Antička Grčka 1

Embed Size (px)

Citation preview

ANTIKA GRKAZa razliku od egejskih civilizacija, antika Grka je ostavila spomenike koji su oduvijek vidljivi. Za egejske civilizacije arheoloka metoda omoguuje prouavanje drugim metodama. Za Grku postoje podaci u literalnim djelima, te je mogue utvrditi povijesni tijek civilizacije. Kombinacijom arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti saznaje se sveukupna kulturna povijest antike Grke.

Geografija i kronologijaGeografija - kopnena Grka dijeli se na: A) Sjevernu Grku, sa pokrajinama: Makedonijom, Halkidikom, Tesalijom, Epirom i Etolijom; B) Sredinju Grku, sa pokrajinama: Atikom, Beocijom, Eubejom, Fokidom i Lokridom; C) Junu Grku (Peloponez) sa pokrajinama: Argolidom, Korintijom, Ahajom, Elidom, Arkadijom, Mesenijom i Lakonijom; D) Maloazijsku Grku koja je obuhvaala obalu egejskog mora. Grki otoci dijele se na: A) Jonske otoke (Krf, Itaka); B) Kretu, na jugu egejskog bazena; C) Kikladsko otoje, odnosno otoke sredinjeg i zapadnog dijela egejskog bazena (Delos, Naxos, Paros); D) Sporadske otoke uz maloazijsku egejsku obalu: sjeverni (Samotraka), sredinji (Lezbos, Hios, Samos, ) i juni ili otoci Dodekaneza (Rodos, Kos). Kronologija - Geometrijsko, Arhajsko, Klasino i Helenistiko doba. Geometrijsko se u povijesti umjetnosti naziva po geometrijskom stilu dekoracije keramike, u arheologiji se naziva Starijim eljeznim dobom, a u povijesti Helenskim srednjim vijekom. Arhajski period dolazi od rijei arhaios koja oznaava neto to drevno u odnosu na kasniju klasiku. Klasini period oznaava neto najbolje, prvorazredno. Helenizam dobiva ime prema nazivu za helenizirane idove, helenistai. Geometrijsko doba (1020.-725.