VJEŽBE

SVJETSKA

KNJIŽEVNOST I

SVJETSKA KNJIŽEVNOST

SVJETSKA I – antika, srednjovjekovna

književnost, preteče humanizma i renesanse

SVJETSKA II – renesansa, barok,

klasicizam i prosvjetiteljstvo

SVJETSKA III – romantizam i realizam

SVJETSKA IV – modernizam i

postmoderna

OBAVEZNA LEKTIRA

Grčki mitovi

Ep o Gilgamešu

Homer – Ilijada

Homer - Odiseja

Eshil – Okovani Prometej

Sofokle – Antigona

Euripid – Medeja

Aristofan – Žabe

Aristotel – Poetika

Francesco Petrarca – Kanconijer

Giovanni Boccaccio – Dekameron

Dante Alighieri - Božanstvena komedija Grčka lirika:Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar, Teokrit

Rimska lirika: Katul, Horacije, Tibul, Propercije, Ovidijan

ANTIKA 1000.pne – 476g.

STAROGRČKA KNJIŽEVNOST Pretklasično, klasično, jonsko, atičko, helenističko,

aleksandrijsko doba Pretklasično razdoblje: Epika Homer: Ilijada i Odiseja, Hesiod: Teogonija (Postanak bogova) Basne – Ezop Anakreont (anakreontska poezija ) Klasično razdoblje (od Homera do IV st.pne) Tragedija: Eshil – Okovani Prometej Sofoklo – Antigona, Edip Euripid – Medeja

ANTIKA 1000.pne – 476g.

RIMSKA KNJIŽEVNOST

Uvodno razdoblje, arhajsko razdoblje, zlatni, srebrni vijek, stoljeće propadanja

Zlatni vijek:

Ciceronovo doba,

Marko Tulije Ciceron – Filipike Pjesnici: Publije Valerije Katon, Gaj Valerije Katul

Augustovo doba: pojam mecena, Publije Vergilije Maron- Eneida, Bukolike

Tit Livije, Seneka – Aurelije Augustin...

SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST V-XV vijek

Svete knjige (Biblija, Kur‘an), 1001 noć

FRANCUSKA - Ne zna se tačno kada se pojavila književnost na francuskom jeziku

Ep o Rolandu, Roman o Ruži

ŠPANIJA

12.vijek – Pjesma o Sidu

Prvi učeni pjesnici

ENGLESKA

Staroengleski ep: Biovulf

Tri faze u stvaranju: italijanska, francuska, engleska

NJEMAČKA

Pjesma o Hildebrandu, 13.v. Pjesma o Nibelunzima,

HUMANIZAM I RENESANSA (XV – početak XVII vijeka)

PRETEČE:

Dante Aligijeri – Božanstvena komedija

Đovani Bokačo – Dekameron

Frančesko Petrarka – Kanconijer

DNEVNIK ČITANJA

Svaki student je obavezan napraviti dnevnik čitanja.

On sadrži popis pročitane literature, obavezne i dopunske, sa osnovnim karakteristikama pročitanog djela, zanimljivosti vezane za nastavne teme koje su se obrađivale u okviru kontakt sati, vlastita promišljanja o temama, komentari...

MITOLOGIJA

U svakodnevnom govoru mit podrazumijeva rašireno, ali lažno vjerovanje dok je u akademskom području mit najčešće predaja o božanstvima, herojima ili nastanku svijeta.

Mitologija - skupljanje, proučavanje i tumačenje mitova. To je kompleksno je područje koje se proteže od

književnosti (Hesiod, Homer, Ovidije), preko povijesti, religije i antropologije do psihologije (Jung, Freud, Campbell).

Temelj cjelokupne književnosti Mit – grč. predanje, kazivanje Mit – oblik određenog načina mišljenja koji prethodi

racionalnom filozofskom mišljenju

MITOVI

1. METAFIZIČKA FUNKCIJA MITA – usklađivanje ljudske svijesti sa uslovima života

2. KOSMOLOŠKA FUNKCIJA MITA – oblikovanje i uspostavljanje određene slike svijeta

3. SOCIOLOŠKA FUNKCIJA MITA – očuvanje društvenog poretka

4. PSIHOLOŠKA FUNKCIJA MITA – usklađivanje individualnih htijenja sa idealima društva

NAJSTARIJE MITOLOGIJE

1. EGIPATSKA MITOLOGIJA

2. MEZOPOTAMSKA MITOLOGIJA

3. GRČKA MITOLOGIJA

4. RIMSKA MITOLOGIJA

EGIPATSKA MITOLOGIJA

Zasniva se na totemizmu – vjerovanju u svete životinje

Karakteriziraju je božanstva sa ljudskim tijelom i glavom životinje

RA – vrhovno božanstvo

Ostala značajna božanstva: Oziris, Izida, Anubis, Nun, Sobek, Bes...

Mitološka bića: Feniks, Sfinga...

MITOLOGIJA MEZOPOTAMIJE

Stara gotovo kao i egipatska

Religija i mitologija se izravno prožimaju (što nije slučaj u Egiptu)

ANU – vrhovni bog – personifikacija neba koje sve natkriljuje i prožima

ENLIL – sin boga ANU – bog oluje – također je imao izvršnu vlast

*UVJET PRAVILNE PERCEPCIJE ANTIČKE KNJIŽEVNOSTI

GRČKA I RIMSKA MITOLOGIJA

GRČKA I RIMSKA MITOLOGIJA

Olimpski bogovi Označeno Rimska mitologija

Kron Otac bogova i bog vremena Saturn

Zeus Kralj bogova, bog neba Jupiter

Posejdon Bog mora i zeljotresa Neptun

Had Bog smrti i podzemlja Pluton

Afrodita Božica ljubavi i plodnosti Venera

Atena Božica mudrosti i rata Minerva

Hefest Bog vatre, vulkana i kovača Vulkan

GRČKA I RIMSKA MITOLOGIJA

Olimpski bogovi Označeno Rimska mitologija

Ares Bog rata, otac Romula i Rema Mars

Demetra Božica poljoprivrede i žitarica Ceres

Hermes Glasnik Bogova, bog trgovine

i putovanja

Merkur

Hestija Božica doma Vesta

Dioniz Božica vina, hrane i užitka Bakus

Apolon Bog Sunca, svjetlosti i

umjetnosti

Apolo

Artemida Božica prirode, lova i mjeseca Dijana

Hera Kraljica bogova i božica braka Junona

Monsiau: Olimpski bogovi, na okupu (18/19.st.)

GRČKA MITOLOGIJA - BOŽANSTVA

* Adonis - bog žita, smrti i ponovnog rođenja

* Eol - bog vjetra

* Eros - bog ljubavi

* Erinije - boginje osvete i prokletstva

* Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog i junak

*Leta - božica ratara i stočara

* Morfej - bog sna

MUZE - Zeusove i Mnemozinine kćeri (pokroviteljice nauke i umjetnosti)

* Euterpa - zaštitnica muzike i lirske poezije

* Erato - zaštitnica ljubavnog i himničkog pjesništva

* Kaliopa - zaštitnica epske poezije i govorništva

* Klio - zaštitnica povijesti i junačkog pjesništva

* Polihimnija - zaštitnica svete pjesme i himni

* Talija - zaštitnica komedije i bukolike

* Uranija - zaštitnica astronomije.

HESIOD

TEOGONIJA

TEOGONIJA (POSTANAK BOGOVA)

Ep u 1022 heksametra

Uz Homerove „Odiseju” i „Ilijadu”, „Teogonija” je najstariji izvor grčke mitologije.

Ona je prva grčka mitološka sinteza koja raspravlja o postanku svijeta i rodoslovlju bogova.

Teogonija započinje i „Kozmogonijom”, postankom svemira i svega što postoji.

KAOS I NIKTA

Uran i Geja

Kron i Reja

Hestija, Hera, Demetra, Had, Posejdon, Zeus

Dio

na

Afrodita

Aten

a

John Flaxman: Zeus, Atena i Hermes (1810)

ZEUS I HERA

Zeus je vrhovni gospodar ljudi i bogova, glavni olimpski bog.

Njegova je žena Hera, božica braka i rođenja, veoma ljubomorna na Zeusove ljubavnice.

ARES I AFRODITA

•Ares je bog rata, sin Zeusa i Here. Bio je redoviti Afroditin ljubavnik.

•Afrodita je nastala iz kastriranih spolnih organa

primordijalnog Neba – Urana.

Ona je najljepša božica, uz Apolona.

Olimpljani

Posejdon i Demetra

Bog mora, konja,

bikova i potresa.

Ona je božica Zemlje, poljoprivrede i plodnosti.

Zaslužna je za smjenu godišnjih doba.

Olimpljani

• Apolon i Artemida

• Ta dva božanstva osvjetljavaju svemir.

• To su blizanci, djeca Zeusa i Lete, a rođeni su na otoku Delosu.

• Apolon je personifikacija Sunca a Artemida je božica Mjeseca.

Olimpljani

Hermes i Atena

Hermes je sin Zeusa i Maje, glasnik bogova.

Atena je božica rata i mudrosti.

Rođena je iz glave Zeusa.

Olimpljani

Hefest i Hestija

Hefest je bog vatre i kovača. Vrlo je ružan, pa ga je majka Hera bacila čim se rodio, na Zemlju, a pao je na otok Lemnos.

Hestija je bila isprva božica vatre i ognjišta, ali je svetu vatru dala Hefestu, a njezino je mjesto zauzeo Dioniz, bog vina