ANTIČKA ARHEOLOGIJA APENINSKOG POLUOTOKA

BILJEŠKE SA PREDAVANJA

0

PRAPOVIJESNE KULTURE ITALIJE

-geografske karakteristike: središnji Mediteran

-regije: padska ravnica, Apenini, Sardinija

-Apenini:Etrurija-bogata rudama (željezo, bakar); Kampanija i Apulija s obradivim površinama

-rijeka Po-stvara velike poplave, veliki nanosi, treba se boriti s tim-> gradnja palafita (naselja s

kolibama na platformama), cijela nizina je oblast koja je otvorena prema stranim utjecajima-bitna za

prodor novih elemenata na prostor Apenina

-Apenini-brdoviti, zatvoreni, stanovanje-spilje, kolibe; grobnice u kamenu

ENEOLIT

-uvođenje bakra; plod veza sa istočnim Mediteranom (kroz tjesnac Sicilije i Italije), ali je bakra bilo i

u Italiji (Toscana/Etrurija)

-bakar nije zamijenio litiku

-keramika-urezivanje, rjeđe geometrijski elementi

KRONOLOGIJA

-rana bronca-kultura Unetice 2200.-1550.

-srednja bronca-kultura grobova pod tumulima 1550.-1325.

-kasna bronca-kultura polja sa žarama 1325.-1175.

-finalna bronca-dvije faze halštata 1175.-775.

KALIBRIRANA KRONOLOGIJA

Bronza antico-2300.-1700.-palodska kultura/ kultura palafita

Bronza medio-1700.-1350.-kultura teramara, apeninska kultura

Bronza recente-1350.-1200.-kraj prethodnih kultura

Bronza finale-1200.-1020.-subapeninska i protovilanovska kultura

NURAGI KULTURA-kultura otoka Sicilije

-1500. do dolaska Rimljana

-ima i protostupanj pa zauzima cijelo ovo doba pa i željezo

SIKULSKA KULTURA-dio Sicilije i čizma

POLADSKA KULTURA- rana bronca; S dio padske nizine

-alpski obronci

-I Lombardija,Veneto,Trentino

-lokaliteti oko grada Brescie

1

-karakteristike-sela palafita (200-300 ljudi živjelo u tim naseljima)

-žitarice, goveda, svinje, lov i ribolov

-groblja slabo poznata

-evoluirala u kulturu Teramara

-nisu bliske po ukopima jer teramara ima spaljivanje

KULTURA TERAMARA- 1600.-1200.-srednja i kasna bronca

-padska nizina; od rijeke Oglio i na jugu od srednjeg i zapadnog dijela Emilije

-naziv teramare-po humcima i brdašcima koji su crni zbog organskih ostataka-keramike, životinjskih

kostiju, a koja se kasnije rasipala po polju

-došla možda iz prostora Karpata ili Mađarske + razvoj poladske kulture

-ostaci konja-prvi uvod konja na apeninski poluotok

-palafiti-Keller na temelju otkrića u Švicarskoj misli da su naselja podizana na pilonima, udaljena od

vode, a do njih vode putovi , ograđeno, utvrđeno naselje

-od 2.svj.rata se vidjelo da palafita ima svakakvih

-građeni na pritocima, manjim jezerima, ponekad zaštićeni jarcima od plime, grudobranima od

zemlje ili drvenim konstrukcijama (gabbioni)

-imaju otvorene prostore za stoku

-visoka razmjena, metalna industrija

-ritus incineracije

-KPŽ (keltskog podrijetla??)

-širenje teramare->vilanova->etruščani

APENINSKA KULTURA-1500.-1150.-srednja i kasna bronca

-imala vjerojatno balkansko podrijetlo (početak oko 1700.g. B.C. + mediteranski supstrat)

-naselja-spilje, prirodni zakloni, stalna naselja-sela na prometnim putovima

-Capriola i Luni-lokaliteti gdje su nađene kolibe duge čak 40m,a široke 5m (Luni)

-u Luni imamo slijed od Apeninske kulture-Vilanova-Etruščani

-građevine-krov na dvije vode, podovi od nabijene gline, zidovi od nepravilnog vapnenca, krov od

slame i trske

-u Rimu imamo nalaze apeninske kulture

-impasto keramika-tipičan geometrijski ukras sa izvijenim drškama

-primjeri mikenske keramike

-kraj kulture-pomjeranje sjevernih kultura na jug i potiskivanje inhumacije incineracijom na sjever

2

SIKULSKA KULTURA-2000.-650.-rana bronca-željezno doba

-Sikuli-narod na Siciliji koji je došao sa kopna

-razvoj kroz tri stupnja bronce i rano željezno doba

-ogromni cemeteriji-grobovi ukopani u stijenu TOMBE, RUPRESTE

-CASTELUCIO KULTURA-2000.-1400.-rana bronca

-jug i istočni dio Sicilije

-grobnice iskopane u stijeni (neke na pročelju imaju pilastre; neke zatvorene kamenim zidom)

-keramika-tamno oslikana linearnim motivima

-THAPSOS KULTURA-1400.-1250.-srednja bronca

-kod Sirakuze

-grobnice iskopane u tlu i malo usječene u stijenu-> kao mikenski tolosi

-keramika-tamno na svijetlom, česta podjela na frizove, animalni motivi

-PANTALICA KULTURA-1250.-650.-kasna i final bronca

-lokalitet blizu Sirakuze

-najbolje poznata preko grobnica, cemeterija

-5000 grobnica usječenih u stijenu

-faze: COSIBDE, PANTALICA južna faza, FINOCCHITO (faza oslikane keramike koja imitira

kasnogeometrijske posude)

-najčudnije za Pantalica kulturu je da za razliku od Thapsos kulture većina nalaza potječe iz

cemeterija

-Pantalica sjeverne faze-1 grad

-pravougaon tlocrt

-anactoron ili palača, 35x15m

-nastala pod mikenskim utjecajem preko trgovine bakrom

-veliki poligonalni blokovi-gradnja

-fenomen naroda sa sjevera-u egipatskim tekstovima iz vremena Ramzesa priča o ratu naroda koji

sa sobom vode djecu, žene, sve-> migracija- (Sekelež narod-sa Sicilije i Sardinije)

KULTURA NUGARIJA-1500.-500.g.B.C.

-Sardinija

-ogroman kontrast u odnosu na apeninski poluotok; potpuno individualan razvoj

-nuragi-ogromne kamene kule, do 20m visine (mikenske su visoke 9m)

-prednuragi-eneolit, rana bronca

3

-nuragi-arhajski period 1500.-1200. B.C.

-srednji period 1200.-500. B.C.

-kasni period 500.-238. B.C.

-238. Sardinija postaje rimskom provincijom

-nuragiji imaju čak dva kata plus prizemlje, ogromni kameni blokovi; nemaju razloga da budu tako

veliki

-megalitska tehnika-mikenska

-po cijelom su otoku, cca 8000

-kružne kule stožaste ili konične forme

-okružuju ih sela građena u kamenu, s kružno nadsvođenim kolibama

TOMBE DEI GIGANTI-2500.-1000. B. C.

-monumentalne, kao mauzoleji

-po nekoliko stotina ukopa

-sastoje se od predvorja-polukružna eksedra, rotonda

-u sredini prostora je ploča koja ima izgled stele s ulazom

-krajevi rotonde simboliziraju bika, a u centru stoje do 4m visoka stela sa otvorenim dnom, a u

blizini obelisk apotropejskog karaktera

POZZI SACRI-„sveti bunar“

-vrsta podzemnog hrama

-megalitska tehnika

-obično kružnog tlocrta nadsvođena kupolom

-podsjećaju na nuragije, a svojim kružnim tlorisom na mikenske tolose

-pravilno tesani kameni blokovi

-prikazi glave i rogovi bika

DOMUS DE JANAS-„kuća duhova ili vila“

-grob ukopan u stijenu tipa hipogej (podzemna grobnica)

-oponaša kuće toga vremena

-ima prikaze glave i rogova bika

-grade se od neolita

-poznati kultni simboli muškog božanstva

-cca 1000 grobnica

-pojedine reupotrebljavane u rimsko doba

4

KRAJ BRONCE-napuštaju se sela teramara

-teramara kultura kraj-klimatske promjene-poplave

-apeninska k. kraj-pomjeranje teramarana + strani element (indoeuropljani)

-subapeninska i protovilanovska kultura=finalna bronca

-subapeninska-neukrašeno posuđe s drškama u obliku životinja u rogova

-protovilanovska-geometrijska dekoracija, urezivanje

VILANOVA KULTURA-9. i 8.ST. B.C.

-izravno prethodi Etruščanima

-primitivna je u odnosu na Egeju

-Villanova-lokalitet kod Bologne-najranije groblje, oko 200 grobova

-danas se misli da bi se je trebalo nazivati kulturom starijeg željeznog doba

-proširila se je po cijelom apeninskom poluotoku, ali ipak najviše na području Etrurije

-naselja-različito od prethodnih-na brežuljcima koja su lako branjiva; s opkopima

-sela sa kolibama

-na Palatinu u Rimu naselje-dva sela u Rimu vilanovskog tipa (1. na mjestu Aulo Regio, a 2. na

Forumu Romanumu)

-građevine od drvenih trupaca oblijepljenih blatom

-u sredini kolibe veći drveni trupac koji nosi krov

-dimenzije 4x5m

-podnica usječena u živac od tufa i spuštena

-veliki broj groblja sa puno ukopa

-ove kolibe na Palatinu pačetvrtastog oblika (kvadratni oblik sa oblim kutovima)

-Toscana-na nekim lokalitetima kolibe ovalnog ili eliptičnog tlocrta (Šveđani istraživali)

SAN GIOVENALE-11x6m

-ulaz obično na južnoj strani

-neke urne vilanova tipa oponašaju te kolibe

-tipične urne vilanova-bikonične, pokrivene malim posudama; brončanim kacigama

-u grobovima ponekad nalazimo modele kuća četvrtastog oblika (kao u Grčkoj)

-ogromni cemeteriji –urne u doliju + prilozi u njoj

-ima grobnica ukopanih koji podsjećaju na mikenske tolose (Tivoli)

-najbrojniji tipovi-bikonične urne, uglavnom keramičke, motivi svastike, meandra, urne pokrivene

posudama ili šljemovima ili imitacijama šljemova

5

-ima i brončanih urni

-neke imaju aplicirane ljudske i životinjske figure

-bucchero-povezuju ih sa najranijim etruščanskim grobovima

-kraj-posude sa geometrijskim ukrasom (uvoz iz Grčke)

-grobnice-inumacija-sarkofazi

-Herodot govori da su Etruščani došljaci iz Male Azije

-1400.godina B.C.-sve veći broj mikenske keramike (nameće se pitanje što su tu Grci tražili-> bogati

izvori ruda-metali)

-9.st.pr.Kr.-pojava vilanova kulture

-stari rimski pisci govore i o Romulovoj okrugloj kolibi na Palatinu

-720.-pojava Etruščana

-utjecaj Orijenta

-Homer, Hesiod

ETRUŠČANSKA CIVILIZACIJA

Podrijetlo, povijest, kronologija

-rudni resursi: željezo, bakar, olovo, srebro, posebice u priobalnom dijelu Etrurije (omeđena

rijekama Arnom i Tiberom) i Elbi

-važni putovi Tirenskim morem; talasokracija i gusarenje kao legitiman oblik ekonomije (vrhunac u

8.st, zato nema grčkih kolonija sjeverno od Etrurije)

-otvorenost grčkom u istočnjačkom utjecaju

-grad Cherveteri-od kraja 7.st. imala četvrti gdje su djelovali grčki majstori

-na posudama u etruščanskim grobnicama nalazimo grčka imena, znači potpisi grčkih majstora

-u zaljevu Salerna, južno od Napulja formiraju se etrurska naselja; znači tu su dodiri s Grcima jaki

(oko 8.st.B.C.)-> to je prekinuto dominacijom sirakuških Grka

6

-jedna od priča o etrurcima kao gusarima je kada su Tirenci (etruščani )oteli boga Dioniza koji ih je

zatim pretvorio u delfine

-raskrižje putova preko apenina prema središnjoj Italiji

-prema S i I omeđeno dijelom Apenina i tako formira vanjsku granicu

-to je uže matično područje vilanovljana iz starijeg željeznog doba,a u 8.st.B.C. tu se pojavljuje nova

etnička zajednica (s pismom i jezikom)

-pojava monumentalnih grobnica s luksuznim priborom s orijenta (Grčka, Fenikija); od toga trenutka

možemo pratiti prijelaz sa vilanove i etrurije

-etruščani sami sebe nazivaju RASENNA-> steže se i dobivamo RASNA, od Grka su nazivani TIRENCI,

a od Latina ETRUSCI

-nastavali su prostor Arna (a i preko rijeke), a na jugu ne ide preko Tibera, do Tibera žive FALISKANCI

(indoeuropljani) koji kasnije stupaju u savez sa etruščanima

-etrurski jezik potpuno odudara od latinskog iTiber je bio granica između Etrurije i Lacija

-etruščanski nije bio indoeuropski jezik

-Etrurci su na pragu Bliskog Istoka i Grčke

-ne zna se podrijetlo, ali prethodi kulturama okolnih naroda

-misterij etruščanskog podrijetla (most između orijenta i italskih naroda)

IZVORI ZA POZNAVANJE ETRUŠČANA

-pisana predaja potpuno izgubljena, sačuvani fragmenti

-značajna izgubljena djela: „LIBRI RERUM ETRUSCARUM“ Verija Flaka

„TYRRHENIKA“ Klaudija (u 20 knjiga)

-natpisi građana-10 000 etruščanskih natpisa

-LIBER LINTEUS ZAGRABIENSIS (A.R.Miočević)

-pločice iz Pyrgia

-Masilijska tablica

-naselja slabo istražena

-grobnice-18., 19.st. počela istraživanja

-hipogeji-ispod zemlje, uklesane, usječene u tlo

-većina nalaza iz grobnica

-alfabet je preuzet od Eubejaca i tako je nastalo etruščansko pismo

-kraći tekstovi se daju pročitati jer govore o nekim obredima, imenima božanstava itd.

7

-neki se razumiju zbog toga što su natpisi bili bilingualni-> iz luke Pyrgi, Cherveteri-za etruraca se

Cherveteri zvao KISRA, a u rimsko doba CAERE->CERE

-pločice iz Pyrgi-čuvene tri zlatne pločice iz luke

-dve pločice su na feničkom, a jedna na etruščanskom

-„visoki činovnik, posvetio tamošnji hram boga ASTARTU koji su feničani poistovjetili sa svojom

božicom JUNI-rimska JUNONA“

-pločice uz to pokazuju vezu sa Kartagom

-LIBER LINTEUS- 1300 riječi sadrži

-piše o ritualnim obrednim aktivnostima koje treba vršiti

-sekundarno završio kao platno za mumiju

-rijetka sačuvana antička lanena knjiga

-datacija 3. ili 2.st., čak i kasno 4.st.B.C.

JEZIK-neriješeno pitanje; zbog nepoznavanja jezične slike Italije prije

-vjeruje se da su Etruščani govorili neindoeuropskim koji je bio blizak drugim izoliranim jezicima, tzv.

Tirsenske jezične obitelji-> retskim (sjeverno podrijetlo), lemnijskim jezikom (istočnjački utjecaj)

-za riječ Rasenna ne postoji etimologija

-TUSCI-oni koji grade i žive u kulama

-uporište-3. Iguvijska ploča na kojoj se pojavljuje fraza „turskum nomen“-tursko ime, iz koje se može

rekonstruirati stepenica TURSCI pri čemu bi to turs imao isto značenje kao i latinsko turris-kula,

nastalo iz grčkog

PROBLEM PODRIJETLA ETRUŠČANA

1.) ORIJENTALNA HIPOTEZA

-da su bili istočni narod

-ta teza se vuče još od Herodota; „dio lidijskog naroda“ emigrirao u Italiju iz Smirne i druge priče

koje ih povezuju sa Pelazgima (Helanik iz Mitilena ko Dionizija), Lemnom i Imbrom (Antikid kod

Strabona)

2.) AUTOHTONA HIPOTEZA

-Dionizije Halikarnaški, I.st. kritizira Herodota; Etruščani i Liđani su različite kulture-jezik, pismo,

običaji

-narod je autohtoni sa jedinstvenim jezikom

-danas-predindoeuropski narod koji se tu održao da obrani resurse, privredu

3.) SJEVERNA HIPOTEZA

8

-zbog obrada spaljivanja

-spaljivanje se sa sjevera spušta prema jugu

-pitanje je da li su nositelji ritusa incineracije bili indoeuropljani??

-danas znanstvenici-> krivo postavili hipotezu (da je početak odjednom, iznenada, od kuda su

došli-> to nisu smjeli postaviti)

-nastoje oživjeti Dionizijevo mišljenje, ali u relativnom smislu, promatrajući Etruščane kao narod

u čijem su oblikovanju sudjelovale razne etničke, kulturne i jezične sastavnice

-sasvim sigurno je to da je taj proces trajao od 10.-9.-8.st.B.C.-znači kroz dulje vrijeme

POVIJEST ETRUŠČANA

-najkasnije od 9.-1.st.B.C.

-od finalne bronce do Rima

-kraj-1.st.B.C.-> Sula-ustanak-saveznički rat-opće dodjela rimskog građanskog prava-> slobodni

Etruščani su sada rimski građani

-9.-8.st.-pojava civilizacije

-7.-5.st.B.C.-vrhunac-proširuju se van matičnog područja na područje Campanije

-od kraja 7. do posljednjih desetljeća 6.st. vladaju Rimom (Tarkvinijevci)

-kraj 6.st.-> širenje na prostor sjeverne Italije; južno od rijeke Po

-najjasniji tragovi etruščanske kulture sačuvani su oko Felsina (Bologna-> stele, urne u obliku situla,

cipusi) i u novim gradovima-kolonijama; Marzabotto, Spina (najveća količina grčke crvenofiguralne

keramike u Italiji)

-početak 5.st.-474.g.B.C.-sirakuški Grci pobijedili kod Kapue

-Kelti se spuštaju preko Alpa i krajem 4.st. uništavaju etruščane na S Italije

SLABLJENJE ETRUŠČANA

-Rimljani 396. osvojili Veje, poslije cijelo jedno stoljeće ratovali sa Tarkvinijom (Rim nije pobijedio,

ali Etrurija slabi)

-Cherveterij je bio u dobrim odnosima sa Rimom

9

-Rim je vremenom prisilio Etruščane na vlast,u luke najmoćnijih gradova je stavio svoju upravu,

brine se o upravi-> ovisnost o Rimu

-Etruščani u svemu tome doživljavaju umjetničku renesansu-> možda zbog mira i obnovljenih veza

sa helenističkim svijetom

-npr. togu Etruščani nose i od 5./6.st.B.C.

ETRUŠČANSKI GRADOVI I NEKROPOLE

-Veji-Rimu najbliži etruščanski grad, osvojen 396.god.pr.Kr.

-hram sa lokaliteta Portonaccio, (kipovi)

-Caisra, Chaisre-sljedeći važan susjed Rima (lat. Caere, danas Cherveteri) poznat po velebnoj

Bandittacia nekropoli i etruščansko-punskim natpisima iz luke Pyrgi

SJEVERNA ETRURIJA

-Talmun-lat. Telemon, Talavane poznat po ostacima

-Populna, Fulfuna-lat. Popoulonija-jedna metropola na moru

-Clevsi-lat. Clusinum-najbrojniji nadgrobni spomenici-cipusi, kanopske urne (poklopac u obliku

ljudske glave)

-Peruzia, danas Perugia, poznat po čuvenim vratima (najstarija s lukom), grobnica Volumnia->

enorman broj urni, 1.,2.st.B.C.

-Arretium-danas Arezzo, metalurško središte, poznato po nalazu Himere u 16.st.

-Faesulae-Fisalo, jedini grad sjeverno od Arna, slabo istražen, tumul na lokalitetu Montognala i

nadgrobne stele

-Volthri

OPĆE ODLIKE ETRUŠČANSKIH HRAMOVA

-grobnice i raskošne kuće, jedne od glavnih vrsta građevina kroz koje su Etruščani iskazivali svoju

političku samobitnost, kulturu, religiju i sve druge značajke

-danas su loše sačuvane, sastoje se od kamenih blokova postavljenih u vodoravne nizove povezane

vertikalnim spojevima

-fasada podija mogla je biti štukatirana, a na vrhu je mogao biti korniž

-na pročelju podij-stubište-ulaz

-cigla, opeka+drveno krovište

-zidovi širine 2-3 cigle

-Vitruvije- visina etruščanskog stupa iznosila 1/3 širine hrama

-Kapitolijski hram u Rimu

10

-građeni i u mekim materijalima, a dijelovi drveni zaštićeni terakotnom oplatom koja je bila bojana i

ukrašena

-dva dijela- pronaos+cela (jednodijelna ili višedijelna)

-Vitruvije-ako je hram imao drvene stupove morao je imati široke krovne strehe

-neki su imali krila-ale-bočne prostorije

-De arhitektura libri decem-pisana za Augusta, 10 knjiga

-toskanski (etruščanski) tloris hrama, tj. raspored-ima taj termin i navodi ga

-dva glavna tipa hrama koji su mogli biti u funkciji kapitolijske trijade

-jedna cela sa alama ili hram sa tri cele

ARHITEKTONSKA SKULPTURA

-jedan od važnijih elemenata nama danas

-osim podija, jedino to nalazimo danas

-uglavnom od terakote (Grci donijeli)-oni su tu tehniku napustili, a Etruščani su to koristili do kraja

svoga vremena

-zašto?-> stupovi i grede su drvene, a njih bi se zaštitilo terakotnom oplatom

-Vitruvije-toskanski-tuskički stup-> glatko stablo, jednake širine ili blago sužen, baza kao jonski, ali

nema kanelura, ima bazu, ima izvorni italski karakter (ali to još nije 100% istina), nalazimo ih i za

Carstva (npr. Marcelovo kazalište)

-pojavljuju se dorski, jonski i eolski stupovi

HRAMOVI U OBLIKU KUĆE BEZ PRONAOSA

-obično se javljaju krajem 8., 7.st.

-nemaju podij, stupova

-imamo dva primjera->

1. sa akropole grada Veja-ima antefikse i friz od terakote u polikromnom stilu

2. u Volsiniju

HRAMOVI S JEDNOM CELOM I PRONAOSOM

-najstariji: 2 stupa u liniji lateralni zidova

-najbrojniji tetrastilni prostil u različitim varijantama-> hram B i D u KOSI

HRAMOVI TRIPARTITNE OSNOVE

-sa jednom (tada imaju dva krila sa strane) ili tri cele

-idealni za Kapitolije

11

-Vitruvije-imaju kvadratni oblik, stražnji dio cela, prednji pronaos, akcijalna koncepcija, pročeljem

prema trgu, vrata u glavnu celu-> strogo aksijalna, visina stupova 1/3 širine hrama (to su moduli za

izgradnju)

-primjeri:

-Hram u gradu Kosi

-Minervin hram iz Veja (460.g.)

-Belveder hram u Orvietu (5.st.)

-hram Jupitera Kapitolijskog, Rim

HRAMOVI S JEDNOM CELOM I OTVORENIM ALAMA

-popularni u rimskom graditeljstvu; kasna republika i rano carstvo

-grade se već od 3.st.pr.Kr.->

1.) Paestum-hram mira-273.god.B.C.

2.) Tomba ildebrand…… u Sovani-2.st.B.C.

3.) Rim, hram C; Largo Argentina (ugaoni stupovi u liniji ala-> ne kao kod Vitruvija)

HRAMOVI S JEDNOM CELOM I ZATVORENIM ALAMA

-hram iz 3.st.B.C. iz grada Felatri (Fesule)->Etrurija

-ovakav tip tjera na razmišljanje o pravilnosti

HRAM S TRI CELE I ALAMA

-kraj 6.st (509.god)-hram Jupitera Kapitolijskog

-skulpture od majstora Vulca

-tri cele +ale

HRAM GRČKOG TLOCRTA

-najinteresantniji hram Mater Matute-Satricum, 500.g.B.C.

-hram u Pyrgi-oko 500.g.B.C.-> vjerojatno posredstvom kolonija u Kampaniji

KROV-isključivo od drva (Vitruvije)

-kantherije-kose krovne grede

-aseres-tanje grede, daske preko kantherija

-na njima bio krovni crijep (tegule, imbreksi)

ZABATI-mutule-drvene grede koje vise, potrebno ih je zaštititi i to je na zabatu, važan je samo onaj

na pročelju

ANTEFIKSI-postojala potreba da se zatvore kanalići imbreksa

12

-glave menada, meduza, satiri sa protomama

-pojavljuju se i cijele figure koje se uzdižu u visinu-tada imaju potporanj na leđima

da se ne odlome

-bojani

-štite krovne konstrukcije

ZABATI-otvoreni i zatvoreni

1.) Otvoreni-uvučen, širina mutula je pokrivena tegulama i imbreksima, a zabatna skulptura

samo na rubovima

-npr. krilati konji s kraljičinog žrtvenika

2.) Zatvoreni-preuzet od Grka, reljefnog karaktera, od terakote

-pokrivao cijelu zabatnu konstrukciju

-antepagmenta

-lokalitet Portonaco kod Veja-> krovna skulptura-> glava Hermesa Merkura, Apolon, Heraklo s

košutom, ženska figura (možda Apolonova majka) <-krovna skulptura

-sva dekoracija kod Etruščana je terakotna

ETRUŠČANSKE GROBNICE

-značenje etruščanskih grobnica

-početak-> orijentalizirajući period

-grobni humci, grobnice usječene u stijenu-> s istovrsnim građevinama iz Male Azije, Grčke…

-najvažniji izvor pokretnih spomenika etruščanske kulture i u vrijeme njezinih otkrića i danas zbog

trajnosti sačuvanih grobnica-> one su najranije dokumentirani etruščanski nalazi

-zrcalo razvijene etruščanske vizije grada mrtvih pored grada živih (Cherveteri-Kisra, Tarkvinija,

Populonija, Vulci)

-uz rimsko, najbolje sačuvano zidno slikarstvo antičkog perioda, važna je podloga za očuvanost,

klimatski uvjeti (Tarkvinija i Cherveteri tu iskaču)

-grobnice se pojavljuju paralelno s grobnicama Vilanova kulture (koja nije poznavala sahranjivanje u

urnama i tombama)

-nikada na području Etrurije nije bio prisutan samo jedan ritus sahranjivanja; paralelno se koristi i

jedan i drugi ritus; no inhumacija prevladava u obalnom dijelu

-CHERVETERI-drugi grad po blizini Rimu nakon Veja, sa svih strana okružen nekropolama

-Banditaccia nekropola-ogledni primjer nekropole koncipirane kao grad mrtvih s mnogobrojnim

vrstama grobnica, njih ukupno 4000; cestom mrtvih usječenih u tuf (8.-2.st.B.C.)

13

-ranije grobnice imaju dromos i jednostavan hipogej, a kasnije su u formi humka sa složenom

arhitekturom odaje i hodnika

-Monte Abatane-druga po važnosti sa pretežito u stijenama usječenim grobnicama

-Sorbo-najpoznatija po grobnici Regolini-Galassi

-poznata po vrlo ranim grobnicama

OSLIKANE ETRUŠČANSKE GROBNICE

-vilanova-dominacija incineracije; urne u obliku kolibe

-Tarkvinija-grobovi

-praksa oslikavanja najdominantnija u arhajskom i klasičnom periodu

-rimski period-zadnja velika renesansa

-najznačajnije potječu iz Tarkvinije-od 550.-470.B.C.

-utjecaj jonskog atičkog slikarstva

-možda su ih ukrašavali sami Grci

-grobnica Olimpijada-tipična grčka, ali ima i etruščanskih scena

-Cherveteri također važan

-Francois grobnica iz Vulcija-usječena u stijenu, nazvana po Aleksandru Francois

-teško je sistematizirati grobnice i grobove, tj. cijelu arhitekturu jer se u literaturi one opisuju

-velika većina ima karakter hipogeja (podzemna)

-glavne izvedenice-grob usječen u stijenu i građene na otvorenom

-utjecaj vilanove-zbog jezika, velika blizina

-vilanovski tipovi-bunarski grobovi-tombe a pozzo

-grobovi u jarku-tome a fossi

-tombe a casone- od 7.-5.st.B.C.-> vrhunac Etruščana-> Marzabotto. Populonija-grobovi pojedinačni

1.) GROBNICE S ODAJOM (tombe a camara)-najranije, s odajom usječenom u tlo ili stijenu

2.) GROBNI HUMCI (tumulusi)

3.)TOMBA A DADO-kockaste i samostojeće-na otvorenom i usječene u stijenu

4.) TOMBE A EDICOLA

5.) TOMBE A COLUMBARIO-njih imamo kasnije i u Rimu-veliki broj malih četvrtastih odaja za urne

14

6.) TOMBE A POZZO-na kraju etruščanske civilizacije-imaju bunar, okno ukopano u zemlju pomoću

kojih se ulazi u te odaje

-4 faze razvitka grobnica:

1.) 700.god.-grobnice usječene u stijenu

2.) 650.god.-pojava grobnih humaka koji u sebi mogu sakrivati pravokutne i druge tlocrte-

pravokutne i okrugle (tolos)

-tolosi unutar grobnih humaka

-sjeverni dio Etrurije; nema stijena da se mogu ukopati, ponekad ih se dovodi u vezu sa mikenskim

tolosima (ali nije dokazano)

-pravokutni tlocrti unutar tumula su na jugu

3.) 600.god.-grobnice na visokom podiju

-tombe a dado

-Orvieto, Bonditaccio N-> utjecaj grčkog urbanizma zbog pravilne planimetrije

4.) 400.god.-grobni humci ispadaju iz mode

-opet pojava grobnica usječenih u stijenu+novo-> monumentalne fasade, podij

TOMBA A POZZETO

-od kraja brončanog doba

-jednostavna primitivna arhitektura

-mala zemljana jama kružnog ili kvadratnog oblika

-u sebi sadrži urnu koja sadrži ostatke tijela+ uokolo ulomci keramike i metalni predmeti

-primjeri-da su se urne stavljale u male kamene sanduke-nalazimo ih sve do 6.stoljeća

TOMBA A FOSSA

-u 8.st. s pozzetima-do sredine 6.st.

-iskopani u teren sa manje-više četvrtastim oblikom

TOMBA A CAMERA

-generalno imaju kamaru

-najčešći tip

-imaju dromos (pristupni hodnik) koji može biti otkriven, rjeđe pokriven

-činjenica da je Etrurija bogata obradivim kamenom da je uvjete da se grobnice usjeku u stijenu

-Monterozzi nekropola

-strop-krov na dvije vode-ima središnju gredu ili ravan krov, pokušaj naznake drvene arhitekture

15

-forma-pravokutna, trapezoidna, kvadratna

-uz lateralne zidove od istog kamena isklesane su ležaljke na kojima su bila položena mrtva tijela ili

zagrobni namještaj

-pitanje je da li su neke bile dodatno zaštićene humcima-> neke jesu

-one složenijeg tlocrta reproduciraju izgled kuća tog vremena

-brojne su ukrašene stupovima, kapitelima

GROBNI HUMCI

-grobnice s odajom koje se od drugih razlikuju što imaju humak za zaštitu

-dodatno usječene u stijenu

-neke imaju u sebi više grobnica-4-5 npr.

-prvo stoljeće etruščanske civilizacije

-u sredini imaju četvrtasti pilastar što mikenske nemaju

GROBNI HUMCI S PRAVOKUTNOM GROBNOM ODAJOM

-grobnica Regolini Galassi

-otkrivena 1830. u dolini Sorbo?

-dijelom ukopana u tuf, a dijelom izgrađena od kamena

-pronađena nedirnuta

-ima dugi hodnik

-dvije bočne cele

-jednostavna pravokutna cela u završetku

-pokojnici: dominira jedan ženski skelet koji je bio inhumiran, a u jednoj od dvije cele je kremiran

muškarac

TOMBA A THOLOS

-u sebi sadrži grobnicu tipa tolos

-konstruirane su na padinama brežuljka od velikih kamenih blokova koji su u gornjem dijelu

postavljeni u koncentričnim krugovima koji se sužavaju i zatvaraju koničnu odaju

-sjeverna Etrurija

-oko Populonije i Firence

-najranije oko 620.g.B.C.

TOMBA A DADO

-pojavljuju se tijekom ranog 6.st.B.C.

-pod utjecajem Grčke planimetrije

16

-ortogonalni sustav ulica

-one su kockastog oblika položene duž grobnih cesta

-djelomično isklesane u tufu, a gornji dio konstruiran od tufa

-neke od njih su imitirale grobne humke tako da su npr. na krovu imali zemlje

-npr. Orvieto-današnji Volsini

-imaju i svoju verziju kod grobnica usječenih u stijenu

-kocke na ulazu pažljivije isklesane; negdje samo pročelje isklesano, negdje tri strane

-a semi dado-monumentalna vrata isklesana

-a falso dado-kasniji primjeri imaju lažna vrata, ona su u samom dnu

VOULCI-grad oko kojega je puno grobnica usječenih u stijenu

-nekropola Ponte Roto-dromos+grobna komora T oblika iz koje se ide u grobne komore?

-to ima grobnica Francoa (oko 300.g.B.C.)

VOLUMNIJA-grobnica kod današnje Perugie, otkrivena 1840.g. na nekropoli Palazzone; datira u

2.st.B.C.

-neke od urna imaju latinski,a neke etruščanski natpis

-Volumna je ime gospodara ove grobnice naznačeno na jednoj urni

-grobnica usječena u stijenu

-dromos+atrij (tipična rimska prostorija), krov na dvije vode+glava Gorgone Meduze

-ukupno 10 dvorana

-sve su četvrtastog tlocrta

-vremenski koreliraju sa tombo e pozzo

TOMBA A EDICULA-grobnica sa zabatom

-od sredine 6. Do 5.st.B.C.

-nije hipogej

-kuće sa krovom na dvije vode

TOMBA A CASONE

-individualni tip groba; primjeri iz Populonije

-najviše na sjeveru oko Marzabotta

-imitira formu sarkofaga

-za inhumaciju; poklopac najčešće u obliku krova na dvije vode

-u upotrebi od 7.-5.st.B.C.

TOMBA A COLUMBARIO

17

-grobnice sa većom ili manjom odajom i brojnim četvrtastim nišama usječenim u zidove

-nema ih na istočnom Jadranu

-za sahranjivanje siromašnih

-3.st.B.C.

TOMBA A POZZO

-okno bunarskog tipa s udubinama koje omogućuju penjanje

-2.-1.st.B.C.

-ukopane do 10m

-pozzeto je bunarčić

-razlika od onih vilanovskih- Drugačiji pristup kod vilanove?

ETRUŠČANSKO ZIDNO SLIKARSTVO

-do rimskog najsačuvanije zidno slikarstvo

-počeci monumentalnog zidnog slikarstva datiraju s kraja orijentalizirajućeg perioda, u desetljećima

prije 600.godine

-preživjeli primjeri monumentalnog slikarstva pripadaju isključivo zidnom slikarstvu

-etruščansko zidno slikarstvo je bilo isključivo u vezi sa grčkim slikarstvom, ali te veze nisu do kraja

jasne (nije sačuvana niti jedna usporedba u grčkom slikarstvu grobnica)

-metode prezentacije preuzete su sa grčke slikane keramike (obrisno slikarstvo, standardizacija,

bočni prikaz ljudskih figura…), ali je vrlo važna razmjena karakteristične ikonografije prilagođena

vlastitom ukusu i potrebama (umjetnost između realnosti i fantazije sa specifičnom porukom)

-na vrhu etruščanske civilizacije

-glavnina očuvanih grobnica iz Cherveterija i Tarkvinije

-Campara grobnica iz Veja najstarija grobnica od koje pratimo razvoj etruščanskog slikarstva

*kraj orijentalizirajućeg perioda i rani arhajski period

TOMBA CAMPARA kraj Veja

-kraj 7./poč. 6.st.B.C., otkrivena 1843.godine

-najstarija grobnica dovoljno sačuvana za znanstveno razmatranje

-ukrašena je prikazima orjentalnih životinja, ali i prvim scenama lova

-inovacija je etruščanskog slikarstva s početka arhajskog perioda davanje primata tematski

preciznim žanr scenama, ali ne takvim scenama koje pričaju cijelu priču i donose imena prikazanih

figura (scene lova, banketa)

18

-takve generalizirajuće žanr scene su ipak modernije do orijentalizirajućih prethodnika

GROBNICA PANTERA

-kraj 7./poč.6.st.B.C., otkrivena 1971.godine

-dimenzije 5x2,5x2,5 (h)

-slikana dekoracija ograničena je na ulaz i stražnji zid grobnice

-na stražnjem zidu su prikazane dvije velike mačke u profilu postavljene kao nosači monstruozne

glave pantere

-na zidovima sa strana ulaza dvije mačke predstavljaju čuvare svijeta mrtvih

-trake na lateralnim zidovima prikazuju da je grobnica ostala nedovršena

-najstariji primjer zidnog slikarstva Tarkvinije

BOCCANERA PLOČE

-terakotne tanko ožbukane ploče s prethodnom skicom i bigovim figurama

-pojavljuju se u različitom kontrastu, ali je tehnika Grčka

-dva najvažnija seta ploča s velikim figuralnim scenama potječe iz grobnica (čuvaju se u Louvreu,

BM-u)

-Boccanera set sastoji se od pet uspravnih ploča originalno apliciranih na zid

-najmanje su tri bile jedna do druge i predstavljale kontinuiranu dekoraciju

-figuralni friz stoji na dekorativnoj zoni vertikalnih traka naizmjenično bojanih crveno i bijelo

-ploče iskazuju teže forme i trend prema monumentalnosti

-većina ih se datira u 6.st.B.C., tumačenje scena je problematično (osim sfinge koja se i datira nešto

kasnije)

*rani i srednji arhajski period

-oko 550.god.B.C.

-najavljuje novi sistem oslikane dekoracije aranžiran u nekoliko superponiranih traka (frizova)

uokolo zidova

-ta inovacija uvodi princip friza koji se zadržao sve do kraja rimskog carstva

-najbolji primjer su grobnice bikova i grobnica augura

-novi tip fresaka s kanelirama s početkom produkcije crnofiguralnih posuda u Vulciju i vrhuncem

obožavanja grčke mitologije

GROBNICA BIKOVA/TOMBA DEI TAURI

-2.pol.6.st.B.C. (540.-530.), otkrivena 1892.

19

-grobnica je koncipirana sa tri prostorije; atrij+ dvije sepulkralne komore

-atrij-s klupama uza zidove, korišteno je u pogrebnim ritualima->banketima u čast pokojnika

-na frizu u atriju su prikazana dva bika do kojih desni nasrće na par homoseksualaca, a lijevi mirno

promatra seksualni odnos žene i muškarca

-žene su prikazane svijetle, a muškarci tamne puti

-u sredini je natpis s imenima vlasnika grobnice Aranth Spuranas

-ispod friza je prikazan Ahil koji u zasjedi dočekuje Troila, Prijamovog sina-> to je jedina scena iz

grčke mitologije prikazana na arhajskom zidnom slikarstvu Tarkvinije; ona donosi legendu o Ahilovoj

biseksualnosti i prikazuje da je kod Grka bila uobičajena ljubav između istog spola

-na dnu je prikazano stablo života koje završava stablom bez listova i s crnim vijencem kao simbolom

smrti

-sve upućuje na ravnopravan odnos/položaj žena kod Etruščana

-na zabatima grobnice se javlja sfinga

-zabat od friza odvaja pojas od nekoliko ugaonih traka

-friz Ahila i Troila

GROBNICA AUGURA/TOMBA DEI AUGURI

-2.pol.6.st.B.C. (530.-520.), otkrivena 1878.godine

-dimenzije 3,62x2,60x1,55m

-grobnica nosi ime po četiri prikazane figure koje pripadaju kasti augura svećenika koji su proricali

budućnost prema letu ptica

-prikazani likovi sudjeluju u zagrobnim igrama u čast pokojnika

-zidovi su podijeljeni u trake

GROBNICA LAVOVA/TOMBA DEI LEANESSE

-2.pol.6.st.B.C. (520.), otkrivena 1871.

-komora zamišljena kao šator od tkanine učvršćen na drveni kostur ispod kojeg se nalaze tijela

pokojnika položena na ležaje

-na zabatu zida prikazane su dvije heraldički okrenute lavice, a ispod veselih scena s plesačima i

muzičarima oko volutnog kratera

-lateralni zidovi nisu bili oslikani prije nego je umro sin vlasnika grobnice koji je kremiran,a ostaci

položeni u urnu u visini zida

GROBNICA LOVA I RIBOLOVA

-kraj 6.st.B.C. (520.-510.)

20

-otkrivena 1873.

-grobnica sa dvije prostorije; atrij i sepulkralna odaja

-slike u atriju prikazuju scene plesa i u zabatu scenu povratka iz lova

-u odaji je prikazan morski pejzaž

-na lijevoj strani je prikazan mladić koji skače u vodu

GROBNICA BARONA/TOMBE DEI BARONE

-nosi ime po Njemcu koji ju je iskopao

-nazvana je i grobnica palija (trke konja?) jer se sve osobe pripremaju za sudjelovanje u trci

-na slici ispod zabata jedna žena (svećenica) drži kiliks kojim će nagraditi pobjednika takmičanja

-hipokamp? Mitološko biće, morski konj

GROBNICA OLIMPIJADE/TOMBE DE LA OLIMPIADI

-kraj 6.st.B.C., otkrivena 1958.

-opljačkana grobnica; sa stranim nalazima

-na desnom zidu; obrnuta igra Phersua (maskirani čovjek koji drži psa, žrtva sa kapuljačom, bacanje

diska, kladiva, trkači)

-naslikana i vrata sa prolazom u Had

GROBNICA BIGAMIH VAZA/TOMBE DEI VASI DIPICTI

-kraj 6.st.B.C., otkrivena 1896.

-freske danas poznate preko akvarela 1:10

-slike prikazuju scene iz Tarkvinije; banket, plesači i mali stol sa tri velike vaze od kojih su dvije

oslikane

-vrijedna pažnje je gesta kojom muškarac miluje lice žene što se dovodi u vezu sa ravnopravnim

položajem žena

*početak klasične umjetnosti subarhajski period

GROBNICA TRIKLINIJA

-početak 5.st.B.C., otkrivena 1830.

-početak klasične umjetnosti subarhajski period

-raspored figura identičan grobnici leoparda

-motiv je banket s muzičarima, plesačima i plesačicama na lateralnim zidovima

-dekorativnost upućuje na grčkog školovanog majstora

GROBNICA LEOPARDA

21

-oko 470., 1875.godine otkrivena

-jedna od najpoznatijih grobnica Tarkvinije

-scena banketa ima centralno mjesto, sa strane muzičari i plesači

GROBNICA MAJMUNA

-480.-470.god.B.C., 1847.godine otkrivena

-kružnog oblika, naslikani majmuni

TOMBA DEI QUESCIOLA

-5.-3.st.B.C., 1831.-2. otkrivena

-friz sa banketima i muzičarima

GROBNICA PLAVIH DEMONA

-4.st.B.C. (380.), otkrivena 1985.godine

-dobila ime po demonima plave kože na desnom zidu

-prikazuje lovačke scene i zagrobni banket 4 ili 5 parova na ležaljkama kombinirane novom temom

pokojnikova odlaska na drugi svijet

-na desnom zidu je C. , čovjek koji čara brod i drži ključeve podzemnog svijeta

-jedan od novih primjera novog pogleda na pokojnika/ podzemni svijet u kojem obitavaju strašni

demoni

GROBNICA ŠTITOVA

-kraj 4.st.B.C.; otkrivena 1870.

-ima atrij i tri manje odaje

-na zidovima atrija su prikazane različite scene od kojih su najvažnije dva bračna para

-Laris Velcha, vlasnik grobnice, prikazan je sa suprugom Velia Seithiti koja mu daje jaje

-malo dalje prikazani su njegov otac i majka

-ime grobnice je po dekoraciji stražnje odaje s redom okruglih štitova

FRANCOA GROBNICA

-4.-3.st.B.C., otkrivena 1862.

-nekropola Ponte Rotto

-nazvana i „tombe dei Saties“ po vlasniku

-dijelovi: dromos, tri prostrane komore i glavni dio grobnice (dvorana u obliku okomitog slova T i

sedam cela koje su sve osim zadnje trapezoidne)

-freske prikazuju epizode iz Grčke mitologije ili epizode iz ratova s Rimom koji imaju antirimsku

funkciju

22

-Vel Saties-vlasnik

-heroji iz Vulcija

GROBNICA ORKA

-grobnica podzemnog svijeta

-pol. 4.st.-početak 3.st.B.C. (350./325.-300.)

-otkrivena 1868. na nekropoli Monterozzi

-najvažnija grobnica helenističkog perioda

GROBNICA TIFONA

-2.-1.st.B.C., otkrivena 1832.

-rijetki je primjer slikarstva kasnog etruščanskog perioda pod rimskom vlašču

-jedna je od najvećih na nekropoli Monterozzi, a pripadala je obitelji Pumpu

-ima dugi dromos i dvije lateralne cele

-osim tifona prikazana i druga božanstva

KRONOLOGIJA

VILANOVSKI PERIOD-900.-700.B.C.

-starije željezno doba

-odgovara grčkom geometrijskom razdoblju

-protovilanova-kraj 11. i cijelo 10.st.B.C.

-najstariji period etruščanske kulture

-pozzo grobovi-> bunarski tip

-grobni inventar-urne, niz malih metalnih predmeta

-urne bikoničnog oblika-ukras-> urezivanje geometrijskih motiva

-impasto keramika->kasnije

-bucchero tehnika

-urne u obliku koliba-> u bucchero, impasto i drugim tehnikama

-geometrijske oslikane vaze-> Caere-oko 700.-650.B.C.

-terakotna kanopska urna u obliku glave-Siena-9. ili početak 8.st.B.C.

-kasnovilanovska bucchero keramika-oko 700.B.C.

23

ORIJENTALIZIRAJUĆI PERIOD-680.-650.B.C.

-izostanak posuda s geometrijskom dekoracijom

-ima tri faze;

I. faza-> prva pol. 7.st.B.C.

-izostanak posuda sa geometrijskom dekoracijom

-pojava grobnica s odajom

-importirane protokorintske i orijentalne umjetnine (fenički krug)

-BOKHOROVA VAZA-faraon iz 730.g.B.C

-egipatski faraon poslao posudu u obliku situle od zelenkaste staklene paste

-motivi orijenta

-zlatna figuralna plastika-> fibule iz Vetulonije

II. faza-> 650.-630.B.C.

-vrhunac orijentalizirajuće faze

-čuvene grobnice Etrurije (one najsjajnije)

-kulminacija trgovine sa Bliskim Istokom (Feničani i Grci)

-početak industrijske proizvodnje bucchero keramike i metalna industrija

-početak skulpture

-grobnica Regolini Galaso-nalazi brončanih kola (puno svega)

III. faza-> 630.-600.B.C.

-pad feničke i prevlast grčke trgovine-> rezultat toga su grčko-etruščanski spomenici

-razvoj domaće produkcije po uzoru na grčku-> impasto keramika, bucchero

-počeci portretne skulpture (kanapski portreti iz Chiusija)

-grobnica Regolino Galaso, Barberini Prenesta, Siena

-kanapska-riječ je o urni čiji gornji dio oponaša glavu pokojnika

-bucchero tehnika-crna polirana osnova (redukcijsko pečenje), možda izrađivana kao zamjena za

luksuzno metalno posuđe no ipak je bila na cijeni

-izvoz-> Francuska, Kartaga (Mediteran)

-najveći broj ih je iz Cherveterija (Chisra)

-ukras-pečatiranje i modeliranje

-pojava prvih oslikanih posuda-> krateri u korintskom stilu

-Aristonothos, Caere-> oko 625.B.C.-> grčki majstor u Etruriji

-vidimo na nekima scene borbe jer crtaju (slikaju) događaje pa možemo vidjeti npr. izgled broda

24

-slikar bradatih sfinga-7.st.-> etruščansko-korintska vaza

ARHAJSKI PERIOD

-vrhunac-> po političkoj dominaciji

I. faza-> 600.-550.B.C.-rano arhajsko doba

-prevlast grčko-korintske umjetnosti

-pojava zidnog slikarstva

-nadgrobni spomenici s figuralnim prikazima

-pojava arhitektonske dekoracije

-kamena skulptura iz Vulcija-> 590. (stele, kentaur, žena iz Izidine?)

-terakotni friz na Forumu Romanumu (575.)

-prevlast kopnenih gradova sjeverne Etrurije

-Chiusi-> kamena skulptura, kanapske urne

-stela Aula Tita, Voltera, 6.st.B.C.-> ratnik u profilu-> kao oni iz Grčke

-kentaur iz Vulcija

-kanapske urne

II. faza-> 530.-520.B.C.-srednje arhajsko doba

-Etruščani se šire u padsku nizinu (savez 12 etruščanskih gradova)

-nestanak ranijih formu etrurske popularne narodne umjetnosti

-početak etruščanskog slikarstva na vazama (pontske vaze-Vulci, ceretanske hidrije)

-procvat zidnog slikarstva (Chervetri, Tarkvinija, grobnica augura, bikova)

-pontske vaze-> puno majstora pod pseudonimima

-etruščanske crnofiguralne posude

-slikar Silena

-Parisov slikar-> A strana-> Parisov sud, 530.B.C.

-ojnohoa-> simpozij, sfinge s grifonima

-ceretanske hidrije-> posude za vodu

-crnofiguralna tehnika

-slikar Orla-> Heraklo, Kerber i Euristej, 525.g.B.C

-brončana kola s dijelovima od bjelokosti; Monteleone kod Spoleta, bliziu Perugije

-danas se čuvaju u MMNY

-prikazana božica Tetida kako predaje Ahilu oružje

25

-530.godina B.C.

III. faza-> 520.-470.B.C.-kasno arhajsko doba

-najvažnije pojave su u to vrijeme

-vrijeme čuvenih sarkofaga iz Cherveterija

-Apolonova grupa iz Veja

-pojava crnofiguralnog slikara-Mikali slikar

-pojava provincijalnih umjetnosti

-statue-Tarkvinija-štitovi sa glavama lavova

-sarkofazi-Cherveteri-6.st.B.C.-čuvaju se u BM, Louvreu, Villa Giulia

-u Chiusiju i Vulchiju imamo manje urne sa motivom pokojnika koji leže na ležaljci

-izrađeni od dva velika dijela

-sarkofag u Etruriji-ne mora značiti da je služio za tijelo pokojnika nego je mogao unutra biti i pepeo

pokojnika

-kasne crnofiguralne amfore-Vulci-> dvije atribuirane Mikali slikaru (510.-500.god.B.C.)

-prikaz sportskog natjecanja->takve prikaze imamo na zidnom slikarstvu

KLASIČNI PERIOD

-post-arhajsko i rano-klasično razdoblje

I. faza-> 480.-450.B.C.

-bitka kod Cume-> etruščani potučeni od strane sirakuških Grka-> počinje izoliranje i povlačenje na

sjever

-mali broj spomenika u odnosu na prethodni period

-prekid kontakta s Grcima

-prijelaz na etrursku umjetnost

-zidno slikarstvo-glavna forma-Tarkvinija, Chiusi

-brončane statue

-pojava velike brončane skulpture (Tarkvinija, Vulci, Veji)

II. faza-> 450.-400.B.C.-pravo klasično doba/ visoka i bogata klasika

-opada popularnost slikanja grobnica

-masovno sarkofazi u kamenu, npr. sarkofag amazonki

-sarkofag iz Cherveterija, vapnenac, 5.st.B.C.-pokojnik leži na poklopcu

-„sarkofag urna“-pokojnik i ženski demon s krilima, oko 400.B.C.

-crvenofiguralni stil-slikar Londona-> 420.-400.B.C.-> krater; Apolon, Zeus i Hera

26

III. faza-> 400.-300.B.C.-kasno klasično doba

-nastavak razvoja svih tipova spomenika iz prethodnog razdoblja+ jedna novina-> pojava ugraviranih

prenestanskih cista (350.g.B.C.)

-crvenofiguralno slikarstvo-> posude ciste-> cilindrične, četvrtaste, za ženske stvari

-Ficcoroni cista

-brončana monumentalna plastika (Mars iz Todija, Himera iz Arezza)

-nadgrobna stela iz Bologne, oko 350.-> tri friza-> 3. Borba s Keltima

-sarkofag Velthura Partunisa-bojani mramor-480.-320.g.B.C

-crvenofiguralno slikarstvo;

-Alkestin slikar-360.-340.B.C.

-Nazzano slikar-360.B.C.

-Chiusi grupa-kentauri u formi jedne ili dvije glave (u obliku Janusove glave), druga polovina

4.st.pr.Kr.

-dvije posude iz Spine-vrč jadranskog tipa-4.st.

-zvonoliki, Spina, 4.st.B.C.

-Mars iz Todija-4.st.B.C.-tehnika izgubljenog voska

-Himera iz Arezza-posvetni natpis Tiniji na prednjoj desnoj nozi, 4.st.B.C.

-bista tzv. Bruta-oko 300.B.C.

HELENIZAM-300.-100.B.C.

I. etrurski helenizam-3.st.B.C.

-dualizam između orijentalne helenističke umjetnosti (gravirani grčki motivi na brončanim

ogledalima) i umjetnost kućne dekoracije (sarkofazi i zidno slikarstvo)

-masovna izrada urna s jednim pokojnikom na poklopcu (rezultat socioloških promjena-> zajedno se

pokapaju zemljoradnici-patroni i njihovi klijenti)

-grobnica sa štukatiranim reljefima (grobnica reljefa u Cherveteriju-bojani štukaturom izvedeni

ukrasi-3.st.B.C.)

-brojni primjeri brončanih ogledala, na stražnjoj strani je mitološka scena+ njihove kutije koje se

mogu otvoriti, 3.-4.st.

-pravokutna brončana cista

II. etrurski helenizam-200.-80.B.C.

-potpuna helenizacija osim na području slikarstva grobnica gdje je zadržan domaći repertoar motiva

-statua-Orator, Pila kod Perugie, oko 90.g.B.C.

27

-sarkofag sa imenom Laris Pulene iz Tarkvinije, nenfro, 2.st.B.C., ima svitak ispod sebe

-zabat hrama iz Telamona, 2.st.B.C.- „sedmorica protiv Tebe“-ovaj je zatvorenog tipa (većinom su

etrurski zabati otvorenog tipa)

-sarkofag s imenom Cecina, Voltera, natpis na latinskom, 1.st.B.C.

-zaba iz Lunija-2.st.B.C., A i B, terakota (tipični etrurski motivi, a prikazi su helenistički)

RIM

-kronologija: -monarhija-> 8.st.pr.Kr. (753.god.pr.Kr.)-509.god.pr.Kr.

-republika-> 509.god.pr.Kr.-27.god.pr.Kr.

-carstvo-> 27.god.pr.Kr.-476.god.

Doba kraljeva

-promatra se preko pisane predaje-npr.Livije „od osnutka grada“-tu spominje sve rimske kraljeve od

Romula do Tarkvinija Oholog

-1.Sabinsko-latinskog podrijetla

-2.Etruščani

-Servije Tulije-on provodi reforme

-L.T.Prisk-gradnja Kapitolijskog hrama na Kapitoliju

-arheološka istraživanja u Rimu potvrđuju nam povijest

-kronologija Einara Gjerstada (1897.-1988.):

-od 10.-6.st.pr.Kr.

-važna zbog višeslojnosti nekropole na Forumu Romanumu

-o toj se kronologiji puno diskutiralo

-I.faza:10.st.pr.Kr.

-kraj brončanog doba (finalna bronca) i početak željeznog doba

28

-na području Lacija prakticiraju incineraciju u posudama ili urnama, nekad u obliku kolibe, koje

zajedno s prilozima polažu u dolije

-II. faza:900.-770.god.pr.Kr.

-novi tipovi posuda i fibula pokazuju kontakte s Etrutrijom i Kampanijom

a)prevlast incineracije

b)prevlast inhumacije

-III. faza:8.st.pr.Kr. (770.-730.god.pr.Kr)

-pojava uvozne grčke geometrijske oslikane keramike-> pojava lokalnih imitacija

-pojava bogatih grobova s luksuznim prilozima-vladajuća aristokracija

-IV. faza:730.-570.god.pr.Kr. (istočnjački period)

-u cijelom Laciju prisutna je etruščanska keramika (bucchero)

-luksuzni orijentalni import

-najstariji pisani dokumenti (Preneste fibula oko 675.god.pr.Kr.)

-ostaci najstarijih fortifikacija u Rimu otkrivenih 1987.na Palatinu

Položaj

-Rim –na posebnom položaju, rijeke Tiber (plovno sve do Rima)-tuda su bile važne i kopnene veze i

tu je sigurno išao i put soli

-Najranija dva brežuljka (Kapitolij i Palatin)-najbliži su Tiberu i oni su na početku važan dio priče-prvo

selo na prostoru Rima je bilo na tim brežuljcima

-Tiber-granica između Lacija i Etrurije

-Rim:

-dosta je bio kozmopolitski grad, a opet je uspio zadržati konzervativnost (to je zbog položaja jer ima

puno susjednih)

-nastao je udruživanjem više sela

-antička predaja govori da je prvo naselje na brežuljku Palatinu (visina 40 m) i Rimljani su vjerovali

da se prvo naselje mora povezati s Romulom (Roma kvadrata)

-arheološki podaci potvrđuju to jer su na Palatinu sačuvani pravocrtni ostaci drugog naselja koje se

u 8.st.pr.Kr. širi (jedno na području na Kvirinalu)

-Kvirinal u 8.st.pr.Kr. naseljavaju Sabinjani

-na taj način je nastalo šire naselje za koje se u pisanim izvorima spominje kao Septimontium

-taj grad za Servija Tulija dobio fortifikacije (no to nije Servijev zid koji je od tufa-poč.4.st.pr.Kr)

-širenje grada je išlo od urbs kvadrate – Septimontiumu

29

-Servijev zid – Aventin-na taj je način dobio forum kojim je dočekao republiku

-novija istraživanja govore da je Forum Romanum bio nasipan

-Palatin:

-mjesto gdje sve počinje

-na Palatinu je bila spilja u kojoj je pastir Faustul otkrio vučicu gdje doji Romula i Rema

-Lupercal-2008. na području Domus Flavije pronađena na dubini od 7 metara

-tu je Heraklo pobijedio čudovište Kaka

-prema Liviju tu je Romul zaorao plugom granice i ubio brata jer je prešao tu granicu

-potvrđeni tragovi naselja (2 sela –južno i sjeverno) od 10.st.pr.Kr. (kraj brončanog doba); tu su

nađeni ostaci grobova (nekropola) koja je potisnuta rastom naselja sve do Foruma Romanuma

-ostaci koliba i otvorenog trgovišta

-ostaci utora za hram

-zidovi koliba od gline ili blata

-upitan tlocrt zajedno s urnama s Foruma Romanuma otkrivaju kako su izgledale te nastambe

-podnice-usječene u živac od kamena tufa

-pačetvorinast oblik (četverokut sa zaobljenim krajevima)

-kanali za drenažu-9./8. st.pr.Kr.,a negdje se govori i o 10.st.pr.Kr.

-ostaci cisterne-7. ili 6.st.pr.Kr.

-N. na Forumu Romanumu – Sepulkretum

-neposredno pokraj hrama Antonina Pia i Faustine (jedini danas sačuvan i vidljiv)

-Jacomo Boni je započeo sondiranje i otkrio nekropolu od oko 40.-tak grobova–početak 20.st.

-danas u muzeju Antiquario Forenze

-od 4 faze s početka,3 su potvrđene

-urne u obliku kolibe

-skeletni uklopi usječeni u tlo

-bogati ukopi

-ostaci koliba (nešto mlađi)

-kome pripadaju paljevinski ukopi? Indoeuropljanima, tj. villanovljanima

-kome pripadaju skeletni ukopi? najveći broj njih pripada adolescentima, pa može biti da je to bila

moda za mlađe

-izuzetak:

-Eskvilin nekropola-preko 80 grobova, svi inhumirani

30

-Kvirinal-5 grobova,jedan paljevinski, ostali inhumirani

-raniji ukopi su pozzo grobovi (II B), bunarski grobovi

-pozzo grob s urnom u obliku kolibe (II B)

-ukop s urnom u obliku kolibe , period III –ima kao prilog kuhinjski pribor

-ukop s Kvirinala-terakotni sarkofag

-4.st.pr.Kr. N.Sepulkretum se počinje napuštati i ovo se počinje meliorirati

-Kapitolij:

-tu se čak pojavljuju ulomci apeninske keramike

-2 dijela brežuljka –1.Arks –Hram Junone Monete

2……….-Hram Jupitera Kapitolijskog

-Hram Jupitera Kapitolijskog:

-započinje Tarkvinije Prisk i završava Tarkvinije Oholi

-umjetnici iz Veja (Vulci)

-na hramu je bila terakotna kvadriga

-jugoistočni ugao temelja se nalazi ispod Pallazzo Conzervatori

-55x60 m

-6 stupova na pročelju,sistem greda koje pokrivaju 3 cele

-kapitolijski hram sa 3 cele i alama

-odande potječu i fragmentarne skulpture od terakote, npr. terakotna glava (moguće iz Jupiterova

hrama)

-oko 525.-500.god.pr.Kr.

-ona je zapravo kao i svi drugi antefiksi

-Cloaca Maxima:

-kanalizacija

-drenažni odvod

-izgradnja paralelna s melioracijom Foruma Romanuma (6.st.pr.Kr.)-to vidimo po izgledu svoda

-San Omobona:

- crkva posvećena srednjovjekovnom svecu, a za Mussolinija su do nje otkrivena 2 hrama blizanaca

(rana republika), a ispod tih hramova su ostaci Etruščanskog hrama (najstariji)

-Servije Tulije 2 hrama:

31

-Mater Matuta

- …………

-tu je bilo trgovište za vrijeme Etruščana

-taj je prostor kasniji Forum Boarium:

3 faze:

-I. faza :kraj 7.st.-550.god.pr.Kr.-samo oltar, bez hrama + etruščanski natpis

-II. faza :550.-530.god.pr.Kr.-uz taj se oltar gradi hram Mater Matute

-III. faza-obnova hrama

-509.god.pr.Kr. je hram potpuno napušten, a za 1.st. se tu ponovno događaju aktivnosti

-2 zanimljive kultne stutue: Heraklo i Minerva ili Fortuna

-bogati ostaci zabatne dekoracije

-taj hram je stariji od Kapitolijskog

-važan natpis na etruščanskom jeziku,kraj 7.st.pr.Kr

-sve to govori o uklopljenosti Lacija u Etruščanski svijet

*hram u Satricumu je stariji od najstarijeg Etruščanskog hrama

-Forum Romanum:

-Zgrada Regija:

-veza sa funkcijom Rex

-predaja kaže da ju je izgradio Numa Pompilije u funkciji središnje dvorane vladara

-u njoj su se čuvali različiti tekstovi važni za upravljanje (zakoni, kalendari,…)

-trokutasta građevina u tlocrtu

-između Vestinog hrama i hrama Antonina Pia i Faustine

-najranija građevina od kraja 7.st.pr.Kr.

-arheološki nalazi su potvrdili da je iz kraja 7.st.pr.Kr., a na ostacima pehara je natpis rex

-I. faza: kraj 7.st., početak 6.st.pr.Kr.

-II. faza: sredina 6.st.

-III. faza: 2.polovica 6.st.

-dokazi:fragmentarni terakotni reljef i oslikane terakotne ploče za oblaganje

-Comitium:

-centar političkog života u doba republike

-danas e nalazi između kurije Julije i slavoluka Septimija Severa

-više puta rekonstruiran

32

-odande su auguri promatrali let ptica

-dio komicije je kurija –središte senata

Nalazi:

-I.sloj-600.god.pr.Kr., popločenje središnjeg trga

-II.sloj-570-550-god.pr.Kr.,obnova nakon nakon požara, korenspondira s izgradnjom kurije i Lapis

Nigera

-Vulcanal: blizina kurije,hram posvećen bogu Vulkanu

-Lapis Niger;

-stela, tekst s početkom 6.st.pr.Kr.

-2 faze izgradnje tog svetišta, III. faza –obnova za vrijeme Sule

-možda označava grob Romula

-možda označava grob Faustula -ne znamo pravu funkciju tog teksta

-možda označava grob Hostilija

-tekst ide na sve 4 strane i nije cjelovit

-donosi posvetu koja ukazuje na svetost tog prostora i negdje se spominje rex

-pošto se nalazi u blizini komicije pretpostavlja se da su tu obavljane ritualne žrtve

-pisan je bustrafedon tehnikom i latinskim jezikom koji je miješan s grčkim

-fragment friza s jahačem kod Lapis Nigera, 6.st.pr.Kr.

-Vestin hram:

-kraj 2.st.

-zadnja rekonstrukcija je bila u doba Severa

-kružnog tlocrta

-Fortifikacije- pomerium:

-Andrea Carandini i A. Grandazzi

-4 sukcesivne izgradnje fortifikacije na malom prostoru (na Palatinu)

-I. –kraj 550.god

-II.-600.god

-III.-675.god.

-IV.-730.-720.god.

-građen po principu dubokog jarka-fosa+nasip-ager

-ide po padinama brežuljka,a na prostoru između se uvlači

-Servijev zid je razmjena varijanta koja je poboljšana zidom od tufa

33

*grad Ardea-južno od Rima, ima dobro sačuvane fortifikacije i danas

Rimsko graditeljstvo republikanskog razdoblja

-tek krajem 3.st. situacija u graditeljstvu se mijenja jer Rimljani dolaze u dodire s Helenističkim

državama Istoka

-ratovi donose ratne pljenove koji razvijaju republikanski pojam umjetnosti-snažna helenizacija (2. I

1.st.pr.Kr.)

-Vitruvije tu novu sliku naziva-Constitudo Italica-simbioza italsko-etruščanskog grada+ helenističko

-pojava grčkih stilova: toskanske stupove i terakotnu dekoraciju zamjenjuju hramovi s dorskim i

jonskim stupovima, pojava pseudodiptera (s alama), ima i pravih periptera, ali zadržavaju neke

odlike-da su na podiju i da imaju ulaz samo s jedne strane-

-materijali: novo-dovodi do savršenstva materijal beton (kraj 3.st.pr.Kr.), on nije bio nepoznat, no

rimski je šljunak+vapno+pijesak (pogotovo za akvedukte)

-to je nova revolucija što je moglo omogućiti izgradnju bačvaste i križne svodove

-razne tehnike kojim se oblagao beton-opus incertum

-beton su poznavali i Grci,ali bez pozzolane

-sve rimske kolonije su poznavale tu vrstu materijala

-sve do kraja 1.st. ova tehnika vlada Rimom,a od Augusta počinje mramorizacija Rima

-Mali okrugli hram na Forumu Boariumu-najstariji sačuvani rimski hram od mramora (1.st.)

-opus kvadratum: pravilna gradnja od velikih kamenih blokova (npr.Asseria)

-opus incertum: ima betonsku jezgru i obložen je kamenom

-opus pseudoreticulatum: isto betonska jezgra

-Servijev zid:

-građen u tehnici opus kvadratum,visok 10 m, širok 3-4 m

-pripisuje se Serviju Tuliju iz 6.st.pr.Kr., a započeo je Tarkvinije Prisk

-danas:smatra se da je on nastao u 4.st., no opet se ne isključuje da nije nastao na temeljima starijeg

-dug je 11 km, ima 15 vrata

-ojačan je nasipom debelim 30 m+jarak-fosa dubok 10 m

-od kamena tufa iz blizine grada Veja

-danas je sačuvan na nekoliko lokacija

34

-kroz Carstvo je bio sačuvan samo iz vjerskih razloga

-osnivanje ranih naselja-kolonija-koji su preuzeli od Etruščana koji će imati pravilnu gradsku

planimetriju

-svako novo od kraja 4.st., počevši s Ostijom

-oni zapravo podsjećaju na Castrum

-Kossa:

-273.god.pr.Kr.

-planirani gradski blokovi

-to je najbolje sačuvani lokalitet s ostacima iz vremena prije 2.st.pr.Kr. (Rim nije jer je on kasnije

obnavljan)

-tu imamo beton, opus incertum,…

-Ostija:

-golemi pravokutnik s 4 vrata

-2 glavne ulice: cardo i decumanus (ali to nije dobro ime jer su one imena ulica za ager), a one

odgovaraju Polibijevima Via Principalis i Via Praetoria

-Insule: gradnja njih isto karakteristično za ono doba

-velike zgrade na nekoliko katova s prizemljem za trgovine koje su gradili patriciji i iznajmljivali ih, a

u njima su živjeli siromašni

-zbog njih je August trebao reorganizirati vatrogasne službe

-one zatvaraju cijeli gradski blok

-one koje imaju fasadu od cigle su mlađe

-ostaci insulae iz Terachine (1.st.pr.Kr.): beton+tehnika opus incertum, od kamena,negdje od tufa,a

negdje od vapnenca

-mogle su biti građene kao nezavisne zgrade

-Ostija i Pompeji iz 3. i 2.st.pr.Kr.-još starije

-Forumi: razvoj prostora koji su u italskoj arhitekturi bili slobodni prostori za trgovanje sa

hramovima koji su slobodno postavljeni

-otvoreno popločenje izduženog pravokutnog oblika

-utjecaj helenističkog graditeljstva-kada ona napušta slobodnu postavu građevina npr.Asklepijevo

svetište na Kosu

35

-utjecaj italske tradicije gdje su hramovi samo s jedne strane drveni

-klasična primjer savršene koncepcije foruma je u Pompejima (na kraćoj strani Apolonov hram,a sa

drugih strana građevine otvorene prema središtu)

-Forum Romanum:

-nije pravilno formiran i hramovi nisu u pravilnom odnosu, no ipak se vidi da se teži izduženom

obliku u pravcu istok-zapad

-Cezar je htio dovesti do savršene forme tog foruma, no uredio ga je August

-264.god.pr.Kr. konzul Gaius Menius je podigao tu galeriju i tu su organizirane 1. gladijatorske igre

po uzoru na Etruščane

-Bazilika Emilia (179.god.pr.Kr.) i Sempronija (169.god.pr.Kr.-kasnije Julija)

-ne znamo kako su izgledale jer je 210. izbio požar i tu su izgorile taberne , a tada su izgorile i

bazilike

-Basilica Emilia:

-na jednom rimskom novcu iz 59.god. vidimo njen prikaz i od tud znamo njen izgled

-dvokatna građevine,stupovi iz dva dijela,gornji dio je imao krila i parapet

-krov na dvije vode

-o njoj često govori Vitruvije

-stupovi su promjera 1 m

-to je starija Basilica Emilia, novija je ona iz doba ona iz doba Julijevaca

-Basilica u Pompejevima:

-najbolje sačuvana iz 142.god.

-imala je halkidski portik i to dvokatni sa 6 korintskih stupova

-jonski stupovi od cigle-28 stupova

-jedan dio uz lateralne zidove i oni su nosili krila,tako da je središnji dio bio slobodan

-svojom kraćom stranom se naslanja na Forum (što je čudno jer se on obično na Forum naslanja

svojom dužom stranom)

-bočna krila, brodovi su bili natkriveni

-funkcija im je bila različita, ovisno gdje se nalaze

-Stambena arhitektura:

-brojna i važna, ali u Rimu ostataka kuća nema

36

-na formi urbis ih vidimo, ali pravih ostataka nemamo

-najviše primjera imamo u Pompejima; npr. „Kuća kirurga“ (4. i 3.st.)-jednostavan tlocrt, atrij bez

stupova i „Kuća fauna“ (2.st.pr.Kr.)-snažan utjecaj helenističke kulture, ima i atrij bez stupova i sa

stupovima, ima i stražnji i prednji peristil

-one najčešće pripadaju tipu koje imaju krovove prema atriju, a one u sredini atrija imaju bazen za

skupljanje kišnice

-bilo je primjera gdje je kišnica odlazila van kuće, tj. krovna streha prema van, tzv. „casa

displuvijata“

-Largo argentina:

-kompleks gdje se nalaze hramovi iz republike i iz Carstva

-južni dio Marsova polja

-1926.-1928. otkrivena 4 hrama iz različitih razdoblja (A, B, C, D)

-najstariji je hram C-tetrastilni s alama s zatvorenim stražnjim zidom

-4./3.st.pr.Kr.

-Feronije-italska božica plodnosti

-hram A-vjerojatno je posvećen Juturni u doba 241.god.pr.Kr.

-hram D-rano 2.st.pr.Kr.

-hram B-101.god.pr.Kr.; kružnog tlocrta , vjerojatno hram Fortune

-oni su svojim pročeljem okrenuti slobodnom prostoru

-Cosa:Tetrastilni kapitolijski hram iz 3./2.st.pr.Kr.-hram Etruščanskih karakteristika

-Paestum:

-nekoć grčka Posejdonija

-oko 270.god.pr.Kr. se tu gradi hram Mira

-stubište je samo na pročelju

-oko 100.god.pr.Kr. dobiva korintske stupove i ima dorsku trabeaciju

-domaći plan, ali izvana ima grčke odlike

-čak su i grčko-helenistički hramovi (ovakvi) znali imati terakotnu dekoraciju

-Forum Boarium:

-„Hram Fortune Virilis“:

-kaže se da je tzv. jer se misli da je posvećen bogu Portunu

-na visokom podiju s jezgrom od betona

-dijelom od travertina,a dijelom od tufa koji se štukatira i boji

37

-Hram u Tivoliju:

-tetrastilni hram

-problem je datacije ovih zdanja,ali se smješta oko 2./1.st.pr.Kr.

-Hram s 1 celom i alama (tetrastilni o heksastilni):

-Hram s Largo Argentine

-hram Jupitera Statora

-ovakvi se hramovi nastavljaju raditi i u Carsko doba (npr. Nervin hram na Forumu Transitoriumu)

-mali hram na Forumu Boariumu

-u ovaj se može pristupiti sa svih strana

-današnji ostaci

-najstariji sačuvani hram, jedinstven jer je na stilobatu

-on se naziva tzv. Vestin hram, on je bio posvećen Herkulu Viktoru

-tzv. Vestin hram u Tivoliju:

-početak 1.st.pr.Kr.

-na postolju

-cele od betona u tehnici opus incertum-to je čudno

-18 korintskih stupova od travertina i friz s volovskim glavama-tipičan helenistički ukras

-kružni hram

-Hram B na Largo Argentinumu:

-na postolju,kružnog tipa

-ima dosta primjera gdje su hramovi vezani uz neke druge građevine:

-tradicionalno Etruščansko-rimsko graditeljstvo prožeto helenističkim elementima

-ono u Gabijima:

-heksastilni hram sa tabernama s dvije strane

-u središnjoj osi je hram, a dvorište je okolo

-svetište Junone

-ono u Prenesti:

-južno od Rima,svetište Fortune Primigenije

-ukopano na padinama brežuljka-2 preneste: Etruščanska i Sulina (80.god.pr.Kr.)

-7 terasa

38

-naglašavanje središnje osi

-okrugli hram na samome vrhu je posvećen Fortuni Primigeniji

-sve je to građeno od betona

-sva tri grčka stila su zastupljena: dorski, jonski i korintski

-na vrhu terase ima polukružan oblik koji podsjeća na orchestru-hram koji piramidalno kruni cijeli

kompleks

-ono u Tivoliju:

-svetište Herkula Viktora

-ispred hrama je polukružno stubište koje imitira teatar, a ispred toga scene

-portici su dvokatni

-cijelo svetište se nalazi na terasi, ispod kojeg je podzemni hodnik koji vodi u taberne

-sredina 1.st.pr.Kr.

-ono u Terachinu:

-svetište Jupitera Auxura

-uz glavnu prometnicu,žilu kucavicu gdje se nalazio castrum

-primjeri gdje se još hramovi nalaze u nizu:

-Forum Holitorium ili San Nicolo in Cancere

-rani hramovi: -sjeverni-3.st.-jonski Janov

-srednji Junone Sospite-197.-194.B.C.

-južni-3.st.-božica Spes (voda)

-270.god. Aurelijanov zid

Skulptura Republikanskog razdoblja

-portretna skulptura je najvažnija

-ima i reljefnog kiparstva-tipa historijski reljefi

-Kasni helenizam:

-period od 2. I 1.st.pr.Kr.

-iz rimske perspektive-kasno razdoblje rimske republike

-helenističke države dolaze polako pod rimsku vlast

39

-Atal III.-130.god.pr.Kr. daje Rimu oporučno Pergamsko kraljevsto

-U italiju se slijeva ogroman broj umjetničkih sjela (ratni plijen,…)

-simbioza grčke i rimske umjetnosti

-3 glavna fenomena rimske umjetnosti:

-1.pojava portretnog realizma-rana struja

-2.pojava masovnog kopiranja i neo-klasicizam

-3.istorijski reljef se tada počinje razumijeti

-rimsko shvaćanje rimske skulpture drugačije je od grčkog (mali broj dijela koje prikazuju stvarne

likove;ovdje su mitološke scene)

-kod Rimljana je bila važna funkcija-javni kontekst

-prva dva fenomena se pojavljuju na Delosu

-Delos:

-kozmopolitska sredina (razni kulturni profil)

-Rimljani, Grci, Italici

-rani primjerci realističkog podrijetla i kopističke produkcije

-1- -skulptura Pseudoatleta (u kući italskog trgovca)

-Polikletov Dijadumen

-ovaj prvi je izvanredan primjer rimskog poimanja rimske umjetnosti

-sastavljen je od dva dijela: - tijelo iz grčke skulpture-klasično razdoblje-> 5.st.pr.Kr.

- glava Rimljanina u 40./50.god visoki zalisci,malo kose

-kombinacija nekonzistentnosti između grčkog atletskog tijela i portret starijeg muškarca

-ovakve skulpture su znale biti dio nadgrobne skulpture

-ovo ovdje je odraz buržoazijskog društva

-ženska glava; razvoj je malo kasnio u odnosu na razvoj muškog portreta

- 2- skulptura Gaj

-isto s Delosa, ali samo tijelo

-ova dva primjera su odrazi suhog realizma

-idealizacija lica se gubi

-datacija procvata oko 100.god.pr.Kr.

-one skulpture građene su za Italce, ali od strane grčkih umjetnika

-ključno pitanje:podrijetlo novog realističnog portreta?

40

-Grčka: za grčku buržoaziju najprije,a preuzeli su ga Rimljani

-Italija: 3.st.pr.Kr. ili 2.st.pr.Kr.

-ipak se čini da je Rimska komponenta izraženija jer skulptura sa Delosa djelom pripadaju starom

stilu

-Iz Italije potječu mnogi primjerci ovog portretnog stila

-opisi Polibija i Plinija:

-spominju običja posmrtne maske (imagines majorum), koji su se odlagale u malim kućnim

svetištima

-Rimljani veću ulogu su davali glavi,a Grci podjednako su davali važnost i glavi i tijelu

-te maske su bile voštane (tako one nisu mogle dugo trajati)

-skulpture-Togatus Barberyni-Augustovo doba

-u rukama drži dvije biste valjda svojih predaka

-statua od kamena

-povezuje se s imagines majores

-moguće je da te glave ne odgovaraju tijelu; zbog težine zamišljene su od terakote ili voska

-sačuvalo se nekoliko portreta od terakote

-portreti starijih muškaraca, pametne osobe

-glave potpuno degradirane starenjem

-naglašena obilata koštana struktura

-1.st.pr.Kr.-od Sule do Augusta

-1. Iz Musea Torlonia i Osima kod Ancone

-idealiziran portret, veristički

-realističnim portretima počinje se dodavati i helenistička komponenta

-prilozi ekspresije, patosa, torzije glave, pogledi-s tim se verizam obogaćuje

-moguće je da se onaj stil pojavljuje u etruščanskoj umjetnosti: primjer iz 2./1.st.pr.Kr.-Aulus

Metellus,no on je odjeven u togu, postlizipovskog karaktera, naglasak na šaku, glava rađena u

verističkom stilu

-da li je lokalni razvoj ili helenistički utjecaj (vjerojatno ovo)

-General iz Tivolija:

-1.pol. 1.st.pr.Kr.

-sa strane kao potporanj njegovom oklopu

-u visokim srednjim godinama

41

-desna ruka mu je ispružena

-prikaz na heroizirani način-tijelo ima grčke elemente

-golotinju je zamijenila rimska čednost

-ima rimsku glavu

-fenomen Imagines Majores imao je važnost rimskog poimanja glave-individualnost

-helenistički/grčki umjetnici

-razvijen je zbog rimskih potreba i širi se iz Italije prema istočnom Mediteranu (prikazi na novcu

posljednjih helenističkih dinasta, naglašavaju da ste uključeni u rimski svijet jer je to bilo moderno)

-iz ovoga će izaći rimski carski portreti

-ženski portreti:

-1.ženska glava iz kuće italskog trgovca s Delosa

-2.Livijina glava-blago idealizirana

-frizura –razdoblje 50./40.god.pr.Kr.

-vidljivo u tom vremenskom razdoblju prisutna na 80 % portreta tada

-„Nodus“-valjak, kolut formiran iznad čela

-3.Oktavija-Oktavijanova sestra, žena Marka Antonija

-individualne osobine kod tih carica, sjajno naglašene –lijepe, dok kod rimskih starica se vidi

ružnoća, ali opet s tom frizurom

-portreti bivših robova (Libertini)

-podizali su sebi monumentalne grobnice s statuama ili u reljefu koji prikazuju te robove koji su se

obogatili

-često prikazi pokojnika u statuarnim položajima

-nekoliko stotina takvih spomenika (nadgrobna skulptura)

-poprečno ili okomito koncipirani

-kopistička industrija:

-dolazak grčkih umjetnika u Rim

-golemo rimsko tržište-rimska buržoazija (novo) želi vrhunska dijela što zahtjeva školovane majstore

-Pasitel-južna Italija

-radionica iz koje potječe niz majstora

-„Nobilia Opera“-čuvena dijela

42

-katalog grčkih dijela

-ukrasna skulptura

-„Imagines Ilustrium“-portreti

-Dijadumen:

-grčka kopija grčkog rada

-rad grčkih kopista za rimskog naručitelja

-100.god.pr.Kr.

-razvoj portretnog realizma i kopističke industrije su paralelni

-samoprezentacija-ja u atletskoj nagosti+portretna glava

-Delos

-Brodolom, Tunis-„Mahdia“

-krenuo iz Atene prema Italiji

-oko 100.god.pr.Kr.

-nosio teret za rimsko tržište

-60 mramornih stupova, kapiteli, mramorne vaze, brončani kipovi, originalni grčki reljefi, 4 grčka

natpisa, 4 kline ležaja

-sve iz atičkih radionica u neoatičkom stilu

-Pasitelova radionica:

-skulptura „Atleta“-Stephanos

-signatura na bazi

-to je kao neka vrsta kanona ove radionice

-načinjen je po uzoru na grčke klasike

-grupa Orest i Elektra:

-50.-25.god.

-mladi nagi atleta je isti kao i iz one grupe

-ženski lik s njim-podsjeća na grčku skulpturu ranog 5.st.pr.Kr.-bazirano na tipu Venere Genetrix

-kombiniranje stilova koje svoje ishodište imaju u grčkoj umjetnosti

-grupa „San Idefenso“

-dva muška lika

-uzor za desni lik-Polikletov kip „Wescmatov dječak“

43

-on je bio prikazan dok jednom rukom podiže vijenac na svoju glavu

-uzor za lijevi kip je Praksitelov tip

-pogled mu je usmjeren prema dolje

-podsjeća na Apolona Souroctans

-neoklasična grupa- uzori iz grčke klasike 5. i 4.st.pr.Kr.

-lik karijatide pored desne noge desnog lika

-grupa „Ludovizi“

-nosi signaturu majstora Menelaja (Stefanov učenik)

-dječak i mlada žena

-možda nadgrobna skulptura

-Neo-atička radionica

-Apolonije majstori-Torzo Belvedere

-Antioh, kopist Fidijine Atene (Ludovizijina Atena)

-Kleameni-atenska obitelj

-„Kleamenes Apalodor“ – Apolodorov sin; znak da je generacijski

-„Venera Medici“

-„Statua Marchela“ –Augustov nećak

-portret sačuvan na novcu, na zlatnom stateru

- Tit Kvinkcije Flamin

-rimski konzul

-u čast pobjede nad makedonskim kraljem

-avers; portret

-revers; božica Viktorija

-realističan, razbacana kosa, brada

-novo:rađeno je za njega u Grčkoj i živi u Rimu, a ne u Grčkoj i kovan je u Italiji

-portretiran je za vrijeme života

-kovan je 197. god.pr.Kr.

-stup i friz sa prikazom bitke kod Pidne

-konjanik na vrhu (167.god.pr.Kr.)

-pobjednički spomenik Emilija Paula

-167.god. Makedonija postaje Rimska provincija

44

-najstariji primjer historijskog reljefa

-bitka nije opisana kroz mitski prikaz, kao u Grčkoj

-ovdje je prikazan stvarni prikaz bitke, gdje je jedan bijeli konj pobjegao

-bos reljef

-fragmenti friza sa oltara Lucija Domicija Ahenobarba

-fragmente je teško datirati

-raspon od 2.st.-1.st.pr.Kr., najvjerojatnije negdje oko 100.god.pr.Kr.

-kasniji je od prethodnog

-najljepši primjer historijskog reljefa i ekleptizma Rimskog poimanja skulpture

-vjerojatno fragmenti statuarne baze (znači baza od više skulptura)

- najduži se čuva u Louvreu

-mitološke scene Posejdona i Amfitrite na desnoj strani

-na lijevoj strani je prikaz morskog bića i nimfe s demonima ; za Amfitritu

-duži reljef:

-rimski tip, povijesnog karaktera

-scena je povodom vojne cenzure (upis u vojne knjige)

-u sredini je oltar+Mars i svećenik

-na desnoj strani je žrtvena povorka

-čuva se u Louvreu

-Frizovi sa zagonetnog spomenika

-pobjedničkog karaktera je,ali nije slavoluk jer ih još tada nema u Rimu

-reljefi trofeja, Via della Consto

-podigao je Sula u čast pobjede nad Mitridatom; ali nije sigurno

-kraj 2. Ili 1.pol. 1.st.pr.Kr.

-oni frizovi ,tj reljefne ploče imaju vojničku ikonografiju (štitovi,Viktorija)

-ishodište ovoga je u Pergamu , svetište Atene Polijas na akropoli u Pergamu

-fragmenti terakotnog zabata, Via San Gregorio

-prema grčkim prototipovima, pa nam se čini da su od kamena

-Mars,Venera,….

-datacija: 150.-100.god.pr.Kr.

-Pompejev portret

-grobnica Licinijevaca

45

-razvoj carske portretistike koji počinje u Cezarovo i Pompejevo doba,a prepoznajemo ih po

numizmatičkim portretima koji se počinju kovat poslije njihove smrti

-karakteristike su široko,ponosno lice, naborano čelo,….

-Anastole frizura:

-nosio ju je Aleksandar Veliki

-ovaj nije nastao u Pompejevo doba, oko 50.-tih. god., on je nastao prema ranijem portretu

-Portret Cezara

-prvi koji se počinje prikazivati na novcu za svoga života, od 44.god.pr.Kr.

-primjer iz Tusculuma , jedan od najkvalitetnijih

-najljepši primjer je onaj iz Egipta, danas se čuva u Berlinu

-Cezar nije bio zgodan, bio je proćelav, zbog toga je često imao vijenac na glavi

-Augustovi portreti

-drugačiji su od ovih prethodnih, oni su lijepi, jer je on bio mladić od 19 godina

Skulptura Carskog doba

-Augustovi portreti

-August se novcu počinje prikazivati 37.god.pr.Kr.

-prvi kovani novac na aversu prikazuje njegov portret, a na reversu njegovog oca Cezara

-August je bio čovjek koji je najviše proveo na tronu (14.god. umire u 76.god.)

-rodoutemeljitelj takvog portreta, tj. započeo je ono što su napravili njegovi prethodnici

-serija portretnih tipova za Augustovo doba

-1. istraživanje Augustovih portreta je započeo Brendel

-Augustov portret se razlikuje od njegovih prethodnika jer je u trenutku dolaska na vlast bio mladić

od 32. godine

-rani portreti: mladolik, no i na starijim portretima se prikazuje mladoliko, razlog :

Augustov klasicizam –

-grčka skulptura 5.st.pr.Kr. ; atleti, mladost, idealizam,…

-pokušaj da se prikaže potomstvo Julijevsko-Klaudijevske dinastije

-Apolonov sin – mlad i ljepuškast

-prvi njegovi nasljednici se isto prikazuju mlado, ali i kao zreliji

-3 prototipa Augustova portreta:

46

-svaki od portreta Rimskih careva je izrađen je po jednom prototipu, koji je obično bio od bronce

(nisu sačuvani zbog taljenja metala u srednjem vijeku)

-način proučavanja portreta se radi pomoću fizionomije i frizure

-1.Akcijski tip ili tip Oktavijana , ima nekoliko varijanta

-2.Primaporta tip ili glavni tip, jedinstven

-3.Forbes tip ili sporedni tip, isto ima više varijanta (Ara Pacis tip)

-1. Akcijski tip ili tip Oktavijana

-40.-tih.god.pr.Kr. napravljen

-nekoć se vjerovalo da je nastao nakon bitke kod Akcija, ali da su nastali i prije takvi portreti

-pronađen je jedan primjerak i to kod nas u Osoru

-tada je on još Oktavijan

-pramenovi se rastvaraju u obliku viljuške ili lastavice - desno oko iznad lijevog oka= velika kliještra

-helenistički elementi: lagano uzdignuta, nagnuta u desno, oči lagano stisnute i obrve, naborano

čelo

-Bezirs tip, Locus Feroniae tip, Alcudia tip

-2.Primaporta tip ili glavni tip

-tip po čuvenoj statui iz Livijine vile u Primaporti kod Rima

-glavni tip: najveći broj primjeraka, preko 120 bista, statua ili glava

-nastao 20.-tih.god.pr.Kr.

-nastao je u čast proglašenja Oktavijana Augustom; početak principata od 27.god.pr.Kr.

-odlike: predstavlja redukciju fizionomske forme i forme frizure

-pramenovi više nisu tako plastični, postaju razigrani

-crte lica su idealizirane

-obrve su namrštene, torzija glave

-ova nova idealistička vizija portreta ima uzrok sa grčkim atletima grčke skulpture 5.st.pr.Kr. ;

npr.čelo bez nabora, vrat bez nabora

-Statua iz Primaporte

-pronađen je u Livijinoj kući u Primaporti pokraj Rima 1863.god.

-kao imperator, vrhovni zapovjednik rimske vojske,u oklopu,ispružena desna ruka (obraća se svom

narodu) – Ad lokucio poza

-Eros jaše na dupinu pored desne noge-potpora

-ima značajnih sličnih crta s Polikletovim Doriforom-npr. impostacija im je gotovo identična

47

-točno vrijeme nastanka ovog prototipa je kontroverzno; od 20.god.pr.Kr. do 15.god. poslije Krista

-cijeli oklop je ispunjen reljefnim figurama

-gornje polje: Bog neba, Celus, Solus i Aurora

-sredina: personifikacija pokorenih zemalja Hispanije i Galije, lik Parta koji vraća zarobljeni vojni

stjeg

-najdonje polje: Apolon , Telus, majka zemlja, Dijana jaše na jelenu

3.Forbes tip ili sporedni tip

-najljepši primjer je onaj iz Louvrea

-nema ih više od 20

-frizura : maksimalno pojednostavljena

-kosa: nekoliko debelih pramenova na desnoj strani čela

-Statua kao Pontifex Maximus

-Via Libicana

-poslije 12.god.pr.Kr.

-glava je klesana od grčkog,a tijelo od rimskog mramora

-čuva se u Museo Nacionale

-statua Togata

-Primaporta tip

-Gemma Augustea

-čuva se u Kunst Historiche Museumu

-autori su bili neki od Aleksandrijskih majstora za izradu gema

-tipičan primjer rimskog reljefa

-slavi Augustove pobjede nad Panoncima i Delmatima 9. g., a izrađena je 10. g

-nosi naziv gema, ali je po tipologiji kameja

-reljef je bijeli, a osnova crna ; materijal oniks

-motivi na gemama su rađeni udubljeno (intaljo) ili reljefno (kameja).

-kombiniranje mitološkog i povijesnog karaktera

-Gornji dio: August sjedi na prijestolju s lituusom i žezlom pokraj božice Rome. Zdesna su tri figure;

Eumena s vijencem od hrastova lišća, bog mora i božica zemlje s rogom obilja. Lijevo su dva dječaka;

princ Gaj Cezar, a sasvim lijevo Tiberije s dugim žezlom izlazi iz kvadrige kojom upravlja Viktorija

-Donji dio: zarobljene neprijatelje vuku za kosu i dižu na pobjednički spomenik (tropej)

-historijski reljef

48

-Ara pacis Augustae

-simbol Augustove vladavine

-oltar s vanjskom ogradom do koje vodi stubište s jedne strane

-gotovo kvadratni oblik (pravokutni) ; 10x10 m

-monumentalni oltar koji je napravljen po naredbi senata, od 13. pr. Kr. - 9. g., kako bi se proslavio

Augustov pobjednički povratak iz Galije i Španjolske

-na reljefima koji ispunjavaju cijelu površinu kvadratnog svetišta prikazana je carska obitelj sa

simbolima vjerske pobožnosti i plodonosne zemljoradnje

-oltarni ukrasi naglašavaju Augustovu važnost u održavanju mira i blagostanja u Rimu, tzv. "Pax

Romana" ili stogodišnji mir

-ovaj zavjetni objekt najšire izražava carsku koncepciju portreta

-na licima iz svečanog mimohoda prevladava realistični naglasak bez insistiranja na pojedinostima,

samo jednostavan ritam nabora koji su pokrenuti svečanim hodom

-najvažniji spomenik Augustova doba zbog: -političke ideologije

-socijalne ideologije

-na Marsovu polju

-kanarski mramor

-nema sumnje da su izradili grčki majstori

-najbolji primjer Augustovog klasicizma

-dva friza: procesija Rimljana tijekom posvećivanja tog žrtvenika

-zidovi i ograda iznutra : vijenci s pliticama i volovskim glavama, a izvana je podijeljena u dva pojasa

-usporedba s Panatenejskim frizom s Partenona gdje su sve likovi u uniformiranom prikazu

-na Ara Pacis su svi likovi portretirani

-SLAVOLUCI

-ta se forma pojavljuje za vrijeme Augusta, spomenik s jednim ili tri prolaza s masivnim pilonima ,

ima tablaturu i atik s natpisom

-forniksi

-2 tipa slavoluka:

-stariji; Slavoluk na Forum Romanumu, jednostavan, 29.god.pr.Kr. u spomen na bitku kod Akcija,

rastaljen je i njegovi dijelovi su poslužili za drugi, novi slavoluk

-mlađi;slavoluk na Forumu Romanumu, postoji njegov prikaz na novcu, 19.god.pr.Kr.

49

-ima kvadrigu Augusta na vrhu u punoj zaprezi

-smanjen raspon svodnog dijela i dodane bočne edikule s trokutnim zabatom raščlanjene s 4 stupa i

na njima skulpture Parta

-reljefna ploča;

- Tiberije u trenutku žrtve nad oltarom

- oltar i lik Augusta

- 14.god.pr.Kr.

-na tragu Are Pacis

-manirizam

-figure pliće, djeluju prozračnije

-Slavoluk L.Septimija Severa

-Severi dolaze na vlast poslije Komoda

-sinovi Karakala i Geton

-iz Leptis Magne

-proces sekularizacije Rima

-posvećen 203.god. u spomen na dvije pobjede Severa nad Perzijancima i u čast decenalija (10

godina vladavine)

-ima 3 prolaza

-njega imitira Konstantinov slavoluk, a i mnoge druge građevine modernog doba

-skulpturalna dekoracija u središnjem dijelu

-4 velika panela, svaki je podijeljen u 2 ili 3 friza – prikazuje scene iz rata na istoku, prilozi zarobljenih

figura

-Grupa tetrarha

-ugrađeno u crkvu sv. Marka u Veneciji

-plijen u križarskom ratu iz Konstantinopola

-izvorno je bio na Kapitoliju

-prikazuje članove 1. tetrarhije u potpuno identičnoj ikonografiji s kapama ilirskog porijekla

-Decennalia

-zagrljeni- carska sloga

-Decennalia spomenik:

50

-u čast 10 godina vladanja tetrarha

-5 monumentalnih počasnih stupova na visokim bazama, na vrhu statue tetrarha, a na 5. stupu je

Jupiter

-nalazi se na Forumu Romanumu

-sačuvana je samo jedna baza jednog stupa (stup Konstancija Klora)

-dvije Viktorije s natpisom sretna desetogodišnjica cezara

-žrtvena povorka

-procesija senatora koji su obučeni u kontabuliranu togu

-sam cezar Konstancije Klor

-u Vatikanu postoju 2 slične grupe tetrarha, a i u Srbiji

-glava iz Nikomedije; misli se da je od Dioklecijana

-Galerijev slavoluk

-u Tesaloniki, današnjem Solunu

-ostaci tetrapilona, čija su 4 zidana stupca bila pokrivena s reljefima na kojima su bili događaji iz

rata protiv Perzijanaca

-Konstantin slavoluk

-posljednji u seriji carskih slavoluka

-u spomen na bitku sa Maksencijem na Milvijskom mostu

-posvećen je 315.god.

-spektar elemenata je preuzet od careva adoptivne dinastije

-ti dijelovi su skinuti:

-zbog brzine gradnje,

- htio se simbolički povezati s dobrim carevima

-na frizu koji obavija slavoluk prikazani su pojedini događaji koji su prethodili njegovom podizanju:

Konstantinov odlazak u rat, opsada Verone, bitka na Milvijskom molstu, pobjednikov ulazak u Rim,

njegov svečani govor na forumu,…

-prvi put se prikazuje podjela novca rimskom narodu

-prvi put se za njegovo ukrašavanje koriste dijelovi starijih spomenika; na oba pročelja atike se

nalaze osam reljefa sa slavoluka Marka Aurelija iz 173.god., a na bočnim stranama dva isječka sa

jednog friza sa borbama protiv Dačana, čije je prvobitno mjesto bilo na području Trajanovog foruma

-8 okruglih medaljona sa Hadrijanovog tzv. lovačkog spomenika (scene lova za žrtvu boga)

-između Palatina prema Koloseumu

51

-Ara pietatis Augustae

-datira se od Augusta do Tiberija

-Veliki francuski kamej

-veća je od Gemme Augustae

-materijal je sardoniks

-datira se oko 23.god. za vrijeme Tiberija

-Tiberije i majka Livija, ostaci iz Livijevske kuće

-donje polje: zarobljeni barbarski narod s djecom u naručju

-1. i 2. predmet u vlasništvu carske obitelji

-Reljef iz Ravenne

-prikaz apoteoze

-riječ o lijevoj polovici reljefne oplate nekog žrtvenika

-lijevi lik je najviši, lijevom nogom gazi na kuglu, prikaz Augusta odgovara prikazu Marsa Ultora

(August bi po tome trebao biti srednji) tako da bi taj lijevi lik bi trebao biti srednji

-iz doba Klaudija, a njega nema na prikazu

-40.god.

-detalj bočne strane žrtvenika: procesija

-Livija ili Antonija mlađa u liku žena

-2 reljefne ploče „Cancelleria“

-pronađene 30.-tih god.

-fragmentirani su i označeni kao friz A i B

-iz perioda Flavijevaca (tada se portreti vraćaju republikanskom tipu)

-friz B-desna glava Vespazijan, Domicijan

-80.-tih.god. jer nema Tita

-ali ovi su reljefi ipak u klasicističkom duhu

-friz A- četvrti car s desne strane, car Nerva; glava Domicijana prerađena u Nervu; damnatio

memorie

-kontroverzan spomenik

-prikaz Domicijanova odlaska u rat i dolaska (donja ploča)

-Titov slavoluk

-80. Ili 90.god.

52

-u spomen na pobjedu Vespazijana i Tita nad Židovima (70.god.),a 79.god. je proslavljen trijumf

-veliki dio je rekonstruiran

-podignut je za vrijeme Domicijana

-visok 15 m, širok 13 m, pentelički mramor

-slonovska zaprega na vrhu

-2 reljefne ploče:1.trijumfalna povorka iz 71.god. ; Viktorija, sluge, konjsku zapregu vodi božica

Rama, 2.trijumfalna pobjeda gdje se nosi plijen iz Jeruzalema ; sedmokraki svijećnjak

-perspektiva ostvarena na drugi način

-Trajanov stup

-iza bazilike Ulbije između dvije biblioteke

-od parskog mramora

-visoko postolje + samo tijelo stupa

-na vrhu otvoreni dio kojega kruni Trajanova statua od bronce, kojega je zamijenio kip sv.

Petra

-tip statue nosi ime Coloide-„pužasti stup“

-prikaz 2 Dačka rata-porazio Decebala

-Dacija je imala goleme rudnike zlata

-stepenice 185, unutar stupa, 40-tak uskih prozora ,tj. proreza za osvjetljenje stepenica

-postolje 5x5 m; Viktoria + počasni natpis,a sa tropeji

-155 scena Dačkog rata

-Viktorija odvaja 1. od 2. Dačkog rata

-spiralni zavoj se širi kako se visina povećava

-ovaj stup je važan i zbog toga što je ovo najvažniji izvor za rimsku vojsku

-tu vidimo i Trajanov most na Dunavu

-postoju kontraverze da li je cijeli stup bio bojan

-arhitekt je bio Apolodor iz Damaska

-Trajanov slavoluk iz Beneventa

-posvećen je 114.god.

-po dimenzijama je kao i Titov

-zapravo je služio kao monumetalni ulaz

53

-novo:reljefni paneli na samim pilonima; Trajan, Hadrijan

-od parskog mramora, po uzoru na Neronov

-Stup Antonina Pija

-gradili su ga Marko Aurelije i Lucije Ver

-na Marsovu polju u sklopu careva Ustrinuma (pokojnik je spaljivan javno na mjestu određenom

naročito za spaljivanje-ustrinum)

-građen je od crvenog granita

-bez unutrašnjeg stubišta

-sačuvana je baza, nedostaje perspektiva; baza je od mramora

-apoteoza Antonina Pija i njegove žene

-stražnja strana- počasni natpis

-bočna strana- konjanička povorka u čast umrlog cara

-figure stoje gotovo u punoj plastici jedne iznad druge

-najranija naznaka kasno antičke umjetnosti

-Stup Marka Aurelija

-na Piazzi Palana

-završen je za vrijeme cara Komoda 193.god.

-viši je čak i od Trajanova stupa i ima stubište i slično koncipirane otvore

-na vrhu je stajala careva statua, no u 16.st. je zamijenjen sv. Pavlom

-kanarski mramor

-golemi kameni blokovi teški i po 20.-tak tona

-stup je sačuvan, a baza nije sačuvana

-izforne baze nema, nova je renesansna

-usporedba s Trajanovim:

-način izrade reljefa je drugačiji- rađen brzo rotirajućim svrdlom

-bolja ekspresija i dramatična scena

-glave nekad veće od tijela na figurama

-ne zna se koja od scena prikazuje koje ratove

-protiv Germana, vjerojatno sa Sarmatima i Markomanima

-Konjanički kip Marka Aurelija

-Palazzo Novo, Rim

54

-remek djelo rimske brončane skulpture

-podignut 175./176.god.

-dugo vremena je smatran da je kip Konstantina, zato je i sačuvan

-začuđuje što nije prikazan u vojnoj opremi (simbolički prikaz,tj. kao duhovni vođa rimskih građana-

zato i nije prikaz u vojnoj opremi)

-car je prevelik naspram konja

-ispod prednje desne podignute konjske noge znamo da je lik barbarskog kralja (to nam kažu izvori)

55