21
ANTIČKA GRČKA MEDICINA I FARMACIJA

Antička grčka medicina i farmacija (1).ppt

  • Upload
    ruzicas

  • View
    318

  • Download
    11

Embed Size (px)

Citation preview

  • ANTIKA GRKA MEDICINA I FARMACIJA

  • Grci su vjerovali da su bolesti prouzrokovane voljom bogovaoslobodili medicinu mistike, praznovjerja i religioznostiosnova lijenikog rada-promatranje prirode i ovjeka i njihovog meuodnosa

  • STAROGRKA MEDICINA PRIJE HIPOKRATAHomerovi epovi- Ilijada i OdisejaHomer navodi da lijenik vrijedi vie od mnotva drugih ljudiMedicina tog doba je mitsko-religiozna

  • HIPOKRATSKA MEDICINAHipokrat- jedan od najslavnijih lijenika svih vremenaroen 460.g.pr.Kr. u KosuCorpusHipocraticumnajvea zasluga- odvojio medicinu od religije i filozofije; stvorio etike temelje lijenikog rada

    CorpusHipocraticum

  • Grci 1 U antikoj Grkoj, prije, tijekom i nakon vremena Hipocrata postojala je skupina eksperta za medicinsko bilje. Najvaniji meu njima bijae Diocles od Carystusa (4. stoljee BC)

  • HIPOKRATOVO MEDICINSKO UENJEnajvaniji sastojci organizma: krv, sluz, uta i crna uhumoralna medicinanajvaniji su promatranje i iskustvone postoji bolest ve bolestan ovjek

  • KAKO HIPOKRAT OBJANJAVA BOLESTbolest je prirodna pojava u kojoj je naruena ravnoteadiskrazija- poremeaj tjelesnih sokovaHipokrat lijei, odnosno podie snagu organizma ljekovitim biljkamalijeenje individualno-prilagoeno svakom bolesnikuzdrav duh u zdravom tijelu i media via

  • OTAC MEDICINE-HIPOKRAT

  • POSTHIPOKRATSKA MEDICINAosnivanje kolaDogmatska kolaAleksandrijska kola - prvo mjesto na svijetu gdje su secirani ljudski leevi

  • LIJENIK, LJEKARNIK JEantiki MEDICUSlijenitvo i ljekarnitvo temeljeno na Hipokratovim djelimauz praktina znanja,neizostavna su vjerovanja u zatitnike lijenitva i ljekarnitva

  • BOGOVI LIJEENJAApolon, Artemida, Heraklo, Kastor i Poluksglavni: Asklepije-Aeskulapsin Apolona i uenik Hirona12.st. pr. Kr.nakon smrti proglaen za boga medicineprikazuje se sa tapom oko kojeg je obavijena zmija-sveta kreatura

  • Asklepijev tapstarogrki simbol-lijeenje bolesti kroz medicinsko umijeesastoji se od zmije isprepletene oko tapazmija-simbol ponovnog roenja i plodnostitap-simbol autoriteta pripisan bogu medicine

  • Prikaz carskog reza koji izvodi Asklepije

  • najpoznatije svetite u Epidauru i na otoku Kiosuzmije rabljene u iscjeliteljskim ritualimalijeenje dodirom ili ugrizom zmijelijeenje psihikih bolesnika

  • APOLONu Ilijadi je nazvan bog mievavjerovalo se da su mievi prenositelji bolestinije poznavao to su bakterije ili mikroorganizmiutvrdio odnos izmeu djelovanja prenositelja i kuge

  • ALCMEON OD CROTONAmozak- najvaniji organ u tijelucentar miljenja i osjeajapretpostavio da iz mozga izlaze ivci

  • MASLINA U ANTIKOJ GRKOJFeniani i EgipaniSolonov zakon-zabranjeno sjei stabla maslineHomer - tekue zlatoHipokrat-prepisivao maslinovo ulje za vie od 60 razliitih bolesti

  • VINOHipokrat-propisivao ga kao lijek za eluane tegobe, nesanicu i unutarnji nemir, ali i kao sredstvo za jaanje organizma, ublaavanje bolova, lijeenje rana te bolesti oijuGalen- koristio kao antiseptik i njime lijeio razliite upalne procese, rane i opekotine

  • ENJAKpoznat kao prirodni antiseptik i antibiotiku antikoj Grkoj se najvie prepisivao kod plunih bolestienjakom su se ispirale gnojne rane i irevi, lijeila kolera, glavobolja, prehlada, kaalj, upala plua, bronhitis i tuberkuloza, te odstranjivali razliiti crijevni nametnici

  • Dioskorid (prvo stoljee) Prvi standardizirani prirunik o lijekovimaDe Materia Medica. Drugi naziv ove knjige je PHARMACOPEIA(FARMAKOPEJA) Objavio 5 knjiga u kojima je pokriveno 600 biljaka injihova ljekovita svojstva Bio je najutjcajnija figura zapadne farmacije preko1600 godina

  • DIOSKORID (sredina 1. st)

    Grki farmakolog i farmakognost

    DE MATERIA MEDICA

    (944 poglavlja, u 657 obrauje biljke i biljne tvari, a u 105 lijekove ivotinjskog podrijetla)

    droge dobro opisane i metodiki svrstane

    opisano njihovo terapijsko djelovanje, navedene mogue zamjene i patvorine

    veliki utjecaj na srednjovjekovnu medicinu (veina dijela srednjeg i novog vijeka temeljena je na Dioskoridovim podacima)

    oko 500. god. djelo prevedeno na latinski, a zatim i na druge jezike