapanji promjena koju je tom slikanom motivu donijelo vrijeme. Neumitni tok vremena što nosi niz promjena.

To je možda jedan duboki i dragocjen doprinos antialijenaciji. U savremenom svijetu čija je dominantna komponenta upravo ta otuđenost, nekomunikativnost ovo je dragocjen, takoreći neprocjenjiv doprinos arhitekte da se očuva bogda ljudskog u komunikaciji.Zato je poetika prostora, slikana olovkom srca Amira Vuka Zeca, uvijek naglašeno humana. Sva okrenuta čovjeku, druženju, ćaskanju. U toj poetici diskretan a neporeciv je hedonizam kao izraz žudnje čovjeka za Dobrom i Ljepotom u ovom predjelu, ljudima i događajima koje obično zovemo život.

The space in which abide, work and live, people are not measured by the known parameters, quadratic or cubic meters, centimeters or millimeters. It is measured emotional and with a rational parameters, colors and sounds. The interior is not a physical space or a closed box structure. The interior is a state of mind. Contents. Damar and his beat. There. Pulse. Who understand that can build a home to alive person. A man is small-minded. It can be like an elephant in porcelain actions. So it should be please. How to please him, if you do not know him? Well you have to analyze it. Study. Explore their thoughts, desires regions of senses. Multidisciplinary. Of every senses. Vision, hearing, smell and taste. Well, and touch, too.

It is not easy! - would say those which are fearing of a smallish omissions. For new it has to be brave. Revolutionaries are always the bravest in their environment. In an environment of Architects, sleeping conventional projections of their own views, the creator of a revolutionary is someone who, wi thout fear go ing qu ick ly in the new.

A TICKET MORE FOR HOSPITALITY AND VISUAL TRAFFIC

WISA

Zec was not afraid. For each case he is the Vuk, too. Unimaginative would say only Amir. Carried away by enthusiasm of new, young creative rebellious would say Che Guevara of domestic architecture.Thus, in revolutionary assumption, one of almost cool space, interior of the shopping centers turns into a very comfortable living, which often exceeds its function of complementary services to customers in the retail center. It becomes independent in its host of irresistible charm. So like that a distinctive and luxurious interior of the Centre WISA, Stup arise. Restaurant of the combined range of catering services types of direct orders and self-services, has attracted and brought together not only to the customers in a big market and a gallery of modern boutiques at the first floor of the Wisa, but

Piše: prof. Muhamed Zlatan Hrenovica

www.bihcityreview.com10

Page 11: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

many, we would say especially the visitors from the city and surrounding companies that operate within the framework of its activities in the wider industrial and business center of the column. Amir Vuk Zec knew that and very skillfully "wrote" his own architectural language. Harmonious shapes, harmony of traditional and modern perception of the aesthetic conception of interior and its functions. It is not by chance that our artist, always fancy, playful architect, corrected (read saved!) boring visually large residential and business premises in the vicinity of Wisa. People for such inarticulate engineer say: Look it, like a barrack!

Amir Vuk Zec's brave intervention choice of colors and painted surfaces densely spaced managed drab colors and shapes that are threatened by the "barracks".At the last moment when this huge building, countless large amount of squares, while the sum of the boring and bulky geometric symmetry of non-innovation design that should be submitted in the use, someone recalled Amir Vuk Zec that already, almost finished, tries to save it. With that what happened Amir Vuk Zec with a few forms and a little paint managed to break the dreary symmetric cloned "mailbox".

People know how to distinguish well from the ugly, when they want. So clumsy, disproportionate skyscraper, located in the street Enver Šehović, people called it a "match". Although the authors of the nickname "matches" did not even imagine that as a result of the aggressor attacks on Sarajevo that skyscraper 1992 will burn just like matches. Today, many years after this aggression of unwished pyromaniac's act strange but even instructive affects that coincidence. Dynamics of such salvation of design failures was not need for Wisa, because our author was in the team of ideological concept of this building.

First that can undoubtedly fascinate Wise's visitors is plenty of natural light. In the central part of building. As if you have a large open garden. This is a critical aesthetic impressive effect in this setting. Here our author expresses an almost paradoxical sense of its architectural expression.

Amir Vuk Zec is not confusing in front of the huge challenges of space dimensions. Skillful arrangement of galleries communications revive them with moving of visitors. The presence of those guests which are customers of the restaurant and a coffee-patisserie shops. Everybody see and everybody hear. Discreet. No one is alone. If you are alone at the table you have mobile gallery visitors who tackle, pass and go next to you like a quiet, live, buzz rivers. And people are so vividly run with a fate of living in tiny mirrors of their faces and eyes.

We have a film. Multimedia document of our everyday life. Let remember how interesting some photos look today, of known motifs recorded ten years earlier. Surprisingly, and sometimes even amaze us change that by this time motifs rendered painted. The inevitable flows of time which carry a series of changes.

That is perhaps a deep and valuable contribution of anti-alienation. In the modern world, whose dominant component is precisely this alienation, non-communication is valuable, as it was an invaluable contribution to the architects to preserve a little of human communication.

Therefore, the poetics of this space, painted with a pencil of Amir Vuk Zec's heart, always emphasized humane. All turned to the man, having fun, chat. In this poetic it is discreet undeniable hedonism as an expression of desire of man for Goodness and Beauty in this area, people and events that we usually call life.

Written by: prof. Muhamed Zlatan Hrenovica

Utakmica Premijer lige BIH Datum Satnica XXVI kolo VELEŽ - ŽELJEZNIČAR 01.05.2010 17:00h XXVII kolo ŽELJEZNIČAR - OLIMPIK 09.05.2010 20:00h XXVIII kolo SARAJEVO - ŽELJEZNIČAR 15.05.2010 17:00h XXIX kolo ŽELJEZNIČAR - LAKTAŠI 23.05.2010 19:30h XXX kolo LEOTAR - ŽELJEZNIČAR 26.05.2010 17:00h Finale KUP-a BiH Datum Satnica Banja Luka: BORAC - ŽELJEZNIČAR 05.05.2010 20:15h Sarajevo: ŽELJEZNIČAR - BORAC 19.05.2010 19:30h

Raspored utakmica: MAJ 2010.

Page 12: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Sarajevo

djeci uzrasta 1-5 godina starosti

Page 13: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

SVE VRSTE MASAŽA I SPORTSKIH POVREDADivjan Šemsudin, ul. Pogledne br. 12, mob. 061 182 008

www.masaze.aokhost.com

Page 14: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

PivnicaAdresa: Maršala Tita br.7

Tel. Restoran i dostava 033 555 955

Rezervacije 062 318 624

SARAJEVO

Cafe pizzeriaTRATTORIA

Džulagina 10

+387 (0) 62 316 564

Page 15: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Ako želite provesti dan uz ugodnu atmosferu, dobar ručak ili večeru, te ujedno dobar provod i povoljne cijene, ono što trebate je Đulagin Dvor!! Nalazimo se u srcu Baščaršije.

Ako želite provesti dan uz ugodnu atmosferu, dobar ručak ili večeru, te ujedno dobar provod i povoljne cijene, ono što trebate je Đulagin Dvor!! Nalazimo se u srcu Baščaršije.

Ako želite provesti dan uz ugodnu atmosferu, dobar ručak ili večeru, te ujedno dobar provod i povoljne cijene, ono što trebate je Đulagin Dvor!! Nalazimo se u srcu Baščaršije.

If you want to spend a day with a pleasant atmosphere, good lunch or dinner, and at the same time a good fun and conveniently prices, what you need is the Đulagin Dvor!! We are situated at the heart of

CAFE TRATORIASarajevo, ul. Džulagina 10

Tel: +387 (0) 62 316 564

BESPLATNA DOSTAVA

free delivery

If you want to spend a day with a pleasant atmosphere, good lunch or dinner, and at the same time a good fun and conveniently prices, what you need is the Đulagin Dvor!! We are situated at the heart of

Page 16: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Teletina na domaci nacinSastojci za 2 osobe:

Priprema:

Sastojci za 2 osobe:

500 g telećeg mesa150 g crvenog luka1 jušna kašika paradajz koncentrata1 jušna žlica brašna2 česna bijelog lukatemeljac goveđe juheuljesol, vegetakuhani krumpir ( prilog)

Na zagrijanom ulju dinstati meso narezano na kockice i crveni luk, zalijevati po potrebi temeljcem od goveđe juhe, dodati paradajz koncentrat, brašno, bijeli luk i začine, te poslužiti sa kuhanim krumpirom.

Priprema:

Stari recepti u novom vremenu

Restoran "Vrelo Borak" Široki Brijeg

Put za Borak bb, 88220 Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina

Telefon/Phone: +387 (0)39 705 701Telefax: +387 (0)39 705 535

Web site:http://www.borak.baE-mail: [email protected]

Dobar tek!Dobar tek!

, ,,

Page 17: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Biftek sa smrckom

Sastojci:

200 g telećeg bifteka100 g smrčkavrhnje za kuhanjeperšunsol, biber

Stari recepti u novom vremenu

Restoran OLIMPIKul. Džemala Bijedića 159

71 000 Sarajevotel 033 234 824

Priprema:

Isjeći biftek na rezance, posoliti, pobiberiti i peći ga u tavi na umjerenoj temperaturi. Kada bude na pola pečen, dodati smrčak, također isječen na rezance i potom disnstati na istoj laganoj vatri oko 15 minuta.Pred kraj pečenja preliti vrhnjem za kuhanje po vlastitoj želji, servirati i ukrasiti listovima peršuna.

Smrčak- marohlin, marofan, srček, mavrah (Morchella esculenta, Morchella vulgaris)

Sve se gljive jedu,

samo smrčak ostaje

na tronu u rujnu!Sve se gljive jedu,

samo smrčak ostaje

na tronu u rujnu!

,,

Page 18: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

HotelEUROPE

www.hoteleurope.ba

Hotel Hrasnička cesta 14tel. +387 33 77 20 00fax.+387 33 77 20 [email protected]

Hotel Banjska bbtel. +387 33 77 21 00fax.+387 33 77 20 [email protected]

Hotel Banjska bbtel. +387 33 77 22 00fax. +387 33 77 22 [email protected]

Hotel Safet-bega Bašagića 36 tel. +387 33 23 87 26 +387 33 23 33 09fax. +387 33 23 94 90email. [email protected]

TERME

HERCEGOVINA

HUNGARIA

BOUTIQUE

Hotel Džemala Bijedića 185tel. +387 33 75 29 00 +387 33 75 29 06 +387 33 75 29 87www.radonplaza.ba

Hotel Akifa Šeremeta 48tel. +387 33 47 11 05 +387 33 47 11 06fax. +387 33 47 10 [email protected]

Hotel Zvornička 27tel. +387 33 65 71 92

Pansion Bistrik (potok) 12atel. +387 33 57 25 10

Hotel Mali Čurčiluk 11atel. +387 33 57 42 00fax. +387 33 57 42 02email. [email protected]

RADON PLAZA

OCTAGON

PLAVI ZAMAK

KANDILJ

OLD TOWN

Page 19: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 20: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Restoran Vrelo Borak, Široki Brijeg/ tel. 039 705 701

Na izvoru ljepote!

Page 21: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 22: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Piše: Nebojša Perić

Postoji jedna greška u shvatanju vremena kao konačnog, kojoj su posebno skloni zapadnjaci, koja se ogleda u nametanju brzine u svim aspektima života.Vrijeme odmora to sigurno nije! S toga sami odlučite kako ćete provesti svoj odmor! Izbor je vaš!!!

Dolazi vrijeme putovanja i godišnjih odmora. Imate dilemu? Kuda ove godine? Postoji i ono pitanje koje mnogi od nas zanemaruju, a to je: Kako se odmarati ove godine?Odgovor na sva pitanja o odmoru i putovanjima krije se u dva odabira načina putovanja. Prvi način jeste putovanje pod nazivom "10 dana u 10 gradova". Drugi je "10 dana na jednom mjestu", jednom mjestu, jednom gradu koji ste sami izabrali.Ukoliko ste se odlučili da putujete "10 dana u 10 gradova" evo šta vas sve čeka na tom putovanju!

SLOW: KAKO PUTOVATI MANJE I DOŽIVJETI VIŠE?

There comes a time for travel and vacations. You have a dilemma? Where to go this year? There is also the question that many of us neglect and that is: How to chill this year? The answer on all of this questions about travel and vacation lies in two selected modes of traveling. The first way is to travel "10 days in 10 cities". The second way is to travel "10 days at one place", one place, one city that you chose.If you decided to travel "10 days in 10 cities", here are some facts that are waiting for all of you on that trip!

Your first day starts by going to the airport followed by a hectic, stressful checking maps, take off, flight, landing, passport control, boarding in a vehicle that will take you to the hotel.

HOW TO TRAVEL LESS, BUT TO ENJOY MORE?SLOW:

There is an error in the conception of time as the final, which is particularly prone to Westerners, which is reflected in the imposition of speed in all aspects of life.Time of vacation this certainly isn't! Therefore, you have to decide how to spend your vacation! The choice is yours!!!

The hotel positioning, rapid short rest, then gathering in the lobby of the hotel, boarding a vehicle that will visit the city, a quick lunch that was chosen a fast-food restaurant for you, then visiting the city, return to the hotel, a short break and dressing for a dinner .

Dinner ... where you're resting ... or you're thinking about plans for tomorrow, or you're already tired and could hardly wait to get back into the room, because tomorrow new town waits for you. In the morning breakfast, than boarding the vehicle that drives you to the airport for the flight to another city where everything is the same as yesterday. Did you rest and enjoy? Or maybe you are a little tired of the fast break? Maybe to replace plane with a bus?

Written by: Nebojša Perić

www.bihcityreview.com22

Page 23: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Vaš prvi dan počinje odlaskom na aerodrom na kojem slijedi užurbano, stresno čekiranje karti, polijetanje, let, slijetanje, pasoška kontrola, ukrcavanje u vozilo koje će vas odvesti u hotel. U hotelu je smještanje, brzi kratki odmor, potom okupljanje u foajeu hotela, zatim ukrcavanje u vozilo kojim ćete obići grad, brzi ručak u za vas već odabranom restoranu brze hrane, nakon toga obilazak grada, povratak u hotel, kratak odmor i presvlačenje za večeru. Večera... na kojoj odmarate... ili mislite o planovima za sutra, ili ste već umorni i jedva čekate da se vratite u sobu jer sutra vas čeka novi grad. Ujutro slijedi doručak, ukrcavanje u vozilo koje vas vozi na aerodrom na let za drugi grad u kojem slijedi sve kao i jučer. Jeste li se odmorili i uživali? Ili ste možda malo umorni od tog brzog odmora? A da avion zamijenite autobusom? Ah, tada putovanje postaje duže i neugodnije. Ako je to prekookeanski brod, putovanje je ugodnije ali u osnovi

doživljaj brzine i obaveznosti je isti.I šta u toj brzini da ostane u sjećanju sa tog putovanja? Može li se uopće desiti nešto što će se urezati u vaše uspomene? I ono najvažnije, jeste li se stigli odmoriti?

Drugi, jednostavniji način jeste putovanje koje počinje vožnjom (letom) na izabranu destinaciju. Kada stignete na mjesto koje ste izabrali za odmor vi činite izbor i planirate vrijeme na odmoru. Imate slobodu i vrijeme da kreirate svojih deset dana odmora. Sami birate restorane u kojima ćete objedovati, ili, u koliko želite, sami sebi spremate hranu. Također, vi birate destinacije koje vas istinski zanimaju. Nigdje ne žurite i ništa ne morate! Na ovakvoj vrsti odmora vi vaše vrijeme koristite onako kako želite! Možete da uživate u svemu! Na povratku u kofer spakujete pregršt uspomena i svenira koji će vas uvijek mislima vraćati tamo gdje ste se odmarali i imali vrijeme samo za sebe i one koje volite...

Oh, the journey becomes longer and more

uncomfortable. If this is the transoceanic ship, the

trip is pleasant but basically experience of the

speed and the binding is actually the same.

Because of that rate the question is what will

remain in your memory from this trip? Can you

do something that will happen to engrave your

memories? And most importantly, did you have a

good rest?

Another, simpler way is a journey that begins

driving (flying) on the selected destination. When

you arrive at the place you have chose, you do

selection and planning during the holiday.

You have the freedom and time to create your

own ten days of that trip.

You choose restaurants where you will dine, or, if

you want to prepare food by yourself. Also, you

are choosing destinations that you are truly

interested in. Nowhere you don't have to rush

and you don't have to do anything! In this type of

vacation you are using your time as you want! You

can enjoy everything! On return you can pack a

suitcase, a handful of memories and souvenirs

that will always remember you to the place

where you were restring and having time for

yourself and those who you love...

www.bihcityreview.com 23

Page 24: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

“Njihov grad, to je u stvari jedna tijesna i duboka raselina koju su naraštaji s vremenom izgradili i obradili, jedan utvrđen prolaz u kom su se ljudi zadržali da žive stalno, prilago- đavajući kroz stoljeća sebe njemu i njega sebi. Sa obje strane ruše se brda strmo i sastaju pod oštrim uglom u dolini u kojoj jedva ima mjesta za tanku rijeku i drum pored nje. Tako sve liči na napola rasklopljenu knjigu na čijim su stranicama, s jedne i druge strane, kao naslikani, bašte, sokaci, kuće, njive, groblja i džamije." Ovako veli naš nobelovac Ivo Andrić.

NA ULICAMA TRAVNIKA tihi otisak proljeća tihi otisak proljeća

Ako se ponekad u životu zapitamo što je najljepše, svaki čovjek će reći: "Proljeće"! Svi ga volimo i svi mu se radujemo. Dođe nečujno, s mirisima blagog povjetarca, zamiriše kao ljubičica, bijeli se poput visibabe, žuti se poput jaglaca, sja poput rose. To prvo proljetno jutro u Travniku jednostavno je tražilo da ostane ovjekovječeno, kako na fotografijama tako i u dušama njegovih nijemih prolaznika.

A ako ostanemo pri njegovoj usporedbi, onda moramo reći da se glavnina života u Travniku zbiva na marginama, tj. na onoj tankoj bijeloj ravnini između lijeve i desne stranice napola rasklopljene knjige. Taj dio grada (od kasarne do Žitarnice) u svakodnevnom se jeziku naziva čaršijom i on je za Travničane otprilike ono što Sarajlijama predstavlja potez od Marin Dvora do Baščaršije. Čaršija se opet po toku rijeke dijeli na gornju i donju. A to sve u Travniku se uglavnom svodi na kafane.

Piše: Ajla Duraković

Kultna kafana u gornjoj čaršiji je u ona u Hotelu Orijent, koju Travničani još uvijek zovu Pod Lipom. U predivnom hladu lipa uz cik proljetne rose, vis-a-vis vezirskih turbeta, može se fino i po tabijatu ispiti kafa na stolovima prekrivenim onim starinskim kariranim stolnjacima.

Možda je hiljadu i jedan razlog zašto je Travnik čarobnost proljeća, jer kroz vrijeme i historiju ovaj vezirski grad posjedovao je duh i blagoslov u kontekstu buđenja. Na taj se način pozdravlja proljeće, rađanje novog života, oživljavanje prirode. Međutim, ako nešto u zbilji potvrđuje onu Andrićevu tezu o travničkoj

posebnosti, to je zasigurno broj u svijetu znamenitih Travničana.Oni u najvećoj mjeri čine da Travnik bude poseban grad, grad u pozitivnom smislu. Jer, Travnik je grad duboke historije, kulture i prirode, koji je satkan od bosanskohercegovačke tradicije iznad kojeg stoji most sa prefiksom tradicijsko ka modernom.

Odavnina se smatralo da kafana koja drži do sebe mora imati tradiciju od bar koju stotinu godina. Jedina takva u Travniku, a možda i u Bosni je legendarna Lutvina Kahva na Šumeću, tj. na mjestu gdje počinje i završava Andrićeva Travnička hronika. Tu treba doći i popiti tursku iz fildžana uz ezan i šum Plave vode.

www.bihcityreview.com24

Page 25: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

And if we stay in his comparison, we have to say that most of his life in Travnik is happening on the sidelines that are on that thin white plane between left and right page of a half-open book. That part of the town (from the barrack to Žitarnica) in everyday language is named as čaršija (bazaar) and to the people of Travnik that is something about what to the people of Sarajevo is a move from Marin Dvor to Baščaršija.

AT STREETS OF TRAVNIKsilent fingerprints of the spring

If sometimes in life we wonder what is the most beautiful, everyman would say: “Spring!" We all like and rejoice it. It came quietly, with a slight breeze of scent, smell as a violet, white as a snowdrop, yellow like a primrose, shining like a rose. That first morning spring in Travnik simply asked not to be perpetuated, as at the photographs but in the souls of its dumb passers.

„Their city, it is actually a close and deep unman that eventually was built and processed by generations, and one fixed passage in which people maintained to live constantly, adapting themselves over the centuries to it and to them. On both sides hills falling steeply and they meet at a sharp angle in the valley in which barely has room for a thin river and road beside it. Like that everything look like half-open book whose pages are, at both sides, as painted, gardens, streets, houses, fields, cemeteries and mosques." That said our Nobel Prize winner Ivo Andrić.

Written by: Ajla Duraković

The old part in the course of the river again is divided into upper and lower. And all of this in Travnik, mostly boils down to the cafes. From the antique times it was considered that coffee that keeps to it must have a tradition of at least a few hundred years. The only one in Travnik, and perhaps in Bosnia is the legendary Lutvina Kahva at Šumeć, that is the place where it begins and ends Andrić's Travnik Chronicle.

There you should come and drink a cup of Turkey accompanied by the prayer and the sound of blue water.

Cult café in the upper bazaar is one in the Hotel Orient, that Travnik's people still call Pod Lipom. In a beautiful shade of the lime with a spring rose, vis-à-vis tombs of viziers, it can at fine way drink coffee at tables covered with those old-fashioned check-red tablecloths. Perhaps there is a thousand and one reason why Travnik is a magic of the spring, because through time and history that city of vizier was possessed a spirit and a blessing in the context of awakening. In this way it is greeting the spring, the birth of a new life and the revival of nature.However, if something is in reality one confirms that thesis of Ivo Andrić about uniqueness, it is certainly the number in the world famous people of Travnik. They mostly make Travnik to be a special city, a city in a positive way.

Because, Travnik is a city of deep history, culture and nature, which is woven from the Bosnian tradition above where is the bridge with a prefix of the most traditional to modern.

Page 26: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Boračko jezero bb88400 Konjic, BiH

Telefoni: 062 115 015036 739 569

e-mail: [email protected]

Telefoni:

VILINKAEREŠ-COMMERCE d.o.o. Mostar

Adresa: Sretnice bb, 88 000 Mostar, BiHtel. +387 36 486 444

mob. +387 63 427 411e-mail: [email protected]

www.vilinka.com

BIH

www.bihcityreview.com

Page 27: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 28: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Bosna i Hercegovina nije vinogradarsko-vinarska zemlja, ali regija južne Hercegovine jeste. Postoji duga i ozbiljna vinogradarsko-vinarska tradicija na ovim prostorima. Najveći pomak napravljen je krajem XIX i početkom XX stoljeća u ovoj branši, za vrijeme Austro-Ugarske. Ista je iz pepela uzdigla vinogradarstvo i vinarstvo Hercegovine, obzirom da je vinogradarstvo i vinarstvo za vrijeme Osmanlija na ovim prostorima stagniralo. Za vrijeme Austro-Ugarske izgrađen je katastar, 6040 hektara bilo je pod vinogradima. U Lastvi kod Trebinja i Gnojnicama kod Mostara oformljene su ogledne stanice. Uvedena je dvogodišnja škola za vinare i vinogradare.

PRIČA O BLATINI I ŽILAVKI ISPRIČANA RIJEČIMA ENOLOGA DARKA ŠIMIĆA

Postojao je veliki rasadnik u Ljubuškom. Napravljena je selekcija sorti u kojoj je odbaćeno dosta sorti a ostavljene su samo Blatina sa pratećim sortama i Žilavka sa pratećim sortama. Procvat u vinogradarstvu i vinarstvu u Hercegovini desio se upravo u to vrijeme.

Međutim, dolazi I svjetski rat odlazi Austro-Ugarska i dolazi do velike stagnacije u toj oblasti. Mnogi vinogradi bivaju uništeni. Između dva svjetska rata sve u toj oblasti stagnira. II svjetski rat uništava i ono malo što je ostalo.Poslije dolazi vrijeme socijalizma koji pokreće organiziranu proizvodnju.

Početkom pedesetih godina podižu se plantažni nasadi, moderne vinarije i počinje se sa organiziranom proizvodnjom koja se podiže na viši tehničko-tehnološki nivo. Dižu se vinogradi i nosilac svega postaje HEPOK MOSTAR. Tržišni plasman vina ide preko četiri vinarije HEPOKA koje su se nalazile u Čitluku, Mostaru, Stocu i Ljubuškom. HEPOK je pored grožđa sa svojih plantaža uzimao sve tržišne viškove od privatnih vinograda. Cijeli ovaj period ostaju dvije vodeće sorte i dva vodeća vina, Žilavka i Blatina.

HEPOK i regija koju je pokrivao HEPOK činili su oko 95% proizvodnje vina u Bosni i Hercegovini. U tom vremenu Žilavka i Blatina su bili među prvim vinima u Jugoslaviji, koja su bila zaštićenog geografskog porijekla a ujedno i vodeći brendovi na području bivše Jugoslavije. Dolazi zadnji rat i uništava se dosta vinograda, HEPOK se raspada, neke vinarije skoro prestaju raditi, dolazi do ozbiljne stagnacije. Nakon posljednjeg rata HEPOKOVE vinarije nisu bile spremne da uzimaju tržišne viškove grožđa od individualnih proizvođača. Bili su prisiljeni da se organiziraju, podižu vinarije i samostalno idu na tržište. Počeli su se ponovo dizati vinogradi i rasti

www.bihcityreview.com28

Page 29: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

interes za tu proizvodnju. Nažalost, proizvodnja i promet u ovoj branši nije dobro postavljena i organizirana a država nije stvorila preduvjete da bi ta proizvodnja dobila na značaju. Proizvođači su bili prepušteni sami sebi. Nije bio niko ko bi to vodio i digao na viši nivo, odgovarajuće institucije nisu radile svoj posao kako treba i nažalost ta proizvodnja ne ide očekivanim tokom. Prije nekoliko godina počeo je uvoz grožđa iz Makedonije. Način na koji se uvozi grožđe, proizvodi od njega vino, pušta u promet, daju licence... sve je protuzakonito.

Ovdje se radi o kriminalu a primjena najnovijeg zakona je čin zločina prema ovoj branši. Nekada vodeći brendovi ŽILAVKA i BLATINA ruše se kao kule od karata. Na tisuće obitelji na prostoru južne Hercegovine bave se proizvodnjom grožđa i vina koji su ujedno i najznačajniji poljoprivredno-prehrambeni proizvod, a ta proizvodnja svugdje u svijetu je elitna grana poljoprivrede. Ako se misli dobro ovoj branši odgovorne institucije podhitno moraju promijeniti politiku i odnos prema ovoj branši. Nigdje u svijetu, ni lokalno ni unutar države, nije dozvoljeno trgovanje grožđem. Cijela proizvodnja mora biti ugovorena. Podhitno treba izmijeniti postojeći zakon o vinu, donijeti odgovarajuće pravilnike u skladu sa standardima EUROPSKE UNIJE. Također, ukinuti vino koje se zove STOLNO VINO BEZ PORIJEKLA. Staviti cijelu proizvodnju pod kontrolu i postepeno rješavati probleme od vinogradarskog položaja pa do stavljanja vina u bocu. Ne poduzmu li se hitno mjere ne piše se dobro ovoj branši!!!

Dolazi novi zakon o vinu. U jednom članku stoji ovo:„Da je od uvezenog grožđa mošta i dropa dozvoljena proizvodnja vina!"

Bosnia and Herzegovina is not a vineyard-wine country, but that is the region of the southern Herzegovina. There is a long and serious tradition of wine-growers in these regions. The greatest progress was made in late nineteenth and early twentieth century in this industry, during the Austro-Hungary. The same rose from the ashes and enology of Herzegovina, was the viticulture and winemaking during the Ottoman Empire that in this region was standstill. During the Austro-Hungary was built a cadastre, 6040 hectares of vineyards. In Lastva near Trebinje and Mostar were formed experimental stations. It was introduced a two-year schools for the winemakers and winery. There was a large nursery in Ljubuški for that. It was made a selection of varieties which rejected many varieties that were left only with accompanying varieties of Blatina and Žilavka. The bloom in viticulture and wine production in Herzegovina took special place at that time.

However, World War I came and Austria-Hungary left and in that time it came to a large decline in this area. Many vineyards are being destroyed.

STORY ABOUT

AND BLATINA

ŽILAVKATOLD BY OENOLOGIST DARKO ŠIMIĆ

Between the two world wars, everything in the region was stagnating. World War II destroyed a little what was left.Later comes the time of socialism, which runs the organized production. At the beginning of the fifties there were built plantations, modern winery and it started with organizing production which is raised to higher technical and technological level.

Page 30: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

STORY ABOUT AND BLATINA ŽILAVKA

Vineyards hoist and the only holder becomes HEPOK MOSTAR. A market sale of wine goes through four wineries HEPOK which were in Čitluk, Mostar, Stolac and Ljubuški. HEPOK by addition of grapes from their plantations took all market surpluses of private vineyards. This whole period remain two leading varieties and two leading wine, Žilavka and Blatina. HEPOK and regions covered about 95% of wine production in Bosnia and Herzegovina. At that time Žilavka and Blatina were among the first wines in Yugoslavia, which were protected geographical origin and also the leading brands in the former Yugoslavia.

The last war came and destroyed many vineyards,HEPOK decays, some wineries soon stop working and everything came to a serious decline. After the last war HEPOK wineries were not prepared to take the market surplus

grapes from individual producers. They were forced to organize themselves, raising their own winery and to participate at the market. Again they began to lift the vineyards and the growing of interest for this production. Unfortunately, production and sales in this industry was not well placed and organized state did not create conditions that could make this production gained in importance. Manufacturers were left to themselves. There was no one who would led and raised to a higher level, appropriate institutions were not doing their job properly, and unfortunately, this production does not go to the expected course. A few years ago began importing grapes from Macedonia. The way in which imported grapes, producing wine from it, letting the market, provide license ... everything is illegal.

A new law about wine is at its start. In one article says this:"From imported grape wine and drop it is allowed the production of wine!”

This is about crime and use of the latest bill that is the act of a crime according to the industry. Once a leading brands ŽILAVKA and BLATINA, are falling like house of cards. Thousands of families in southern Herzegovina involved in the production of grapes and wines that are the most important agri-food product, and this production anywhere in the world is elite branch of agriculture. If You think good for this industry, responsible institutions at the first place must change policies and attitude towards the industry.

Nowhere in the world, is either locally or within the state, not permitted trading grapes.

The whole production must be contracted. At the first place it must to amend existing law on wine, make appropriate rules in accordance with European Union standards. Also, eliminate the wine that is called wine WITHOUT ORIGIN. Put the entire production under control and gradually solve the problems of the vineyard site to putting the wine in the bottle. If urgent measures do not take it soon, than for the industry there is no a bright future!

Page 31: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Mostar

Page 32: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Obitelj Matić iz Trebižata ima dugu tradiciju u uzgoju vinove loze. U svom posjedu imaju lozu staru preko 100 godina, koju je čukundjed Ozrenka Matića, Ante Matić donio iz Stambola. To je najstarijia živuća loza na ovim prostorima, zasađena 1870. godine. Nakon pradjeda djed je bio taj koji je nastavio sa uzgojem vinove loze. Na početku je to bilo samo za obiteljske potrebe.

VINO MATIĆSPOJ SUVREMENOG I TRADICIONALNOG

Ozrenko Matić je du- boko uvjeren da će njegova vina biti jedan od najprepoznatljivijih domaćih artikala u narednom periodu. Za ostvarenje snova potrebno je samo malo ljubavi i truda, a to obitelj Matić upravo u svom poslu i posjeduje! Ljubav i trud i do cilja se dolazi!!!

Međutim, Ozrenko Matić zajedno sa svojom obitelji 1990. godine počinje da se bavi proizvodnjom vina. Njihova loza uzgaja se na dva vinograda, na kojima je oko 7000 sadnica, a u planu je proširiti vinograde na 20 000 do 30 000 hiljada sadnica. U poslu učestvuje cijela obitelj Matić. Ozrenko, njegovi roditelji, supruga Biljana i njihovo petero djece. Vino Matić d.o.o. je nova vinarija sa starom tradicijom. Vinarija posjeduje liniju opreme iz 1920. godine kao i suvremenu opremu. Na MEĐUNARODNOM FESTIVALU VINA U SARAJEVU, 2008. godine Vino Matić dobija srebrenu plaketu za obično vino. Danas Žilavka Matić spada u sam vrh BH VINARSTVA, a neki čak kažu da je najbolja! Dok Blatina spada u sam vrh kvaliteta s tim što je još mlada i treba joj vremena. Vino Matić tek sad ozbiljno kreće na tržište gdje ima uspjeha a do 2010. godine Ozrenko Matić se nada da će moći pokriti prodaju onoliko koliko je potrebno. Distributeri Vina Matić u Sarajevu su S O M E R S E T T R A D E F I N A N C E L L C i PARLLAVEL.D.O.O.

VINO MATIĆ D.O.O. TREBIŽAT BB, 88300 ČAPLJINAKontakt telefon: 063-350-682

e mail: [email protected]

Page 33: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

U vrijeme kad je proljeće najavljivalo svoj dolazak u Bosnu, na jugu je u isto vrijeme Vesna, boginja proljeća prosipala svoj čarobni prah po vinogradima. Krenuli smo zorom, kroz prozor auta pitali smo se je li to gospođa Slana leži na livadama iz Sarajeva i konstatovali "da Slana nikad nije bila starija od Snijega". Već iza Ivana sunce toplije grije, ali dolje na jugu još je toplije. Mostar, protegao se pod vedrim nebom, pozdravljaju nas pupoljci. U autu pjevamo u glas "da mi je da te upoznam, povedem sebi u Mostar...". Mostar smo prošli u pjesmi i pogledu na taj lijepi neustrašivi šeher na Neretvi. Sretnice, kamenje, vinogradi, procvali narovi. Postoji li na svijetu nešto ljepše? Sigurno postoji ali mi to nismo vidjeli. Hercegovina, majka Žilavke i Blatine, pjesme, sira i poštenih ljudi.

Čitluk! Stižemo u gradić u kojem miriše blizina mora. Gosti smo poznatog vinara Vlade Ostojića. Dočekao nas je domaćinski u svom raju na zemlji. U prirodnom hercegovačkom ambijentu, sagrađena-isklesana od prirode, kamena i drveta - vila Ostojić. Trpeza od sira i jagnjetine. A za dušu, da se okrijepi, piće iz tajanstvenog podruma u istoj građevini. Vladina vina, Žilavka i Blatina. I ono bez čega se ne može, bez čega sve to ne bi imalo čar - prijatelji! Naši prijatelji koji su tu noć učinili velikom uspomenom koja se nosi kroz cijeli život! Pjevalo se do zore, sve dok rosa nije umila vinograd i sunce izašlo da ga ugrije. A mi smo na verandi vile Ostojić prepričavali uspomene iz prethodne noći! Vraćamo se kući, u Sarajevo a već mislimo o ponovnom odlasku u Hercegovinu.

PUTOVANJE VINSKOM CESTOM

BiH City Review

MONAKO 2000 d.o.o.

Potpolje 51, Čitluk

tel: +387 36 642 161

fax:+387 36 642 693

email:[email protected]

Page 34: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Firma ADRIA HISHTIL RASADNIK DOO je osnovana od strane četiri partnera, koji su udružili dugogodišnje znanje, vrhunsku tehnologiju i poznavanje tržišta. Cilj poduzeća je podmiriti potrebe novonastalog tržišta sadnica na području srednje Europe, Balkana kako i brzo rastućeg tržišta kalemljenih sadnica u Italiji i ostalim zemljama Europe. Čelnici ove firme smatraju da su ih vlastita iskustva naučila da je kvalitetna sadnica pored genetskog potencijala sorte glavni uvjet za visoki i siguran prinos. Radi toga poduzeće je okrenuto kontinuiranom istraživanju i razvoju.

Za izgradnju rasadnika firma ADRIA HISHTIL je odabrala Gabelu u dolini Neretve u Hercegovini na samoj granici sa Hrvatskom. Na tom je području po mišljenju arheologa i povjesničara nekada bilo naselje Homerove Troje. Rasadnik je izgrađen u Gabeli u blizini rijeke Neretve sa ukupnom površinom 1,5 hektara. U građenju je korištena vrhunska konstrukcija koja propušta najviša svjetla i oprema koja osigurava optimalnu klimu sadnicama nezavisno od vanjskog vremena.Za postizanje vrhunske kvalitete sadnice je bitna i klima, sa puno sunca, koje daje svjetlo potrebno biljkama što su odlike podneblja u kojem je građen rasadnik. Kombinacija vrhunske tehnologije, optimalne klime i stručne radne snage preduvjeti su i garancija kvalitetnih sadnica.

SAMO NAJBOLJE JE DOVOLJNO DOBRO

TEHNOLOGIJA

Brz prijenos vrhunske upotrebljive tehnologije u tehnološki proces ADRIA HISHTIL je usko vezan tradicijom, iskustvom i znanjem Talijanskog poduzeća Centro Seia i Izraelskog poduzeća Hishtil koje su vodeća poduzeća u proizvodnji sadnica u Mediteranskoj klimi. Tehnologija proizvodnje sadnica je specijalizirana prije svega za proizvodnju standardnih i kalemljenih sadnica plodovitog bilja u supstratu kao i u staklenoj vuni. Za osiguranje zdravih sadnica rasadnik je potpuno zatvoren sa mrežama za zaštitu od insekata koje sprečavaju prijenos virusa insektima. Kod kalemljenja i inače se radi po visokim higijenskim standardima koji sprečavaju unos virusa i bakterijskih bolesti.Pored vrhunske tehnologije i visoke kvalitete sadnica veoma bitna je i isporuka sadnica. Prijevoz sadnica do krajnjeg kupca je uvijek organiziran od Adrie Hishtil jer prijevoz dio tehnologije koja bitno utječe na krajnji rezultat. Transport od plastenika do krajnjeg kupca obavlja se u klimatiziranim kamionima u kojima je osigurana potrebna temperatura što čini optimalne uvjete za optimalnu proizvodnju i zadovoljstvo kupaca.

Prodaja BiH: Kruno Pavlović, [email protected] 00387-63-353-732Logistika: Miljana Falak, tel: 00387-36-821-087Prodaja izvoz: Aleš Avšić, [email protected]

Page 35: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

TECHNOLOGY

Transfer of top level technology to Adria Hishtil nursery is closely related with tradition and knowledge of Italian company Centro Seia and Israeli company Hishtil, two market leaders of young plants production in Mediterranean climate. Their technology and methodologies enable their producing and supplying conventional and grafted young plants for growing in substrate or rockwool and for hydroponic culture. All of their greenhouses are protected with insect-proof nets to ensure healthy, disease free young plants Ultra high hygiene standard is carried tht/roughout the entire grafting procedure for their customers` safety and confidence.Besides modern technology and high quality young plants, special attention is directed to delivering their products. Transport is always organized and supervised by Adria Histhil company as part of policy and understanding of its influence on final performance of the plants in the field. Therefore transportation from the nursery to the customer is in air-coditioned vehicles.

ONLY THE BEST IS GOOD ENOUGH

Company ADRIA HISHTIL was founded as association of four partners who joined many years experiences, technological knowledge and market knowledge and market knowledge. The company goal is to fill up the needs of vegetable grafted young plants in Central Europe and the Balkan including the still growing market in Italy and other European countries. Leaders of this firm believe that their own experience taught they important influence of young plants quality on high and reliable yield. Therefore, the company is facing continuous research and development.

For the construction of the nursery firm ADRIA HISHTIL has chose Gabela in the valley of the Neretva in Herzegovina, on the Croatian border. In this area, in the opinion of archaeologists and historians once was a settlement of Homer's Troy. Greenhouses are set up near the Neretva river with total surface of 1,5 ha. They are equipped with newest technology and devices. This region is rich with sunlight and has soft climate which is important for production of high quality of young plants. State of art technology and equipment, good climate and good workers are essential for being able to meet their sought after customers` expectations.

Page 36: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

GDJE ODSJESTI U MOSTARUWHERE TO STAY IN MOSTAR

Hotel resort SNJEŽNA KUĆARujište bb, 88 104 Mostar, BiH tel: + 387 (0) 36 502 500, 502 550, fax: +387 (0) 36 502 531

e mail: [email protected] [email protected]

www.snjeznakuca.com

Page 37: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 38: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Lagani jutarnji povjetarac miluje lice, užurbani koraci, osmijeh na licu prolaznika najavljuje buđenje. Nije ni čudo što kažu da ljepota se nalazi u očima promatrača, a ja se ne mogu sjetiti da li sam odavno vidjela nešto magičnije. I zaista nije uzalud što su mnogi bili zaljubljeni i opijeni njegovom čarolijom... Kao da je posut čarobnim prahom od kojeg su svi veseli, nasmijani, opijeni energijom. Prahom zvani proljeće. Čaršija cvjeta, ostavlja bez daha. Kujundžiluk, prema ćupriji na Neretvi, svaki put ima istu sliku, a najljepša je ona sada, u proljeće. Daje pogled koji dozvoljava mašti da se na trenutak vrati u prošla vremena, pa i da tad osjeti tu čaroliju. Zaštitni znak kujundžiluka su suveniri, čiji vlasnici kao da posjeduju ključ za vrata raja.

Prodavači uvijek nasmijani, daju poruku da u ovom gradu svaki stranac je važan i pokušavaju da se na tren osjete dijelom tog prijatnog začaranog duha. Krećući se dalje laganim koracima primjete se prodavači razlčitih godina starosti, od starih ljudi, do djece. I svi zrače posebnošću.

Tako šetajući shvatite da svi putevi vode do najljepšeg pogleda u daljini i ako se duže zagleda dobije se neopisiv osjećaj posebnosti te ljepote.

ZAČARANI POGLEDLjepote koju je teško opisati riječima, jer zaista riječi za takvo što ne postoje. Mnogi pjesnici su pisali o svakom njegovom kamenu, a opet se osjeća da ima prostora za još, kao da nije još sva njegova čarolija iskorištena. U zagrljaju ima najljepšu rijeku, a vrata čine dvije kule. Iz kojeg god pravca došli reaguje se isto, na poseban način.Možda mnogi misle da je upravo na tom mjestu ta čarolija gotova, ali griješe. Ima on još dosta da ponudi. Još dosta čim da se ponosi. Sve oko najljepšeg pogleda daje tu posebnost, svaki restoran, svaki prolaznik, svaki konobar, ponosni na svoju prošlost, trudeći se da još uljepšaju proljetnu sadašnjosti, želeći što ljepšu budućnost, nudi čudan osjećaj da ste tu kao kod kuće. Za tako kratku avanturu, a već taj osjećaj, mjesta zvanog drugi dom? Ništa novo za Mostar, to je od vijeka znano!

Tako izgubljen u ljepoti dočekaš i prvi sumrak, pa sjedneš u avliju, a sa komšijinog prozora do tebe dolazi melodija sevdaha, a miris prirode opija. Rekoh na početku – raj na zemlji. I tako zaćutih na kraju, pustih misli same da idu pravcem njima znanim, a ja... Samo uživam u u pogledu ka zvijezdama, jer i one ovdje sjaje drugačije, zar ne?

Piše: Sanela Salanović

www.bihcityreview.com38

Page 39: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Morning breeze caressing your face, hurried steps and smile on passers-by faces is announcing an awakening. No wonder they say that beauty is in the eyes of the observer and I can not remember if I for a long time saw something more magic. Really it was not in vain that many were in love and intoxicated by its charm...

As it is sprinkled with a magic dust from which all are happy, just smiling, loaded with energy. Dust called spring. Bazaar blossoms, leaves you breathless. Kujundžiluk, near the bridge over the Neretva, every time has the same look, and the most beautiful is now in spring. It gives view which allows you to imagine that for a moment you are returning to the past times and over again you can feel the magic. Trademark of Kujundžiluk are souvenirs, whose owners own the key to the gates of paradise.

Sellers are always smiling, giving the message that in this city every stranger is an important and that they try to feel for a moment the pleasant part of a vicious spirit. Moving away slowly you can notice the different generations of sellers, from old people to children. And they all radiate with a specificity.

ENCHANTED VIEWSo walking further you realize that all roads lead to the most beautiful view in the distance, and if you gaze for a long time you get a feeling of inscribable specials of beauty. Beauty that is hard to describe with words, because such a thing does not exist. Many poets have written about each of its stones, but still it feels like there is room for another, as if all of its magic was not yet used. In the embrace it has the most beautiful river; its two towers are its door. Whichever road you take it will lead you to react just the same, in a special way.

Perhaps many people think that precisely at this point magic is done, but that is wrong. There is still a lot to offer. Still much to be proud of. All about this, the most beautiful view, make it special, every restaurant, every passer-by, every waiter are proud on their past, trying to make more beautiful spring's present, wishing for a brighter future that it offers a strange feeling that you are at home. For such a short adventure, but already with a feeling, a place called a second home? Nothing new to Mostar, it is for ever known!

So lost in the beauty you greeted the first dusk, and sitting somewhere in the courtyard, from the neighbor's window to you come tunes of sevdah music and the smell of nature opiates you. I said at the beginning - a paradise on earth.

And so in the end I muted, the bare went thought the direction only they knew and I ... I just enjoy the look to the stars, because they shine here otherwise, am I right?

Written by: Sanela Salanović

Page 40: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

GDJE ODSJESTI U

HRVATSKOJ

WHERE TO STAY IN CROATIAHotel ŠERATON

Kneza Borne 2, ZagrebTel: +385 1 45 53 535Fax: +385 1 45 53 035e- mail: [email protected]

Hotel MIRAL

Horvatova 35b, ZagrebTel: +385 1 66 10 600Fax: +385 1 66 10 602e-mail: [email protected]

Hotel ANTUNOVIĆ

Ljubljanska avenija 100 a, ZagrebTel: +385 1 20 41 125

Hotel MAKSIMIR

Maksimirska 57/1, ZagrebTel: +385 1 66 66 160Fax: +385 1 66 66 178e- mail: [email protected]

Hotel LAGUNA

Kranjčevićeva 29, ZagrebTel: +385 1 30 47 000Fax: +385 1 30 47 077e- mail: [email protected]

Hotel GALERIJA

Pogačićeva 9, BlatoTel: +385 1 65 42 577Fax: +385 1 e- mail: [email protected]

65 42 577

Hotel OSEJAVA

Šetaliđte d. Fra Jure Radića bb21300 Makarska Tel: +385 21 604 300Fax: +385 e- mail: [email protected]

21 604 301

Page 41: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 42: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Tuzla

Page 43: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 44: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

GDJE ODSJESTI U TUZLI

Hotel Hotel

Restoran

Restoran

NACIONALNI RESTORAN

ZDRAVLJAK SARANDA

Hotel

Motel

Motel

Motel

Hotel

Motel

TILIA TUZLA

BIBLIOTEKA 54

SEDRA

SENAD OD BOSNE

ONIKS

KONAK

KONAK

LUKAVAC

ROYAL

22. Divizije br. 3, GračanicaTel: +387 35 703 900

ZAVNOBIH-a 113Marketing/Tel: +387 35 302 602Fax. +387 35 279 [email protected]

K. Krekovića br.7Tel: +387 35 266 362

Slatina br.5Tel: +387 35 280 900

ZAVNOBIH-a 13Tel: +387 35 250 050

Titova br. 88Tel: +387 35 263 622

22. Divizija, GračanicaTel: +387 35 702 372

Prokosovići bbTel: +387 35 553 223

Magistralni put bb, LukavacTel: +387 35 550 205, 206, [email protected]

H.K. GradaščevićaTel: +387 35 817 367

H.K. GradaščevićaTel: +387 35 817 367

Trg slobode bbTel: +387 35 551 200 / 201

Bosne srebrene br. 105/ATel: +387 35 315 666Fax: +387 35 315 777www.royalmotel.bae-mail:[email protected]

WHERE TO STAY IN TUZLA

RESTORANI

KAFIĆI

RESTAURANTS

CAFFE

TC Restoran ETNA

Titova 34Tel: +387 35 260 392

Srpska varoš bbTel: +387 35 266 666

Dramar Centar, Slavinovići luke bbTel: +387 35 304 522061 733 933

Maršala Tita br. 125Tel: +387 35 251 101, 256 506

Branilaca Bosne, LukavacTel: +387 35 553 839

Merkator tržni centarTel: +387 61 238 016

Turalibegova br. 13Tel: +387 61 424 963

Maršala Tita br. 34Tel: +387 63 326 145

Ðurđa Mihajlovića bbTel: +387 35 258 406

Ðurđa Mihajlovića bbTel: +387 35 258 406

Restoran

Restoran

Picerija

Picerija

Picerija

Caffe Picerija Caffe Bar

Caffe Caffe Bar

Caffe Bar

BEHAR

ŠETALIŠTE BANJA

DM

DALMA

MAMA MIA

BEST MOCART

TORANJ ART 2

ART 2

INFO

033 778 520

NAJBRŽA GRADSKA IMEĐUGRADSKA DOSTAVA!

Page 45: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Tuzlanska prvobitna strateška odrednica da sepodrivanje Tuzle spriječi i grad spasi od potonuća je u potpunosti uspjela. I kao projekat spasa i kao neočekivano uspješan strateški razvojni preokret. Najveći optimisti nisu mogli naslutiti da će se do tada isključivo industrijska Tuzla, pretvoriti u ekološku oazu a time i veoma zanimljivu turističku i poslovnu destinaciju. Onu veoma hrabru zamisao o Tuzlanskom jezeru zlobnici i zlodusi su dočekali sa transparentima: To je utopija! Plemeniti i jasni u svom uvjerenju rekoše: Nije! I ne bi utopija. Umjesto da se utopi u prosanjanim i dosanjanim jezerima i drugim skrivenim draguljima Tuzle, danas utopija poput raskošne, luksuzne jahte jedri jezerima Tuzle, tim čudesnim Panonskim morem što se poput ponornice rijeke ponovo vrati svom izvoru, izroni ka Suncu.

Volim Tuzlu, omiljeni slogan Tuzlanskog gradonačelnika nije jedini otkriveni motiv i razlog

stvaralačkog čuda

UTOPIJA KOJA SE NIJE UTOPILA„Sve je plovidba Ljubav je moje jedino sidro "mzh

Danas se o Tuzli i ne može kazivati bez pjesničkih figura, i jake poetske riječi. Poezija je, ili šire kazano, poetska riječ imanentna Tuzli kao gradu. Siguran uvir utočištu od beznađa i zla."Butum Tuzla jednu kozu muzla pa se hvali da se mlijekom hrani "... Ima Tuzla mnogo čime da se pohvali osim ovog pjesmicom opjevanog tematskog asortimana, što ga imputiraše zavidnici šaleći se.Ako posmatramo i tumačimo Tuzlu kao specifičnu čaršiju od vremena šehera i varoši do savremenog urbanog središta regije, otkrivamo neminovno da je to jedan razuman i nezaustavljiv razvoj, kako u urbanističko-arhitektonskom tako i u društvenom smislu.

Danas je to savremen regionalni centar kojeg odlikuju i tradicija i savremenost jednako.

Initial strategic guidance of Tuzla, to prevent undermining of Tuzla and to save the city from sinking, completely achieved. As a project of salvation, and as unexpectedly successful strategic development reversal. The greatest optimists could not imagine that by then only industrial Tuzla will turn into an ecological oasis and whereby a very interesting tourist and business destination. The one very bold idea about Lake of Tuzla, malicious and demons were greeted with banners: This is utopia! Precious and clear in their conviction, said: Is not! And it was not utopia. Rather than drown in imagined and fulfilled lakes and other hidden jewels of Tuzla, today utopia such as the elegant, luxury yachts sailing through lakes of Tuzla, through that miraculous Pannonian sea which is like a subterranean river again return back to its source, emerges to the Sun. Today Tuzla can not be related without poetic figures, and strong poetic word. Poetry is, or broader stated, the poetic word as immanent to Tuzla like the city. Sinking safe to haven from despair and evil."Whole Tuzla one goat milked so it boasts that with milk is feeding” ... Tuzla has a lot of thus to boast expect this singed song with a thematic range, that enviable persons with kidding give significance to it.

I love Tuzla, a favourite slogan of Tuzla's mayor is not only uncovered motive and reason for the creative wonder

UTOPIA THAT IS NOT DROWNED"Everything is sailing Love is my only anchor" mzh

If we observe and interpret Tuzla as a specific bazaar from the time of Šeher and towns to the modern urban centre of the region, inevitably discover that this is a reasonable and unstoppable development, as in urban and architectural as well a social sense.

Today it is a modern regional centre that features with a tradition and modernity equal. Consistent to its broad conception of a democratic interaction between citizens of Tuzla with each other and also in relations with other urban centres throughout Central Europe. On that basis it builds the overall development strategy of modern designed community.

www.bihcityreview.com 45

Page 46: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Dosljedni u svojoj širokoj demokratskoj koncepciji interaktivnih odnosa među građanima Tuzle međusobno, a isto tako u odnosima sa drugim urbanim centrima širom Srednje Evrope. Na tim temeljima izgrađuje se ukupna razvojna strategija ove moderno design-irane društvene zajednice.Ovu pomalo zajedljivu pjesmicu zavidnika ili ko zna koga, o tome da je " butum Tuzla jednu kozu muzla", građani Tuzle danas mogu mirne duše staviti ne samo kao jedan nego kao kampanju jumbo plakata. I to neće zasmetati impozantnom rezultatu njenih razvojnih uspjeha.Dok drugi proizvode sušu u svim resursima, Tuzla proizvodi jezera. Šta jezera? Mora!Kulturološki gledano Tuzla je očuvala svoje kulturne tradicije u Galeriji portreta, u Književnim susretima i mnogim kulturnim manifestacijama koje programski dosljedno ostvaruje u programima.

Tako čarobnjaci snove, čudesnom alhemijom Ljubavi, pretvaraju u sretnu stvarnost. Ima Tuzla mnogo čime da se pohvali osim proizvoda obuhvaćenih onom pjesmicom koju su joj zavidnici ispjevali šaleći se.Ako posmatramo i tumačimo Tuzlu kao specifičnu čaršiju od vremena šehera i varoši do savremenog urbanog središta regije otkrivamo neminovno da je to jedan razuman i nezaustavljiv razvoj, kako u urbanističko-arhitektonskom tako i u društvenom smislu.Danas je to savremen regionalni centar kojeg odlikuju i tradicija i savremenost jednako. Dosljedni u svojoj širokoj demokratskoj koncepciji interaktivnih odnosa među građanima Tuzle međusobno, a isto tako u odnosima sa drugim urbanim centrima širom Srednje Evrope. Na tim temeljima izgrađuje se ukupna razvojna strategija ove moderno design-irane društvene zajednice.Danas je Tuzla izuzetno zanimljiva i privlačna turistička destinacija .Čudesa koja su se ostvarila poput davno sanjanog sna su danas prelijepa sojenička naselja, jezera, slane lagune, poslovni i sportski kompleksi. Jednom rječju Tuzla je preporođen grad. Svoju viziju koncepta razvoja Tuzle tim mladih ljudi na čelu sa gradonačelnikom Jasminom Imamovićem je pretočio u razvojnu strategiju pod sloganom T=3T.

U naučno edukativnom smislu takođe. Jedan je od prvih uspješno ostvarenih Biznis

inovacionih centara. U oblasti savremene kardiologije Tuzla je nadrasla sve utopijske snove. U moderno situiranim klnikama, uz

dragocjen broj vrhunskih medicinskih stručnjaka i internacionalnim timovima, obavljaju se najsloženiji ljekarski zahvati.

This somehow sardonic poem of envious or who knows who, about that „whole Tuzla one goat milked”, the citizens of Tuzla today with a calm soul can make, not only as one but as the campaign of billboards. And it will not disturb the impressive results of its developmental successes.While others produce drought in all resources, Tuzla products lakes. What lakes? Seas!Culturally Tuzla has preserved its cultural traditions in the Gallery of portraits in Literary meetings and many cultural events that with program which is consistently implemented to realization of the programs.In terms of scientific and educational, too. One of the first successfully accomplished Business innovation centres.

In the field of contemporary cardiology Tuzla had outgrown all of utopian dreams. In modern, establish clinics with a valuable number of top medical experts and international teams performing the most complex medical procedures.So the wizards dream, with amazing Love alchemy, turning into a happy reality.Today Tuzla is a very interesting and attractive tourist destination. Miracles that have achieved such long-dreamed dream today are beautiful stilt settlements, lakes, salt lagoons, business and sports complexes. In short, Tuzla is regenerated city. Its vision of the concept development of Tuzla team of young people led by mayor Jasmin Imamović, was poured into a development strategy under the slogan T = 3T.First T is the tolerance. As a condition for survival and eternal life of Tuzla. The second T is a talent of its citizens, and the third T is technology. T = 3T now fully symbolizes Tuzla.

Slani slapovi, Trg slobode, sport complexes, indoor salt lake, covered the northern roads, urban markets. All these are regions, complexes and buildings for which one should visit and stay in Tuzla. The phenomenon of actual sleep is certainly an inspiration to all of passengers with good intentions but very instructive exemplar how to create a city.

www.bihcityreview.com46

Page 47: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Prvo T je tolerancija. Kao uslov opstanka i vječnog trajanja Tuzle. Drugo T je talenat njenih građana, a treće T je tehnologija. T= 3T danas cjelovito simbolizuje Tuzlu. Slani slapovi, Trg slobode, sportski kompleksi, natkriveno slano jezero, natkrivena sjeverna saobraćajnica, gradska tržnica. Sve su to predjeli, kompleksi i objekti zbog kojih valja posjetiti i boraviti u Tuzli. Fenomen ostvarenog sna je sigurno nadahnuće za sve putnike dobronamjernike ali i veoma instruktivan uzor kako stvarati grad.Tuzla je sazdana od onih, u Ginisovoj knjizi ubilježenih poljubaca i ljubavi njenih građana. Ima te ljubavi i za sve hodoljubnike svijeta. Stari bi Tuzlaci kazali: Bujrum, ko voli nek izvoli! Tuzla tako nije otplovila u ponor bezdana iscrpljene soli nego na spasonosnom splavu ideja i njhove dosljedne realizacije. Ostaje i opstaje kao savremeno urbano otkrovenje. Stamena u svojoj sazdanosti od ljubavi, rada znoja. Ni sanjarenja romantičnih neimara Tuzle, ni ona fascinirajuća "utopija" nisu bile neslane šale zanesenjaka. To su bili koraci u savremenu stvarnost jedne regionalne metropole.

Piše: prof. Muhamed Zlatan Hrenovica

-Neslana šala rugalica se osolila u Tuzli i postala bajkolika stvarnost.-Ekskurzije kao maksuzije. Jasmin jeste cvijet, ali zasigurno nije ukrasna biljka. Tu "šminkersku" ulogu ili funkciju prepustio je drugima. Šminkeri, poput šatiranog šatrloga su se ispalili iz Tuzle.

Volim Tuzlu

Tuzla is composed of those, in the Guinness book of booked kisses and love of its citizens. There is love for all travels of the world with good intentions. Old people of Tuzla would say: “Bujrum, who likes is welcome!”Tuzla is not sailed into the abyss of the depleted salt than on saving a raft of ideas, and its consistent implementation. Remains and survives as a modern urban revelation. Unshaken in its builder of love and work of sweat. Neither romantic dreams of Tuzla, or its fascinating "utopia" were not jokes of enthusiasts. These were steps in the contemporary reality of one, regional metropolis.

Written by: prof. Muhamed Zlatan Hrenovica

-Non-pleasant joke ridicules is salted in Tuzla and became magic reality.-Excursions as intentionally (maksuzija).Jasmine is a flower, but certainly not an ornamental plant. That "tight" role or function it yielded to others. Tidy people, like shaded hollows were fired from Tuzla.

I Tuzla

Page 48: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Rezervacije soba i apartmana možete izvršiti putem telefon-faxa: 00387 51 331 000

e-mail: [email protected]

Banja Luka

Page 49: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

POSLOVNI APARTMANI I RESTORAN

OLIMPUSOLIMPUSBanja Luka, I. F. Jukića 7

Tel: +387 51 211 622, 212 335Tel/Fax: +387 51 211 230, 212 428

[email protected]

Page 50: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

OKAC DOOZdravstvenih radnika 22

73 000 Goraždetel. 038 222 207fax. 038 222 207

“VAVLICA”

Goražde

VAVLICA DOO

Ruždije Islamagića bb73 000 Goražde

tel. 038 226 346fax. 038 226 346

mob. 061 226 873

Page 51: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 52: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

LJUBAV NA PRVI POGLEDSmješten na obali jedne od najljepših rijeka Bosne i Hercegovine. Grad kojeg mnogi smatraju najljepšim gradom Bosne i Hercegovine. Grad koji ima dušu. Grad zvan Banja Luka.

Rijeka Vrbas je ta koja

joj daje posebnu čar. Posuta prvom zrakom sunca proizvodi osmjehe na licima kako svojih građana, tako i turista koji užurbanim koraci- ma idu želeći da na vrijeme vide sve njene dobro znane ljepote. Čarolija kojoj se svi dive. Čaroban prah koji svaki njen ugao čini drugačijim, a opet posebnim na svoj način.

Ljudi su ti koji su uz Vrbas njen zaštitini znak.

Ljubaznost, nasmijana lica na svakom koraku nagovještavaju prijatan dan, jer zaista uz osmijeh i lijepu riječ tu je sve lakše. Najlakše se samo prepustiti tom pogledu i pustiti maštu da radi za Vas.

Čarolija je i ranije bila tu prisutna, pa je tako Banja Luci podarila i najljepšu tvrđavu Bosne i Hercegovine. Tvrđava zvana Kastel, smješten u centru grada. I baš u ovo vrijeme počinje da plijeni pažnju. Zimi i tvrđava spava zimski san, a proljeće nagovještava buđenje i rađanje novih prijateljstava, ali i ljubavi. Mjesto okupljanja Banjalučana u vrijeme noći okupanih nebom sjajnih zvijezda. Šarmantno zaista. Sva ljepota na jednom mjestu i Banja Luci više ništa i ne treba.

Piše: Sanela Salanović

www.bihcityreview.com52

Page 53: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

LOVE AT FIRST SIGHTWritten by: Sanela Salanović

Situated on the banks of one of the most beautiful rivers in Bosnia and Herzegovina. Many people consider this city for the most beautiful city in Bosnia and Herzegovina. City with soul. The town called Banja Luka.

Vrbas river is the one who gives a special charm to it. Sprinkled with a first ray of sun produces smiles on the faces of its citizens and tourists that with hurried steps want to go to see all of its well-known beauty. Magic to

which all admire. A magical dust that makes its every corner different, yet special in their own way. People are the ones who with Vrbas are its trademark.

Kindness, smiling faces at every turn suggest a nice day, really, because with a smile and a kind word here everything is easier. Easiest just to let yourself to this regard and let the magic works for you. Formerly magic was presented too, so it gave to Banja Luka the most beautiful fortress of Bosnia and Herzegovina. Fortress called Kastel is located in the center. And just at this time it begins to capture the attention. Fortress sleeps in winter and spring indicates awakening and the birth of new friendships, and love. Place of gathering of Banja Luka people during the night bathed sky with bright stars. Charmingly, indeed.

All beauties at one place and Banja Luka, nothing more do not need.

www.bihcityreview.com 53

Page 54: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

GDJE ODSJESTI U

BEOGRADU

HOTELI

RESTORANI

WHERE TO STAY IN BELGRADE, SERBIA

Hotel

Hotel

Hotel

Restoran

MOSKVA

KONTINENTAL

ROYAL

ADA NA VODI

Balkanska br.111000 Beograd, SrbijaTel: +381 11 26 86 255Fax: +381 11 26 88 389e- mail: [email protected]

www.hotelmoskva.co.yu

V. Popovića br.10

Tel: +381 11 22 04 204Fax: +381 31 11 402e- mail: [email protected]

www.ichbg.com

11070 Novi Beograd, Srbija

Kralja Petra I, br. 56

Tel: +381 11 26 26 426Fax: +381 11 26 26 459e- mail: [email protected]

www.hotelroyal.co.yu

Beograd, Srbija

Bulevar Nikole Tesle bb

11 080

Tel: +381 11 2607 590

Fax: +381 11 2608 274

www.restoranada.co.rs

Beograd, Zemun

Hotel

Hotel

Hotel

Restoran

Etno Restoran

IN

BALKAN

PALACE

ZLATAR

KOŠUTA

Ul. Arsenija Čarnojevca br. 5611070 Novi Beograd, SrbijaTel: +381 11 3105 300Fax: +381 11 e- mail: [email protected]

www.

3105 351

inhotel-belgrade.com

Prizrenska br. 2

Tel: +381 11 3636 000Fax: +381 11 2685 581e- mail: [email protected]

www.

11000 Beograd, Srbija

balkanhotel.net

Topličin venac br. 23

Tel: +381 11 21 84 458Fax: +381 11 184 458e- mail: [email protected]

www.

11000 Beograd, Srbija

palacehotel.co.yu

Preradovićeva br. 9a

Tel: +381 11 2754 65111000 Beograd, Srbija

Pionirska br.32

Tel: +381 11 2754 65111000 Beograd, Srbija

HOTELS

RESTAURANTSSATELITSKO PRAĆENJE VOZILA I

KONTROLA POTROŠNJE GORIVA.

Page 55: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

AMK Sarajevo

SA-OFFROAD

Slobodno ovom prilikom možemo naglasiti da su kao i svi drugi početci bili teški, računajući finansijsku stranu jer se radi iskljućivo o ličnom samofinansiranju koje je kao takvo i dan danas jer se radi o našim ličnim hobijima i strasti prema auto-moto sportu,adrenalinu, kao i ljubavi prema prirodi,te kao takvo zahtijeva izuzetno zalaganje i odricanje na svim poljima.

Danas naš klub broji preko 40 članova i u postepenom je rastu jer ima određenog zanimanja za ovu vrstu

„razonode“ kako je mi od milja zovemo, starosna dob u našem klubu se kreće od

10 do 50 godina koliko ima naš najmlađi i najstariji član, u bliskoj istoriji našeg kluba isti se nezvanično nazivao AMK “SARAJEVO“ i AMK “TIGROVI“ i pod t im naz iv ima smo

na s tupa l i n a neko l i ko re gio nalnih i medjuna- rodnih takmičenja u enduru i motocrossu koji su se održavali na području BIH, gdje smo i ostvarili zapažene rezultate.Zvaničan naziv AMK SA-OFFROAD EXTREME i registracija istog je urađena 11.07.2008.godine i od tada djeluje kao klub zaljubljenika u offroad vožnju i prirodu, isti je samofinasirajuća i neprofitabilna organizacija. Naši ciljevi u budućnosti su da privučemo što veći broj, posebno mladih ljudi iz razloga samog osvještenja u odnosu na ponašanje i ophođenje u saobraćaju, prirodi i društvu koje nas okružuje, ostvarujemo određene kontakte sa lovačkim i planinarskim društvima iz razloga druženja, saradnje i pružanja eventualne pomoći istim.U budućnosti imamo ambicije pravljenje enduro ili motocross staze na kojoj bi naši članovi posebno oni ambiciozni trenirali i spremali se za razna takmičenja u moto i 4x4 disciplinama, kao i vršili obuku svih zainteresovanih za ovu vrstu sporta i zabave.

Naziv našeg kluba predstavlja“SA“kao Sarajevo,mjesto odakle dolazi većina naših članova,“OFFROAD EXTREME“ mjesto i način na kojem prakticiramo našu vožnju.

Kao i što sam naziv našeg kluba govori „SA-OFFROAD“, opisuje vožnju na terenu koji nije uobičajen tj.nije ravan i ugažen, već se radi o neravnom terenu koji je obično pjeskovit, blatnjav, kamenit, prekriven snijegom kao i sa raznim drugim prirodnim preprekama i iznenađenjima na koja može naići na nepristupačnim mjestim na kojim obično prolaze samo šumska specijalna vozila ili čak na nekim mjestima i nikakva motorna vozila.

Vozila koja koriste članovi našeg kluba su fabrički dizajnirana za offroad vožnju misleći ovom prilikom na cross i hard enduro motocikle, ATV-QUAD vozila dok u nekim slučajevima kada se radi o SUV vozilima tj. 4x4 vozilima naknadno prepravljena i prilagodjena za teške uslove u kojima se isti eksploatišu.

Sam početak bavljenja ovom vrstom sporta u Sarajevu, osvrćući se ovom prilikom samo na članove našeg kluba počeo je još davne 1978. godine kad je jedan od naših najstarijih članova kao pionir i individualac počeo čisto rekreativno da vozi svoj tada enduro motocikl marke Honda 80 ccm, da bi mu se u narednim godina pogotovo u poslije ratnim godinama počeli se priključivati i drugi zaljubljenici.Od 2005. godine jedan dio članova kluba pored vožnje hard enduro i cross motora započeli su vožnju i sa 4x4 vozilima, ATV-QUAD vozilima.

SA-OFFROAD

Page 56: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

NOVO U MOSTARU - SVE NA JEDNOM MJESTU ZA VAŠEG LJUBIMCA

PJ MostarBišće Polje bb

Tel: +387 (0) 36 57 72 17e mail: [email protected]

Page 57: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 58: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

THEBOOKNOOK

Page 59: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 60: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

CETINJE

GDJE ODSJESTI U

CRNOJ GORI

PODGORICAHOTELI

1. City hotel, Crnogorskih serdara 5, tel. 020 441 5002. Kerber hotel, Novaka Miloševa 6, tel. 020 405 4053. Keto hotel, Skopska 1, tel. 020 611 2114. Premier hotel, Bulevar Sv. Petra Cetinjskog 145, tel.020 406 500

RESTORANI

1. Restoran Ognjište, Komanski most bb, tel 020 714 1512. Restoran Salvador Dali, Džordža Vašingtona 87, tel. 069 234 5673. Restoran Maša, Bulevar Sv. Petra Cetinjskog 31, tel. 020 224 260

BUDVAHOTELI

1. Splendid hotel, Bečići, 033 773 7772. Mediteran hotel, Bečići, 033 424 0003. Maestral hotel, Pržno, 033 410 1094. Admiral hotel, Budva, 033 453 627

RESTORANI

1. Restoran Porto, Gradska luka, tel. 033 451 5892. Restoran Kod Krsta, Slovenska obala 10, tel. 033 451 0283. Restoran Dona kod Nikole, Gradska luka, tel. 033 451 5314. Restoran Stari Grad, Njegoševa 14, tel. 033 454 443

1. Restoran Konak, Zabrđe bb, tel. 041 761 011

KOLAŠIN

1. Hotel Lipka, Mojkovačka 20, tel. 081 863 2002. Bianca resort&spa, Mirka Vešovića bb, tel. 081 863 000

WHERE TO STAY IN MONTE NEGRO

Page 61: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Klara V. Asani rođena u Novom Sadu, porijeklom Mađarica od 18 godine živi i radi u Italiji. Klasični egipatski ples izučila je od poznatih imena iz Egipta: Rachia Hassan, Aisha, Randa Kamel i prof. Hercan! Iza nje su mnogi nastupi širom Evrope i Egipta. U Sarajevo je dovela ljubav i želja da u ženama kroz ovaj ples otkrije ono najbolje. Klara svojim plesom razbija predrasude o orijentalnom plesu u BIH. Svojim nastupim pokazuje da je to jedinstven i čaroban ples!

Škola orijentalnog plesa "Klara" nalazi se u prostorijama KUD "BAŠČARŠIJA" ul. Jelića br.1, svakog petka od 18h.

Orijentalni ples ima izvanredne efekte za cijelo tijelo čineći ga elastičnim, okretnim i učvršćuje muskulaturu. Radi se o jednoj potpuno zdravoj gimnastici tijela. Ko se približi tom plesu počinje da upoznaje sebe, svoje tijelo, svoju ženstvenost. Prije svega ovaj ples je spoj ritma i zabave. Bez obzira na stas i godine kroz ovaj ples otkrićete ljepotu svog tijela i sve što ono može. Steći samopouzdanje i otkriti senzualnost.

Info: Klara GSM: +387 (0) 62 790 040

Klara pleše i na eventima. Njeni nastupi odmor su za oči i dušu!

Page 62: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 63: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Pogled iz tupog ugla

Gledao i slušao: Rasim Jakubović – Gero

Molim Vas lijepo, da odmah na početku nešto ozbiljno raščistimo: "Smijete li se vi?”

Ja se, na primjer, smijem. Neki će od Vas, uvjeren sam, odgovoriti: ''Ja se ne smijem.'' E, tokom mog dugogodišnjeg istraživanja s nogu me je oborila jedna ljepojka, koja mi je na isto pitanje otvoreno odgovorila: ''Ma, ja se smijem, ali me strah trudnoće! Ništa prije braka, rekla moja majka!''… Znači, istina je cijela, ona bi htjela i smjela, ali, znači… Samo sam se slatko nasmijao i objasnio joj da je o smijehu riječ, a ne o smjelosti. I ona se na to još slađe nasmijala (a meni doktor skroz zabranio slatko) i ipak mi je uskoro postala moja ženica mala. Nije šala. Sada se ona bez straha smije, a meni više do smijeha nije, onako kao prije. Možda to Vama izgleda smiješno, ali ja više ne smijem ni da se smijem. Ali da se više ne zamaramo time, sve ovo Vam ispričah samo radi rime. Ipak, samo o smijehu je riječ. Najozbiljnije.Odavno je poznato da smijeh povoljno utiče na zdravlje, pa tako narod voli da kaže ''smijeh je najbolji lijek''. I za dušu i za tijelo, zacijelo. A ja bih, ako smijem, još dodao, ne samo da je najbolji lijek nego i najjeftiniji.

A glance from a blunt angle

Watched and listened by: Rasim Jakubović – Gero

At the beginning I ask you nicely, because we need to investigate some things seriously: "Do you laugh?"

For example, I do. I believe that some of you will answer: ''I don't laugh.'' Well, during my years of researching I tumbled down of my feet because of a beautiful girl, which openly answered on the same question: "Well, I laugh, but I'm afraid of pregnancy! Nothing before marriage, "said my mother!"... So, the whole truth is that she would have wanted, but that means... I just smiled sweetly and explained to her that it is about laugh, not courage. And on that she smiled even sweeter (and my doctor completely forbidden sweet to me) and soon she became my little, small woman. It's not a joke. Now she laugh without fear, and to me laughing isn't just as before. Maybe it looks funny to you, but I no longer dare even to laugh.

Don't want to bother you more with this, I just tell you all of this because of a rhyme. However, only laugh is a theme. Seriously.

ne zabava tek !I SMIJEH JE LIJEK

not only fun!LAUGH IS A CURE

For a long time it has been known that laugh has a positive effect on health, so people liked to say ''laugh is the best medicine''. For the soul and body, certainly. I would, if I could just to add, not only that is the best medicine, but also the cheapest. You get it verified without any health insurance cards and prescriptions. You just need to hang out with me and for some time to put an occasional glimpse of a blunt angle. The truth is around.Actually laugh is a reaction to humor and a positive influence on physiological changes in the body. When we laugh longer ''from the heart" pulse sometimes "rises" above 120 beats per minute and breathing is uneven with occasional deep breaths. It increases circulation in the peripheral blood vessels and a number of muscle groups, hundreds of them, are active during laughing: the diaphragm, abdominal, intercostals, auxiliary and just facial muscles and occasionally the muscles of hands, feet and back. Scientifically it is proved that body for several minutes of laughing spends as much energy as 10 minutes of exercise on the rowing machine or 15 minutes at room bike.

www.bihcityreview.com 63

Page 64: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Ih, otegao se ovaj ozbiljni uvod o smijehu… Sada je vrijeme da se zajedno plaho i nasmijemo. I sve što ću Vam ispričati istina je, dogodilo mi se i to u bolnici. Kada sam, nenadano, krajem 2005. godine zaglavio u koševskoj klinici, brzo sam došao sebi i pitao doktora:-Doktore, kažu da je smijeh zdrav. -Da, tako je. -E, ja se ozbiljno bavim humorom i stalno se smijem, pa se bojim da ne prezdravim. -Nšta se ti ne brini, samo se ti smij'… -A ovaj moj infarkt, je li bio mnogo opasan? -Sećom nije. Bio je to slabiji infarkt uz malo oštećenje srčanog mišića. -Mali infarkt, kažete… Znači li to, doktore, da sam ja samo malo umro? Ha? A jedno jutro u sobu mi je ušla mlada i lijepa medicinska sestra, bujnih grudi. Naredila mi je da se svučem do pojasa i legnem. Po grudima mi je redala samoljepljive plastične pipke vezane žicama za aparat, u želji da mi izmjeri i snimi rad srca, tzv EKG. U jednom se trenutku nagela iznad mene, unijevši mi se u lice svojim bujnim grudima. Ja sam piljeći jedva promrmljao: -Sestro, srce moje…

www.bihcityreview.com64

Dobijete ga bez ovjerene zdravstvene knjižice i bez recepta. Samo se trebate družiti sa mnom i pokoji put baciti pogled iz tupog ugla. Istina je okrugla.

Smijeh je zapravo reakcija na humor i utiče na povoljne fiziološke promjene u tijelu.

Kad se duže smijemo ''od srca'', puls ''naraste'' ponekad i iznad 120 otkucaja u minuti, a disanje je neravnomjerno sa povremenim dubokim udisajima. Povećava se cirkulacija u perifernim krvnim sudovima, a brojne grupe mišića, njih na stotine, aktivne su tokom smijanja: dijafragma, trbušni, međurebarni, pomoćni, a tek mišići lica, a povremeno i mišići ruku, nogu, leđa.

Naučno je dokazano da organizam za nekoliko minuta smijeha potroši toliko energije koliko i kada 10 minuta vježbamo na spravi za veslanje ili 15 minuta na sobnom biciklu.

Iako smijeh sam po sebi ne može da izliječi bolesti, dokazano je da pacijenti mnogo bolje i lakše podnose bol. Jedno je sigurno, dobar smisao za humor i smijanje može da bude veoma važno u sprječavanju ili liječenju bolesti. I zato – smijte se! I ako vidite nekoga bez osmijeha, ponudite mu svoj! Jer osmijeh je najkraća udaljenost između dvoje ljudi!

Although laugh, alone, can't cure the disease, it has been demonstrated that patients better and easier tolerate pain. One thing is for sure, a good sense of humor and laugh can be very important in preventing or treating disease. And so - laugh! And if you see someone without a smile, offer him your own! Because a smile is the shortest distance between two people!Oh, this serious introduction of laughing extended ... Now is the time to laugh together. And everything what I will be telling you is the truth, it happened to me in the hospital. When, suddenly, in late 2005. I was stuck in the Koševo clinic; soon I came to myself and asked the doctor: - Doctors say that laughter is healthy.- Yes, it is.- Oh, I seriously engage with a humor and I'm always smiling, so I'm afraid not to “over-recover”. - You don't worry nothing, only laugh… - And this is my heart attack, was it more dangerous??- Thankfully, no it wasn't. It was a weaker attack with a little damage to the heart muscle.- Small-attack, you say ... Does that mean, doctor, that I am just a little bit dead? Huh?And one morning to my room entered a young, beautiful and busty nurse.

She ordered me to undress to the waist and lie down. Upon my chest she ordered self-adhesive plastic feelers connected to the appliance, in desire to measure and record heart rate, also called an ECG. At one point, she bended above me, carry in my face hers dense breasts. I gloatingly barely muttered:- Nurse, my heart ...- I beg your pardon?! How do you behave, you old, horny, bald?!...And then I added with a low voice:- Nurse, myyy heart ... appeasesssssss!...So it was. And we survived, laughing sweet. And my roommate at the hospital, Vladimir, whom I laugh daily and extracted from "the dead", one morning said to me:- Gero, I do not know how you have high blood pressure, when you spend whole day laughing and inventing new tricks. And doctors say that laugh breaks pressure.- Yeah ... from my situation I will rift because of a high pressure and laughing!- Well, at least be happy! –Vlado said it in my style.And this talk, of two patients that I listened inappropriate in the hallway of the hospital:-The most dangerous are these heart and stroke attacks!

Page 65: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

-What is the brain and what a heart attack? ...I don't get it ... -I think ... Stroke is the effusion of blood in the brain, a heart attack ... effusion of blood to the heart! ... I guess?And finally for the end of this true and I hope happy story: Vladimir, roommate, almost motionless is lying in his bed at the hospital and through the open door he sees painter on ladders, which paints the ceiling. Vlado did not hold out, in all of his grief, not to hit the famous chorus of the band 'Bijelo dugme”, but in his style:-What would I give, if I were at your placeee! ... I'd rather paint, than here suffer! Ohhhhhh!

Well, I told you only a couple of catches' from the hospital “sack”, and just imagine how crazy situation was a period of 15 days. It wasn't worthless, well very severe chief of the clinic, arriving with his suite in morning rounds, each time by opening our doors, pompously announced: ''And now we enter the room that is the most cheerful at the clinic!'’

And, folks, watch out: the laug is healthy ... if you do not die of laugh! He-he-he! ... What? You do not need to laugh more? Huh? ... Who says so?! Oh, yeah! Ha-ha-ha-ha...

-Molim?! Kako se to ponašate stari, uspaljeni, ćelavi?!…A ja sam onda tihim glasom dodao:-Sestro, srce mojeee… popuštaaa!…Tako je to bilo. I preživjeli smo oboje, slatko se smijući. A moj cimer u bolnici, Vladimir, kojeg sam svako- dnevnim nasmijavanjem izvadio iz mrtvih, jedno jutro mi reče:-Gero, ne znam kako je tebi povišen krvni pritisak, a po cijeli dan se smiješ i smišljaš nove fazone. A doktori kažu da smijeh obara pritisak.-Jest', aha… Kakvo je kod mene stanje ja ću skomiknuti i od visokog pritiska i od smijeha!-Hajd', bar će biti veselo!-Vlado će u mom stilu.A ovaj razgovor dvojice bolesnika nekulturno sam prisluškivao u hodniku bolnice:-Najopasniji su ovi srčani i moždani udari!-A šta je to moždani, a šta srčani udar?… Ne kontam…-Ja mislim… moždani udar je izliv krvi u mozak, a srčani udar… izliv krvi u srce!… Valjda?I za kraj ove istinite i nadam se vesele priče: cimer Vladimir leži skoro nepokretan u svom krevetu u bolnici i kroz odškrinuta vrata vidi molera na merdevinama kako farba plafon. Vlado nije izdržao, u svom svom jadu, a da ne zapjeva refren poznatog hita ''Bijelog dugmeta'', ali u svom stilu:

-Šta bih dao, da sam na tvom mjestuuu!… Radije bih molov'o, nego ovdje bolov'o! Ijoooojjj!Eto, isprčah Vam samo par caka iz bolničkog budžaka, a sami zamislite koja je to ludara bila u trajanju od 15 dana. I nije džaba, inače veoma strog šef klinike, dolazeći sa svojom svitom u juratnju vizitu, svaki put otvarajući naša sobna vrata, pompezno najavljivao: ''A sada, ulazimo u najveseliju sobu na klinici!'’I, narode, pripazite: smijeh je zdrav… ako od smijeha ne umrete!!! He-he-he!… Šta?! Nije Vam više do smijeha?! Ha?… Malo sutra! Aha! Ha-ha-ha-ha…

SOLARIJUM

EMAEMA

Zagrebačka bb, Zanatski Centar Kovačići - Sarajevovl. Heleta Fatima, Tel. 033 221 233

www.solarijumema.com

KVARCANJEMASAŽAPEDIKIRMANIKIR

Page 66: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 67: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Autor: Doc. dr. sci. primarijus Reuf Karabeg Poliklinika KARABEG

Niti jedan organ ljudskoga tijela nema više karakteristika vezanih za život a da se praktično može živjeti i bez njega. S imbo l mater ins tva , seksualnosti, ljepote, rodnosti, intimnosti i ponosa. To je dojka. Povećanje grudi je najpopularnija estetska proce- dura u svijetu i BiH.

Bazično, ova operativna procedura uvećava nedovoljno razvijene grudi. Zaboravlja se da može simetrizirati asimetrične grudi (različitom veličinom implan-tata) te podići gravitacijom spuštene grudi (tzv.''mastopeksija''). Finalni rezultat je najviše ovisan o iskustvu i manuelnoj vještini hirurga. Hirurg je odgovoran za rezultat ali je pacijent odgovoran za odabir hirurga.Kritična odluka sastoji se od izbora implantata, hirurškoga pristupa i mjesta postavljanja implantata. Uglavnom se radi sa teksturiranim implantatima punjenim kohezivnim gelom, vrlo rijetko fiziološkom otopinom. Implantati mogu biti niskoga, umjerenog ili visokog profila. Svaki od opisanih implantata ima svoju indikaciju.

U USA se preko 400 000 žena godišnje podvrgne operativnom zahvatu uve- ćanja grudi silikonskim implantatima.

TRAJNI IMPLANTATI ZA POVEĆANJE GRUDINAJVAŽNIJE JE DA SE NAPRETKOM TEHNOLOGIJE USPIO NAPRAVITI IMPLANTAT KOJI SE VIŠE NE MORA MIJENJATI (RANIJI STAV JE BIO DA SE MORA MIJENJATI NAKON 10 -15 GODINA) TE GOVORIMO O ''TRAJNIM IMPLANTATIMA''.

Hirurški pristup i postavljanje implantata može biti kroz brazdu ispod dojke, kroz bradavicu dojke (što je jedno vrijeme bio hit u svijetu) i preko pazuha.Implantat se postavlja ispod žlijezde, ispod mišića ili kombinovano.Pravilan izbor je ključ koji obezbjeđuje pacijenticino i hirurgovo zadovoljstvo i smanjuje mogućnost komplikacija.Edukacija pacijenata je od vitalnoga značaja tako da se procedura detaljno prezentuje i prodiskutira sa pacijenticama.Pacijentica još jednom mora biti uvjerena da poslije operacije neće imati problema sa dojenjem, potencijal dojenja ostaje isti jer se mliječna žlijezda ne afektira.Poznato je da svaka 11-a žena u USA oboli od karcinoma dojke (ovakva statistika ne postoji u BiH, vjerovatno je slična). Implantati se ne mogu dovesti u bilo kakvu etiološku vezu sa nastajanje istoga. Čak postoje studije koje govore suprotno: da žene sa ugrađenim implantatima imaju mogućnost rjeđeg oboljevanja od raka dojki u odnosu na populaciju koja tu proceduru nije imala. Obično su najveći protivnici ugradnje implantata žene koje imaju lijepo formirane grudi. Pacijentice koje žele povećanje grudi trebamo razumjeti. Pokušati ući u njihovu psihu i dušu. One nemaju simbol ženstvenosti. Zabrinute su za svoje materinstvo i poželjnost. Ove pacijentice sa potpuno nerazvijenim, nedovoljno razvijenim grudima ili osobe čije su grudi nakon trudnoće postale ''vrećice kože'' trebamo posmatrati sa aspekta ona a ne ja (koja ih imam lijepim). Operativni zahvat se radi u općoj anesteziji i traje oko 75 minuta. Već 3h nakon buđenja pacijentica može na kućno liječenje ukoliko tako želi. Nudi joj se i hospitalizacija-bolnički tretman 24h koji je uvijek dovoljan da bi pacijentica bila otpuštena na kućno liječenje jer nakon toga vremena može brinuti sama o sebi ukoliko želi apsolutnu privatnost u svome domu.Postoperativni tok je bezbolan. Rezultat operacije čini pacijenticu krajnje zadovoljnom. Ista postaje samouvjerenija, sigurnija i otvorenija u društvu. Ima bolju komunikativnost i postiže bolje rezultate na poslu.

Page 68: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 69: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Uglavnom je najveći procenat pozitivnih odgovora i mišljenja da je ona ta koja može riješiti mnoge čovjekove probleme, izliječiti komplekse, učiniti da se osjećamo bolje, sigurnijim u sebe, ljepšim i sl.

ESTETSKA HIRURGIJA

VILA MODERNOG VREMENA

Počeci estetske (plastične) hirurgije datiraju još iz starog Rima. Rimljani su svojevremeno, obavljali jednostavne intervencije “popravljanja” oštećenih ušiju. Prvi američki estetski hirurg bio je dr. John Peter Mettauer koji je prvu operaciju obavio 1827. godine, instrumentima koje je sam dizajnirao.

U mnogim anketama koje su sprovedene na pitanje: Da li podržavate estetsku hirurgiju?

To je istina! Kada se konzumira u umjerenim količinama i u skladu sa sopstvenim identitetom i kada ne prelazi granice normalnog, realnog i ukusnog, estetska hirurgija zaista može da bude sjajan način da sebe učinite ljepšim i svakako, sretnijim. Zašto imati veliki, grbav nos ili klempave uši, male zakržljale grudi ili pak prevelike, zašto sa 45 godina, ne ukloniti suvišne bore ili zategnuti kapke ako nam je već omogućeno da to lahko ispravimo. Cilj estetske hirurgije je poboljšati pacijentov izgled i vratiti mu samopouzdanje.

Estetska hirurgija je danas veoma popularna u cijelom svijetu, što dokazuju i statistike po kojima se samo u SAD-u godišnje izvrši oko 11 miliona intervencija. Svakako, možemo zaključiti da je estetska hirurgija prilično napredovala i da predstavlja svakodnevnicu savremenog čovjeka.

Među poznatim estetskim poduhvatima ima i jako uspjelih i svijetlih primjera, onako kako treba to uraditi, sa ukusom i mjerom i naravno: povjeriti se stručnjaku!

Piše: Ajla Duraković

Generally the highest percentage of positive responses and opinions that aesthetic surgery can be the one who can solve many human problems, heal complexes, make you feel better, more secure in yourself, more beautiful, etc. It is true! When that is consuming in moderate quantities and in accordance with its own identity, when it does not exceed a normal, real and tasty, it can really be a great way to make you more beautiful and certainly happier. Why have a large, bumpy nose or lop-eared, small stunted or big breasts too, why with 45 years, not to remove excessive wrinkles or tighten the eyelids if we are already able to easily correct it.

AESTHETIC SURGERY

VILLA OF MODERN TIMEThe beginnings of an aesthetic (plastic) surgery are dated back to ancient Rome. The Romans once, performed simple intervention "repair" of damaged ears. First American cosmetic surgeon was Dr. John Peter Mettauer, who performed first operation 1827th with instruments that he designed by himself. Many surveys were conducted on the question: Do you support cosmetic surgery?

The goal of an aesthetic surgery is to improve the patient's appearance and restore his confidence.Aesthetic surgery is now very popular throughout the world, which is evidenced by the statistics, where only in the United States annually perform approximately 11 million procedures.

Written by: Ajla Duraković

Page 70: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Estetskoj hirurgiji u najvećem broju podvrgavaju se ljudi između 35 i 50 godina starosti, a tek 3% je mlađih od 18 godina, koji najčešće koriguju nos, a potom i uši. Čak 20% onih koji su imali neku intervenciju plastičnog hirurga dolazi ponovo da bi korigovali nešto drugo, dok se jedna trećina odlučuje na više od jednog zahvata istovremeno. Klijenti plastičnih hirurga su u velikoj većini žene. Što se tiče muškaraca, oni se najčešće obraćaju plastičnim hirurzima da bi korigovali nos i oblik očiju. Ni muškarci nisu imuni na ugradnju umetaka, i najčešće to rade da bi istakli mišiće ukoliko im prirodne predispozicije ne omogućavaju da ih razviju u teretani. Ima i onih koji bi da uvećaju još ponešto.

Svakodnevno smo zasuti ljepotom, na TV-u, u novinama, na internetu... Stoga ne čudi zašto se i broj zahtjeva za estetskim operacijama povećao i u BiH. Zahvati koji se rade na Zapadu mogu se dobiti i kod nas, a njihov cilj je poboljšati izgled pacijenta.

Stoga sve pohvale treba odati estetskoj hirurgiji, jer odskače od klišea. Smatrati da je dobro da ljudi koji žive u našoj, još uvijek pomalo konzervativnoj, sredini znaju kako i šta su svjetski trendovi.Vjerovati da je superlativnog konteksta „estetska hirurgija” na našim prostorima, jer vrijeme ne možemo da zaustavimo.

Certainly, we can conclude that surgery is quite advanced and for a lifestyle of modern man it is everyday. Among the well-known aesthetic endeavours that are very bright and successful examples, as it should be done with taste, measure and of course: entrust to a specialist! Aesthetic surgery in the majority of people, were subjected between 35 and 50 years of age, while only 3% were younger than 18 years, which usually correct nose, and than ears. Even 20% of those who had the intervention of a plastic surgeon comes back to correct something else, while the third decide on more than one operation simultaneously. Customers of plastic surgeons are mainly women. As for men, they often turn to plastic surgeons to correct nose and eye shape.

Neither men are not immune to the mounting pads and usually do so to emphasize the muscles if they do not provide a natural predisposition to develop them in the gym. There are those who would like to enlarge something else.Every day we are overwhelmed because of beauty on TV, in newspapers, on the Internet... So no wonder why the number of requests for an aesthetic surgery has increased in Bosnia and Herzegovina. Procedures that operate in the West can be obtained by us, their goal is to improve the appearance of the patient.So praise should be given to aesthetic surgery, stands out from the clichés. Consider that it is good that people who live in our, still somehow conservative, middle know how and what are trends of the world. Believe at superlative context of "cosmetic surgery" in our country, because the weather cannot be stoped.

www.bihcityreview.com 69

Page 71: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

ArterijskaHIPERTENZIJA

Hipertenzija znači povišenje krvnog tlaka bez obzira na uzrok, a dijeli se na primarnu (esencijalnu) i sekundarnu hipertenziju. Visoki tlak se naziva i „tihi ubojica“ jer najčešće godinama ne uzrokuje nikakve tegobe, a oštećuje vitalne organe i njihovu funkciju. Tlak je najviši ujutro, a najniži noću za vrijeme spavanja. Najčešće (95 %) je uzrok nepoznat i tada govorimo o primarnoj ili esencijalnoj hipertenziji. U preostalih 5% uzroka je sekundarna hipertenzija tj. povišeni tlak je posljedica nekih drugih bolesti ili poremećaja u tijelu kao (feokromocitom–tumor nadbubrežne žlijezde), zatim bolesti bubrega, uzimanje nekih lijekova itd.

1) Velike arterije mogu tijekom života izgubiti svoju prirodnu elastičnost i time postati krute. Ovaj uzrok povišenog tlaka najčešće je prisutan kod starijih osoba koje imaju ukrućene i aterosklerotski promijenjene krvne žile. 2) Krvni se tlak slično povisuje i kod vazokonstrikcije (stiskanja arterija) koje je najčešće hormonalnog ili stresnog porijekla. Tada se male arterije (arteriole) privremeno stisnu uslijed nervne napetosti koja potiče lučenje nekih hormona koji dovode do stiskanja, a time i suženja malih arterija pa krvni tlak raste. 3) Povećanje ukupnog volumena krvi u cirkulaciji povisuje krvni tlak. To se događa kod nekih oboljenja bubrega, kada oni nisu sposobni izlučiti dovoljnu količinu tekućine iz tijela i tada postoji „ višak“ tekućine u cirkulaciji koja je svojim volumenom preobilna i tako volumno pritišće na stjenke urednih krvnih žila povečavajući krvni tlak. Uzroci: U najmanje 90 % ljudi koji imaju povišeni krvni tlak (hipertenziju) uzrok je nepoznat. Takvo se stanje naziva esencijalna hipertenzija. Esencijalna hipertenzija vjerojatno ima više mogućih uzroka. Mnoge promjene na srcu i krvnim žilama utječu na pojavu hipertenzije.

Tlak se u arterijama može povisiti zbog:

Piše: Docent prim.dr.med. Anton Galić

(Hypertensio arterialis, hypertension) ili povišen krvni tlak je patološko stanje koje se karakterizira sistolnim krvnim tlakom iznad 140 mmHg(18.7 kPa) i dijastolnim iznad 90 mm Hg(11.9 kPa). Najčešće su povišeni i jedan i drugi (tzv.donji i gornji). Može biti povišen samo sistolni, samo dijastolni ili sistolni (systolic blood pressure) povišen a dijastolni (diastolic blood pressure) snižen.

Ukoliko je uzrok poznat tada govorimo o sekundarnoj (posljedičnoj) hipertenziji koja je nastala nakon nekog drugog poremećaja. Ovu vrstu hipertenzije ima 5-10 % hipertoničara (osoba s povišenim tlakom).

Hormonski poremećaji ili uzimanje određenih lijekova (oralna kontracepcija protiv začeća) uzrok su povišenog tlaka u 1-2 % hipertoničara. Vrlo rijedak uzrok povišenog krvnog tlaka je feokromocitom, tumor nadbubrežne žlijezde koji luči adrenalin i noradrenalin. Gojaznost (debljina), zatim sjedilački način života, stres, prekomjerno uživanje alkohola ili prekomjerno konzumiranje slane i masne hrane, mogu imati značajnu ulogu u nastanku hipertenzije. Ove uzroke možemo nazvati i promjenljivim uzrocima nastanka hipertenzije, jer na njih svaki čovjek može imati utjecaja u njihovu nastanku. Promjenom bilo kojeg od navedenih uzroka može se izbjeći hipertenzija ukoliko ne postoji i nasljedni, nepromjenjivi uzrok.

Simptomi Posljedice povišenog krvnog tlaka su pogubne za čitav niz organa i organskih sustava. Stoga je od iznimne važnosti pravodobno otkrivanje povišenog tlaka dok još nije uzrokovao oštećenja. Vrlo često u početku nastanka hipertenzije karakterističan je izostanak simptoma povišenog krvnog tlaka. On se najčešće otkriva kada su izraženi simptomi koji upućuju na vrlo visoki skok tlaka, promjene i oscilacije krvnog tlaka ili posljedice koje povišeni krvni tlak uzrokuje na drugim organima (očima, bubrezima, krvnim žilama, srcu i mozgu).

U 5-10 % oboljelih s povišenim krvnim tlakom uzrok su bubrežne bolesti.

BOLESTI BUBREGA , HORMONSKI POREMEĆAJI, LIJEKOVI, DRUGI UZROCI.

Najčešći uzroci sekundarne hipertenzije:

www.bihcityreview.com70

Page 72: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Osim navedenih posljedica krvnog tlaka on se otkriva i sistematskim pregledima ili slučajnim rutinskim mjerenjima u ordinaciji liječnika obiteljske medicine. Osobe koje imaju povišeni krvni tlak najčešće se jave liječniku kada osjete zatiljnu glavobolju, omaglice, vrtoglavice, umor, pospanost, osjećaj da im je glava “napuhnuta kao balon”, zujanje ili šum odnosno pucketanje u ušima, nestabilnost pri hodu. Neki od oboljelih navode zamućenje ili poremećaje vida. Pojedini imaju bolove u prsnom košu, bolove u lijevoj strani vrata ili lijevoj ruci dok neki navode palpitacije („lupanje srca“).

Normalan (optimalan) krvni tlak ispod 130 mm Hg / ispod 85 mm Hg Visoki normalni krvni tlak,130-139/85-89 Stupanj 1 (blaga) hipertenzija, 140-159/90-99 Stupanj 2 (umjerena) hipertenzija, 160-179/100-109 Stupanj 3 (teška) hipertenzija,180-209/110-119 Stupanj 4 (vrlo teška) hipertenzija 210 ili viši /120 ili više

Krvni tlak se obično mjeri nakon što je osoba sjedila ili ležala barem 5 minuta. Smatra se kako su vrijednosti krvnog tlaka iznad 140/90 povišene, ali dijagnoza se ne postavlja temeljem jednog mjerenja. Potrebno je učiniti barem tri neovisna mjerenja u različitom dobu dana ili u tri različite posjete liječniku. Potrebno je prema vrijednostima krvnog tlaka odrediti stupanj hipertenzije (prema vrijednostima krvnog tlaka). Nakon što liječnik utvrdi povišeni krvni tlak, potrebno je učiniti dodatnu dijagnostiku, naime potrebno je utvrditi postoji li primarna ili sekundarna hipertenzija (posljedica nekih drugih bolesti). Osim toga potrebno je utvrditi postoje li neki drugi poremećaji, navike (pušenje, droge, alkohol) ili lijekovi (kortikosteroidi, oralni kontraceptivi i sl.) koje su dovele ili podržavaju povišeni krvni tlak. Posebno je potrebno utvrditi postoji li posljedično djelovanje povišenog krvnog tlaka na krvne žile, srce, mozak i bubrege.

1) Krvnu sliku, osobito broj eritrocita, jer krvni tlak može biti povišen kod povećanog broja crvenih krvnih stanica (eritrocita) kod bolesti koja se zove policitemija. Ona može biti primarna ili sekundarna (posljedica kompenzacije kroničnih plućnih bolesti) 2) Određivanjem GUK-a (šećera u krvi natašte) 3) Određivanjem masnoća u krvi lipidogram-razina kolesterola, LDL, HDL, VRDL, (triglicerida) 4) Određivanje kreatinina u krvi5) Određivanjem serumskih elektrolita u krvi (kalij, natrij)6) Urin-kontrola mokraće, određivanje postoje li bjelančevine u urinu-znak oštećenja bubrega

Klasifikacija krvnog tlaka u odraslih

Dijagnoza

Potrebno je učiniti određene pretrage krvi

Osim navedenih pretraga krvi potrebno je utvrditi postoje li promjene na određenim organima: 1) SRCE: Potrebno je učiniti RTG srca i pluća i EKG srca kako bi se utvrdilo postoje li znakovi oštećenja odnosno proširenja srca, kao posljedica povišenog krvnog tlaka. Stetoskopom auskultacijom (slušanjem srca slušalicama) iskusan liječnik može čuti tkz. četvrti srčani ton kao jednu od najranijih promjena izazvanih visokim krvnim tlakom. 2) BUBREZI: Potrebno je anamnestičkim podacima koje liječnik dobiva od pacijenta saznati o eventualnim ranijim bubrežnim bolestima, zatim potrebno je učiniti kolor dopler ultrazvuk bubrega. Ovim pregledom liječnik će utvrditi postoje li bilo kakve promjene na bubrezima (tumori, proširenja bubrežnih kanalića u bubrežnim čašicama, kamenci ili pijesak u bubrezima, ciste bubrega ili neke druge bolesti i anomalije). Danas je moguće kolor dopler ultrazvukom izmjeriti protok odnosno RI (rezistentni indeks) indeks otpora u ograncima bubrežne arterije i tako se može zaključiti postoji li oštećenje bubrega. 3) OČI: Potrebno je utvrditi postoje li oštećenja očne pozadine (fundusa) oka osobito mrežnice oka. Na mrežnici oka liječnik može nakon proširenja zjenica kapima, pogledati oftalmoskopom očnu pozadinu odnosno krvne žile mrežnice. Na taj način moguće je utvrditi postoje li promjene na očnoj pozadini od početnih suženja arterija i fenomena križanja krvih žila do edema papile (nateknuće izlaska očnog živca).

Higijensko-dijetetski režim podrazumjeva manji unos soli (ispod tri grama), kave, masne hrane, veći unos kalijuma (ima ga u bananama, narandžastom voću i povrću, kao što su kajsije, narandža, šargarepa), fizičku aktivnost i smanjenje tjelesne težine. Zadovoljavajuća fizička aktivnost je brzo hodanje u trajanju od 30–45 minuta, najmanje 3–5 puta tjedno.Najnovije studije u vezi liječenja hipertenzije daju poražavajuće rezultate, naime, pokazalo se da se lijekovima tlak normalizira tek kod 30% bolesnika. To je posljedica, sa jedne strane, loše odabrane kombinacije lijekova, a sa druge strane, činjenice da se bolesnici često ne pridržavaju propisane terapije. Kombinacijom više antihipertenziva može da se ostvari dobra regulacija krvnog tlaka.

Terapija

Page 73: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Grupe lijekova koji se koriste su antagonisti kalcijuma, ACE inhibitori, diuretici, alfa i beta blokatori i blokatori angiotenzinskih receptora. Terapiju može da odredi samo liječnik, jer ne postoji kombinacija lijekova koja odgovara svima. Osnovne preporuke koga i kada treba liječiti povišeni tlak lijekovima:1) Osobe s trajno povišenim krvnim tlakom, iznad 180/110 mm Hg2) Osobe s tlakom 140/90 odluku treba donijeti prema riziku za nastanak kardiovaskularnih bolesti, postojanje šećerne bolesti, povišena masnoća u krvi ili oštećenje vitalnih organa3) Treba liječiti i bolesnike sa izoliranom sistoličkom hipertenzijom (samo povišenje sistoličkog “gornjeg” krvnog tlaka. Takav povišeni tlak imaju obično stariji bolesnici, osobito u starijih od samo taj povišeni tlak uzrok je opasnosti od nastanka koronarne bolesti, moždanog udara i aneurizmi krvnih žila (patolškog proširenja) arterija koje pod povišenim arterijskim, sistoličkim tlakom, mogu prsnuti.4) Terapija se primjenjuje kod malignih hipertenzija. Vrijednosti krvnog tlaka iznad 220/120 mmHg

Ženama koje imaju povišen krvni tlak se savjetuje da trudnoću započnu tek pošto ishranom il i medikamentima, a pod kontrolom odgovarajućeg interniste, stabiliziraju stanje. Takve trudnice zahtjevaju drugačiji tretman, s obzirom da njihova trudnoća spada u grupu visokorizičnih. Zato se, prema protokolu, kontroliraju u tercijarnim ustanovama (na klinikama), pošto njihovo stanje nekad zahtjeva hospitalizaciju i dodatna ispitivanja. Ukoliko krvni tlak pređe optimalne mjere, koje iznose 120/80 mm Hg (milimetara živinog stuba) i dostigne, na primer, vrijednosti od 140/90 mm Hg-stanje za trudnicu je alarmantno. Inače, još uvijek nije poznato kako dolazi do toga da izostane mehanizam adaptacije normalnog krvnog tlaka na trudnoću, ni koji to mehanizam pokreće hipertenziju u trudnoći.

Visoki tlak u trudnoći

Docent prim.dr.med. Anton Galić

Za sada postoji samo teorija o tome, pa se visok krvni tlak-koji se pojavi tokom graviditeta, naziva i «bolest teorije», bolest kojoj se ne zna uzrok.

Pojava hipertenzije u trudnoći danas nije rijetka pojava. Da li zbog neredovne ishrane, slabijeg kvaliteta života, starijih trudnica... tek, u novije vrijeme, pojava hipertenzije u trudnoći je učestala pojava. Sve je manje prvorotki od 20 do 25 godine. Žene se danas odlučuju na trudnoću posle 30 do 35 i više godina. Normalno je da se sa godinama povećava rizik za pojavu visokog krvnog tlaka. Ukoliko se hipertenzija ne otkrije na vrijeme, dolazi do promjena na krvnim sudovima posteljice, smanjenja količine plodove vode i zastoja u rastu ploda. Nereguliran (zapušten) krvni tlak u trudnoći može da se završi najozbiljnijim pojavama kao što su preeklampsija i eklampsija, pa čak i da dovede do smrti ploda, a nekad i do smrti majke.

Uzroci i posljedice

Važno je prepoznati simptome na vrijeme Prema saznanju stručnjaka, hipertenzija koja se prvi put javlja u trudnoći-rizičnija je za buduću majku od one koja je postojala prije perioda graviditeta. Jer, u tom slučaju, žena je već pod terapijom, tako da joj se u trudnoći samo prate eventualne oscilacije krvnog tlaka. Veoma značajno je da se povišen krvni tlak kod trudnice prepozna na vrijeme, kako bi se uputila ka višim zdravstvenim centrima radi daljih tretmana, koji zavise od težine bolesti. Dešava se, nažalost, da u porodilište stignu i trudnice (zapušteni slučajevi) sa preeklampsijom i eklampsijom, koje u ginekologiji važe za urgentna stanja. To znači da pri vođenju takvih trudnoća zakazuje primarna zdravstvena zaštita. Međutim, i sama trudnica može da prepozna znake povišenog krvnog tlaka: oticanje, glavobolja, pojačano lupanje srca se obavezno saopće ginekologu koji vodi trudnoću. Međutim, visok krvni tlak može da se pojavi i neposredno pred porođaj, iznenada, ali to nije čest slučaj. Ishod u tom slučaju zavisi od opstetrički uvjeta, općeg stanja porodilje i stanja ploda. U slučaju preeklampsije ili ekplampsije-porođaj se, u interesu majke, završava operativnim putem. U ovakvim, iznenadnim situacijama, i u svijetu i kod nas se primjenjuje protokol patologije trudnoće i perinatalne medicine.

Prim.dr.med. Anton GalićDOCENT

Page 74: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

ČOVJEK KOJI SRCEM POMAŽE SRCIMA DRUGIH...

Na čelu Centra za srce KCUS nalazi se doc. dr. Mirsad Kacila. Sarajlija rođen 1965. godine. Istinski humanista koji je svoje srce dao za ovu zemlju u vrijeme agresije na istu. Doc. dr. Kacila bio je dio mobilnog hirurškog tima i tim udjelom stekao je brojna ratna priznanja. Zadnjih godina ponovo daje svoje srce ovoj zemlji. U razgovoru za City Review doc. dr. Kacila govori o sebi, humanosti u svom poslu, o Centru za srce, ciljevima i željama...

Razgovarala: Elma Hodžić

Urednica: Za obične ljude srce je sinonim za osjećaje, šta je za Vas srce?

Doc. dr. Kacila: I za mene je srce sinonim za osjećaj! Organ kojem sam posvetio život. Organ putem kojeg pomažem ljudima na Centru za srce. U zadnjih četiri i po godine na ovom mjestu se uradilo mnogo. Oko 2000 ljudi je operisano. Procenat smrtnih slučajeva u tretmanu teških srčanih operacija je 3% što predstavlja zlatni evropski standard.

Urednica: Šta se desi sa Vašim srcem nakon uspješne operacije?

Doc. dr. Kacila: Poslije svake operacije jako sam sretan kad vidim da je sve proteklo u najboljem redu. Teško je opisati taj osjećaj. Najsretniji

sam u tim trenucima. Preduslov je voljeti svoj posao.

Urednica: Vratili ste život i osjećaje mnogim ljudima. Postoji li neka operacija koje se često sjetite?

Doc. dr. Kacila: Svaka operacija je priča za sebe. Postoje određeni operacijski zahvati kojih se sjećam. Jedan od njih je slučaj dvije sestre. Obje su bile pacijenti koji su zahtijevali teške operacijske zahvate, čak su bile i preporuke za liječenje van granica Bosne i Hercegovine. Ja sam uradio operaciju, i sve je hvala Bogu, proteklo u najboljem redu. Nagrada za moj rad uslijedila je nekoliko godina poslije kada se jedna od sestara pojavila kod mene na poslu u naručju sa šestomjesečnom bebom.

Urednica: Na čelu ste tima Centar za srce KCUS, to je odgovoran i human posao. Kako se nosite s tom odgovornošću?

Doc. dr. Kacila: Prvi preduslov obnašati ovu funkciju jeste voljeti i znati voditi ovaj posao. Također, imati oko sebe tim koji se jednako srcem i jednako odgovorno daje ovom poslu. Kolege predstavljaju tim mladih entuzijasta koji vole i žele raditi. Hirurg je samo jedna karika u ovoj priči. Ne smiju se zaobići anesteziolozi, invazivni kardiolozi na čelu sa dr. Spužićem i dr. Kulićem. Svi oni omogućuju da kardiološka dijagnostika bude dovedena do perfekcije i da krajnji rezultat operativnog zahvata bude dobar!

Urednica: Šta se promijenilo u Centru za srce od 2006. godine do danas?

Doc. dr. Kacila: Mnogo! Protokoli, različiti tretmani kod različitih oboljenja. U tim su dovedeni mladi ljudi puni znanja i volje. Uvedene su nove procedure.

Page 75: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Povećao se broj usluga u nekim segmentima čak i do 100%. Npr. u 2005. godini u sali za kateterizaciju srca urađeno je oko 200 kateterizacija a u protekloj godini u istom prostoru urađeno je 1400 kateterizacija. Entuzijazam, dobra organizacija i dobra volja razlog su za to!

Urednica: Nije li Bosna i Hercegovina zahvaljujući podršci prijatelja iz Berlina i Švicarske postala regionalna sila u svijetu kardiohirurgije i invazivne kardiologije?

Doc. dr. Kacila: Jedna od vodećih nije ali je stala rame uz rame sa centrima iz regiona. Ali se nadam i vjerujem da će biti jedna od vodećih. U planu je otvaranje novog centra sa novom tehnologijom u kojem će se raditi operativni zahvati koji se ne rade u regionu.

Urednica: Vaši ciljevi i vaše želje? Ciljevi Centra za srce i mogućnosti u budućnosti?

Doc. dr. Kacila: Prije svega da budem živ i zdrav sa svojom familijom. Da pređemo u novu bolnicu u kojoj ćemo omogućiti bolju pomoć pacijentima. Riješiti krucijalni problem a to su jako duge liste čekanja za operacije koje su problem i za pacijente i za sve kolege koji rade pod pritiskom. Cilj je svakako i uvođenje novih procedura, jače i efikasnije liječenje. Implementacija mehaničkog srca i transplatacija srca.

Urednica: Na samom kraju, povod našeg razgovora bio je, osim upoznati naše čitatelje sa doc. dr. Kacilom i njegovim radom, Kongres kardiologa koji će se u mjesecu maju održati u Sarajevu. Šta očekujete od istog?

Doc. dr. Kacila: Čast mi je da budem tu. Velika imena iz svijeta kardiologije iz Evrope najavila su svoj dolazak. To je prilika da pokažemo i mi našu veličinu Evropi. Kongres je jako bitan za buduću funkciju kardioloških struktura u Bosni i Hercegovini!

Urednica: Na kraju, subjektivno i objektivno, reći ću hvala Vam što toliko dajete našoj zemlji! Vi i Vaš tim primjer ste svijetle budućnosti naše male zemlje. BiH City Review želi Vam ostvarenje Vaših želja i da što prije stignete do željenog cilja! Zadovoljstvo je znati da postoje ljudi koji u budućnost gledaju otvorenih očiju i otvorenog srca!

The head of the Center for Heart CCUS is doc. dr. Mirsad Kacila. Sarajevan, born 1965. A true humanist who gave his heart for this country during the aggression. Doc. dr. Kacila was part of a mobile surgical team and with that share he earned numerous war awards. During the last years, once again he gives his heart to this country. In an interview with City Review doc. dr. Kacila is talking about himself, humanity in his work, the Center for the heart, goals and desires...

Editor: For ordinary people the heart is synonymous for feelings, what is heart for You?

Doc. dr. Kacila: And for me the heart is synonymous for feeling! Organ to which I devoted my life. Organ through which I help people at the Center of the heart. In the past four and a half years in this place has been done much. Around 2000 people were operated.

THE MAN WHO HELPS WITH HEART TO THE HEARTS OF OTHERS

By: Elma Hodžić, editor

The percentage of deaths in the treatment of severe cardiac surgery is 3%, which represents the European gold standard.

Editor: What is happening to Your heart after a successful surgery?

Doc. dr. Kacila: After each surgery I am very happy when I see that everything passed just fine. It is hard to describe that feeling. I'm happiest in those moments. A prerequisite is to love own job.

Editor: You return life and the feelings to many people. Is there any kind of operations that You often remember?

Page 76: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Doc. dr. Kacila: Each operation is another story. There are some operating procedures which I remember. One of them is the case of two sisters. Both were patients who required difficult surgical intervention, even they were the recommendations for treatment beyond the borders of Bosnia and Herzegovina. I did the surgery, and all thanks to God, elapsed in the best order. Award for my work came a few years later when one of the nurses came to me at work with a six-month baby in her arms.

Editor: You are the head of the team of the Cente forr heart CCUS, it is responsible and humane work. How do You deal with that responsibility?

Doc. dr. Kacila: The first prerequisite to exercise this function is to love and know how to lead this work. We also around have a team that just gives the heart and responsibly equaly to this job.Colleagues are a team of young enthusiasts who love and want to work. The surgeon is only one link in this story. There can not be bypassed anesthesiologists, invasive cardiologists led by Dr. Spužić and Dr. Kulić. All of them allow cardiac diagnosis to be brought to perfection and the end result of the surgery is good!

Editor: What has changed in the Center for the heart since 2006. until today?

Doc. dr. Kacila: Lot! Protocols, different treatments for different diseases. The team includes young people full of knowledge and will. There were introduced new procedures. Increased number of services in some segments up to 100%. For example, in 2005. year in the conference room for heart catheterization was done about 200 catheterizations, in past year in the same area was done 1400 catheterizations. Enthusiasm, good organization and good will are the reason for it!

Editor: Is not that Bosnia and Herzegovina thanks to the support of friends from Berlin and Switzerland became a regional power in the world of cardiac surgery and invasive cardiology?

Doc. dr. Kacila: One of the leading is not but it stopped side by side with the centers of the region. But I hope and believe that it will be one of the leading. We are opening a new center with new technology in which it will be done surgery that does not work in the region.

Editor: Your goals and your desires? The goals of the Center for heart and opportunities in the future?

Doc. dr. Kacila: First of all, to be alive and well with my family. To tap into a new hospital which will provide better assistance to patients. To solve the crucial problem and those are very long waiting lists for operations that have been a problem for patients and for all the colleagues who work under pressure. The aim of course is introduction of new procedures, s t ronger and more e f fect ive t reatment . Implementation of a mechanical heart and heart transplantation.

Editor: At the end, occasion of our conversation was, not only to meet our readers with the prim. Dr. Kacila and its work, Congress of Cardiology that will be held in May in Sarajevo. What do you expect from it?Doc. dr. Kacila: I am honored to be there. Big names from the world of cardiology in Europe have announced their arrival. It is an opportunity to show our greatness to Europe. Congress is very important for the future function of cardiac structures in Bosnia and Herzegovina!

Editor: Finally, subjective and objective, I will say thank You for giving so much to our country! You and your team are such a bright future of our small country. BH City Review wishes You to achieve your desires and as soon You to reach the desired goal! It is satisfaction to know that there are people who look to the future with open eyes and open hearts!

Page 77: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

www.cheek.eu

Page 78: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Najbezbrižniji, smijehom okupani dani, prvi pravi prijatelji, prve ljubavi, dobre i one manje dobre ocjene zbog kojih se pati, strepi pred odlazak kući, krunišu se maturskom večeri, kada sve ružno i tužno zaboravljamo, a obučeni u najljepše haljine i odijela pamtimo samo ono najljepše. Na maturskoj večeri, djevojke koje su do juče bile djevojčice, žele izgledati poput Pepeljuge na balu, a muškarci do juče dječaci poput prinčeva iz bajki, i zaista svi na svoj način zablistaju.Maj je tradicionalno mjesec kada trgovci zadovoljno trljaju ruke, poslednje pripreme za maturu su u punom jeku. A, ponuda u buticima u svim gradovima Bosne i Hercegovine je šarolika, baš kao i cijene. Matursko veče treba da predstavlja ulazak u svijet odraslih. Iako željno iščekujemo pripreme i kupovinu za ovaj veliki dan, ne očekuje nas nimalo lak zadatak. Sledeći savjeti će pomoći da zablistaš i postaneš zvijezda svoje maturske večeri. Izgled modernih maturskih haljina se mijenja iz godine u godinu. Djevojkama je odjeća za matursko veče izuzetno bitna, pa će se u skladu sa tim potruditi da svaki detalj bude na svom mjestu. Treba početi sa pripremama na vrijeme, odnosno razmisliti i imati viziju kako uopšte želimo izgledati. Kupovina bez ideje može da nas odvede u neželjeni smjer. Treba imati u vidu svoje fizičke vrline i mane, ono lijepo treba naglasiti, dok se treba truditi sve nedostatke što je bolje prekriti.

“Ceo ti je svet otvoren. Pa daj, budi takvo čudo, što ne ume ništa malo,već kad kreneš - kreni ludo, ustreptalo, radoznalo.

Ko zna kud ćeš? Ko zna zašto? Ko zna šta te tamo čeka? Sve su želje uvek belje kad namignu iz daleka.

Pa ako se i pozlatiš, il' sve teško, gorko platiš, uvek idi samo napred.Nikad nemoj da se vratiš.”

Miroslav Antić

MATURSKO VEČE

Bilo bi poželjno da matursko veče ne bude prvi susret sa do tada nepoznatim odjevnim predmetima. Ukoliko nikada do sada, drage dame, niste nosile haljine golih leđa ili previsoke štikle treba se potrudi te ih izbjeći i za ovu priliku. Isto važi i za momke, ukoliko nikada prije niste nosili kravatu, treba je preskočiti i sada. Osnovni način da zasijaš ove večeri je da se osećaš sigurno, samouvjereno i prijatno. Kada pronađete odgovarajuću haljinu, bilo da je ona kratka ili duga, jednobojna ili šarena, važno je adekvatnim detaljima dati joj lični pečat, sa kojim svakako ne treba pretjerivati. Ukoliko je haljina jednobojna cijeli dojam treba upotpuniti upečatljivim nakitom, a ukoliko na njoj preovladava više boja biće dovoljan neki decentan nakit kako bi upotpunio sofisticiran stajling. Pri odabiru odijela važno je obratiti pažnju na boju odijela koja odgovara tenu, boji kose, a svakako i osobnosti. Cijeli stajling treba upotpuniti decentnim manžetnama i odgovarajućim cipelama koje svakako moraju biti iste nijanse kao i kajiš. Koliko je frizura bitna kod djevojaka, toliko i kod muškaraca. Pravilnu frizuru odabrati u saradnji sa svojim frizerom, odgovarajuću nijansu kose, podignutu ili spuštenu kosu zavisno od oblika lica. Pripadnice ljepšeg pola svakako prije ove važne večeri moraju barem nekoliko puta posjetiti kozmetički salon i sa tim tretmanima ( lica i njege cijelog tijela) finiširati pripremu za proslavu.

Kada završite sve pripreme, udahnite duboko, naoružajte se dobrim raspoloženjem, stavite najblistaviji osmijeh na lice, foto aparat ne zaboravite kako bi ste zabilježili najčarobnije trenutke, kojih ćete se godinama sjećati, i šta drugo, osim lijepo se provedite!

Sanja Kalabić

Page 79: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

US POLO od samog početka veže se za samu igru polo i od 1892. godine pa sve do danas US POLO zvanični je brend lige igara polo u Americi i Kanadi.

US POLO nalazi se među deset najprodavanijih brendova u Americi, a proizvodi US POLO prodaju se u 100 zemalja u svijetu.

Modna linija US POLO je vječna, modeli se ne vežu za trendove.

US POLO je klasični "koledž stil". Radi se o profinjenoj sportskoj eleganciji čiji modeli nemaju vremenski rok. Modeli US POLO prije 30 godina jednako su moderni i danas.

U modnoj kući ELEGANS odjel US POLO je raznolik. Na jednom mjestu možete naći mušku, žensku, dječiju kolekciju, brendirani kućni tekstil. Zatim profinjenu, moderno dizajniranu US POLO posteljinu za bračne krevete, prekrivače, ogrtače, muški i ženski veš, ženske pidžame i spavaćice. Ukoliko se spremate na putovanje ovdje možete naći veliki izbor moderno dizajniranih kofera, putnih i sportskih torbi, novčanika, kao i tašni za dame za cacual varijantu!

Tople, vesele boje, kvalitetan materijal pravdaju dugovječnost ovog brenda. Stoga priuštite sebi nešto iz kolekcije proljeće/ljeto 2010. US POLO!

Page 80: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

CACHAREL je francuski modni brend osnovan daleke 1962. godine, koji je i danas na samom vrhu svjetske mode.

Nit vodilja sve ove godine postojanja bila je upotreba najprofinjenijih i najkvalitetnijih materijala. Proizvodi Cacharel su vrhunski (merino vuna, 100% kašmir i pamuk). Kupci proizvoda Cacharela su ljudi profinjenog ukusa koji znaju da nose Cacharel.

Odijela Cacharel odolijevaju vremenu. U ormarima nekih kupaca ovih proizvoda mogu se naći odijela kupljena prije 20 godina i koja izgledaju kao da su kupljena jučer.

Magija je u vrhunskoj obradi prirodnih materijala prilikom koje odijela od vune izgledaju kao da su od svile.

Veliki izbor cipela, koje se rade ručno i čiji đon prilikom izrade prolazi kroz antibakterijski tretman. Tu je i veliki izbor kožnih kaiševa, kao i manžetni za rukave. Jednostavno sve na jednom mjestu, bilo da se radi o poslovnom ili običnom muškarcu.

Obzirom da je vrijeme matura ovo je pravo mjesto na kojem će mladi muškarci naći sve za dobar izgled na svom prvom ispitu zrelosti. Iz tog razloga modna kuća Elegans nudi poseban popust za maturante od 30%.

Pored elegantnog izgleda Cacharel nudi i kolekciju koja se može kategorisati kao elegantno-sportska a koja nudi patike, farmerke, sportske sakoe.Dovoljno razloga da posjetite ovo mjesto na kojem je transformacija iz dječaka i običnog muškarca u gentlemana jedna od glavnih ciljeva!

U modnoj kući ELEGANS na odjelu Cacharel pored odijela, tu je sve što je potrebno za jednog modernog muškarca.

MODNA KUĆA ELEGANS DOO, Bussiness Center, Trg Djece Sarajeva 1, Sarajevotel. +387 33 219 211, mob. +387 66 805 964, e-mail: [email protected]

SAMO ZA MATURANTE

30%POPUST

Page 81: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Solar Sublime, linija proizvoda za zaštitu od sunca, obogaćena je s Mexoryl S.O

Tehnologija: MEXORYL S.O UV-PROTEECT

MEXORYL S.O. - patentirani zaštitni agens koji zaustavlja prodiranje agresivnih zraka te stvara zaštitni film oko vlasi kose.Rezultat: kosa je zaštićena, obnovljena i poboljšana pod suncem.

Sunce grije sve jače. Dolazi vrijeme o kome svi maštamo cijelu godinu, godišnji odmor. Samo blagi povjetarac u kosi otkriva čari Vaše ljepote. Pažnja! Vlaga, vazduh, vjetar i sunce su tri osnovna elementa koja prave oksid i dovode do promjena u kvalitetu kose. Linija prizvoda Solar spječava otvaranje dlake, te vanjski uticaj navedenih elemenata. Šampon i maska hrane kosu. Uklanjaju hlor iz vode. Vodootporni su.

Sve to u službi Vaše ljepote!

SERIE EXPERTSOLAR SUBLIME

*Cijelokupna linija dostupna je u salonima od Juna do Septembra.

Solar šampon koji nježno čisti kosu i odstranjuje sol i klor. S Nutri Protect Systemom: AHA, palmino ulje i aminokiseline. Kosa je lagana i sjajna.

Solar maskaza obnavljanje kose nakon izlaganja suncu. Obnavlja kosu izloženu suncu, slanoj i klorisanoj vodi. Kosa postaje mekana i sjajna.

Solar serum i uljeu spreju koje pruža visok sjaj i zaštitu kose od korijena do vrhova. Za mekanu i svilenkastu kosu, punu sjaja. S Nutri Protect Systemom: UV filter, aktivni sastojak vitamina E.

Solar gelza sjaj kose ljeti. Oblikuje i disciplinira frizuru pružajući ultra sjajni efekat i osjećaj osvježenja. AquaFilm; derivati vitamina E, UV filter, te sastojci za zaglađeni izgled i sjaj.

*NOVO* Solar gel za posvijetljivanje uz djelovanje sunca

Redovno koristite za cijelogodišnji učinak zdrave i osunčane kose.

osmišljen za prirodnu kosu, ovaj lagani gel stvara prekrasan efekat osunčane kose, te vašu kosu čini nježno posvijetljenom, blistavom i sjajnom.

Page 82: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Direkcija: Sarajevo, Radićeva 4dTel: +387 33 557 020

e mail: [email protected]

Page 83: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Posledice svetske ekonomske krize osetile su se u svim oblastima, što je i doprinelo da se mnogi najavljivani događaji odlože, ili se održe uz minimalna sredstva, da bi održali tradiciju. Međutim to nije ni malo uticalo na organizaciu Jana Fashion Weeka u Sarajevu, što se moglo i videti a i sama scenografija govori više od reči. To je bila prilika da se pokaže umeće mladih kreatora i njihovo viđenje mode i modnih trendova za sezonu proleće-leto 2010. Prikazane su i kreacije sjajnih haljina, kolekcija nosi naziv "Razglednica Sarajeva", na kojima je kreator slikao po svili motive Sarajeva i mnogih svetskih lepota od Egipatskih piramida do starih motiva kaldrma i divnih delova stare bosanske čaršije. Haljine su lepršave i i mogu se kombinovati i za dnevne i svečane prilike. Ovom revijom je i otvoren ovogodišnji Fashion week, narednih dana su predstavljene revije poslovnih modela iz kolekcije "Borac" koji je poslovnoj noti dao i originalan izgled uz marame i ženske kravate, tako da modeli nisu bili klasično poslovno uniformisani.Zatim su se nizale revije svečanih haljina što će veoma pomoći i maturantima pri izboru, a kolekcija je i namenjena svim damama. Iste večeri je prikazano i deset unikatnih modela cipela, koje se mogu kombinovati i u dnevnim i svečanim prilikama.

Za BiH City Review iz Beograda piše Jasna Ramčić

I kao šlag na zatvaranje Fashion weeka prikazana je kolekcija poznatog Sarajevskog kreatora Ada koji je oduševio publiku kreacijama i inspiracijom dvorskih haljina. Prikazano je i nekoliko venčanica i ogromnih toaleta, publika je imala utisak da je na dvoru, svi modeli na završnoj reviji imali su istu šminku kojom su promovisali marku Civency.Ovo je ujedno i Evropski festival dizajna na kom se promovišusvetski trendovi a od velikog značaja je za Sarajevsku modnuindustriju, uz veliku medijsku podršku Fashion week je po svim ocenamabolje organizovan u Sarajevu za razliku od Fashion weeka koji senekoliko dana posle održao u Beogradu. Po izjavama organizatora AmstelFashion weeka u Beogradu sve je održano da bi se nastavila tradicija ašto se tiče finansija sve se uz minimalna ulaganja završilo tako daprihoda nije ni bilo. Zajedničko za ova dva Fashion weeka osimpromovisanja modnih trendova što je u stvari i cilj ovakvih događajaje i promovisanje istih brendova, a moglo se primetiti da međusobnodve organizacije sarađuju po izboru manekenki. Naime, Sarajevo fashionweek već nekoliko godina unazad angažuje foto modele iz Srbije. Na ovom Fashion weeku bili su i Ado Karišik-kreator na završnoj reviji.Ivan Stanković-dizajner obuće, kolekcija Sinjorinaaa.Poruka pratite modne tendove, jer moda nije luksuz već odraz vašeg stila.

SVETSKA EKONOMSKA KRIZA NIJE UGROZILA ODRŽAVANJE MODNIH REVIJA NA BALKANU

Fashion Week 2010najbolji ikada održan u Sarajevu

www.bihcityreview.com82

Page 84: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

GLOBAL ECONOMIC CRISIS DID NOT SPOIL THE FASHION SHOWS MAINTENANCE IN THE BALKANS

The best ever heldin SarajevoFashion Week 2010

The consequences of the global economic crisis felt in all areas, which contributed to many heralded occasions deferred, or maintain with minimal resources, in order to maintain the tradition. But that did not at all affected to organization of Jana Fashion Week in Sarajevo, which could be seen and the design speaks more than words for itself. It was opportunity to show the skill of young designers and their vision of fashion and trends for the season spring-summer 2010. There also were presented creations of bright dresses, the collection is called "Postcards of Sarajevo", on which creator was painting by silk motifs of Sarajevo and many of the worlds beauty of the Egyptian pyramids to the old motifs of the pavement and wonderful parts of old Bosnian bazaar. Swaying dresses can be combined for day and evening occasions. With this fashion show it was opened this year Fashion week, following days it have been presented the business model shows of the collection "Borac" which gave to a business note an original appearance of the scarves and women's ties, so the models were not the classic business uniformed. Then was showed a lower formal dresses that will be very helpful in selecting for graduates, and collections is dedicated to all ladies.

That same evening was showed ten unique models of shoes that can be combined in daily and festive occasions. And as cream on the cake closing of Fashion Week was presented a collection of the famous Sarajevo creator Ado, who delighted the audience with creations and inspirations of the court dresses. It was shown a few wedding and enormous gowns, the audience had the impression that it is at the court, all models at the final show had the same makeup with which it was promoted the brand Givenchy.

This is also the European festival of design at which were promoted world trends and that is great importance for the Sarajevo Fashion industry, with great media support Fashion Week is in all grades better organized in Sarajevo, unlike Fashion Week, which was in few days after held in Belgrade. According to statements by the organizers Amstel Fashion Week in Belgrade, everything was held in order to continue a tradition and as far as finances everything with minimal investment completed so there was no any income. Common to these two Fashion Weeks other than promoting fashion trends which is an essence and purpose of such events, is promoting the same brands, and it could be notice that the mutual two organizations work together by choice models. In fact, Sarajevo Fashion week already for a few years ago, hired photo models from Serbia.At this Fashion Week there also were Karišik Ado - creator of the final show, Ivan Stanković shoe designer - collections sinjorinaaa. Message is to follow the fashion trends, because fashion is not a luxury but a reflection of your style.

For BH CITY REVIEW from Belgrade written by: Jasna Ramčić

www.bihcityreview.com 83

Page 85: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

SMRT SALINGERA NIJE ZANIMALA AGENTE FBI-ANedavno preminuli buntovnik s perom J. D. Salinger, na sveopće iznenađenje, FBI-u nije bio zanimljiv te ne postoji njegov dosje. To posebno čudi jer je Salinger sudjelovao u Drugom svjetskom ratu i bio među prvim američkim vojnicima koji su oslobađali nacističke logore. Isto tako, njegov roman 'Lovac u žitu' izazvao je mnoge kontroverze, kako zbog govornog jezika i tema kojih se dotiče, tako i zbog podatka da je Mark Chapman, ubojica Johna Lennona, nosio tu knjigu kada je uhapšen odmah nakon počinjenog zlodjela.

DEATH OF SALINGER WAS NOT INTERESTED FOR FBI AGENTSRecently deceased rebel with a pen J.D. Salinger, to everybody's surprise, for FBI was not

interesting and there is no his record. This is particularly surprising because Salinger

participated in the Second World War and was among the first American soldiers who liberated

the Nazi concentration camps. Also, his novel 'The Catcher in the Rye' has caused much

controversy, both for spoken language and themes which are touched and also for the

information that Mark Chapman, killer of John Lennon, carried that book when he was arrested

immediately after the committed crime.

EN

G

Deset najposjećenijih svjetskih izložbi rasprostranjeno je u četiri grada: Tokiju, Naru, Parizu i New Yorku. Na iznenađenje mnogih, popisom deset najposjećenijih izložbi dominira Japan. Prve četiri pozicije zauzele su izložbe organizirane upravo u toj zemlji.Tek na petom mjestu smjestio se pariški muzej Quai Branly gdje je održano drugo 'Photoquai Biennale'. Očekivano velik interes vladao je za izložbu pod nazivom 'Picasso i majstori' održanu u pariškoj Velikoj palači. Na devetom mjestu ponovno je Tokio s izložbom 'Blaga Habsburške Monarhije'. Posljednje mjesto pripalo je izložbi radova Jamesa Ensora u MOMA-i u New Yorku.

DESET NAJPOSJEĆENIJIH SVJETSKIH IZLOŽBI

THE MOST VISITED WORLD EXHIBITIONS TOP TENTen world's the most extensive exhibition in four cities are: Tokyo, Naru, Paris and New York. To the surprise of many, a list of ten the most visited exhibition is dominated by Japan. The first four positions are occupied by the exhibition organized in that country. On the fifth place is Paris' Quai Branly Museum, where it was held different 'Photoquai Biennale'. Estimated great interest reigned for an exhibition entitled 'Picasso and Masters' held at the Paris Grand Palace. On the ninth place again is Tokyo exhibition 'Treasures of the Habsburg Monarchy'. Last place went to an exhibition of works by James Ensora in MOMA's, New York.

EN

GKultura

Page 86: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

MILE STOJIĆ DOBITNIK GODIŠNJE NAGRADE

Zbirka poezije Mile Stojića "Među zavađenim narodima" izabrana je za Godišnju nagradu Društva pisaca BiH za najbolje književno djelo objavljeno u 2009. godini.Najbolje književno djelo biralo se iz oblasti poezije, proze, esejistike te književno-historijskih i esejističko-filozofskih studija. U uži izbor ušlo je pet djela - esej Esada Durakovića "Stil kao argument", novela Miljenka Jergovića "Volga, Volga", roman Zilhada Ključanina "Švedsko srce moje majke", te poezije Kemala Mahmutefendića "Bestijarijum" i Mile Stojića "Među zavađenim narodima”.

EVROPSKA PREMIJERA PREDSTAVE "FOOTBALL, FOOTBALL" Predstava "Football, Football" autora i reditelja Harisa Pašovića imat će svoju evropsku premijeru na otvaranju Napoli Teatro Festivala 4. juna. U predstavi učestvuju umjetnici iz BiH, Belgije, Burkine Faso, Italije, Singapura, Slovenije i Australije. Mladi bh. glumac Adi Hrustemović dio je ansambla koji još sačinjavaju Francesco Pacelli, Andrea Capaldi, Stefano Ferraro, Alessandro Schiattarella, Ibrahim Ouattara, Terry Lee, Azri Majilan, Terrence Ong i Miha Aškerc. Scenografiju potpisuje Justin Hill, kompozitor Philip, kostimograf Laichan, videodizajner Lim Casey, dizajner svjetla Andy Lim, dok je asistent reditelja Yvonne Yuen. Izvršni producenti predstave su Ismar Hadžiabdić, Mascia Pavon i Woon Ying Chin.

EUROPEAN PREMIERE OF "FOOTBALL, FOOTBALL"The play "football, football," of the author and director Haris Pašović will have its European premiere at the opening of the Napoli Theatre Festival 4th June. In the play also participate artists from Bosnia and Herzegovina, Belgium, Burkina Faso, Italy, Singapore, Slovenia and Australia. The young Bosnian actor Adi Hrustemović is a part of the ensemble who still constitute Pacel Francesco, Andrea Capaldi, Stefano Ferraro, Alessandro Schiattarella, Ibrahim Ouattara, Terry Lee, Azri Majilan, Terrence Ong and Miho Askerceva. Art Direction signs Justin Hill, composer Philip, costume Laichan, video design Casey Lim, designer lights Andy Lim and the assistant of director, Yvonne Yuen. Executive producers of the shows are Ismar Spencer, Mascia Pavone and Chin Woon Ying.

EN

G

MILE STOJIĆ – THE WINNER OF ANNUAL AWARDS SOCIETY OF WRITERS BOSNIA AND HERZEGOVINACollection of poems by Mile Stojić, "Među zavađenim narodima" has been selected for the

annual Society of Writers Award for best BH literary work published in 2009. year. The best

literary work was elected from the field of poetry, prose, essays, and literary-historical-

philosophical and essayistic study. The shortlist of five entered the work - an essay by Esad

Duraković "Stil kao argument", novel by Miljenko Jergović "Volga, Volga", a novel Zilhad SQL

"Švedsko srce moje majke" and poetry by Kemal Mahmutefendić "Bestijarijum" and Mile Stojić

"Među zavađenim narodima".

EN

G

DRUŠTVA PISACA BIH

Culture

Page 87: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Evo proljeća doba sanjanog. Vjetrovi. Oblaci. Kiše i bujne proljetne vode. I naša Miljacka se uvijek proljeću raduj. A kako i ne bi: Svake godine mlada i jedra postaje rijeka. Raduju se i svi drugi građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Pohrle u tek otvorene ljetne bašte. Na izlete. U vikendice i svoje ranije zavičaje. One izvorne, prave Sarajlije, uglavnom proljećuju u svojim baščama, voćnjacima i ono malo vrta za salatu i mladi luk radi lukmire. "Što se zateklo" - kažu skromno, kada ti iznesu sedam-osam jemeka na sofru. U tom duhu ove prelijepe plemenite, nadasve nesebične izreke i namjere, kazaćemo ovo slovo o predjelima igre u našem djetinjstvu. Slovo o tome kako su se djevojčice i dječaci igrali u neko doba bez silnih igračaka, rekvizita, brand bicikla rollera itd. Igrali smo se, uglavnom igraškama koje smo sami napravili. Kreativnost 100%! Od idejne zamisli do total - designa. Sve u stilu: SAM SVOJ MAJSTOR.Nije ovo nostalgije, nije patetika, nije podsvjesni izraz zavisti. Nije lamento nad prošlim dobom, nepovratnim, nije ni Prustovo traganje za izgubljenim vremenom. Ovo je samo pokušaj kazivanja jedne priče. Istinito, cjelovito, znakovito. Motiv: neka se i to zna! Nijet, namjera bosanska: Što? NAKO!I pitam se, ‘nako, sarajevski: Jesu li sada djeca sretnija nego mi onda? Želim da jesu! Najbolji moj odgovor do sada je bio: Ne znam. I stvarno. Drugo je vrijeme. Drugi običaji. Stari Latini su to davno kazali u izrazu njihovog čuđenja: O tempora, o mores!? Rado bih danas svu djecu svijeta upitao: Djeco, jeste li vi sretni u ovom što zovemo život? Djeca bi zasigurno odgovorila znalački a ne neznalački kao ja.

Mada su one malte na kapijama grada prestale sa radom u vrijeme mog djetinjstva, pedeset i nekih, u Sarajevu nije bilo papaka. A ko bi se pokoji papančić i dokotrljao u ovaj Šeher da bi imalo opstao u raji morao se prilagoditi. Trebalo je da vremenom prihvati nepisane ali vrlo jasne i korektne postulate mahale i raje u kojoj živi. Inače izolacija. Oni su u prvim mjesecima loptu zvali hlopta jer su mislili da je to ispravno.Bilo je to veoma indikativno za papke ma iz koje sredine dolazili. Što se raznih sredina tiče, lahko smo ih prepoznavali jer su iznoseći svoju hloptu, krpenjaču zvali u igru pitanjem: "Oćemo li hlopte? " To je bio za sve nas sarajevsku buduću jaliju jasan znak.

Hlopta

Sarajevski ribari: kako mrižom tako i udicom

KASKADE SRETNOG DJETINJSTVA

Odavalo ih je i determinisalo i ono "hlopta" i ono "oćemo". Kada su naučili da se pravilno kaže lopta a onaj glagolski poziv "Hoćemo", igrali su lopte sa nama.Lopta, krpenjača bila je standardni sportski rekvizit. Njen "brand" je bio što više jakih čarapa i što elastičnije punjenje prije čarapiranja. Najbolje punjenje je bilo kada se napuše mijeh ovčiji ili svinjski svejedno, pa se onda presvlači čarapama.Sa takvom se loptom igralo u sokacima, sarajevskim baščama, po gradskim parkovima ili uz Bentbašu na određenim mjestima, obližnjim livadama. A tu su privilegiju imala samo starija raja. Mi mlađi smo dohvatali lopte iz out-a ili corner-a. I to je bila čast.U sarajevskom parku ispred zgrade Svjetlosti i Pravoslavne crkve bio je nedjeljni super teren ali i tekme. Bilo je tu dobrih igrača iz okolnih stambenih zgrada. Ponekad i turniri sa gostujućim ekipama iz drugih mahala. Pravi igrači su nastajali na igralištima padinskih mahala kao legendarni Hase. Asim Ferhatović sportski monument grada Sarajeva.

To je zapravo bila igra za stariju raju. Bila je i opasna. U iskopanu rupu u zemlji u formi konzerve stavljao se karbit, iz nekadašnjih rudarskih i željezničarskih lampi. Zalio bi se kontrolisanom količinom vode. Poklopio onom izvrnutom konzervom što je imala i jednu rupu na svom dnu. Pokvašeni karbit je proizvodio zapaljivi, ali i eksplozivni plin. Onda bi se na onu rupu na konzervi primakla otvorena vatra, koju smo prinosili zapaljenom novinom. Uz prasak konzerva bi odletjela visoko u zrak. Često ta "sportska" eksplozija nije uspijevala. Nekad zbog lošeg, već istrošenog karbita, a nekad zbog loše smješe vode i karbita. Nekad zbog nestrpljivosti i straha onog ko drži prst na rupici konzerve.

Karabituša

www.bihcityreview.com86

Page 88: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Takve neuspjele eksplozije zvali smo karabituša, što je značilo upravo da smo napravili neku od gore navedenih omaški u pripremi.

Postojala je još jedna karabituša kao proljetna igra. Ona je bila BO. Bez opasnosti. Od gline se napravi posuda poput mini šerpe. Dno se te posude istanji i"mala karabituša" je spremna za ispaljenje. Jakim zamahom tresne se ta glinena "šerpica" na ravno tle (beton, kamen ili asfalt. Pod pritiskom zraka ono dno eksplodira i proizvede često neočekivano snažan zvuk. Što snažniji to uspjeliji.

Igrali smo klisa vješto i često. To je poznata "sportska" igra našeg djetinjstva i djetinjstva mnogih dječaka Balkanskog poluotoka, iliti Jugoistočne Evrope. Jedna palica i manje obostrane zašiljeno drvo. Klis i kliha. Vještina je udarcem sa zemlje podići manje drvo i još u zraku ga udariti kako bi odletjelo što dalje.

BO Karabituša

Klis ili šapca lapca

Slike bijelo pola cijelo

Mriže u Miljackinom tajnom moru

Skupljali smo pasionirano naslovnice kutija od cigareta i "kockali" se njima. To se zvalo slike bijelo pola cijelo. Ovisno o tome kako te “karte" padnu na zemlju. Da li kao slike ili ona druga strana koja nije štampana.

Ribarili smo našim sarajevskim mrižama po Miljackinom tajnom moru. Bolje reći skritom moru što smo ga nalazili pod daskama drvenih kaskada na Miljacki.

Klikeri

Barem to je igra koju svi znaju. Klikera su igrali svi. Čak i stariji. Da nam kobajagi pokažu ko su pravi majstori klikeraši. Neizvježbani i ne više tako oštrog vida nisu nam Bogznašta umjeli pokazati. Poštovali smo ih samo kao veterane i nekada dječake.

Šta je ribolov u velikim rijekama?

Šta su nama tada značili Dunav, Rajna, Sena, Vltava,Volga i drugi daleki potočići. Mi smo imali našu Miljacku! Naš Gang! Svetu rijeku našeg djetinjstva! Sretnog djetinjstva!Tamo gdje je u "klavijaturi " drvenih kaskada nedostajala pokoja tipka, daska, bila je rupa u koju smo stavljali žičane mreže ili mriže. Ponekad čaršafe ili ostatke starih stora, zavjesa.Jedan ili dvojica od nas odšetala bi do kraja kaskade, zapravo obale Miljacke i skakutali po onim daskama da poplaše ribu prema onoj rupi. Da je natjeraju u mrežu. Ribari s mrežom bi kad se tjerači približe hitro podizali mrežu i ulov je bio uspješa. Ukoliko je bilo ribe. A bilo je.

Tajno, skrito more ispod kaskada. Šta su tunjevi, somovi, mladice, štuke i druge ribice prema našim gagama, sapačama, pliskama, a Boga mi i pastrmkama. I to potočarkama, što se natufnice išaraše po cijelom svom ribljem tijelu. Nema više drvenih kaskada. Nema više na mrižu ribara.

U mriži slova ulovio: prof. Muhamed Zlatan Hrenovica

Page 89: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Priča u slici

Grad Foča smješten je u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na granici prema Crnoj Gori i Srbiji, te razmeđu krševite Hercegovine i šumovite Bosne, na izvorištu rijeke Drine. Kroz grad protiče i rijeka Ćehotina koja se u samom gradu ulijeva u Drinu. Foča je nekadašnja oaza mira, parkova, drvoreda i cvjetnjaka. Stjecište bogatih trgovaca i dobronamjernih ljudi sa prepoznatljivom arhitekturom tipičnog bosanskohercegovačkog šehera u orijentalnom duhu sa osamnaest mahala, sa centralnom čaršijom u orijentalnom stilu gdje su se ranije dešavala sva privredna dešavanja u gradu i susreti ljudi sa svih strana svijeta. Foča je općina sa najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini, planinom Maglić (2386m), čiji pojedini dijelovi pripadaju najvisočijem planinskom području u Bosni i Hercegovini od čega nekoliko visova premašuje 2000m nadmorske visine. Općina Foča jedina je koja u svom posjedu ima prašumu Perućicu koja je ujedno i najveća u Evropi, a ista se nalazi u okviru Nacionalnog parka Sutjeska. Sa jugoistoka Perućica je omeđena jedinstvenim kanjonom rijeke Tare, koji je po dubini najveći kanjon u Evropi a drugi u svijetu, odmah iza Grand Canyona u SAD. Sve ovo su oaze netaknute prirode u kojima možete uživati bilo da se odlučite za šetnju, splavarenje, rafting, planinarenje, lov ili ribolov.

PRIRODNE LJEPOTE U OKOLINI GRADA FOČE

www.bihcityreview.com88

Page 90: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

NATURAL BEAUTY IN ENVIRONMENT OF THE FOČA CITY A story in the picture

Foča town is located in the south-eastern part of Bosnia and Herzegovina, on the border with Montenegro and Serbia, and intersection of rocky Hercegovina and wooded Bosnia, at the source of the river Drina. Through the city flows the river Ćehotina which in city flows into the Drina.Foča is a former oasis of peace, parks, trees and flowers. A confluence of rich merchants and well-meaning people with distinctive architecture typical of the Bosnia and Herzegovina Šeher in the oriental spirit with eighteen quarters, with the central bazaar in the oriental style where before occurred all economic developments in the city and meetings of people from all over the world. Foča is municipality with the highest peak in Bosnia and Herzegovina, Maglić mountain (2386m), with some parts that belong to the highest mountainous areas of Bosnia and Herzegovina, of which several peaks exceed 2000m altitude. The municipality of Foča, which is the only one in its possession a rainforest Perućica which is also the largest in Europe, and the same is located within the National Park Sutjeska. With southeast Perućica is bounded by a unique canyon of Tara, which is with a depth the largest canyon in Europe and second in the world, behind the Grand Canyon in the USA. All these are oasis of untouched nature where you can enjoy, whether you choose walking, rafting, hiking, hunting or fishing.

www.bihcityreview.com 89

Page 91: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Višegrad, grad na istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, smješten u prostranoj kotlini rijeke Drine, na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. Višegradska kotlina jedna je od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelimično od visokih klisura i planina. Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji kameni 500 godina star most sa jedanaest lukova širokog raspona, opjevan u pjesmama, opisan u Nobelovom nagradom nagrađenom djelu Ive Andrića, poznatiji kao "na Drini ćuprija". Višegradska ćuprija na Drini je zadužbina velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića (tur. Sokollu Mehmet Paşa, 1505./1506-1579).

Na Drini ćuprijaNa Drini ćuprija„Na Drini u Bosni sagradio je veličanstven most i razapeo red svodova na toj rijeci,na toj vodi dubokoj i hučnoj.Prethodnici njegovi ne mogaše ništa slično sagraditi, po naređenju božijem učini to veliki paša, da bi se njegovo ime spominjalo s poštovanjem i blagodarnošću i sagradi most da mu na svijetu nema ravna...“

Stariji, gornji natpis je ispisan 1571/1572. godine

Most je izgrađen u periodu od 1571. do 1577. godine, a gradio ga je tada najčuveniji turski arhitekta Kodža Mimar Sinan. Izgrađen u istočnjačkom stilu, a predstavlja remek dijelo tadašnjeg graditeljstva, most dug 179,5 metara i širok 6,30 metara osim na sredini gdje je proširen sa dvije terase, sa svake strane po jedna. Na sredini mosta se nekada nalazila kućica sa drvenom kapijom i mostovskom stražom, pa je zbog toga ovaj dio mosta nazvan kapija. Idući iz čaršije, na lijevoj terasi se uzdiže stub na kome su ugrađene dvije ploče od bijelog mramora sa stihovima pjesnika Nihadija na arapskom jeziku, iz vremena 1571. godine kada je izgradnja mosta završena, dok se nasuprot ovom stubu sa desne strane nalazi terasa poznatija kao Sofa.

www.bihcityreview.com90

Page 92: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

www.bihcityreview.com 91

Sofa je uzdignuta sa dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta, predviđena za odmor prolaznika. Most je simboličan u kidanju granica , spajanju nepovezanog, povezivanju krajnosti, jer njegovi krajevi ne razdvajaju, već približavaju obale i povezuju ljude. Iz toga različiti mostovi kao simbol spajanja su česta inspiracija u Andrićevim delima.

Most je jedan od najznačajnijih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a u julu 2007. godine upisan je u UNESCO listu svjetske kulturne baštine.

Od mosta počinje i višegradska čaršija smještena najvećim djelom na desnoj obali, djelimično u ravnici, djelimično u obroncima brijegova. Odmah poslije glavnog dijela čaršije nalazi se ušće rječice Rzav i Drine. U trouglu između desne obale Drine i lijeve obale Rzava nalazi se glavni dio čaršije.

Na desnoj obali Rzava, preko puta sportskog centra, nalazi se Nova mahala, dio grada novijeg porijekla, zasnovan poslije Drugog svijetskog rata. U Garču je 1987. godine izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za saobraćaj, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se stepenasto uzdiže do brda Gostilja, Janjac, Dikava i Stolac koja čine granicu između Bosne i Srbije. Ova granica je utvrđena još 1343. godine i ostala nepromjenjena.

Piše: Sanja Kalabić

Page 93: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Dizajn nameštaja u XXI veku je najbitnija stvar kada je u pitanjuprodukcija, medijski prostor, enterijer hotela, restorana, kafića inajbitnije životnog prostora. Naime, proizvodnja nameštaja je veomarazrađena privredna grana u regionu Sandžak, o čemu govore imnogobrojna svetska priznanja na sajmovima nameštaja novopazarskihproizvođača. Samim tim i njihovim uspešnim poslovanjem poslednjihdeset godina, naime stvorene su giganske fabrike na teritoriji BiH, CGi naravno Srbije. Prodajni saloni se nalaze u svim većim gradovimaširom bivše YU. Skorašnja poseta ministra ekonomije i regionalnograzvoja Mlađana Dinkića najuspešnijoj fabrici nameštaja na prostorubivše YU, sa sedištem u Novom Pazaru fabrici nameštaja Tahirović,govori o velikom uspehu ove kompanije i njenom doprinosu razvoja, nesamo regiona u kome se nalazi već, i za Balkanski region. I zaslužnonjihovom poslovanju i posetom ministra sasvim zasluženo govorimo onjihovom radu.Nekada mala radionica, danas moderno preduzeće koje prati svetsketrendove i udovoljava najstrožijim tehnološkim zahtevima, nameštajTahirović nastavlja da dopunjuje i razvija proizvodnju programaprilagodjavajući ga zahtevima tržišta.Sa tim ciljem upošljava tim mladih, visoko stručnih dizajnera ikonstruktora i neprekidno osavremenjuje tehnologiju proizvodnjenameštaja, koji zahvaljujući sopstvenoj službi transporta iveleprodajnoj mreži u najkraćem roku udovoljava zahtevima kupaca nadomaćem i inostranom tržištu.Ostaje na vama da procenite kvalitet.

Za BiH City Review iz Beograda piše Jasna Ramčić

ZA LEPŠI ŽIVOT DOBAR NAMEŠTAJ Novopazarski proizvodjači nameštaja najuspešniji na Balkanu

Page 94: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

www.bihcityreview.com 93

Furniture design in the XXI century is the most important thing when it comes to production, media space, interiors of hotels, restaurants, cafes and essential living space. Namely the production of furniture is very developed economic sector in the region of Sandžak, and about that talk numerous awards in world furniture fairs to manufactures of Novi Pazar. With that and with their successful operations in recent ten years, were created giant factories in the territory of BiH, CG and of course Serbia. Trade showrooms are located in all major cities throughout the former YU. Recent visit of Minister of Economy and Regional Development Mlađan Dinkić to the most successful furniture factory at the area of former YU, headquartered in Novi Pazar, Tahirović furniture factory,

FOR PREETIEST LIFE GOOD FURNITURE Producers of furniture at Novi Pazar are the most successful in the Balkans.

For BH CITY REVIEW from Belgrade written by: Jasna Ramčić

talking about the great success of this company and its contribution to development not only region where it is but for the Balkan region. Deserving to their business and visit of Minister quite deservedly talking about their work. Sometimes a small workshop, today a modern company that monitors global trends and meet the strictest technical requirements, furniture Tahirović continues to supplement and develop the production of programs adapted to market demands. To this end it employs a team of young, highly qualified designers and builders and constantly modern technology production of furniture that thanks to their own transport services and wholesale network in the shortest possible time meet the demands of customers of domestic and foreign markets.

It remains for you to evaluate quality.

Page 95: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Vrsta tkanine, boje, uzorak te način tkanja, određuju kvalitetu i ljepotu dekorativnih tkanina. Prirodni ili umjetni materijali, nalaze svoju primjenu ovisno o potrebama kućanstva, intenzitetu korištenja tkanina, izloženosti habanju i prljanju te potrebnom intenzitetu održavanja. Primjena dekorativnih tkanina je odličan način za brze i efektne promjene u prostoru kao i sezonska osvježenja, koja oslikavaju karakteristike godišnjih doba.

Pamučne, lanene, svilene, vunene ili jutene - tkanine su prirodnog podrijetla, a na tržištu se pojavljuju i u miješanim sastavima. Sintetičke tkanine, kao umjetni materijali, nailaze na čestu primjenu zbog lakog održavanja i trajnosti. Odabir tkanine treba biti prilagođen budućoj namjeni, koja može imati isključivo dekorativnu ili dekorativno – funkcionalnu ulogu.

Tkanine primjenjene u obliku zavjesa, zastora ili presvlaka za jastučiće, imaju isključivo dekorativnu ulogu. Odabir zavjesa treba biti takav da propuštaju što veću količinu prirodne svjetlosti dok zastori mogu biti puniji u svom sastavu te tamniji ili s izraženijim uzorkom. Presvlake dekorativnih jastučića treba izabrati u skladu s postojećim bojama interijera ili njima svjesno napraviti naglaske intenzivnijom ili kontrastnom bojom te uzorkom materijala.

DEKORATIVNE TKANINE U ENTERIJERU

Page 96: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Funkcionalno dekorativna uloga tkanina nameće odabir u kome je osim estetskih kriterija bitan i onaj koji se javlja uz osjet dodira. Dekorativne tkanine, koje se u prostoru pojavljuju kao obloge stolica, garnitura za sjedenje ili prekrivače, u direktnom su kontaktu s kožom te je osjet ugode, koji se u ovom kontaktu javlja, jedan od ključnih faktora konačnog odabira.

Dekorativne tkanine čestu primjenu imaju u dnevnim boravcima, a mogućnosti kvalitetnog kombiniranja uzoraka i materijala postižu se primjenom tkanina sa srodnim bojama i uzorcima na zastorima, garniturama za sjedenje, stolcima, stolnim prostirkama itd. Provlačenje teme nametnute dekorativnim tkaninama, može postati dominantan element interijera te tako u prostornom doživljaju prikriti komade namještaja, koje želite, ali još niste u prilici zamijeniti. Vrsta odabrane tkanine, učinit će prostor prozračnijim, otvorenijim, razigranijim, svečanijim, rustikalnijim, svečanijim, elegantnijim, tj. baš onakvim kakvim ga u konačnom doživljaju želite učiniti.Dječje sobe su idealne za primjenu dekorativnih tkanina u obliku zastora, obloga radnih stolica, prekrivača za krevete, fotelje, itd. U ovim prostorima se preporučuju tkanine toplih i otvorenih boja, cvjetnih ili geometrijskih oblika i prirodnih sastava. Dječje sobe trebaju biti tople i temperamentne, pa se odabir dekorativnih tkanina treba prilagoditi ovom zahtjevu.

Spavaća soba je mjesto za opuštanje. Tkanine, koje definiraju konačan ugođaj, trebaju biti ugodne na dodir i pogled. Nježne boje i sitniji uzorci primjereni su ovom prostoru, koji već na prvi pogled mora ostavljati opuštajući dojam. Osim za zastore, prekrivače za krevete i dekorativne jastučiće, tkanina se može upotrijebiti i kao obloga visokog dominantnog uzglavlja kreveta. Jednobojne tkanine na uzglavlju, naglašavaju se različitim vrstama štepova, koji stvaraju dodatne dekoracije.

Dodatni šarm kuhinja, a osobito rustikalnih, postiže se primjenom dekorativnih tkanina kao stoljnjaka, zavjesica na elementima sa staklenim vratima, dekorativnih jastučića na stolcima, primjenom dekorativnih kuhinjskih krpa itd.

Odabir materijala treba biti prilagođen pojačanoj potrebi održavanja tj. pranja i lakog peglanja.Mogućnosti odabira dekorativnih tkanina i stvaranja raznovrsnih prostornih ugođaja njihovom primjenom, gotovo su neograničene. Stilski, rustikalni ili ultramoderni interijeri, rado prihvaćaju dekorativne tkanine, koje ih obogaćuju, naglašavaju i čine osobitim. Poigrajte se tkaninama, bojama i uzorcima te dajte novi identitet svom domu!

Page 97: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 98: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

So the winter passed and summer started to last... woman are like that, they know just for that two seasons. From butts to sandals! They wake up from hibernation, remove from itself the fur of some innocent animals or just something that looks like fur. Everything that concealed the body is pushed in closets, under beds, on the ceiling ... only as far away from eyes and sun, as if winter would never come back. Sandals and summer dresses, no matter if it is a spring, the sun came out and summer has arrived! Then over the city, colorful, plain, below knee, above knee ... paradise for man's eyes.

They, the males, in leather jacket with sleeves rolled up, sitting in the summer garden and through sunglasses they feed on dress designs. So girls parade on oversized platforms and heels and make them thinking that was a harsh winter. They hope for some change and something new in their lives. Maybe their neurons activate under the influence of the sun and invite them for a refreshing drink in the garden in the city center. Maybe a butterfly lands on a flower on dress ... and maybe going to the sea, father of love or (pro)summer adventure ... maybe? Then the night falls, the sun goes down and it becomes cold, cover some lightweight sweaters and continues with a dreams. Males, tired of sitting heavy gesture of the hand off your sunglasses and motioned the waiter to bring another "tour" of drinks ... and then a second sing: "I like Girls in Summer Dresses... I kiss them at back ... that smell on resin ..." and so deep into the night, until males get tired of sitting and girls also get tired of the parade...

DJEVOJKE U LJETNIM HALJINAMA VOLIM...I tako prođe zima i dođe ljeto... kod žena je tako, postoje samo ta dva godišnja doba. Iz čizama u sandale! Bude se iz zimskog sna, skidaju sa sebe krzno neke nevine životinje ili pak nešto što liči na krzno. Sve što je skrivalo tijelo guraju u ormare, ispod kreveta, na tavanice... samo što dalje od očiju i sunca, kao da zima nikada više neće doći. Sandale i ljetne haljine, nema veze što je proljeće, stiglo je sunce, stiglo je i ljeto! I onda preplave grad, šarene, jednobojne, ispod koljena, iznad koljena... odmor za muške oči. A oni, mužjaci, u kožnim jaknama sa zavrnutim rukavima sjede u ljetnim baštama i kroz sunčane naočale hrane se dezenima haljina. A one, paradiraju na prevelikim platformama i potpeticama i misle kako je zima tegobna bila. Nadaju se promjeni i nečemu novom u njihovom životu. Možda ti muški neuroni prorade pod dejstvom sunca pa ih pozovu na neko osvježavajuće piće tu u baštu u centru grada. Možda neki leptir sleti na cvijet na haljini... a možda se ode i do mora, rodi ljubav ili (pro)ljetna avantura... možda??? I onda padne noć, sunce zađe i postane hladno, prigrnu se neki lagani džemperčići i nastavlja se sa snovima. Mužjaci, umorni od sjedenja teškim pokretom ruke skinu sunčane naočale i mahnu konobaru da donese još jednu "turu" pića... i onda jedan drugom otpjevaju: "Djevojke u ljetnim haljinama volim... ljubim ih u leđa... što mirišu na smolu..." i tako duboko u noć, dok se ne umore od sjedenja a one od paradiranja...

I LIKE GIRLS IN SUMMER DRESSES...

Piše: Elma Hodžić

Written by: Elma Hodžić

Page 99: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

business news

MI Brajlović najveći je domaći proizvođać artikla od svježeg purećeg mesa, čija se sirovina otkupljuje od kooperanata iz BiH. Gotovi pureći proizvodi tržištu se plasiraju pod brandom PURELA u novom ljubičastom dizajnu.

ZDRAVA HRANA IZ MESNE INDUSTRIJE BRAJLOVIĆ

The MI Brajlović is the largest domestic producer of items from the fresh turkey meat, which raw materials are buying from the farmers in Bosnia and Herzegovina.Finished turkey products are consumed in the PURELA brand new purple design. From the assortment of PURELA extracts the new product "Dry turkey meat", which is a diet product and as like that is unique in the market of Bosnia. Other wellness products are: Smoked turkey drumsticks, wings, wing drumsticks, breasts, ham, pizza ham and frozen breast.

HEALTHY FOOD FROM THE MEAT INDUSTRY BRAJLOVIĆ

EN

G

U Sarajevu, 6. maja, se otvorio Importanne

centar. Ovaj centar predstavlja jedinstven

koncept sa pažljivo odabranim uslužnim

dje latnost ima: shopping centrom,

modernim uredskim prostorima, 44

luksuzna stana i unutrašnjim parking

prostorima koji se protežu na tri etaže sa

450 mjesta.

Izgradnja hotela koji bi se trebao naći u

sklopu Importanne centra pričekat će

drugu fazu.

In Sarajevo, 6 May, was opened Importanne center. This center represents unique concept with

carefully selected service sectors: shopping centers, modern office spaces, 44 luxury apartments

and interior parking spaces are spread over three floors with 450 seats. Construction of the

hotel, which should be found within the Importanne center, will wait a second phase.

SARAJEVO HAS GOT A MODERN LIVING CENTER

EN

G

SARAJEVO DOBILO CENTAR MODERNOG ŽIVLJENJA

www.bihcityreview.com98

Iz asortimana PURELA izdvaja se novi artikal „Suho pureće meso“, koji je dijetalni proizvod i kao takav je jedinstven na tržištu BiH. Ostali PURELA artikli su: Dimljeni pureći batak, krila, krilni batak, prsa, šunka, pizza šunka i zamrznuta prsa.

Page 100: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

business news

Ocjena zvaničnika svjetske banke je da je u ovoj godini regiju istočne Evrope i srednje Azije (ECA) očekuje spor oporavak od svjetske ekonomske krize jer je najteže pogođena i vjerovatno će najsporije obnoviti privredni rast. Regija ECA suočila se sa najvećim fiskalnim pritiscima u globalnoj ekonomskoj krizi među svjetskim regijama. Vlada zemalja regije ECA ima bitno veću potrošnju od zemalja u razvoju u drugim regijama. Prema mišljenju zvaničnika svjetske banke, zemlje regije suočene sa jakim fiskalnim pritiscima, odnosno manjkom budžetskih prihoda treba da vode brigu o ciljanoj socijalnoj potrošnji na najpotrebnije i najranjivije grupe.

RAZORENE SVJETSKOM EKONOMSKOM KRIZOM ISTOČNA EVROPA I SREDNJA AZIJA

Rating officials of the World Bank is that this year Eastern Europe and Central Asia (ECA) region expects slow recovery from the global financial crisis because it was the worst affected and it is likely to renew the slowest economic growth. ECA faced with the greatest fiscal pressures in the global economic crisis among the world's regions. Government of the ECA regions has a significantly higher consumption of developing countries in other regions. In the opinion of the World Bank officials, countries of the region face severe fiscal pressures and lack of budget revenues to take care of targeted social spending on the most needy and vulnerable groups.

EASTERN EUROPE AND CENTRAL ASIA BROKEN WITH THE WORLD ECONOMIC CRISIS E

NG

Kolektiv Fabrike duhana Sarajevo obilježio je

svečani jubilej- 130 godina uspješnog poslovanja.

U vlastitom restoranu, FDS je 24. aprila upriličila

proslavu dostojnu ovog jubileja za svojih 408

uposlenika iz cijele BiH kako bi zajedno proslavili

130 godina postojanja FDS.

Kompanija se ovom prilikom zahvalila svim svojim

uposlenicima na višegodišnjem ulaganju.

Uručene su i nagrade onima koji su u fabrici

zaposleni već više od 20 godina, njih 77.

130 GODINA USPJEŠNOG POSLOVANJA FDS

The collective Tobacco Factory Sarajevo marked the solemn anniversary-130 years of successful business. In their own restaurant, on 24th April FDS organized a celebration worthy of this anniversary for its 408 employees from throughout Bosnia and Herzegovina to celebrate together 130 years existence of FDS. Company thanks with this opportunity to all of its employees on long term investment. The awards are presented to those who are employed in the factory for more than 20 years, them 77.

130 YEARS OF SUCCESSFUL BUSINESS OF FDS

EN

G

www.bihcityreview.com 99

Page 101: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

EN

GŠARENI SVIJET

Neobična plava roda napravila je gnijezdo na jednoj kući u selu Brandenburg nedaleko od Berlina i privukla veliku pažnju znatiželjnih mještana i stručnjaka koji su zainteresovani za porijeklo njene boje, saopštile su gradske vlasti.

Mnogi ljudi iz okoline dolaze da vide mužjaka rode sa čudnom bojom perja, a na radost posjetilaca ovaj mužjak je pronašao

partnerku, bijelu rodu koja sa njim dijeli gnijezdo. Stručnjaci nisu željeli da uznemiravaju dvije rode u sezoni parenja, ali već planiraju da plava roda

bude na razglednici sela.

Unusual blue stork made a nest on a house in the village of Brandenburg near Berlin and that attracted great attention of curious locals and experts who are interested in the origin of its color, announced the city government. Many people from the surrounding area come to see the males born with a strange color of the feathers, and on the delight of visitors this male was found his partner, the white stork which share with him that nest. Experts did not want to disturb the two storks in the breeding season, but they already plan for a blue stork to be on the postcard of villages.

STORK WITH A STRANGE COLORS FLEW IN GERMANY

EN

G

BIZARNI FESTIVAL

BIZARRE FESTIVAL OF THROWING BABIES IN INDIAIndians from a village near Solapur Musti gathered around his sanctuary to participate in the shocking ritual of throwing babies. In this ritual Indians throw newborn children with concrete slabs of the temple on his outstretched cloth held by people from the village. This custom is centuries old and the Indians practiced it, believing that after throwing children and their families have more happiness, health and success in life. Festival of throwing a babies is held each year in participating and Hindus and Muslims. Indians claim that no child in the ritual was never injured in what was hard to believe considering the fact that babies can acquire brain damage but if they are only slightly more shakes.

Indijci iz sela Musti u blizini Solapura okupili su se oko svog svetišta kako bi sudjelovali u šokantnom ritualu bacanja beba. U tom ritualu Indijci bacaju novorođenu djecu s betonske ploče svog hrama na razvučenu tkaninu koju drže ljudi iz sela. Taj je običaj star stoljećima, a Indijci ga prakticiraju vjerujući da će nakon bacanja djeca i njihove obitelji imati više sreće, zdravlja i uspjeha u životu. Festival bacanja beba održava se svake godine, a u njemu sudjeluju i hinduisti i muslimani. Indijci tvrde da niti jedno dijete u ritualu nikada nije ozlijeđeno, u što je teško povjerovati s obzirom na to da bebe mogu zadobiti oštećenje mozga već i ako ih se samo malo jače protrese.

RODA NEOBIČNE BOJE DOLETJELA U NJEMAČKU

BACANJA BEBA U INDIJI

www.bihcityreview.com100

Page 102: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

COLORFULL WORLD

ROÐENA DALEKE 1895. GODINE:UMRLA NAJSTARIJA AMERIKANKAU Amesu u američkoj saveznoj državi Iowa u aprilu je preminula Neva Morris, najstarija osoba u Americi i druga najstarija na svijetu. Umrla je okružena članovima porodice u domu penzionera Northcrest Community gdje je živjela posljednjih 12 godina. Imala je 114 godina i 245 dana. Rođena je kao Neva Freed 3. augusta 1895. godine, a 1914. se udala za Edwarda Morrisa. Živjela je dug, bogat, prekrasan život, izjavio je Walter Morris, njeno posljednje živo od četvero djece.

In Ames in the U.S. state of Iowa in April has died Neva Morris, the oldest person in America and second oldest person in the world. She died surrounded by her family members at home retirees Northcrest Community where she lived for the past 12 years. She was 114 years and 245 days old. She was born as Neva Freed, 3rd August 1895th and 1914th she married Edward Morris. She lived a long, rich, wonderful life, said Walter Morris, her last of four living children. The title is currently the oldest person in the United States took Eunice Sanborn from Texas who is 113 years and 260 days old. The oldest person in the world is a Japanese woman Kama Chinen. She is 114 years and 330 days old.

BORN FAR AWAY 1895th YEAR: DIED THE OLDEST AMERICAN

EN

G

LOPOV SE POMOĆU KUTIJE "ADRESIRAO" NA MJESTO PLJAČKE!Poljak Stanislav Muči (39) uspio je da izvede seriju pljački u Varšavi i okolini. On bi se spakovao u ogromnu kutiju adresiranu na poslovne prostore u gradu. Kada bi ga "dostavili", mirno je čekao kraj radnog vremena i odlazak zaposlenih. Noću je izlazio iz kutije i pljačkao šta stigne. Sa sobom bi ponio i razmontiranu kutiju adresiranu na sopstveni stan u Varšavi, pa bi se nakon pljačke opet spakovao zajedno sa plijenom, i čekao da ga dostave na kućnu adresu. Maštoviti Muči uhvaćen je kada je ispao iz kutije tokom transporta, na opšte zaprepaštenje dostavljača. "Primili smo preporučenu pošiljku", našalili su se u lokalnoj policiji.

Pole Stanislav Muči (39) managed to perform a series of robberies in and around Warsaw. He was packed himself in a huge box addressed to offices in the city. When he was "delivered", he calmly waited for the end of work and departure of employees. At night he came out of the box and raided everything on his way. With him he would dismantled and brought a box addressed to his own apartment in Warsaw, so after the robbery he again packed with prey and waited to be delivered to home address. Imaginative Muči was caught when he dropped out of the box during transport, to the general consternation of the carrier. "We have received a registered mail," joked the local police.

THE TIEF WITH A HELP OF BOX "ADDRESSED" HIMSELF TO THE PLACE OF A ROBBERY E

NG

Titulu trenutno najstarije osobe u SAD-u preuzela je Eunice Sanborn iz Teksasa koja ima 113 godina i 260 dana. Najstarija osoba na svijetu je Japanka Kama Chinen. Ima 114 godina i 330 dana.

www.bihcityreview.com 101

Page 103: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

AMBASADE U BIHSarajevo

AustrijaDžidžikovac 7; tel: 033 279 400; fax: 033 668 [email protected]

BugarskaSoukbunar 5; tel: 033 668 191; fax: 033 668 [email protected]

Crna GoraTalirevica 4; tel: 033 239 925; fax: 033 239 927

KanadaGrbavicka 4/2; tel: 033 222 033, 033 447 901;fax: 033 222 [email protected]

KinaBrace Begic 17; 033 215 102; fax: 033 215 [email protected]

HrvatskaMehmeda Spahe 16; tel: 033 444 330/1;fax: 033 472 434;[email protected] odjeljenje: Skenderija 17; tel: 033 651 451; fax: 033 442 591

Češka RepublikaFranjevacka 19; tel: 033 447 525, 033 446 966;fax: 033 447 526 [email protected]

DanskaSplitska 9; tel: 033 665 901; fax: 033 665 [email protected]

EgipatNurudina Gackića 58; tel: 033 666 498;fax: 033 666 [email protected]

FrancuskaMehmed-bega Kapetanovica Ljubušaka 18;tel: 033 282 050; fax: 033 282 [email protected]

NjemačkaMejtaš-Buka 11-13; tel: 033 275 000;fax: 033 652 987;[email protected]

GrčkaObala Maka Dizdara 1; tel: 033 213 439;fax: 033 203 512

Mađarska Hasana Bibera 53; tel: 033 205 302; fax: 033 268 [email protected]

IranObala Maka Dizdara 6; tel: 033 650 210;fax: 033 663 [email protected]

ItalijaČekaluša 39; tel: 033 203 959; fax: 033 659 [email protected]

JapanBistrik 9; tel: 033 209 580; fax: 033 209 [email protected]

LibijaThtali sokak 17; tel: 033 200 621; fax: 033 663 [email protected]

MakedonijaEmerika Bluma 23; tel/fax: 033 206 004 [email protected]

MalezijaRadnička 4a; tel: 033 201 578; fax: 033 667 713

Page 104: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

EMBASSIES IN BIHSarajevo

MaltaMula Mustafe Bašeskije 12; tel: 033 668 632; fax: 033 668 632

HolandijaGrbavička 4; tel: 033 562 600; fax: 033 223 [email protected]

NorveškaFerhadija 20; tel: 033 254 000; fax: 033 666 [email protected]

PakistanEmerika Bluma 17; tel: 033 211 836; fax: 033 211 [email protected]

PalestinaDr. Kasima Begica; tel: 033 766 396; fax: 033 235 [email protected]

PoljskaDola 13; tel: 033 201 142; fax: 033 233 [email protected]

PortugalČobanija 12;

tel: 033 200 835; fax: 033 443 [email protected]

RumunijaTahtali sokak 13-15; tel: 033 207 447; fax: 033 668 [email protected]

RusijaUrijan Dedina 93-95; tel: 033 668 147; fax: 033 668 [email protected]

Saudijska ArabijaKoševo 44; tel: 033 211 861; fax: 033 212 [email protected]

SlovenijaBentbaša 7; tel: 033 271 261, 033 251 796; fax: 033 271 270,033 204 [email protected]

ŠpanijaČekaluša 14; tel: 033 278 560; fax: 033 278 582;[email protected]

SrbijaObala Maka Dizdara 3a; tel: 033 260 080; fax: 033 221 [email protected]

ŠvedskaFerhadija 20; tel: 033 276 030; fax: 033 276 [email protected]

ŠvicarskaJosipa Štadlera 15; tel: 033 275 850; fax: 033 570 [email protected]

TurskaHamdije Kreševljakovića 5; tel: 033 445 260; fax: 033 443 [email protected]

Velika BritanijaTina Ujevića 8; tel: 033 282 200; fax: 033 666 [email protected] odjeljenje: Petrakijina 11; tel: 033 208 229; fax: 033 204 780

Sjedinjene Američke DržaveAlipašina 43; tel: 033 445 700; fax: 033 659 722

VatikanPehlivanuša 9; tel: 033 207 847; fax: 033 207 [email protected]

Page 105: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

ADRESE ADRESS

KINO

Bosna filmDžavida Haverića 4tel: 033 20 18 40fax: 033 65 50 26, 65 59 48

Forum Sarajevotel: 033 66 84 63fax: 033 44 36 16

ApoloMiss Irbrina 2tel: 033 44 52 01

ImperijalMaršala Tita 56tel: 033 44 30 21

KinotekaAlipašina 19tel: 033 66 86 78

Obala Meeting PointH. Kreševljakovića 13tel: 033 66 81 86, 66 81 87, 66 45 48fax: 033 66 55 32, 52 41 27

Sarajevo Film FestivalObala Kulina bana 2tel: 033 20 94 11fax: 033 66 45 47

TeslaObala Kulina bana tel: 033 44 36 17

Metalac (otvoreno kino)Obala Kulina bana 10 tel: 033 66 81 86

Narodno pozorišteObala Kulina bana 9tel: 033 21 21 90, 66 59 63fax: 033 44 51 38

Kamerni teatar 55Maršala Tita 56/IItel: 033 21 49 08, 21 46 33fax: 033 47 11 84

Pozorište mladihKulovića 8fax: 033 44 25 72

SARTR pozorišteDalmatinska 2/IIItel: 033 66 40 70fax: 033 66 42 03, 20 55 38

Akus Teatar umjetnostiMehmeda Spahe 20tel: fax: 033 44 29 58

POZORIŠTA

"SARAJEVO" Kulturni centarJelića 1tel: 033 23 25 95, 23 25 94fax: 033 23 28 69

CDAGabelina 10tel: 033 20 79 45, 20 79 48

GALERIJE

Galerija BH ArtZelenih beretki 8tel: 033 66 75 32, 26 65 61, 26 65 52fax: 033 66 41 62

Galerija Collegium ArtisticumTerezije bbCentar Skenderijatel: 033 27 07 50fax: 033 27 07 51

ALU GalerijaObala Maka Dizdara 3tel: 033 21 03 69

Galerija MakSime Milutinovića 7tel: 033 47 18 28

Galerija Novi hramM.M. Bašeskije 38tel: 033 23 32 80gsm: 061 26 40 80

Galerija Roman PertovićMaršala Tita 54tel: 033 66 80 09

Galerija St. Anthony Franjevačka 6tel: 033 23 61 07fax: 033 23 61 08

Galerija RužičnjakPotoklinica 15tel: 033 53 46 36, 66 52 50

Galerija BKC (Bosanski Kulturni Centar)Branilaca Sarajeva 24tel: 033 44 17 98, 20 55 38

Galerija IPC "E"Luledžina 12tel: 033 23 29 54

Galerija Paleta Hamdije Kreševljakovića 13fax: 44 51 96

Galerija PreporodMaršala Tita 54 tel: 033 53 19 88fax: 033 66 38 35

Galerija Velike daireBaščaršijatel: 033 53 26 55

Galerija GabrijelMaršala Tita 56/Itel: 033 47 11 84

Galerija Buybook Radićeva 4tel: 033 20 30 73, 20 65 45

Galerija Arcus Gaudeamus ClubMehmeda Spahe 20fax: 033 44 29 58

Galerija Dom armijeZelenih beretki 2tel: 033 66 49 49

Galerija PhotoKulovića 8/Youth theatretel: 033 44 25 72

Galerija Stari GradJelićeva 1tel: 033 23 25 95

UMJETNIČKA GALERIJA BIH 8 BBH ART GALLLERYZelenih beretki 8, tel: 26 65 50

STALNA POSTAVKA / PERMANENT EXHIBITION Jedan vijek moderne umjetnosti u BiH / A century of Moderm Art in B&HOtvoreno za posjete svakim danom osim nedjelje od 12,00 do 18,00

GRADSKA GALERIJA / CITY GALLERY "COLLEGIUM ARTISTICUM"Centar Skenderija, Terezije bbtel: 033 2 707 50

Galerija je otvorena svakim danom osim nedjelje od 10,00 do 18,00

GALERIJA "MAK"Sime Milutinovića Sarajlije 7tel: 033 20 18 61

Otvorena svakim danom od 10,00 – 19,00h

GALERIJA MERSADA BERBERA "E&A""Holiday Inn" hotel,tel: 033 28 83 41Stalna postavka radova Mersada Berbera / Permanent exhibition of Mersad Berber`s worksOtvorena svakim danom osim nedjelje 9,00 do 21,00 h, a subotom od 10,00 do 17,00 h

ATELJE – ZBIRKA SAFET ZEC

Studio-Collection

Posjeta Ateljeu - zbirci Safet Zec moguća je svaki dan uz prethodnu najavu na tel: 033 44 04 41 i 061 33 81 86

Daily visit to studio – collection of Safet Zec is possible with prior notice – phone: 033 44 04 41, 061 33 81 86

INTERNET CAFÉ

Internet klub

Šenoina 16

Internet klub

Isa-bega Ishakoviča 8/2

tel: 033 23 29 14

Internet klub

Kundurdžiluk bb

tel: 033 27 25 21

Gemini

Šenoina 16

tel: 033 22 25 65

Bill Gates

Vladislava Skarića 2-4

tel: 033 66 65 55

Inerlink Centar

Obala Kulina bana 7/3

Yes

Kasima ef. Dobrače 8

tel: 033 23 61 96

Show Bees

Hamze Orlovića, Nova Breka

tet: 033 26 90 10

gms: 061 35 89 39

Link

Ferhadija 12

gsm: 061 25 38 13

Internet club Phoenix

Skenderija 64

tel: 033 44 39 32

Internet club Click

Kundurdžiluk 1

tel: 033 23 69 14

Internet klub

Ferhadija 21

tel: 033 53 41 16

Page 106: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Službeni naziv države: Bosna i Hercegovina

Površina:51 209 km²

Stanovnoštvo 4,4 mil.stan(1991.) 3,8, mil. stan.(po procjeni agencije za statistikuBiH 2003.)

.Glavni grad Sarjevo

Valuta Konvertibilna marka (KM)

Pozivni broj za BiH +387+

Sluđbeni jezici:bosanski,hrvatski i srpski

Držvni praznici:Nova godina1.januar

Dan neavisnosti 1.mart

Međunarodni praznik rada 1. maj

Dan državnosti 25.novembar

Saobraćaj: desna strana

Struja:220V,evropski

Vrem.zone:GMT+1

SARAJEVO

Turistički informacioni centar/

tel:033/ 220 724, 220 721

Željeznička stanica-informacije

Aerodrom -informacije/

BIHAMK informacioni centar/BIHAMK Information Centertel:033/ 12 82,664 374,761 902 tel/fax: 717 902

Stanje na putevima/

Official name of the state:Bosnia and Hercegovina

Area:51 209 km²

Population 4,4 milion(1991.)3,8 milion (as estitimated by the Agency for Statistica ofBiH 2003

Capital city Sarajevo

Currency:Covertibile mark(KM)

BiH Sate telephopne code +387+

Offical lenguages:Bosnian,Serbianand Croatian

State holidays: New Year´s Eve January 1 st

Inpedence Day March 1 st

International day March 1 st

Statehood Day November 25 th

Traffic: right side

Electricity:220V,European

Time tone:GMT+1

Tourist Information Center

Raailwey Station- Informationtel:033/655 330

Airport – informationtel:033/ , 289 101

Information abaut roadstel:033/ 668 950

289 100

Pomoć na putu

Poliicija/tel:122

Vatrogasci /

Help at the roadstel.033/ 12 82,717 900

Police

Fire Brigadetel: 033/ 123, 666 600664 115

Medicinska pomoć/

Vrijeme /

Telegram/

Telefonske informacije/

Elektrodistribucija/

Vodovod/

Radio taxi cab

Žuti taxi cabBane MatejaNinoslava 18tel:033/ 663 5551516tel:033/ 657 307, 230 660

Univerzitetski klinički centar

Državna bolnicaKranjčevićeva 12tel.033/ 28 51 00tel: 033/ 61 11 11

Sportske novosti9843 32

Express Mail Servis( EMS)1417

Raspored kina i pozorišta090 22 00 08

Meterološki instituttel:033/ 44 24 35

Kantonalna policija122tel:033/ 66 42 11, 20 77 77

Federalna policijatel:033/ 28 00 20

Federalna finansijska policijatel:033/ 71 49 50, 21 42 28,44 25 52, 44 45 41

Sarajevo Gas kompanijatel:033/ 54 12 33.54 68 3344 51 20

Knalizacijatel:033/ 66 82 59,tel:20 30 52

Gras – javni prevoztel:033/ 29 31 01, 29 33 33

Komunalna inspekcijatel:033/ 66 34 49

Medical Helptel:033/124,,611 111

Timetel:033/ 125

Telegramtel:033/ 1202

Telephone Informationtel: 033/ 1182

Electro distributiontel:033/ 751 000

supplytel:033/ 641 462,210 707

Azize Šačirbegović 961515tel:033/ 230 666

(UKC) Koševotel:033/ 666 620,44 48 00

Tržna inspekcijatel:033/ 44 36 33

Inspekcija radatel.033/ 666 444

Bakije – pogrebne uslugetel:033/ 55 37 63,20 30 62

Pokop- pogrebne uslugefax:53 51 64tel: 033/ 53 51 50tel: 033/ 53 53 92

JPK Radtel: 033/ 64 10 51,64 61 06tel:033/65 80 38 – centrala

BANJA LUKA

Skupština Opštine/

tel:212-666

Policija/tel:92,310-300

Vatrogosci/ tel:93

Hitna pomoć/tel:94

Bolnica/ tel.:216-725

Međun.komitet Crvenog krsta/

tel: 211- 096

Autobuska stanica/

tel:315-355

Željeznička stanica/

tel:301-229

Taksi/tel:215-333

Vodovod/

tel:212-316

Elektro Banja Luka/

tel:314-811

Centralna Apoteka/Central Pharmacytel: 212 – 804

Veterinarska stanica/

tel:303-113

Čistoćatel:304-477

Municipal Assembly

Police

Fire Brigade

Emergency

Hospital

Internacional Comittee o theRed Cross

Bus Station

Reilway Staton

Taxi

Water Supply

Electro Banja Luka

Vet.Station

Meteorološka stanica/

tel:307-943

Kvarovi na telefonima/

tel.977

Informacije-tel:988,989

MOSTAR

Hitna služba/tel:124,315-487,550-094

Vatrogasci/tel:123, 310-763, 570-044

Policijska uprava/tel: 122, 383-111

Prometna policija/tel: 383-322

Informacije (HT) /

tel: 1188

Informacije (BHT)/

tel: 1182

Pomoć na cesti HAKBIH/

tel: 1288, 331-992

Pomoć na cesti BIHAMK/

tel: 1288, 331-992

Vodovod/tel: 314-868

Gradska apoteka /

tel: 551-035

Klinička bolnica/

tel: 314-136, 332-648

Veterinarska služba/

tel: 310-862

Autobusne informacije/

tel: 552-025, 312-286

Željeznička stanica/

tel: 550-608

Aerodrom/

tel: 350-212

Elektro Mostar/

tel: 580-056, 311-135

Gradska uprava Mostar/

tel: 500-600

Vlada HNK/

tel: 449-021

Metereological Station

Telephone problems

Information

Emergency

Fire Brigade

Police administration

Traffic police

Information(HT)

Information(BHT)

Help at the road

Help at the road

Water supply

City Pharmacy

Clinical Hospital

Vet service

Bus Station Information

Railway Station

Airport

Electro Mostar

City Administration Mostar

Gouvermant HNK

DOBRO JE ZNATI GOOD TO KNOW

Page 107: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 108: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 109: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Ih, otegao se ovaj ozbiljni uvod o smijehu… Sada je vrijeme da se zajedno plaho i nasmijemo. I sve što ću Vam ispričati istina je, dogodilo mi se i to u bolnici. Kada sam, nenadano, krajem 2005. godine zaglavio u koševskoj klinici, brzo sam došao sebi i pitao doktora:-Doktore, kažu da je smijeh zdrav. -Da, tako je. -E, a se ozbiljno bavim humorom i stalno se smijem, pa se bojim da ne prezdravim. -Nšta se ti ne brini, samo se ti smij'… -A ovaj moj infarkt, je li bio mnogo opasan? -Sećom nije. Bio je to slabiji infarkt uz malo oštećenje srčanog mišića. -Mali infarkt, kažete… Znači li to, doktore, da sam ja samo malo umro? Ha? A jedno jutro u sobu mi je ušla mlada i lijepa medicinska sestra, bujnih grudi. Naredila mi je dase svučem do pojasa i legnem. Po grudima mi je redala samoljepljive plastične pipke vezane žicama za aparat, u želji da mi izmjeri i snimi rad srca, tzv EKG. U jednom se trenutku nagela iznad mene, unijevši mi se u lice svojim bujnim grudima. Ja sam piljeći jedva promrmljao: -Sestro, srce moje…

-Molim?! Kako se to ponašate stari, uspaljeni, ćelavi?!…A ja sam onda tihim glasom dodao:-Sestro, srce mojeee… popuštaaa!…Tako je to bilo. I preživjeli smo oboje, slatko se smijući. A moj cimer u bolnici, Vladimir, kojeg sam svako- dnevnim nasmijavanjem izvadio iz mrtvih, jedno jutro mi reče:-Gero, ne znam kako je tebi povišen krvni pritisak, a po cijeli dan se smiješ i smišljaš nove fazone. A doktori kažu da smijeh obara pritisak.-Jest', aha… Kakvo je kod mene stanje ja ću skomiknuti i od visokog pritiska i od smijeha!-Hajd', bar će biti veselo!-Vlado će u mom stilu.A ovaj razgovor dvojice bolesnika nekulturno sam prisluškivao u hodniku bolnice:-Najopasniji su ovi srčani i moždani udari!-A šta je to moždani, a šta srčani udar?… Ne kontam…-Ja mislim… moždani udar je izliv krvi u mozak, a srčani udar… izliv krvi u srce!… Valjda?I za kraj ove istinite i nadam se vesele priče: cimer Vladimir leži skoro nepokretan u svom krevetu u bolnici i kroz odškrinuta vrata vidi molera na merdevinama kako farba plafon. Vlado nije izdržao, u svom svom jadu, a da ne zapjeva refren poznatog hita ''Bijelog dugmeta'', ali u svom stilu: -Šta bih dao, da sam na tvom mjestuuu!… Radije bih molov'o, nego ovdje bolov'o! Ijoooojjj!Eto, isprčah Vam samo par caka iz bolničkog budžaka, a sami zamislite koja je to ludara bila u trajanju od 15 dana. I nije džaba, inače veoma strog šef klinike, dolazeći sa svojom svitom u juratnju vizitu, svaki put otvarajući naša sobna vrata, pompezno najavljivao: ''A sada, ulazimo u najveseliju sobu na klinici!''I, narode, pripazite: smijeh je zdrav… ako od smijeha ne umrete!!! He-he-he!… Šta?! Nije Vam više do smijeha?! Ha?… Malo sutra! Aha! Ha-ha-ha-ha…

Page 110: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]
Page 111: BiH City Review [broj 50, maj 2010.]

Ih, otegao se ovaj ozbiljni uvod o smijehu… Sada je vrijeme da se zajedno plaho i nasmijemo. I sve što ću Vam ispričati istina je, dogodilo mi se i to u bolnici. Kada sam, nenadano, krajem 2005. godine zaglavio u koševskoj klinici, brzo sam došao sebi i pitao doktora:-Doktore, kažu da je smijeh zdrav. -Da, tako je. -E, a se ozbiljno bavim humorom i stalno se smijem, pa se bojim da ne prezdravim. -Nšta se ti ne brini, samo se ti smij'… -A ovaj moj infarkt, je li bio mnogo opasan? -Sećom nije. Bio je to slabiji infarkt uz malo oštećenje srčanog mišića. -Mali infarkt, kažete… Znači li to, doktore, da sam ja samo malo umro? Ha? A jedno jutro u sobu mi je ušla mlada i lijepa medicinska sestra, bujnih grudi. Naredila mi je dase svučem do pojasa i legnem. Po grudima mi je redala samoljepljive plastične pipke vezane žicama za aparat, u želji da mi izmjeri i snimi rad srca, tzv EKG. U jednom se trenutku nagela iznad mene, unijevši mi se u lice svojim bujnim grudima. Ja sam piljeći jedva promrmljao: -Sestro, srce moje…

-Molim?! Kako se to ponašate stari, uspaljeni, ćelavi?!…A ja sam onda tihim glasom dodao:-Sestro, srce mojeee… popuštaaa!…Tako je to bilo. I preživjeli smo oboje, slatko se smijući. A moj cimer u bolnici, Vladimir, kojeg sam svako- dnevnim nasmijavanjem izvadio iz mrtvih, jedno jutro mi reče:-Gero, ne znam kako je tebi povišen krvni pritisak, a po cijeli dan se smiješ i smišljaš nove fazone. A doktori kažu da smijeh obara pritisak.-Jest', aha… Kakvo je kod mene stanje ja ću skomiknuti i od visokog pritiska i od smijeha!-Hajd', bar će biti veselo!-Vlado će u mom stilu.A ovaj razgovor dvojice bolesnika nekulturno sam prisluškivao u hodniku bolnice:-Najopasniji su ovi srčani i moždani udari!-A šta je to moždani, a šta srčani udar?… Ne kontam…-Ja mislim… moždani udar je izliv krvi u mozak, a srčani udar… izliv krvi u srce!… Valjda?I za kraj ove istinite i nadam se vesele priče: cimer Vladimir leži skoro nepokretan u svom krevetu u bolnici i kroz odškrinuta vrata vidi molera na merdevinama kako farba plafon. Vlado nije izdržao, u svom svom jadu, a da ne zapjeva refren poznatog hita ''Bijelog dugmeta'', ali u svom stilu: -Šta bih dao, da sam na tvom mjestuuu!… Radije bih molov'o, nego ovdje bolov'o! Ijoooojjj!Eto, isprčah Vam samo par caka iz bolničkog budžaka, a sami zamislite koja je to ludara bila u trajanju od 15 dana. I nije džaba, inače veoma strog šef klinike, dolazeći sa svojom svitom u juratnju vizitu, svaki put otvarajući naša sobna vrata, pompezno najavljivao: ''A sada, ulazimo u najveseliju sobu na klinici!''I, narode, pripazite: smijeh je zdrav… ako od smijeha ne umrete!!! He-he-he!… Šta?! Nije Vam više do smijeha?! Ha?… Malo sutra! Aha! Ha-ha-ha-ha…