ANTIKA GRKAZa razliku od egejskih civilizacija, antika Grka je ostavila spomenike koji su oduvijek vidljivi. Za egejske civilizacije arheoloka metoda omoguuje prouavanje drugim metodama. Za Grku postoje podaci u literalnim djelima, te je mogue utvrditi povijesni tijek civilizacije. Kombinacijom arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti saznaje se sveukupna kulturna povijest antike Grke.

Geografija i kronologijaGeografija - kopnena Grka dijeli se na: A) Sjevernu Grku, sa pokrajinama: Makedonijom, Halkidikom, Tesalijom, Epirom i Etolijom; B) Sredinju Grku, sa pokrajinama: Atikom, Beocijom, Eubejom, Fokidom i Lokridom; C) Junu Grku (Peloponez) sa pokrajinama: Argolidom, Korintijom, Ahajom, Elidom, Arkadijom, Mesenijom i Lakonijom; D) Maloazijsku Grku koja je obuhvaala obalu egejskog mora. Grki otoci dijele se na: A) Jonske otoke (Krf, Itaka); B) Kretu, na jugu egejskog bazena; C) Kikladsko otoje, odnosno otoke sredinjeg i zapadnog dijela egejskog bazena (Delos, Naxos, Paros); D) Sporadske otoke uz maloazijsku egejsku obalu: sjeverni (Samotraka), sredinji (Lezbos, Hios, Samos, ) i juni ili otoci Dodekaneza (Rodos, Kos). Kronologija - Geometrijsko, Arhajsko, Klasino i Helenistiko doba. Geometrijsko se u povijesti umjetnosti naziva po geometrijskom stilu dekoracije keramike, u arheologiji se naziva Starijim eljeznim dobom, a u povijesti Helenskim srednjim vijekom. Arhajski period dolazi od rijei arhaios koja oznaava neto to drevno u odnosu na kasniju klasiku. Klasini period oznaava neto najbolje, prvorazredno. Helenizam dobiva ime prema nazivu za helenizirane idove, helenistai. Geometrijsko doba (1020.-725.