AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA - ozalj.hr · AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA ! 5! 1.3. Metodološki pristup U skladu s odrednicama projektnog zadatka, na početku

AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA 2013.-2016.

Naručitelj: Grad Ozalj

Autorica:

Natalija Bajs, menadžerica u kulturi

Fotografije i grafički prilozi:

Javier Luri, dipl. arh.

5. Podbrežje 38

HR-10020 Zagreb

www.krear.eu

© Krear, 2013. Sva prava pridržana.

Sadržaj ovog dokumenta zaštićen je autorskim pravima.

Izmjene i nadopune dopuštene su samo uz prethodnu pisanu suglasnost autora.

Umnožavanje je dopušteno uz uvjet da na svakom primjerku ostane otisnuta

donja napomena o autorskim pravima.

U Zagrebu, veljača 2013.

Autorica posebno zahvaljuje tvrtki Artimetría na stručnim savjetima

i direktorici Turističke zajednice Grada Ozlja, gđi Sanji Tomašević

na bezrezervnoj suradnji i podršci.

AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA

sadržaj

1. UVOD ………………………………………………………………………..3

1.1. Opis zadatka …………………………………………...……………3

1.2. Ciljevi dokumenta …………………………………………………..4

1.3. Metodološki pristup …………………………………….…….…….5

2. ANALIZA POLAZIŠNE OSNOVE ……………………………………………7

2.1. Geoprometna obilježja ………….………………………………….7

2.2. Klimatske značajke ………………………………………………….9

2.3. Demografska obilježja …………………..…….…….………………9

2.4. Poduzetništvo ………………………….………………………….11

2.5. Razvijenost turističkog sektora ………….…………….…….….…12

2.6. Baštinski resursi ……….……….….……….……………………….20

Prirodna baština ………………………………………………21

Kulturno-povijesna baština ………….….….…………………25

Manifestacije ………………………………………………….39

2.7. Radna snaga i obrazovanje u turizmu …………………………….43

2.8. Trenutna i potencijalna tržišna potražnja ………………………...43

2.9. Nadređeni dokumenti …………………………………………….46

2.10. SWOT analiza ..……………………………………………………50

3. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ………………………………………………53

4. KONCEPCIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ………………………………….55

5. PRIORITETNI RAZVOJNI PROJEKTI ……………………………………...62

6. PLAN IMPLEMENTACIJE ………………………………………………….99

7. ZAKLJUČNE NAPOMENE .………………………………………………101

DODATAK: POPIS ILUSTRACIJA ………………………………………….102


3

1. Uvod

1.1. Opis zadatka

Upravno-teritorijalna jedinica Grad Ozalj svrstava se u turistički nerazvijeno područje

unatoč tome što raspolaže vrijednom kulturno-povijesnom i prirodnom baštinom. U zaštiti i

gospodarskom korištenju te baštine predstavnici lokalne samouprave prepoznali su

mogućnost doprinosa društveno-gospodarskom razvoju teritorija. Sukladno tome, pristupili

su izradi Akcijskog plana razvoja turizma Grada Ozlja s ciljem definiranja konkretnih smjernica

za promišljeno i dugoročno održivo aktiviranje raspoloživih turističkih resursa.

Dokument je u suradnji s Naručiteljem, Gradom Ozljem, i predstavnicima lokalnih

dionika izradio obrt KREAR iz Zagreba, specijaliziran za kulturni menadžment. Akcijski plan

razvoja turizma će u ožujku 2013. biti dat na usvajanje Gradskom vijeću Grada Ozlja i

Skupštini Turističke zajednice Grada Ozlja, te će time postati ključni operativni program za

učinkovito upravljanje turističkim razvojem Grada Ozlja u sljedeće četiri godine.

Svjestan nedovoljne valorizacije i iskorištenosti baštinskih i prirodnih resursa na svom

području, Naručitelj očekuje od Akcijskog plana razvoja turizma da

- sagleda realni potencijal i ograničenja za razvoj atraktivne, raznovrste i

održive turističke ponude kao motiva turističkih dolazaka,

- identificira određeni broj kvalitetnih razvojno-investicijskih projekata u

funkciji pokretača turističkog razvoja,

- te da razradi terminski i financijski plan za one prioritetne projekte koji će u

relativno kratkom roku povećati turistički promet i potrošnju uz istodobno

podizanje opće kvalitete života stanovništva.

Grad Ozalj inicirao je ovaj projekt u uvjerenju da će stvaranje kritične mase

posjetitelja potaknuti lokalni privatni sektor na ulaganje i aktivnije uključivanje u projekte

unapređenja turističke ponude u skladu s definiranom vizijom razvoja putem ugostiteljstva,

osiguranja smještaja, prodaje poljoprivrednih proizvoda i suvenira, te otvaranja dodatnih

sadržaja i usluga (radionice, vodstva, najam čamaca, bicikala i slično).


4

Promišljenim i koordiniranim pristupom razvoju turističkih sadržaja i usluga kakav

predlaže ovaj Akcijski plan, trenutna nerazvijenost turističke infrastrukture i nedostatak

artikulirane ponude postaju prilika da se ozaljsko područje ciljano pretvori u regionalno

privlačnu i prepoznatljivu destinaciju za kulturni turizam i aktivni odmor.

1.2. Ciljevi dokumenta

Ovim Akcijskim planom razvoja turizma po prvi se puta planski pristupa utvrđivanju

željene vizije turističkog razvoja Grada Ozlja uvažavajući ciljeve definirane nadređenim

strateškim dokumentima za razvoj turizma na razini Karlovačke županije i Republike

Hrvatske.

Temeljni je cilj ovog dokumenta osmisliti i razraditi program promišljenih i provedivih

intervencija na istaknutim resursima kulturno-povijesne i prirodne baštine kako bi se

minimalnim zahvatima i ulaganjima stvorili preduvjeti za povećanje broja i zadovoljstva

posjetitelja, te za buduće jasno tržišno pozicioniranje Ozlja kao turističke destinacije.

Ispunjavanje tog temeljnog cilja podrazumijeva:

- identificiranje postojećih baštinskih resursa i njihovu analizu iz perspektive

potencijalnog doprinosa obogaćivanju postojeće turističke ponude i razvoju

novih sadržaja,

- definiranje jasne koncepcije razvoja turizma na temelju postojećih i

potencijalnih turističkih resursa,

- utvrđivanje kriterija za odabir prioritetnih razvojnih projekata temeljenih na

baštini,

- izradu hodograma prioritetnih razvojnih projekata s organizacijskim,

terminskim i financijskim planom implementacije i

- prepoznavanje lokalnih i/ili regionalnih dionika koji mogu postati nositelji i

partneri u konkretnim projektima, imajući u vidu važnost javno-privatnog

partnerstva u razvoju svih turističkih proizvoda i usluga.

Kao javni strateški dokument, ovaj Akcijski plan daje informacije o poželjnim

proizvodima i sadržajima u skladu s definiranom vizijom razvoja turizma te usmjerava

privatni sektor i različite interesne skupine u osmišljavanju i provedbi novih razvojno-

investicijskih projekata.


5

1.3. Metodološki pristup

U skladu s odrednicama projektnog zadatka, na početku izrade Akcijskog plana bilo je

neophodno provesti dubinsku analizu resursne osnove, stanja prijema turista, pristupačnosti

i tržišne konkurentnosti sadržaja, te profila sadašnjih posjetitelja i svrhe njihovog dolaska.

Prikupljeni su i obrađeni svi potencijalno relevantni podaci za razvoj turizma iz

sekundarnih izvora informacija poput nacionalnih statističkih izvješća. S obzirom da su se

pokazali nedovoljno precizni, pouzdani i/ili prikladni za realno sagledavanje stanja na

predmetnom području, posebna je pažnja usmjerena provođenju primarnih istraživanja u

obliku anketa, osobnih razgovora s lokalnim dionicima i obilaska terena, te se dijagnoza

prikazana u ovom dokumentu zasniva upravo na analizi tako prikupljenih podataka.

Prije utvrđivanja poželjne razvojne vizije za turizam grada Ozlja, proanalizirane su i

smjernice navedene u relevantnim strateškim dokumentima višeg reda koji imaju utjecaja

na područje obuhvaćeno projektom.

U svim fazama rada na projektu aktivno su sudjelovali lokalni dionici koji imaju

razvijenu svijest o potencijalnim učincima turizma na ozaljsko gospodarstvo i koji će biti

neposredno uključeni i odgovorni za implementaciju razvojnih projekata.

Od strane Naručitelja oformljena je Radna skupina čiji su članovi tijekom pet radnih

sastanaka pod stručnim vodstvom konzultantice iznijeli brojne prijedloge, razmijenili

mišljenja, usuglasili razvojnu viziju turizma i prioritetne projekte, te prodiskutirali

predložena rješenja s obzirom na raspoložive financijske, ljudske i organizacijske resurse

Grada Ozlja.

Radna skupina je djelovala u sljedećem sastavu:

1. Biserka Vranić, Gradonačelnica Grada Ozlja

2. Dane Ugarković, zamjenik Gradonačelnice Grada Ozlja

3. Sanja Tomašević, direktorica Turističke zajednice grada Ozlja

4. Silvija Huljina, ravnateljica Zavičajnog muzeja Ozalj

5. Mirjana Vidiček, pročelnica Upravnog odjela za financije i gospodarstvo Grada

Ozlja

6. Jasna Panijan, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i komunalne poslove

Grada Ozlja.

Dokument je sadržajno podijeljen u sedam poglavlja koja odgovaraju ključnim fazama

u izradi Akcijskog plana, pa tako nakon uvodnih napomena slijedi poglavlje koje analizira


6

polazišnu situaciju s posebnim naglaskom na valorizaciju resursa kulturno-povijesne i

prirodne baštine i sadašnjih motiva za dolazak posjetitelja na ozaljsko područje.

U trećem i četvrtom poglavlju se kroz poželjnu viziju i koncepciju razvoja turizma

definiraju ključne teme buduće ponude oko kojih se želi tržišno profilirati najveći broj

turističkih sadržaja i doživljaja, čime se postavljaju temelji za jasno tržišno pozicioniranje

grada Ozlja kao odredišta kulturnog turizma i aktivnog odmora.

Peto poglavlje predstavlja srž Akcijskog plana, jer se u njemu definiraju kriteriji za

odabir prioritetnih projekata i razrađuju konkretne aktivnosti za učinkovito i dugoročno

održivo transformiranje kulturno-povijesnih i prirodnih resursa u tržišno konkurentne

turističke sadržaje. Navode se potencijalni nositelji projekata i tržišni segmenti kojima su

proizvodi namjenjeni, jednako kao i mehanizmi provedbe i okvirna financijska sredstva

potrebna za njihovu realizaciju.

Nakon razrade vremenskog plana implementacije projekata u šestom poglavlju, u

završnom se poglavlju naglašava važnost sustavne koordinacije svih aktivnosti, te

kontinuiranog praćenja i evaluacije postignutih rezultata Akcijskog plana kako bi oni

poslužili kao temelj za izradu budućih razvojnih dokumenata i smjernica.


7

2. Analiza polazišne osnove

Da bi se utemeljeno moglo predložiti usmjerenje budućeg razvoja turizma i način

njegove realizacije, potrebno je imati uvid u ključne čimbenike koji na razvoj utječu. Uz

sažeti prikaz geoprometnih i demografsko-gospodarskih obilježja, u nastavku će se utvrditi

trenutni stupanj razvijenosti turističkog sektora, karakteristike postojeće potražnje, kao i

potencijali i ograničenja raspoloživih kulturno-povijesnih i prirodnih resursa koji pružaju

osnovu za razvoj ponude.

S ciljem dobivanja što realnije slike o projektnom području, podaci iz sekundarnih

izvora informacija upotpunjeni su rezultatima primarnih istraživanja do kojih se došlo kroz

ankete, osobne razgovore s lokalnim dionicima i obilazak terena.

Povezivanjem i usklađivanjem dobivenih informacija uspostavlja se jasna i nepristrana

dijagnoza stanja sažeta u SWOT analizi u obliku preglednih popisa snaga i slabosti koje Grad

Ozalj ima i na koje može utjecati, te vanjskih prilika i prijetnji s kojima se suočava i mora

uvažavati.

2.1. Geoprometna obilježja

Smješteno uz granicu s Republikom Slovenijom i na rubu Središnje Hrvatske, područje

Grada Ozlja nalazi se u blizini najvažnijeg putničkog prometnog toka, državne autoceste A1,

koja povezuje sjeverozapadnu i Srednju Europu preko Zagreba s jadranskim turističkim

odredištima. Jednako tako, mimoilazi ga i longitudinalni prometni pravac koji preko

Karlovačke županije povezuje Republiku Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Oba se pravca

ukrštavaju u važnom prometnom čvorištu Karlovcu s kojim je ozaljsko područje povezano

cestama regionalno-županijskog i lokalnog značenja, a od kojeg je gospodarsko, kulturno i

administrativno središte grad Ozalj udaljen 18 km.

S Karlovcem je ozaljsko područje povezano redovitom autobusnom linijom

Autotransporta Karlovac koja prometuje tri puta dnevno, te željezničkom prugom lokalnog

značaja u smjeru Ljubljane (prometuje samo do državne granice) s postajama u Zorkovcu i

Ozlju. Autobusi i veći dio vlakova ne cirkuliraju nedjeljom i blagdanom.


8

Fig.1. Geoprometni položaj

Zahvaljujući blizini autoceste A1 Grad Ozalj je povoljno lociran u odnosu na grad

Zagreb, najveću urbanu aglomeraciju Hrvatske i najveći izvor domaće izletničke potražnje,

te na nešto udaljeniji grad Rijeku i razvijene sjevernojadranske turističke destinacije. Istom

je prometnicom Ozalj dostupan i preko dvije najbliže međunarodne zračne luke,

zagrebačkog Plesa i riječke zračne luke na otoku Krku.

Hrvatska km Inozemstvo km

Zagreb 70 Ljubljana 110

Rijeka 135 Trst 225

Varaždin 170 Graz 260

Pula 236 Sarajevo 405

Zadar 250 Budimpešta 445

Split 335 Beč 470

Osijek 355 München 615

Dubrovnik 545 Prag 740

Fig.2. Udaljenost od većih gradova u regiji


9

2.2. Klimatske značajke

Područje Grada Ozlja pod utjecajem je umjereno kontinentalne klime s umjereno

hladnim zimama, toplim ljetima i dovoljno padalina tijekom cijele godine, a s

mikroklimatskog, reljefnog i hidrološkog stajališta prepoznaju se tri zasebne cjeline:

1. južni obronci žumberačkih planina na sjeveru s najvišim vrhom na području

Grada, Svetom Gerom (1.178 mnv),

2. brežuljkasto vivodinsko-vrhovačko vinogorje

3. široka i plodna pokupska nizina koja se spušta do 110 mnv, s pritokama i jezerima

Šljunčare.

U nedostatku preciznih meteoroloških podataka za područje Ozlja, koristit ćemo

vrijednosti izmjerene u najbližoj službenoj mjernoj postaji, uzimajući u obzir vjerojatnost

laganih oscilacija unutar projektnog područja.

U Karlovcu se srednja godišnja temperatura zraka kreće između 8 i 11ºC, pri čemu je

najhladniji mjesec siječanj s prosječnom temperaturom oko 0ºC, a srednja mjesečna

temperatura najtoplijeg mjeseca (srpanj) iznosi oko 21ºC.

Prosječna godišnja količina oborina kreće se između 1.000 i 1.400 mm, a oblačni dani

su znatno brojniji od vedrih.

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

2009. -1,7 2,4 6,7 136 17,9 19,1 22 21,8 17,2 10,6 7,8 2,8

2010. -1 1,4 6,3 11,5 15,8 19,9 22,6 20,3 14,4 8,7 8,2 -1,2

2011. 1,7 0,8 6,5 12,8 15,9 20,4 21,4 21,8 18,9 9,7 2,9 3,4

Fig.3. Srednje mjesečne temperature zraka u Karlovcu u ºC

Količina oborina/ mm Broj dana pod snijegom Vedri dani Oblačni dani

2009. 1.005,9 39 54 124

2010. 1.272,5 91 47 155

2011. 741,9 19 74 116

Fig.4. Godišnje vrijednosti važnijih meteoroloških elemenata u Karlovcu

2.3. Demografska obilježja

U usporedbi s 2001. kada je u Gradu živjelo 7.663 stanovnika, prema prvim rezultatima

popisa iz 2011. bilježi se zamjetno smanjenje broja (11%) koje ukazuje na nepovoljno

migracijsko kretanje. Od 128.899 stanovnika popisanih na području Karlovačke županije u

2011., 5,28% odnosno 6.817 obitava u Gradu Ozlju.


10

Najveća koncentracija stanovništva, čak 17,5% (1.194) živi u gradskom središtu Ozlju,

dok u 8 naselja nije zabilježen niti jedan žitelj. Od 97 naselja obuhvaćenih područjem Grada

u 43 živi manje od 30 stanovnika. Na cijelom području je uz grad Ozalj tek 17 naselja s više od

100 stanovnika, među kojima su najveća Jaškovo s 490 i Vrhovac s 354 stanovnika. Gustoća

naseljenosti je neznatno viša od županijskog prosjeka iznoseći 38 st./km2 naspram 35 st/km2.

I prosječna starost stanovništva je veoma slična županijskom prosjeku s 43,7 godina, a

67% odnosno 4.566 osoba u dobi je od 15 do 64 godine.

Fig.5. Sastav stanovništva prema dobi Fig.6. Obrazovna struktura stanovništva

Analiza obrazovne strukture stanovništva prema dostupnim podacima (Popis

stanovništva iz 2001.) ukazuje na značajan udio slabije obrazovanog stanovništva budući da

približno 58% ima završenu najviše osnovnu školu.

Srednju školu je završilo 36% stanovništva, a tek 4% ima višu ili visoku stručnu spremu,

što ukazuje na potrebu za sustavnim poticanjem formalnog obrazovanja i edukacije kroz

različite programe cjeloživotnog učenja.

Prema podacima iz 2001., koje treba uzeti s određenom zadrškom, udio aktivnog

stanovništva u ukupnom stanovništvu Grada Ozlja iznosi 51%, a preostali dio stanovništa

dijeli se na uzdržavane osobe (22%) i osobe s osobnim izvorima prihoda (27%).


11

2.4. Poduzetništvo

Temeljno uporište ozaljskog gospodarstva su trgovačka društva koja se po kriterijima

Zakona o računovodstvu svrstavaju u male poduzetnike, te obrtnici. Prema podacima

Županijske gospodarske komore, od 84 tvrtke aktivne u 2011. na području Grada Ozlja samo

je jedna klasificirana kao srednje veliki poduzetnik s 43 zaposlenih, dok je u preostalim

tvrtkama bilo zaposleno ukupno 470 osoba.

2009. 2010. 2011.

Broj poduzetnika 71 77 84

Broj zaposlenih 663 796 513

Fig.7. Pokazatelji malog gospodarstva za Grad Ozalj

U razdoblju od 2009. do 2011. broj poduzetnika je porastao za 16%, dok se ukupan broj

zaposlenih u istima smanjio za 23%. Prema strukturi djelatnosti najbrojniji su poslovni

subjekti prerađivačke industrije i trgovine, nakon čega slijede stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti, te građevinarstvo.

Iz strukture zaposlenih po pojedinim djelatnostima vidljivo je da je u 2011. najveći

broj osoba bio zaposlen u prerađivačkoj industriji (271), nakon čega slijede trgovina (93) i

građevinarstvo (52).

Poduzetnička zona LUG, osnovana 2002. u blizini glavnog gradskog središta svojim

mogućnostima privlači lokalne poduzetnike, te je dosad svoje poslovanje u nju premijestio

21 mali poduzetnik.

Obrtnici, kao zasebna kategorija malog gospodarstva, nisu bili obuhvaćeni u

prethodnoj analizi. Prema aktualnim podacima iz Obrtnog registra, na području Grada Ozlja

je u radu 139 obrta, od kojih 14 ima registriranu djelatnost povezanu s ugostiteljstvom, a

dvije su obrtnice kao pretežitu djelatnost registrirale izradu suvenira odnosno ukrasnih

predmeta.

Krajem 2012. je na području Grada Ozlja bilo registrirano 627 nezaposlenih osoba

odnosno približno 14% radno sposobnog stanovništva, a među nezaposlenima su najbrojnije

bile osobe sa završenom osnovnom školom i trogodišnjom srednjom školom. U usporedbi s

prethodnim godinama, broj nezaposlenih je u laganom padu: 2010. nezaposlenih je bilo 662,

a iduće godine 644.


12

2.5. Razvijenost turističkog sektora

Iako je u prošlosti Ozalj imao određenu turističku aktivnost zahvaljujući ponajprije

privlačnosti Starog grada u kojem su djelovali Zavičajni muzej i restoran, u ozaljskom kraju ne

postoji tradicija bavljenja turizmom.

Prema nacionalnim kriterijima za određivanje turističke razvijenosti, područje Grada

svrstava se u turistički razred D, a gradsko središte u razred C. Kvantitativni pokazatelji

turističkog prometa kao i kvaliteta smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta i turističke ponude

ukazuju da je područje turistički nerazvijeno.

Smještajna ponuda Grada Ozlja ograničena je na svega tri smještajna objekta s

ukupno 38 ležajeva.

Motel Pavlaković se nalazi na samom ulazu u grad Ozalj i raspolaže s 12 dvokrevetnih

soba II kategorije. U prizemlju motela je i restoran, te kuglana. Cijene noćenja kreću se od 90

kn za jednu osobu u sobi s odvojenim krevetima do 220 kn za dvije osobe na francuskom

ležaju. Web stranica motela je dostupna isključivo na hrvatskom jeziku.

Vila Vino je dvokatna kuća za odmor okružena vinogradima, otvorena 2011. Moderno

je i udobno uređena, sastoji se od dvije dvokrevetne sobe, dvije kupaonice, dnevnog boravka,

kuhinje i garaže. Iznajmljuje se cijela na minimalno dvije noći po cijeni od 75 eura vikendom

i 65 eura u tjednu. Najam na tjedan dana stoji 475 eura, a na mjesec dana 1.800 eura.

Domaćini pružaju mogućnost punjenja hladnjaka na dan dolaska gostiju s jednim od četiri

paketa pića i hrane po cijeni od 25 do 40 eura, te pripremu roštilja. Web stranica je dostupna

isključivo na njemačkom jeziku, a atraktivna brošura na njemačkom i hrvatskom.

Krajem 2012. registriran je treći smještajni objekt Kod mosta s pet dvokrevetnih soba u

sklopu privatne kuće u Gornjem Pokupju, a ista vlasnica tijekom godine planira i otvaranje

kampa. U 2013. se očekuje registracija još sedam dvokrevetnih soba na jednom

vinogradarskom imanju u Vrhovcu, te stavljanje u funkciju nedavno obnovljene

četverokrevetne tradicijske kuće u Grdunu. Slične inicijative obnove tradicijskih kuća u

svrhu razvoja turizma pojavljuju se na području Žumberka (Radatovići i okolica), a uz

odgovarajuće potpore dovršenje radova izgledno je u 2014.

U susjednim općinama Žakanje i Kamanje tijekom 2012. unaprijeđena je ponuda

privatnog smještaja s ukupno 23 nova ležaja.

U ponudi Domaćinstva Ribarić su tri sobe s tri zvjezdice za po 2-3 osobe, Seosko

domaćinstvo Sablić raspolaže također s tri sobe s ukupno sedam ležajeva, a Domaćinstvo

Dinko Rubin uz mogućnost doručka/polupansiona/ punog pansiona nudi dvije dvokrevetne


13

sobe, te za ovu godinu planira oplemenjivanje okoliša i uređenje otvorenog bazena u sklopu

domaćinstva.

Seosko gospodarstvo Srakovčić u blizini Ribnika prostire se na 6 ha zemljišta, nudeći

smještaj u 4 izvorne seoske kuće uređene u autohotnom stilu, a uz njih raspolaže i s 30

parcela obiteljskog kampa. Uz brojne mogućnosti za aktivan odmor, unutar kompleksa se

nalazi i restoran, kušaonica vina i vanjski bazen.

Fig.8. Smještajni kapaciteti šireg ozaljskog područja


14

Županijsko središte Karlovac koje je svega nekoliko kilometara udaljeno od područja

Grada Ozlja raspolaže s jednim hotelom sa četiri zvjezdice, tri hotela s tri zvjezdice, te većim

brojem različitih privatnih smještajnih objekata. Hotel Europa (***) smješten je u

neposrednoj blizini naplatne postaje Karlovac na autocesti A1, uz cestu koja vodi za Ozalj.

Iskorištenost i tako skromnih smještajnih kapaciteta Grada Ozlja je prilično niska

(22,36%) što potvrđuje analiza broja turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja. U posljednje

tri godine postupno se smanjivao broj dolazaka i noćenja domaćih turista, no kod stranih

gostiju se primjećuje pozitivan rast, naročito u pogledu duljine boravka. Svi su zabilježeni

dolasci realizirani individualno odnosno dosad nije bilo slučajeva organiziranog dolaska

gostiju.

Fig.9. Dolasci domaćih i stranih turista prema evidenciji u smještajnim kapacitetima

Prema vrstama turističkih objekata u 2012. 16,3% svih dolazaka i 22% svih noćenja

realizirano je u kući za odmor, a preostali turistički promet ostvaren je u motelu.

U posljednje dvije godine najbrojniji gosti bili su Slovaci koji su 2012. sa 126 dolazaka

ostvarili čak 73,4% svih noćenja naspram 31,7% u ranijoj godini. Zatim slijede Nijemci,

Talijani i Francuzi. Zanimljivo je primijetiti da je mjesec u kojem je zabilježen najmanji broj

noćenja bio rujan (125), a najviše ih je ostvareno u svibnju (317). Više od 200 noćenja

ostvareno je i u siječnju, veljači, lipnju i srpnju.

Međutim, za pretpostaviti je da statistički podaci Hrvatske turističke zajednice ne

pružaju realan uvid u turistički promet, jer ne evidentiraju jednodnevna putovanja bez

ostvarenog noćenja niti višednevna putovanja s noćenjima ostvarenim u nekomercijalnom


15

smještaju kao na primjer kod rodbine ili prijatelja. Stoga podatke temeljene na smještajnim

kapacitetima svakako treba kontrastirati s drugim dostupnim podacima.

Fig.10. Noćenja domaćih i stranih turista

Fig.11 Prosječna duljina boravka domaćih i stranih turista prema evidenciji u smještajnim

kapacitetima

Simptomatični za jednodnevna putovanja su primjerice podaci o broju prodanih

ulaznica za posjet Starom gradu Ozlju. Prema evidenciji Zavičajnog muzeja Ozalj, lokaciju

svake godine posjeti više od 4.000 posjetitelja, a određeni broj zasigurno ostaje

neregistriran zbog nemogućnosti sustavne kontrole naplate.


16

Naime, od 1. svibnja do 1. studenog 2012. individualnim posjetiteljima (ali ne i djeci!)

se naplaćivao ulaz u Stari grad samo vikendom, jer tijekom tjedna nema raspoloživog osoblja

za kontrolu i naplatu ulaznica. Prema dostupnoj evidenciji samo je u kratkom razdoblju od

22. lipnja do 8. listopada 2012. tijekom vikenda i praznika prodana 1991 ulaznica

individualnim posjetiteljima.

2009. 2010. 2011. 2012.

Broj ulaznica 4.260 4.170 4.570 6.000

Fig.12. Posjetitelji Starog grada Ozlja s kupljenom ulaznicom (Izvor: evidencija Zavičajnog

muzeja Ozalj)

Omjer posjetitelja koji dolaze u grupama i individualno je približno 50:50, a kad je

riječ o grupama, dječji posjeti su značajno brojniji (80:20). Prema procjeni ravnateljice

Muzeja, bez naplaćene ulaznice kroz Stari grad je u 2012. prošlo dodatnih 2500 do 3000

posjetitelja u obliku organiziranih posjeta vrtića, škola, đačkih domova, vatrogasnih društava

te gostiju Grada i Šumarije iz šireg ozaljskog i karlovačkog kraja.

Kad je riječ o inozemnih posjetiteljima, registrirano je samo 5 organiziranih grupnih

dolazaka (do 100 osoba). Inozemni turisti su uglavnom dolazili kao individualni gosti tijekom

ljetnih mjeseci, naročito tijekom lipnja i srpnja, te u nešto manjem broju tijekom svibnja i

rujna.

Ugostiteljska ponuda je skromna i orijentirana pretežno na potrebe lokalnog

stanovništva. Tijekom cijele godine otvoreno je šest restorana: Azelija u okviru motela

Pavlaković, te Žganjer i Papalina u Jaškovu te bistro Fancy u Malom Erjavcu. Nadalje, u okviru

jednog od vivodinskih vinskih podruma funkcionira gostionica Frlan, a na svega nekoliko

kilometara od gradskog središta posluje i Pizzeria Lav.

Među njima, kvalitetom tradicionalne kuhinje i cijenom iskače Restoran Žganjer u

blizini dvorca Jaškovo koji je 2011. uvršten na popis 100 najboljih hrvatskih restorana, a u

kontinentalnoj Hrvatskoj je na 6. mjestu (www.gastronaut.hr).

Značajan, ali još uvijek većim dijelom neiskorišten potencijal za unaprijeđenje ukupne

i ugostiteljske ponude imaju vinogradari i vinari udruženi pod nazivom Ozaljsko-vivodinske

vinske ceste. Desetak obiteljskih gospodarstava duž 30 km nude u svojim vinskim podrumima

kušanje i kupovinu vina i domaćih poljoprivrednih proizvoda. Većina ih je još uvijek primarno

orijentirana na proizvodnju i podizanje kvalitete vine, no primjećuje se postupno uvođenje


17

ugostiteljske ponude uz najavu. Uobičajena cijena od 100 kn po osobi uključuje kušanje 4-5

vrsta vina i pladanj hladnih narezaka.

Od 1995. Udruga vinogradara, vinara i voćara Ozlja svakog lipnja organizira izložbu

vina u Vivodini, koja je još uvijek sadržajima i načinom organizacije naglašeno orijentirana na

strukovna udruženja i lokalno stanovništvo.

Promocija vinogorja je gotovo prepuštena slučaju jer se osim signalizacije uz ceste i

sudjelovanja nekih proizvođača na regionalnim izložbama vrši isključivo preko Internet

stranice Turističke zajednice Grada Ozlja te letka s popisom vinara, ponudom vina i kontakt

podacima. Nejasno artikulirana ponuda i nedostatak kapitala za investicije u turističke

kapacitete čine vinsku cestu još uvijek “nevidljivom” na regionalnom tržištu.

U kontekstu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na ozaljskom području svakako

treba spomenuti i Medenu kuću čiji vlasnik proizvodi med sa znakom “Ekološkog proizvoda

Hrvatske”. Gospodarstvo je otvoreno za posjetitelje, a uz razgledavanje pčelinjaka i kušanje

različitih vrsta meda i medenjaka, nudi direktnu prodaju domaćih proizvoda od meda i

pčelinjeg voska.

Spomenuti treba i dva zanimljiva turistička proizvoda u neposrednoj blizini ozaljskog

područja, temeljena na lokalnoj gastronomskoj tradiciji: “Piknik u Karlovcu” i “Tisućljeća

kulinarstva”.

Osmišljen tijekom ljeta 2012. u suradnji Restorana Žganjer i turističke agencije iz

Karlovca, piknik paket uključuje deku, stolnjak i košaru s domaćom hranom i pićem, te

njihovu dostavu na odabranu lokaciju. Sva oprema i namirnice potječu s lokalnih obiteljskih

gospodarstava na područja Grada Ozlja, no zasad je usluga dostupna samo u Karlovcu. Po

cijeni od 340 do 520 kn za dvije do četiri osobe, košara sadrži suhomesnate delicije, kupski

sir, kruh i pogačice, štrudle, sezonsko voće, te sokove i vina. Zasad se komercijalizira isključivo

preko jedne karlovačke turističke agencije.

Fig.13. Izgled i sadržaj karlovačke košare za piknik


18

Na području Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, izvan dijela koje pripada Gradu

Ozlju, već se nekoliko godina zaredom u rujnu održavaju radionice pretpovijesne, rimske,

srednjovjekovme i tradicijske žumberačke kuhinje. U Arheološkom parku Budinjak polaznici

jednodnevnih radionica imaju prilike kuhati na otvorenom prema povijesnim receptima i u

pratnji voditelja.

Fig.14. Ambijent kulinarskih radionica u Parku prirode Žumberak

Upravljanje turističkim razvojem

Otvaranjem Turističke zajednice Grada Ozlja sredinom 2011. i pristupanjem izradi

Akcijskog plana razvoja turizma, lokalna samouprava se jasno opredijelila za turizam kao jedan

od razvojnih prioriteta. Iako se i dosad skrbila za očuvanje naslijeđa kroz redovito održavanje

sakralnih i kulturno-povijesnih znamenitosti, financiranje rada Zavičajnog muzeja te

podupiranje lokalnih kulturnih manifestacija, promišljenim poticanjem i usmjeravanjem

turističkog razvoja gradska uprava preuzima aktivnu ulogu u stvaranju preduvjeta za

dugoročno gospodarsko korištenje postojeće baštine.

U operativnom smislu, turističkim razvojem i promidžbom upravlja Turistička

zajednica Grada Ozlja (u daljnjem tekstu: TZ Ozalj) koja ima jednu stalno zaposlenu stručnu

osobu. Budući da na ozaljskom području ni jedno naselje nije razvrstano u A ili B turistički

razred, sredstva za rad TZ Ozalj kao neobvezatne turističke zajednice, osigurava Grad Ozalj

kao njen osnivač.

TZ Ozalj ostvaruje prihod od boravišnih taksi i turističke članarine lokalnih pravnih i

fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge ili obavljaju s turizmom neposredno

povezane djelatnosti. U 2012. taj je prihod iznosio oko 40.000 kn.

U Programu rada TZ Ozalj za 2013. predviđaju se ukupni prihodi u visini od 405.000,00

kn, u što su osim prihoda od boravišnih taksi i turističke članarine uračunata sredstva iz


19

proračuna Grada Ozlja, procijenjene subvencije Hrvatske turističke zajednice, Turističke

zajednice Karlovačke županije, te mogući prihodi od natječaja i donacija.

Iz prethodno navedenog vidljivo je da su financijski i ljudski resursi TZ Ozalj prilično

ograničeni, stoga je djelovanje stručne osobe u najvećem dijelu usmjereno na:

- identificiranje konkretnih mogućnosti za unapređenje turističke ponude kroz

nove sadržaje i usluge,

- razvijanje svijesti u lokalnoj zajednici o važnosti i gospodarskim, društevnim i

drugim učincima turizma,

- poticanje partnerstva javnog i privatnog sektora u razvoju turističke

infrastrukture i novih turističkih proizvoda.

Nadalje, Turistički ured funkcionira kao centar za posjetitelje pružajući informacije

posjetiteljima i turističkim agencijama o aktualnoj turističkoj ponudi i predlažući izletničke

ture. Licenciranih turističkih vodiča na području Ozlja nema, nego se po potrebi treba

obratiti vodičima iz Karlovca koji su navedeni na web stranici Županijske turističke zajednice.

Sredinom 2012. TZ Ozalj je naručila izradu vlastite Internet stranice s ciljem

pokretanja aktivnosti e-marketinga. Objavljeni sadržaji su zasad namijenjeni isključivo

posjetiteljima i strukturirani su u četiri cjeline unutar gornjeg izbornika: “Grad Ozalj” s

osnovnim podacima o području i kartom, “Putevima baštine” koja opisuje ključne elemente

kulturno-povijesne baštine i navodi znamenite ličnosti kraja, zatim “Događanja” s pozivima

na lokalne manifestacije, te “Turističke informacije” koje obuhvaćaju smještajne i

ugostiteljske kapacitete i smjernice za aktivan odmor. Stranica je u cjelosti prevedena na

engleski jezik, a u planu je i nadogradnja sa sadržajima od interesa za lokalne poduzetnike

(aktualni natječaji, zakonske regulative i sl.)

Hijerarhijski su informacije prezentirane u najviše dvije razine, a tekst je zahvaljujući

primjerenom obliku i veličini slova kao i razmacima lako čitljiv. Podebljanja olakšavaju

snalaženje, no neke su rečenice i odlomci predugi, a premala pažnja je posvećena prvim

rečenicama tekstova. Nedostaju mogućnosti ispisa, virtualnog pregledavanja brošura i

pristup multimedijalnim sadržajima, te se u tom smislu stranica može dodatno unaprijediti.

Destinacija je atraktivno prezentirana dobrim izborom ambijentalnih fotografija koje

su sastavni dio izbornika, a postoji i mogućnost pretraživanja pomoću ključnih riječi.

Zasad nema mogućnosti za interakciju posjetitelja s objavljenim sadržajima kao ni za

generiranje sadržaja od strane samih korisnika, a na nedavno otvorenoj Facebook stranici TZ

Ozalj na koju vodi ikona u gornjem uglu stranice još se nije započelo s generiranjem sadržaja.


20

Na dnu web stranice je objavljen novi logotip TZ Ozalj čija izrada je predstavljala prvi

korak prema sveobuhvatnom brandiranju destinacije kao spoja prirodnih ljepota i kulturnih

znamenitosti. Ključne ideje koje se njime prenose su raznolikost, dinamičnost i optimizam, a

krovni brand otvara mogućnosti za brojne verzije podbrandova s razlikom u boji i nazivu.

Fig.15. Logotip Turističke zajednice Grada Ozlja

Prije izrade novog logotipa se na materijalima za turističku promidžbu primjenjivao

grb Grada Ozlja kao što je vidljivo na turističkoj karti otisnutoj 2009. u nakladi od 5.000

primjeraka. Od tada nije produciran nikakav novi promidžbeni materijal, što je i razumljivo s

obzirom na relativnu nedostupnost većine atrakcija, nedostatak novih turističkih sadržaja i

usluga, ali i dosadašnju slabu orijentiranost područja na turističku djelatnost.

Analizom promidžbenih materijala Turističke zajednice Karlovačke županije (brošure,

auto-turistički zemljovid, web stranica) utvrđeno je da se Ozalj usputno spominje u

kontekstu graditeljske baštine te biciklističkih ruta koje su dio ponude turizma aktivnog

odmora Županije.

Među konzultiranim tiskanim turističkim vodičima za Hrvatsku domaćih i stranih

izdavača, veći je broj onih u kojima se Ozalj ne spominje (Lonely Planet, Frommel’s, AA

Publishing, Thomas Cook, Alastair Sawday’s, Forum, Turistička naklada). Eyewitness Travel Guide

za Hrvatsku spominje Stari grad Ozalj i Muzej koji u njemu funkcionira, a najiscrpnije Grad

prezentira Cadogan guide koji u nekoliko rečenica spominje i hidroelektranu, etno selo i

naselje Trg.

2.6. Baštinski resursi

Popisivanjem i temeljitom analizom svih postojećih materijalnih i nematerijalnih

baštinskih resursa objektivno se sagledavaju realni potencijal i ograničenja za razvoj

autentičnih i dugoročno održivih turističkih iskustava i doživljaja. U ovom se poglavlju oni

sistematiziraju i procijenjuju iz perspektive atraktivnosti, trenutne turističke iskorištenosti i

mogućeg doprinosa formiranju i/ili obogaćivanju buduće ponude.


21

Sukladno tome su na temelju službenih pregleda zaštićenih dijelova prirodne i

kulturne baštine najprije identificirani raspoloživi resursi, koji su zatim dodatno istraženi

kroz konzultiranje stručne literature, a njihovo je stvarno stanje i mogućnost za prihvat

posjetitelja valorizirano obilaskom terena i na temelju razgovora s lokalnim dionicima.

S obzirom da na području Grada Ozlja trenutno ne postoji niti jedna konkretna

tržišno spremna i konkurentna turistička atrakcija, tek predstoji formiranje prepoznatljive i

dugoročno atraktivne ponude promišljenim i koordiniranim povezivanjem i

unapređivanjem vrijednih kulturno-povijesnih znamenitosti i očuvanih prirodnih krajolika.

Prirodna baština

Područje Grada Ozlja odlikuje se bogatstvom i raznolikošću geološkog prostora, te

biljnog i životinjskog svijeta. Čist i očuvani okoliš nenarušenih ambijentalnih vrijednosti,

udaljen od velikih prometnica i prošaran s nekoliko vidikovaca i tradicionalnom seoskom

arhitekturom u malim naseljima značajan je neizravni turistički resurs.

Unutar administrativnih granica Grada dvije cjeline imaju status zaštićene prirodne

vrijednosti. Područje oko Starog grada Ozlja s naglaskom na vapnenačku liticu na kojoj stoji i

tok rijeke Kupe u podnožju zaštićeno je kao značajan krajolik.

Brdsko-planinsko područje koje prekriva oko 40% površine Grada Ozlja i proteže se u

Zagrebačku županiju, pripada Žumberačko-samoborskom gorju koje je 1999. proglašeno

parkom prirode. Šume bukve i hrasta te travnjaci su dva glavna ekosustava u kojima su

nastanjene i neke rijetke i zaštićene vrste biljaka i životinja. Područje je bogato vodom i

površinskim i dubinskim krškim oblicima. Najviši vrh, Sveta Gera na 1.178 mnv s kapelom Sv.

Ilije, nalazi se unutar granica Grada Ozlja.

Rijeka Kupa ulazi u Hrvatsku i na područje Grada Ozlja kod Cerja Vivodinskog te u svom

toku do Ozlja ima obilježja krške rijeke, a nizvodno karakter nizinske. U nju se kod Karlovca

ulijeva Dobra koja predstavlja južnu granicu ozaljskog područja. Zona Šljunčare sastoji se od

devet umjetnih jezera nepravilnog oblika okruženih šumom i livadama, a stanište je brojnih

ptičjih vrsta.

Prethodno skiciran živopisni prirodni krajolik i povoljni klimatski uvijeti ozaljskog

područja predstavljaju značajan potencijal za razvoj turističke ponude temeljene na

sportsko-rekreativnom boravku u prirodi u većem dijelu godine. Povremeni izletnici sa šireg

područja ne generiraju nikakvu gospodarsku ili drugu korist za lokalno stanovništvo, jer

gotovo ne postoje popratne turističke usluge, poput mogućnosti za okrepu.


22

Nedostaju osnovne značajke tržišne spremnosti ove vrste resursa kao na primjer

cjelovit i ujednačen sustav prometne signalizacije, interpretacije i načina obilaska, a kad oni

budu dostupni, bit će potrebno pripremiti odgovarajući promidžbeni materijal u obliku

tiskanih letaka, brošura i Internet stranica.

Unapređenje turističke ponude aktivnog odmora i njeno profiliranje na opuštajućem i

ekološki sačuvanom području Ozlja tema je za posebnu inventarizaciju, a u nastavku slijedi

pregled nekoliko potencijalno zanimljivih vrsta aktivnog odmora.

Pješačenje

Mnogo je staza, putova i cesta za pješačenje, planinarenje ili laganu šetnju kroz blago

brdovitu šumu, vinograde i livade ozaljskog kraja. Većinom nisu posebno uređene ni

dosljedno označene, a ne postoji ni objedinjena turistička karta s mrežom ucrtanih ruta.

Planinarska društva i udruge za sportsku rekreaciju sa šireg područja povremeno

organiziraju izlete i uspone.

Na web stranici Parka prirode dostupne su informacije o dvjema stazama na ozaljskom

dijelu Parka. Prva je poučna staza “Gdje voće zri” duljine 2 km koja vodi kroz vivodinski kraj i

obuhvaća deset poučnih točaka na temu uzgoja voća. Unutar staze je i vidikovac pored crkve

u Lovriću Prekriškom s prekrasnim pogledom na okolne šume i vinograde. Samostalan

obilazak moguć je cijele godine, a za stručno vodstvo se treba najaviti u upravi Parka prirode.

Pješačka staza Svete Gere vodi od Ozlja do Sošica preko asfaltnih i makadamskih puteva

ukupne duljine 59 km i srednje je visoke zahtjevnosti. Polazak je kod Starog grada Ozlja,

preko Vrhovca i Vivodine do Svete Gere i Sošica.

Dubovački planinarski put dug je 28 km i povezuje dva stara grada: karlovački Dubovac i

ozaljski Stari grad preko Hrašća i Grduna. Postoji vodič-dnevnik koji se ovjerava žigom na

sedam kontrolnih točaka, no put se redovito ne održava, a do žiga povremeno nije

jednostavno doći.

Biciklizam

Biciklističe staze su brojne i najvećim dijelom dobro označene. Većina je staza

povezana s rutama susjednih županija, pa se tako na stranicama turističkih zajednica

Zagrebačke i Karlovačke županije mogu pronaći detaljne informacije i karte.

“Crvena ruta” većim dijelom prolazi dolinom rijeke Kupe i vinorodnim brežuljicima, no

počinje i završava u Zagrebačkoj županiji, te od Krašića vodi preko Zorkovca i Trga do Ozlja i

Vrhovca.


23

“Ruta 3“ Karlovačke županije u cijelosti prolazi područjem Ozlja, duga je 33 km s

visinskom razlikom od 351 m, a druge tri rute (“Ruta 1”, “Ruta 2” i “Ruta 4”) sa značajno

manjom visinskom razlikom jednim dijelom prolaze kroz ozaljsko područje.

Fig. 16 Prometna signalizacija biciklističkih ruta

U Ozlju je aktivan amaterski Biciklistički klub “Munjara”, a 2012. je po treći puta

organizirana Biciklijada Karlovačke županije koja jedinim dijelom prolazi i kroz područje

Grada Ozlja. Na cijelom području nema mogućnosti za najam bicikla unatoč potražnji.

Lov

Lovni ured Ozalj član je Lovačkog saveza Karlovačke županije, a lovstvo je organizirano

u okviru pet lovačkih društava. Podučje je bogato srnama, divljim svinjama te pernatom

divljači (fazan, trčka, prepelica, šljuka, divlja patka). Lokalni lovci su u društva učlanjeni na

godišnjoj osnovi, no društvima zakonom nije dopušteno organizirati odnosno prodavati lov

kao turistički proizvod. Za posjetitelje je lov zakonski moguće organizirati isključivo preko

Šumarije Karlovac. U izradi je prijedlog novog zakona koji će regulirati ta pitanja.

Lovačko društvo Površina lovišta /ha

“Kuna”, Vivodina 2823

“Jazavac”, Jaškovo-Sv.Hrašće 4892

“Lisica”, Radatović 3928

“Zec”, Vrhovac 2237

“Fazan”, Ozalj 4511

Fig.17. Lovačka društva na području Grada Ozlja

Prostrane šume i bogatstvo životinjskog svijeta mogu biti izvrsno polazište i za foto-

lov, te promatranje i osluškivanje divljih stvorenja u prirodnom staništu, no zasad ne postoji

ponuda organiziranih vodstava.


24

Ribolov

Ribolovna područja Grada Ozlja obuhvaćaju rijeke Kupu i Dobru, devet jezera

Šljunčare, te potoke Kamenicu i Ribnički potok. Športsko ribolovno društvo “Ozalj” s oko 500

stalnih članova provodi aktivnosti zaštite i očuvanja bogatog i raznolikog ribnog fonda te

izdaje dnevne i godišnje ribolovne dozvole. Dnevne dozvole po cijeni od 60 kn za tekuću

vodu i 80 kn za Šljunčaru izdaju se na pet lokacija na području Grada. Među najbrojnijim

ribljim vrstama su štuka, šaran, som, smuđ, linjak, mrena i podust.

Fig. 18. Karta na pristupnoj cesti Šljunčari

Sjedište društva je u Ozlju, a na Šljunčari se nalazi ribički dom. Š.R.D. organizira razna

natjecanja kojima prisustvuju brojna društva iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Internet stranica

društva je jasna i povezana s društvenim mrežama, nudi većinu potrebnih informacija te se u

pravilnim razmacima aktualizira novostima. Zasad međutim većina ribolovaca iz Slovenije i

Italije, ali i udaljenijih krajeva Hrvatske nakon ribolova u Ozlju noćenje i prehranu

organiziraju u Sloveniji.

Važeći prostorni plan uređenja Grada Ozlja predviđa gradnju centra za ribolov na

Šljunčari ukupne površine 76 ha, te omogućava smještaj sadržaja i građevina na vodi i kopnu

koji služe sportskom i rekreativnom ribolovu, te ostale usluge koje upotpunjuju osnovnu

namjenu.


25

Kupanje

Ugodne temperature vode u ljetnim mjesecima i čistoća rijeka omogućavaju

kupanje na nekoliko kupališta koja nisu opremljena nikakvim dodatnim uslugama i

sadržajima, poput garderobe, sanitarnog čvora ili najma opreme za rekreaciju na vodi

(čamci).

Među najposjećenijim kupalištima su ona neposredno iznad i ispod hidroelektrane u

Ozlju, zatim malo uzvodnije u blizini ozaljskog Vikend naselja, te pored mlinice u Grdunu.

Kulturno povijesna baština

Kulturno povijesno naslijeđe Grada Ozlja svjedoči o kontinuitetu života i kulturološkom

identitetu njegovih stanovnika, te predstavlja ishodište za formiranje autentične,

prepoznatljive i dugoročno održive turističke ponude. Brojnošću i značajem posebno se

ističe graditeljska baština koja će u nastavku biti predmet detaljnije analize, dok će od ostalih

elemenata baštinskog fundusa biti izdvojeni oni s najvećim potencijalom za obogaćivanje

turističkih iskustava i proizvoda.

Tragovi života iz mlađeg kamenog i brončanog doba s arheoloških lokaliteta unutar

granica Grada Ozlja svjedoče o naseljenosti područja od prapovijesnog vremena. U

Prostornom planu uređenja grada iz 2006. popisano je i na karti označeno ukupno 24

lokaliteta od kojih samo jedan, onaj unutar Starog grada Ozlja, ima status registriranog

kulturnog dobra. Ostala nalazišta su evidentirana (5) ili neevidentirana (18), a karakterizira ih

rasprostranjenost i veoma visoki stupanj neistraženosti, zbog čega ih Prostorni plan svrstava u

najugroženiju kategoriju kulturne baštine. Zbog brojnosti nalazišta i njihove potencijalne

vrijednosti, Prostorni plan navodi kao jedan od prioriteta zaštite kulturno-povijesne

vrijednosti upravo istraživanje arheoloških nalazišta, no zasad iz financijskih i organizacijskih

razloga nije u planu početak provođenja takvih aktivnosti.

Stari grad Ozalj se kao slobodan kraljevski grad prvi put spominje 1244., no njegova

iznimna važnost u okviru nacionalne povijesti povezana je s obitelji Zrinski, jednom od

najslavnijih hrvatskih velikaških dinastija u čijem je posjedu bio od sredine 16. stoljeća do

1671. To je bilo razdoblje blagostanja i procvata kulturnog života, a budući da je u njemu

stolovao ban Petar Zrinski, često se navodi da je Ozalj u tom razdoblju bio neslužbena

hrvatska prijestolnica i središte pobune protiv habsburške vlasti.

Uz obitelj Zrinskih i Frankopana se veže i pojam Ozaljskog književnog kruga zasnovanog

na kajkavskoj ikavici koja je logično povezivala tri glavna hrvatska dijalekta (čakavštinu,


26

kajkavštinu i štokavštinu) u prvi javni i službeni književni jezik koji se koristio od Istre i

Kvarnera preko središnje Hrvatske do Međimurja i Podravine. Na tom ili vrlo sličnom

interdijalektu kao prvom starohrvatskom standardu je pisalo niz hrvatskih književnika poput

Pavla Rittera Vitezovića.

Pogubljenjem bana Petra Zrinskog i grofa Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom

Mjestu 1671., starohrvatski interdijalekt prestaje biti politički podoban, mnogobrojne

dragocijenosti su raznesene ili opljačkane, a Stari grad Ozalj prelazi u vlasništvo stranih

velikaša, čime se završava najsjajnije razdoblje njegove povijesti.

Nepokretna kulturna dobra

Vrijednost profane i sakralne graditeljske baštine na ozaljskom području potvrđuje

upis u nacionalni Registar kulturnih dobara u koji je uključeno ukupno 23 zaštićena

nepokretna kulturna dobra, a još jedna građevina ima status preventivno zaštićene (Zgrada

osnovne škole u Radatovićima).

Graditeljska baština predmetnog područja obuhvaća brojne pojedinačne građevine

različitih namjena s izrazitim povijesnim, umjetničkim i/ili društvenim značajem, te jednu

kulturno-povijesnu cjelinu koju čini skupina tradicionalnih seoskih građevina s

prepoznatljivom prostornom povezanošću.

Profana graditeljska baština

Stari grad Ozalj

Srednjovjekovna utvrda na stijeni ponad rijeke Kupe simbol je Grada Ozlja i njegov

najvažniji spomenik graditeljske baštine, izgrađen i nadograđivan u razdoblju od 13. do 19.

stoljeća, zbog čega je arhitektonski vrlo raznolik te predstavlja zanimljiv spoj

srednjovjekovne, renesansne i barokne arhitekture.

Kompleks opasan visokim kamenim zidom sa šest polukružnih kula, u koji se ulazi s

južne strane preko drvenog mosta, sastoji se od ulazne kule, branič-kule iz 13. stoljeća,

južnog, istočnog i sjevernog krila (sva tri na dva kata) koja formiraju dva dvorišta i tzv. Palače

Zrinskih.


27

Fig.19. Pogled na Stari grad Ozalj iz zraka (Izvor: Zavičajni muzej Ozalj)

Palača Zrinskih ili žitnica je lagano izdvojena i sačuvala je originalan izgled iz 16.

stoljeća. U prizemlju se nalaze ostaci kamina i vrijednih zidnih freski vjerskog sadržaja.

U sjeverno krilo ulazi se kroz kameni trijem koji je i predvorje male kapelice, danas bez

inventara.

Fig. 20. Palača Zrinskih (žitnica) Fig. 21. Unutrašnjost kapelice

Utvrda je kroz povijest pripadala raznim hrvatskim i stranim plemićkim obiteljima, a od

2003. je po drugi puta u vlasništvu Družbe “Braća hrvatskoga zmaja”. Družba je ustupila na

korištenje Zavičajnom muzeju Ozlja prostorije u južnom krilu, no zbog radova na restauraciji

krova koji ugrožavaju konzervatorske uvjete, Muzej nema mogućnosti za prezentaciju zbirki.

Zavičajni muzej omogućava posjete i održava vodstva, a sadašnji posjetitelji su

većinom školske i stručne grupe, te individualni posjetitelji. Broj prodanih karata je u


28

stalnom porastu što svjedoči o interesu posjetitelja unatoč gotovo nepostojećima

sadržajima i nedostatku promidžbe. Naime, Zavičajni muzej Ozalj nema vlastitu Internet

stranicu (osnovni podaci na stranici Muzejsko-dokumentacijskog centra), a svi postojeći

promotivni materijali i katalozi su stari i neatraktivni, uz iznimku “Kataloga muzejskih zbirki”

iz 2010. koji se prodaje po cijeni od 100,00 kn (raspoloživo još stotinjak primjeraka).

Aktualna ponuda ograničena je na stručna vodstva za grupe i individualne posjetitelje

uz najavu ili dolaskom u radno vrijeme koja provode djelatnici Muzeja i naplaćuje se 10 kn po

osobi. Obilazak utvrde bez vodstva se naplaćuje 5 kn. Muzej povremeno ogranizira

edukativne programe lokalnog karaktera za djecu. Postoji vrlo skroman i neatraktivan izbor

suvenira (glineni ćupovi, značke, razglednice).

Fig.22. Suveniri Zavičajnog muzeja Ozalj Fig.23. Skele na istočnom pročelju

Zbog skela na istočnom pročelju posve je onemogućen prilaz terasi s koje se pruža

izvanredan pogled na okolicu.

“Smeđa” signalizacija nije dosljedno postavljena na prilaznim prometnicama ni unutar

grada, a nema ni informativno-interpretacijskih sadržaja na otvorenom uz iznimku info-ploče

desno od pristupnog mosta koja je teško vidljiva i nudi vrlo skromne podatke, te obavijesti o

radnom vremenu Muzeja.

Iako je ranije u južnom krilu u funkciji bio restoran, on je sada zatvoren.

Ovo zaštićeno kulturno dobro u vlasništvu je Družbe “Braća hrvatskoga zmaja” koja

zajedno s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture u Karlovcu posljednjih nekoliko

godina provodi detaljnu obnovu krovišta. Očekuje se i unutarnje uređenje i privođenje

objekta svrsi. Komercijalnu namjenu imat će oko 30% površine sa sobama za iznajmljivanje i

restoran, a preostalih 70% zauzimat će muzejski postavi vezani uz Družbu i bivše vlasnike

dvorca, te privatne prostorije vlasnika.


29

Fig. 24.Jedina info ploča Starog grada Ozlja Fig.25. Prostor restorana u Starom gradu Ozlju

Dvorac Jaškovo

Najistaknutiji primjer klasicističke profane arhitekture u Karlovačkoj županiji, dvorac

je smješten na istaknutom položaju, glavnim je pročeljem orijentiran prema dolini rijeke

Dobre, a spominje se 1433. Vlasnici dvorca i imanja bili su ozaljski Frankopani, zatim

Arbanasići, Zrinski, Jurašići, pl. Bunjevci i baruni Vogt von Hunolstein. Jednokatnia građevina

pravokutnog tlocrta s pročelnim i začelnim rizalitom je klasicistički koncipirana, a danas je u

njoj smješten Centar za rehabilitaciju.

Fig.26. Dvorac Jaškovo Fig.27. Dvorac Türk

Dvorac Türk

Nalazi se u Gornjem Pokupju, smješten u prostranom parku uz rijeku Kupu.

Samostojeća katnica “L” tlocrta s ulaznom altanom sagrađena je 1906. na mjestu starijeg

drvenog ljetnikovca, a njeno je oblikovanje karakteristično za razdoblje kasnog historicizma

na prijelazu u secesiju. Danas je u privatnom vlasništvu i trenutno se ne provode nikakvi

radovi restauracije.


30

Kurija u Zorkovcu

Jednokatna samostojeća kurija s devet prozorskih osi na glavnom pročelju i sa

svođenim podrumom sagrađena je u 18. stoljeću. Nalazi se izvan naselja, na uzvisini iznad

doline Kupe. Smještaj u pejzažu i odmjereno arhitektonsko oblikovanje volumena u duhu

kasnog baroka daje joj izrazitu vrijednost zajedno s djelomično očuvanom izvornom

opremom unutrašnjosti. Kurija je u privatnom vlasništvu i trenutno se obnavlja.

Kurija u Svetičkom Hrašću

Jednokatna barokna građevina pravokutnog tlocrta s rizalitom na začelju, smještena

je na rubu naselja, na povišenom i dominantnom položaju. Imanje u središtu kojeg se nalazi

spominje se u 16. stoljeću u darovnici Nikole Zrinskog. Kurija je građena u nekoliko faza od

kojih je najstarija iz 17. stoljeća, od koje je sačuvana struktura dijela podruma i prizemlja.

Današnji izgled dobila je izgradnjom rizalita i oblikovanjem pročelja u duhu ranog

historicizma tijekom druge polovice 19. stoljeća. U privatnom je vlasništvu i obnova koja

traje nekoliko godina sada se bliži kraju.

Mlin na rijeci Dobri

Zaštićena cjelina koja se sastoji od dvije samostojeće prizemnice koje su duljim

pročeljima orijentirane prema rijeci Dobri nalazi se u naselju Jaškovo. U nedavno

restauriranoj zgradi mlina građenoj od kamena sačuvan je veći dio postrojenja koji je i danas

u funkciji. Mlinarova kuća građena je kamenom i hrastovim planjkama, ima poluukopani

podrum, te je pokrivena dvostršnim krovištem s polukošenim zabatima. Obe građevine

potječu iz 18. stoljeća, te se smatraju najstarijim i najočuvanijim zgradama te vrste na

području Karlovačke županije.

Fig.28. Zgrada mlina na rijeci Dobri


31

U neposrednoj blizini se nalazi popularno kupalište uz lijepi slap i drveni most, a

vlasnik u okviru OPG-a prodaje različite vrste brašna meljene na starinski način, vodi restoran

“Papalina” i kafić, te namjerava urediti mlinarovu kuću za prihvat i noćenje gostiju.

Munjara grada Karlovca

Zgrada stare hidroelektrane, sagrađena 1908. i otada u funkciji, zaštićeno je kulturno

dobro i vrhunski spomenik industrijske arhitekture na nacionalnoj razini. Smještena na

desnoj obali slapa rijeke Kupe, unutar naselja Ozalj, najstarija je hidroelektrana u

kontinentalnom dijelu Hrvatske. U početku je služila samo za javnu rasvjetu grada Karlovca

koji je i potaknuo njenu izgradnju.

Iznimnu povijesno-umjetničku vrijednost daje joj položaj u prostoru i arhitektonsko

oblikovanje u stilu neoromatizma. Najbolji pogled na atraktivna kamena pročelja s krunastim

nazubljenim ukrasima i skladnim arkadama pruža se s mosta i s donjeg kupališta. U vlasništvu

je HEP-a, a postrojenje je još uvijek u funkciji.

Fig.29. Ulaz u Munjaru Fig.30. Postrojenje Munjare

Aktualna ponuda: Ulazak u hidroelektranu je moguć samo uz prethodnu telefonsku

najavu i ne naplaćuje se. Posjetiteljima zaposlenici mogu pružiti kratko objašnjenje o

povijesti građevine i karakteristima postrojenja. Unutrašnji prostor nije opremljen za prihvat

posjetitelja koji se mole da se zadrže u ulaznom prostoru. Obilazak Munjare s vodstvom

turističke agencije uvijek nude kao opcionalni dio posjeta ozaljskom kraju i naplaćuju ga

dodatno. Sadašnji posjetitelji Munjare su većinom školske grupe, te pojedinici i grupe čiji su

(stručni) interesi vezani uz energetiku i ekologiju.

Postojanje i lokacija građevine nije obilježena “smeđom” signalizacijom na pristupnim

prometnicama, a u blizini ne postoje nikakvi informativno-interpretacijski sadržaji na

otvorenom koji je identificiraju ili obavještavaju o načinu posjeta.


32

Vlasnik u dogovoru s Gradom Ozljem za 2013. planira postavljanje info ploče i posebne

vanjske rasvjete oko Munjare i na mostu koja će doprinijeti noćnim vizurama grada Ozlja

zajedno s osvjetljenjem Starog grada i crkve Sv. Vida.

Ograničenja su ponajprije vezana uz privatno vlasništvo objekta o čemu ovisi

mogućnost ulaska u dvorište i unutarnji prostor hidroelektrane. Sve inicijative TZ Ozalj u

smjeru ponude novih turističkih sadržaja povezanih s hidroelektranom treba usaglasiti s

vlasnikom, no zasad postoji vrlo dobra suradnja.

Zgrada šumarije

Na mjestu srušenog “Podgrajskog dvora” u kojem je rođena slikarica Slava Raškaj, danas

se nalazi samostojeća katnica s tavanom. Tridesetih godina 20. st. sagrađena je kao zgrada

nadšumarije, vjerojatno prema projektu arhitekta Nikole Marića. Pravokutnog je tlocrta s

rizalitom u funkciji ulaznog pretprostora i terase na užem bočnom pročelju.

Fig.31. Pročelje Zgrade šumarije

Izrazito je vrijedna unutarnja oprema u duhu Art Deco-a s drvenim elementima

sačuvanim u izvornom obliku i funkciji, te je zgrada rijedak primjer “gesamtkunstwerka”

međuratne gradnje na karlovačkom području zbog čega je 2012. stavljena pod stalnu zaštitu

Konzervatorskog odjela u Karlovcu.

Sadašnji vlasnik i korisnik je tvrtka “Hrvatske šume” čija Uprava se neslužbeno iskazala

voljnom iseliti iz prostora kako bi se zgrada restaurirala i prenamijenila za kulturne sadržaje.

Trenutno nije turistički opremljena, nego je koriste “Hrvatske šume” kao uredski prostor.

Nema dostupnih informativno-interpretativnih sadržaja niti se zgrada u promidžbenim

materijalima navodi kao zaštićeno kulturno dobro.


33

Budući da je zgrada sagrađena na mjestu kuće Slave Raškaj, a Zavičajni muzej Ozalj

posjeduje zbirku njenih djela i osobnih stvari, postoji ideja da se zgrada pretvori u

Muzej/Kuću Slave Raškaj. Uz stalni postav vezan uz njen lik i djelo, mogla bi se izlagati i

zavidna zbirka slika moderne umjetnosti nastala tijekom 9 godina organizacije “Slavinih

proljeća”. Njena biografija nadalje otvara mogućnost interpretacije i senzibilizacije na temu

invaliditeta (gluhonijemosti) i položaja žena u društvu početkom 20. stoljeća.

Iz te perspektive, zgrada šumarije ima velik potencijal da se pretvori u ključnu

atrakciju područja koja će moći generirati osmišljavanje brojnih dodatnih sadržaja za

obogaćivanje turističke ponude. Uzimajući u obzir interpretativne mogućnosti Slavine

biografije, projekt je dobar kandidat za financiranje kroz EU fondove.

Započeto je rješavanje imovinsko-pravnih pitanja kojim bi Grad Ozalj stekao

ingerenciju nad nekretninom, o čemu direktno ovisi provedba projekta. Međutim,

pretvaranje zgrade u muzej predstavlja velik izazov s obzirom na financijske i ljudske resurse.

S obzirom na status zaštićenog kulturnog dobra, obnova i uređenje zgrade vršit će se pod

strogom kontrolom konzervatora, što može znatno usporiti i ograničiti proces.

Etnopark Ozalj

Zaštićena kulturno-povijesna cjelina smještena je u dolini rijeke Kupe uz cestu koja iz

Ozlja vodi u naselje Trg i sastoji se od šest tradicijskih građevina preseljenih iz okolice Ozlja.

Tipični su primjeri narodnog graditeljstva ozaljskog kraja: dvije stambene prizemnice i

katnica, komora za mladence, sjenik i svinjac. Građevine su stare između 100 i 200 godina, a

građene su hrastovim planjkama spojenim hrvatskim vezom s krovištem pokrivenim

raženom slamom.

Fig.32. Katnica u Etnoparku Fig.33. Unutrašnjost u prizemnici Etnoparka

Dvije manje seoske kuće donekle su namještene etnografskim predmetima, dok je

treća, najveća, trenutno prazna. U nju je uvedena električna energija i sustav videonadzora.


34

Unutar gospodarskih objekata nalaze se uglavnom veći predmeti iz etnografske zbirke

Zavičajnog muzeja poput alata i kola.

Prostor Etnoparka ima samo neke elemente uređenja tradicijske okućnice –

zatravljenu površinu oko građevina s pošljunčanim stazama i ručno posađenom grabovom

živicom, a tradicijsku sliku nadopunjavaju stabla vrba.

Etnopark dio je Zavičajnog muzeja čije osoblje na zahtjev održava stručna vodstva za

veće grupe. Na lokaciji nema informativno-edukativnih ploča, a kuće su zaključane tako da je

samostalan obilazak onemogućen.

Na sadašnjoj lokaciji je s konzervatorskog i etnološkog stajališta narušena kvaliteta

izgleda etnoparka, a time i njegovog edukativnog karaktera. Grad iskazuje namjeru da

etnopark preseli na područje “Šljunčare” gdje bi se mogli zadovoljiti svi funkcionalni, stručni

i prostorni kriteriji za adekvatno prezentiranje etnološke materijalne i nematerijalne

baštine. U nadležnom Konzervatorskom odjelu u Karlovcu iznijeta je ideja rekonstrukcije

vlaka s parnjačom koji bi vozio od željezničke postaje do muzeja, kao način prezentacije

povijesne infrastrukture željezničkog prometa kao dijela industrijske i tehničke baštine.

Selo Trg

Nalazi se 3 km istočno od Ozlja na poluotoku kojeg svojom desnom obalom tvori rijeka

Kupa, te je značajno zbog svog povijesnog razvoja, zanimljivih primjera djelomično očuvane

tradicionalne arhitekture seljačkih kuća od drveta s tesanim gredama te lokalnih tradicija.

Fig.34. Primjer tradicionalne arhitekture u Trgu

Ovo srednjovjekovno seosko naselje je sagrađeno planski u prvoj polovici 14. stoljeća

kako bi se u njega preselilo nezaštićeno stanovništvo ispod ozaljskog Starog grada. Povelja


35

slobodnog sela potječe iz 1329. Povijesna jezgra naselja je danas samo djelomično sačuvana

u dijelu uz župnu crkvu Svih Svetih.

Sakralna graditeljska baština

Na području Grada Ozlja nalazi se niz sakralnih građevina od kojih je 13 objekata

zaštićeno kao pojedinačno kulturno dobro. Budući da su i dalje u funkciji, kontinuirano se

ulaže u njihovo održavanje, pa je stanje njihove očuvanosti zadovoljavajuće. S obzirom na

pripremljenost za turistički posjet, većina crkava nije fizički ni vremenski dostupna, te ne

raspolaže kvalitetnom interpretacijom u obliku interpretacijskih ploča ili tiskanih materijala,

iako na njih dosljedno ukazuje “smeđa” signalizacija.

Svojim značajem ističe se pavlinski samostan u Sveticama i župne crkve u Ozlju, Trgu i

Vivodini.

Pavlinski samostan Svetice

Srednjovjekovni pavlinski samostan s crkvom Blažene Djevice Marije, smješten je na

brežuljku s kojeg se pruža prekrasan pogled na Pokupsku nizinu. Crkva je sagrađena oko

1520. kao zavjetna crkva Krste I Frankopana, dograđena je u drugoj polovici 16. stoljeća, a

1627. je barokizirana, te je sjeverno uz lađu sagrađena danas djelomično očuvana jednokatna

zgrada samostana. Crkva je jednobrodna s poligonalnim svetištem, četiri kapele na južnoj

strani i bočno smještenim zvonikom uz glavno pročelje.

Prije dolaska pavlina, tu su djelovali svećenici glagoljaši koje su pomagali ozaljski

Frankopani. U crkvi je 1577. pokopan Stjepan Frankopan, posljednji potomak ozaljske loze

Frankopana. Pavlini u Sveticama djeluju sve do 1786. kad je samostan ukinut. Prvi prior

samostana bio je poznati hrvatski leksikograf Ivan Belostenec.

Fig.35. Crkva u samostan u Sveticama Fig.36. Unutrašnjost crkve u Sveticama


36

Crkva je prava riznica ranobarokne pavlinske umjetnosti 17. stoljeća, a ističu se

prekrasno figuralno izrezbarene korske klupe i orgulje rokoko stila s pavlinskim grbom.

Sedam oltara crkve primjerci su ranobarokne umjetnosti u Hrvatskoj većinom anonimnih

majstora.

U sakralnoj zbirci Zavičajnog muzeja Ozalj nalaze se brojni crkveni uporabni predmeti

i koloristički privlačan tekstil, te se razmatra mogućnost njihovog premiještanja i izlaganja u

prostoru samostana, što bi svakako pridonijelo turističkoj atraktivnosti lokacije.

Crkva sv. Vida, Ozalj

Crkvu smještenu na brijegu nasuprot starog grada Ozlja dali su 1752. g. na mjestu

starije kapele sagraditi tadašnji vlasnik Ozlja, grof Perlas i liječnik Juraj Hormayer.

Crkva je jednobrodna, s lađom pravokutog tlocrta, svetištem kvadratnog tlocrta s

eliptičnim zaključkom, sakristijom južno uz svetište i kapelom sjeverno uz lađu te zvonikom

ispred glavnog pročelja. Jednostavnog je vanjskog oblikovanja i bogatijeg unutarnjeg u

kojem se ističu ranobarokni i barokni inventar te klasicistički koncipirane orgulje.

Uz crkvu se nalazi grob Slave Raškaj.

Fig.37. Grob Slave Raškaj uz crkvu Sv. Vida u Ozlju

Crkva sv. Lovre, Vivodina

Smještena na istaknutom položaju unutar naselja, centralna građevina izduženog

križnog tlocrta sa zvonikom iznad glavnog pročelja pripada skupini crkvene barokne

arhitekture kruga štajerskih graditelja. Sagrađena je 1754. sredstvima hrvatskog plemstva


37

prema oporuci barunice Rosine Jelačić Vojnović i prema narudžbi cistercitskog reda. Sačuvan

je dio inventara iz vremena gradnje.

Crkva Svih Svetih, Trg

Jedna je od najstarijih crkava ozaljskog kraja, spomenuta još 1334. Uz brod je

četverokutno gotičko svetište s romanički oblikovanim prozorom. Pored svetišta je sakristija,

a uz glavno pročelje zvonik. Iz doba baroka su oltari, slike i propovjedaonica.

Pokretna kulturna dobra

Uz crkvene inventare koji obuhvaćaju elemente opreme sakralnog prostora i

predmete vezane uz obavljanje crkvenog obreda, najznačajniji turistički resurs ove vrste

predstavlja zaštićena muzejska građa Zbirke Zavičajnog muzeja Ozalj.

Utemeljena 1971. u vlasništvu je Grada Ozlja i smještena je u prostoru Starog grada

Ozlja koji muzeju na korištenje ustupa vlasnik, Družba “Braća hrvatskoga zmaja”. Zavičajni

muzej trenutno na raspolaganju ima 600 m2 koji uključuju izložbene prostore i spremište, no

stalni postav je skinut zbog radova na krovištu koji su u tijeku već nekoliko godina, te je

Zbirka u potpunosti nedostupna javnosti.

Fig.38. Nekadašnji stalni postav Zavičajnog Fig.39. Prostor Zavičajnog muzeja za privremene

muzeja Ozlja (izvor: Zavičajni muzej Ozalj) izložbe

Muzejska građa od oko četiri tisuće predmeta grupirana je u sedam zbirki, među

kojima je najistaknutija Etnografska s najvećim brojem predmeta (1151) pretežno alata,

oruđa i tradicionalne nošnje. Muzej planira najveći dio ovog fundusa izložiti unutar

etnoparka s ciljem stvaranja cjeline i kontekstualizacije predmeta.

Među 673 slika koliko broji Galerijska zbirka ističu se djela Slave Raškaj i slike nastale na

likovnim kolonijama 80-ih godina njoj u čast.


38

Brojčano je opsežna i kulturno-povijesna zbirka (984) koja se sastoji većinom od oružja

i uporabnih predmeta. Obilježja Arheološke i Fotografske zbirke je manji opseg, ali i

neobrađenost dijela materijala. Zbirka dokumenata sadrži 401 predmet među kojima se

ističu ugovori starih Ozaljanina, razglednice i pisma.

Sakralna zbirka je obujmom najmanja, a sadrži crkvene uporabne predmete, tekstil,

drvenu skulpturu i stare knjige.

Zbirke su većinom dobro obrađene, no pojedine grupe predmeta zahtijevaju

restauraciju odnosno određene konzervatorske zahvate.

U Zavičajnom muzeju Ozalj trenutno su zaposlene tri osobe od kojih su dvije

kustos/ravnatelj i čistačica stalno zaposleni. Na stručno osposobljavanje u trajanju od godinu

dana primljen je jedan djelatnik, a dvije osobe preko studentskog ugovora obavljaju poslove

dežurstva u Starom gradu Ozlju, vikendom i blagdanom tijekom ljetnih mjeseci.

Značajno ograničenje u planiranju i obavljanju svoje djelatnosti, ali i traženju dodatnih

izvora sredstava putem različitih natječaja predstavlja nepostojanje ugovora o najmu s

vlasnikom.

U zgradi osnovne škole u Radatovićima koja trenutno ima status preventivno

zaštićenog kulturnog dobra smještena je Zbirka etnografske i kulturno-povijesne građe, slika

i dokumentacije vezane za povijest i etnografiju Žumberka, jedina takve vrste na ozaljskom

području. Navedena je u MDC-ovom Muzejskom vodiču Hrvatske.

Nematerijalna kulturna baština

Osim materijalnih oblika ljudskog djelovanja u prostoru za kulturni je identitet važno

i nematerijalno naslijeđe poput tradicijskih obrta, običaja, usmene predaje, rukotvorstva,

folklora i slično. Ukoliko se ne prezentiraju u prostoru i interpretiraju posjetiteljima, te su

potencijalne lokalne atrakcije u prostoru gotovo nevidljive. Većina njih ima značajan

kulturno-turistički potencijal u kombinaciji s prezentacijom materijalne baštine kroz

atraktivnu i maštovitu interpretaciju ili osmišljavanje događaja kojima se animiraju statične

atrakcije.

Na području Grada Ozlja trenutno nema tržišno spremnih turističkih proizvoda

temeljenih na nematerijalnoj baštini, iako sa stajališta turističke privlačnosti značajan

potencijal postoji u tradicijskom umijeću pletenja jalbe te aktivnostima četiri kulturno-

umjetnička društva: „Vivodina“, „Vrhovac“, „Ključ“ iz Trga, te „Katarina Zrinska“ iz Ozlja.


39

Budući da u okviru Akcijskog plana nije bilo predviđeno detaljno istražiti i valorizirati

postojeću nematerijalnu etnografsku baštinu, taj će posao tek trebati učiniti kako bi se

utvrdio potencijal koji pojedini fenomeni imaju za prerastanje u turističku atrakciju i kako bi

se potaknula kreativnost u njihovom osmišljavanju. U tome svakako ključnu ulogu imaju

lokalna zajednica i kulturno-umjetnička društva koja tradicijska znanja i umijeća

dokumentiraju, istražuju, njeguju i prenose na mlađe naraštaje.

Tradicijsko umijeće pletenja jalbe, očuvano u selu Trg, od 2009. se nalazi na Listi

zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara. Trška jalba je karakterističan dio izvorne narodne

nošnje u obliku pokrivala za glavu koje su nosile udane žene u selima uz Kupu između Ozlja i

Karlovca. Izrađuje se posebnom tehnikom pletenja prstima na uspravnom drvenom luku

(lucanj) čime se dobiva čipka elastične šupljikave strukture. Osim za izradu kapica, jalba se

upotrebljavala i kao ukrasni umetak na odjeći i uporabnim predmetima (posteljina, ručnici,

stoljnjaci).

Nakon što je tradicijska tehnika nekoliko desetljeća bila zaboravljena, 2002. ponovno

je oživljena zahvaljujući KUD-u “Ključ” iz Trga, školskoj sekciji “Male trške pletilje” i Učeničkoj

zadruzi “Kotačec”.

Osim jalbe na Listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara nalaze se dva

fenomena vezana za glazbenu tradiciju sviranja i pjevanja: glasnice i guci.

Na području Grada Ozlja postoji nekoliko službenih manifestacija uglavnom lokalnog

ili regionalnog karaktera u funkciji unapređenja kulturnog i društvenog života stanovništva.

Ne privlače značajniji broj posjetitelja/turista ni nacionalnu medijsku pažnju jer se

sadržajem ne razlikuju od ostalih manifestacija tih vrsta u Hrvatskoj, zbog čega ne generiraju

ekonomsku korist niti ne doprinose pozicioniranju Ozlja kao turističke destinacije. Jedinica

lokalne samouprave u većoj mjeri financijski podržava ta događanja, no zbog

nezainteresiranosti organizatora za prilagođavanje potražnji, jednako kao ni TZ Ozalj

značajnije ne sudjeluje u njihovoj organizaciji ni promociji.

U nastavku su pobrojane i ukratko opisane manifestacije koje se redovito održavaju

na području Grada Ozlja.

Maskenbal Ozalj, veljača

Maskenbalsku povorku za djecu i odrasle organizira KUD “Katarina Zrinska” na Trgu Stjepana

Radića. Nudi se kuhano vino i krafne.


40

Oldschool desant na Ozalj Ozalj, posljednji vikend u travnju

Od 2007. se redovito održavaju dvodnevni susreti vlasnika starodobnih vozila iz

Hrvatske i inozemstva u organizaciji Oldtimer kluba Ozalj. Susret započinje na zagrebačkom

Prisavlju s kojeg članovi klubova i individualni ljubitelji “oldtimera” starom Karlovačkom

cestom u koloni dolaze na lijevu obalu Kupe ispod ozaljskog Starog grada. Zaljubljenici u

oldtimere tamo kampiraju, druže se, pripremaju roštilj… Na posljednjoj je manifestaciji

sudjelovalo oko 150 vozila.

Izložba vina u Vivodini Vivodina, lipanj

Trodnevna međunarodna smotra vina u organizaciji Udruge vinogradara, vinara i

voćara Ozlja održava se već 20 godina zaredom na livadi ispod crkve sv. Lovre. Gastro-

enološki program uključuje ocjenjivanje vina i podjele nagrada, degustacije, nastupe KUD-

ova i natjecanje kuhara-lovaca. Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva

poljoprivrede i Karlovačke županije.

Vidovski dani središte Ozlja, lipanj

U okviru dvodnevne proslave kojom se obilježava blagdan sv. Vida – zaštitnika ozaljske

župe – održavaju se koncerti zabavne glazbe na parkirakištu pored Robne kuće i moto susret

na kupalištu ispod Munjare.

Stare seoske igre Vrhovac, srpanj

Dvodnevno događanje održava se na poljani pored crkve sv. Kuzme i Damjana, a

program se sastoji od sportskog i zabavnog dijela. U želji da se očuvaju i ožive već pomalo

zaboravljeni seoski običaji vrhovačkog kraja, KUD “Vrhovac” dosad je 11 puta organizirao

seoske igre (natjecanja u košnji, oštrenju kolca bez panja, penjanju na drvo, skakanju u vreći,

hodanju na štulama, plesu s jabukom na čelu…) popraćene folklornim nastupima, izložbom

alata starih domaćih zanatlija, ručnih radova, te gastronomskom i vinskom ponudom. Prošle

su godine pokrovitelji manifestacije bili Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo

poljoprivrede.

Jesen u Vivodini Vivodina, rujan

KUD “Vivodina” osam godina zaredom organizira jednodnevni susret, druženje i

nastup regionalnih KUD-ova s ciljem prisjećanja tradicionalnih običaja vivodinskog kraja i

načina zabave svojih predaka. Događanje se odvija ispred vatrogasnog doma u Vivodini, a

sastoji se od folklornih nastupa KUD-ova, natjecanja u ispijanju gemišta, povlačenju užeta,

ruđenju kukuruza.


41

Kestenijada Ozalj, listopad

Zabavna manifestacija održava se već šest godina u organizaciji Moto kluba Colapis

Riders Ozalj na kupalištu nizvodno od stare hidroelektrane. Kestenijada je humanitarnog

karaktera, a prihod je namijenjen djeci dječjeg vrtića “Zvončić” u Ozlju. Svake godine Moto

Mrazovi daruju djecu božićnim poklonima.

Znamenite osobe

S ozaljskim krajem povezano je nekoliko znamenitih ličnosti iz hrvatske povijesti i

umjetnosti među kojima su najpoznatiji slikarica Slava Raškaj, leksikograf Ivan Belostenec i

članovi obitelji Zrinski i Frankopan. S obzirom da postoje jasne poveznice između

materijalne baštine i lika i djela tih ličnosti, ti resursi se maštovitom interpretacijom i

atraktivnom prezentacijom mogu pretvoriti u primarne turističke atrakcije.

Slava Raškaj, rođena 1877. u gradu Ozlju, jedno je od najznačajnijih imena hrvatskog

slikarstva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Značajan dio njenog slikarskog opusa (akvareli,

pasteli, ulja) nastao je na otvorenom prikazujući vedute Ozlja i okolice. Unatoč nedvojbenom

značaju njenog djela u okviru hrvatske povijesti umjetnosti, njena su djela izlagana vrlo

rijetko. Prva velika retrospektivna izložba priređena je tek 2008. u Klovićevim dvorima i

popraćena opsežnim katalogom.

Zavičajni muzej Ozalj posjeduje zbirku od dvadesetak Slavinih akvarela i pastela, a

ostala su djela većinom rasuta po privatnim zbirkama. Radovi u zbirci Zavičajnog muzeja nisu

dostupni javnosti zbog nedostatka odgovarajućih konzervatorskih uvjeta izložbenog

prostora, te je opus Slave Raškaj gotovo u potpunosti nepoznat široj javnosti, te su njen lik i

djelo nevidljivi u turističkoj ponudi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Grob

akvarelistice se nalazi u Ozlju, pored crkve Sv. Vida, a Osnovna škola u Ozlju nosi njeno ime.

Ivan Belostenec (1594.-1675.), pavlinski svećenik i prvi prior samostana u Sveticama,

značajan je hrvatski jezikoslovac i leksikograf. Boraveći u različitim pavlinskim samostanima

(Lepoglava, Čakovec, Crikvenica) imao je prilike proučavati jezik i različita narječja. Njegovo

je najznačajnije djelo dvojezični enciklopedijski rječnik Gazofilacij s oko 40.000 latinskih

natuknica s hrvatskim objašnjenjima. Osim obujmom, rječnik je značajan zbog tronarječne

(kajkavsko-čakavsko-štokavske) jezične koncepcije karakteristične za pripadnike Ozaljskog

književnog kruga, te zbog jedinstvenog grafijskog sustava. Gradska knjižnica i čitaonica u

Ozlju nosi njegovo ime.


42

Obitelj Zrinski jedna je od najslavnijih hrvatskih velikaških obitelji s velikim

utjecajem na politički, kulturni i društveni život Hrvatske tijekom 16. i 17. stoljeća kad se se

njihovi posjedi protezali od Međimurja središnjom Hrvatskom do sjevernog Primorja. U

Ozlju su boravili banovi Nikola VII. i Petar IV., istaknuti vojskovođe u obrani od Turaka i

protivnici bečkog apsolutizma.

Grof Nikola Zrinski bio je hrvatski ban od 1647. do 1664. Osim što je uspješno ratovao

protiv Turaka, bio je mudar političar i intelektualac. Napisao je niz značajnijih književnih

djela među kojima se ističe knjiga lirike Adriai tendernek syrenaia (Sirena Jadranskoga mora),

koju je s mađarskog na hrvaski preveo njegov brat Petar. Pisac je prvog epa na mađarskom

jeziku Propast Sigeta, te se u Madžarskoj smatra najvećim književnikom baroka.

Grof Petar Zrinski bio je oženjen Katarinom Zrinskom, polusestrom Frana Krste

Frankopana. Nakon smrti starijeg brata postaje ban te zajedno sa šurjakom zbog tzv. Zrinsko-

Frankopanske urote biva smaknut 1671. u Bečkom Novom Mjestu.

Ana Katarina Frankopan, udata Zrinski, bila je poznata kao mecena i kao prva žena u

banskoj Hrvatskoj koja se bavila prevođenjem i pisala književne tekstove. U Ozlju je 1660.

napisala molitvenik Putni tovaruš. Proslava njenog vjenčanja s Petrom Zrinskim održana je u

Starom gradu Ozlju, čime su u rodbinstvo stupile svije najmoćnije hrvatske plemićke obitelji.

Umreženost s drugim turističkim destinacijama

U suradnji s 14 općina i gradova Primorsko-goranske i Karlovačke županije 1997. je

započet projekt “Putevima baštine” s ciljem razvoja održivog turizma pograničnog područja

pomoću mreže puteva koji povezuju kulturnu i prirodnu baštinu. Postavljena je turistička

signalizacija i niz interpretacijskih tabli s tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku, među

kojima su na ozaljskom području označene i interpretirane dvije lokacije: Svetice i Stari grad

Ozalj.

Fig.40. Interpretacijska tabla u okviru projekta “Putevima baštine”


43

Projekt nema vlastitu web stranicu niti kvalitetno proveden marketinški okvir, a

interpretacijska ploča na temu Starog grada koja se nalazi podno crkve Sv. Vida je zapuštena i

gotovo nečitljiva.

2.7. Radna snaga i obrazovanje u turizmu

Razvoj turizma uvelike ovisi o dostatnoj i kvalitetnoj radnoj snazi. S obzirom na

nerazvijenost turističke infrastrukture i ponude na području Grada Ozlja, dosad nije bilo

mogućnosti ni potrebe za zapošljavanje kvalificiranih djelatnika osposobljenih za rad u

turizmu. Tek otvaranjem Turističkog ureda zaposlena je stručna osoba u potpunosti

osposobljena za obavljanje poslova propisanih Zakonom.

Na ozaljskom području ne postoji turistička agencija, a licencirani turistički vodiči

koji pokrivaju područje cijele županije dolaze iz Karlovca. Nema poslovnih subjekata

registriranih za pružanje izvansmještajnih usluga; jedini koji to čine su djelatnici (u većini

slučajeva vlasnici) ugostiteljskih objekata i nuditelji smještajnih kapaciteta kojima nedostaju

specijalizirana znanja iz turističkog poslovanja.

Potrebe za novim obrazovnim institucijama nema, budući da u županijskom središtu

Karlovcu postoji nekoliko srednjoškolskih programa u obrazovnom sektoru turizma i

ugostiteljstva, a Veleučilište Karlovac provodi trogodišnji redovni i izvanredni stručni studij

ugostiteljstva. U Ekonomsko-turističku školu Karlovac upisuje se godišnje 140 učenika, a

jedan od smjerova je hotelijersko-turistički tehničar. Ista je upisna kvota i za Trgovačko-

ugostiteljsku školu Karlovac koja nudi smjerove hotelijersko-turističkog komercijalista,

kuhara, slastičara i konobara.

Ponuda programa cjeloživotnog obrazovanja za odrasle, naročito u segmentu

neformalih oblika kao što su tečajevi, seminari i radionice jest najoskudnija, a upravo je

potreba za njima najveća. Stručnom, kontinuiranom i ciljanom edukacijom postojećih i

budućih lokalnih poduzetnika u sektoru turizma te djelatnika lokalne samouprave zaduženih

za stvaranje poticajnog okruženja za turistički razvoj osigurava se unapređenje usluge i

razvoj novih, atraktivnih i dugoročno održivih sadržaja, proizvoda i usluga.

2.8. Trenutna i potencijalna tržišna potražnja

U nedostatku preciznijih kvantitativnih i kvalitativnih podataka o opsegu i

obilježjima turističke potražnje na ozaljskom području, okvirnu sliku o vrsti trenutnih

posjetitelja i motivima njihovog dolaska daju nam rezultati terenskog istraživanja koji

ukazuju da većina njih pripada jednoj od sljedeće tri skupine:


44

1. učenici osnovnih škola (3. i 6. razreda) pretežno iz matične i susjednih županija u

okviru organiziranog izleta / putovanja autobusom, potaknuti školskim

programom na temu zavičaja odnosno hrvatske povijesti (najbrojniji)

2. kružna putovanja odraslih osoba iz cijele zemlje organizirana od strane

putničkih agencija, stručnih organizacija, udruga, klubova i sl.

3. individualni posjetitelji ili obitelji s djecom iz matične i susjednih županija,

motivirani posjetom prijateljima ili rođacima, prisustvovanjem događajima ili s

ciljem aktivnog boravka u prirodi

4. primjećeno je da novi trendovi i promjena ponašanja turističke potražnje

uzrokovani klimatskim promjenama dovode sve više turista iz Sjeverne Europe

(naročito skandinavskih zemalja) na odmor u ozaljsko područje.

Uzimajući u obzir raspoložive baštinske i turističke resurse na području Ozlja koji

sačinjavaju preduvjete i ograničenja za razvoj turizma, te skicu trenutne potražnje, potrebno

je utvrditi postoje li tržišta za vrstu ponude koju je moguće kreirati te koja su glavna

obilježja potencijalne turističke potražnje. To predstavlja ključni korak u definiranju

razvojne vizije, a direktno će se odraziti na odabir prioritetnih projekata kojima će se

oblikovati novi turistički sadržaji i proizvodi kao i načini njihove promocije.

S obzirom na naglašeno izletnički karakter postojeće turističke potražnje koji je

zasigurno posljedica skromnih smještajnih kapaciteta, zanimljivi su pokazatelji turističke

aktivnosti domaćeg stanovništva u segmentu jednodnevnih privatnih putovanja.

Prema istraživanju koje je Institut za turizam proveo 2011. obuhvativši putovanja

stanovnika starijih od 14 godina,

- u Hrvatskoj je u toj godini ostvareno oko 7 milijuna jednodnevnih privatnih

putovanja,

- gotovo sva jednodnevna privatna putovanja su samostalno organizirana (91%) i

najčešće prijevozno sredstvo je osobni automobil (81%).

- prosječni izdatak po putovanju iznosi 368 kn,

- najčešći motivi su posjet rodbini i prijateljima (2,7 milijuna putovanja), te odmor

u gradu, izleti, kultura, zabava (1,3 milijuna),

- stanovnici sjeverne Hrvatske i Like, Korduna i Banije podjednako odlaze na

putovanja unutar regije i u Zagreb, dok stanovnici zagrebačke regije na 36%

putovanja posjećuju sjevernu Hrvatsku.


45

U usporedbi s podacima iz 2009. primjećuje se porast od 17% u broju ostvarenih

putovanja, a za očekivati je i daljnji pozitivan porast.

Isto je istraživanje pokazalo da je svaki drugi stanovnik Hrvatske bio na višednevnom

privatnom putovanju, pri čemu je najviša stopa odlaska zabilježena u Gradu Zagrebu i

Zagrebačkoj županiji. U 55% slučajeva radilo se o putovanjima na kojima je ostvareno do 3

noćenja, a tek je 14% ukupnih odlazaka motivirano odmorom u gradu, izletima, kulturom i

zabavom. Najposjećenija odredišta su Dalmacija, te Istra, Kvarner i Gorski kotar, a tek 6,8% je

ostvareno na području Like, Banije i Korduna.

Korisni podaci o stavovima i potrošnji posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja u

Hrvatskoj mogu se iščitati iz studije TOMAS 2008. Kulturni turizam. Istraživanje je proveo

Institut za turizam od srpnja do listopada na 37 kulturnih atrakcija u priobalnim i

kontinentalnim županijama, a rezultat je sljedeći profil kulturnih turista:

- prevladavaju posjetitelji srednje (47%) i mlađe (30%) dobi, s nešto većim

udjelom muškaraca (53%). Posjetitelji muzeja i galerija nešto su stariji od

prosjeka, dok na događanjima prevladavaju mlađi posjetitelji.

- uglavnom fakultetski obrazovani (38%) ili sa završenom višom školom (24%),

- prevladavaju inozemni posjetitelji (62%), a pojedinačno značajniju skupinu čine

posjetitelji iz Italije (15%), Njemačke (14%), Francuske (9%) i Velike Britanije

(9%). Među domaćim turistima, najbrojniji su oni iz matične ili okolnih županija.

- uglavnom noće u mjestu gdje se nalazi kulturna atrakcija ili održava događanje

(43%), ili su izletnici, odnosno doputovali su iz mjesta stalnog boravka (26%)

- motivacija za dolazak je želja za učenjem (26%) u kombinaciji s imidžem ili

reputacijom atrakcije/događanja (18%), znatiželjom (18%) te željom za

druženjem s osobama u pratnji (17%). Želja za druženjem prevladava kod

posjetitelja događanja, dok su posjetitelji muzeja i galerija više od prosjeka

motivirani učenjem o kulturi, povijesti i baštini.

- većina je (59%) u prvom su posjetu kulturnoj atrakcijii/događanju, a 22% u

drugom posjetu. Kulturna događanja imaju najveći udio onih u ponovnom

posjetu (52%).

- 60% posjetitelja izražava interes za sudjelovanje u krativnim radionicama, među

kojima su najpopularniji gastronomski tečajevi (24%), sudjelovanje u berbama

(23%) te arheološka iskapanja (21%).

- događanja privlače najveći udio kulturom motiviranih posjetitelja (46%), a

slijede kulturne znamenitosti (34%) i muzeji/galerije (30%).


46

- kulturne atrakcije i događanja u kontinentalnim županijama privlače znatno veći

udio kulturom motiviranih posjetitelja (49%) u odnosu na one u obalnim

županijama (27%).

- od ukupno 28 eura koliko u prosjeku troše jednodnevni posjetitelji kulturnih

događanja/atrakcija, na kulturu se izdvaja 3,5 eura ili 13% ukupnih dnevnih

izdataka.

Iako u istraživanju stavova i potrošnje turista u cestovnim vozilima na putovanju do

primorskih odredišta u Hrvatskoj provedenog u ljeto 2005. (TOMAS Tranzit, Institut za

turizam), Karlovačka županija nije bila obuhvaćena, neka su saznanja relevantna:

- oko 83% turista na putu do odredišta u Hrvatskoj koristi hrvatske autoceste i

poluautoceste,

- na putu do primorskih odredišta zaustavlja se više od dvije trećine turista (69%)

- glavni razlozi zaustavljanja na putu do odredišta bili su toalet (30%) i uzimanje

goriva (27%), te odmor od vožnje (15%). Posjet usputnoj turističkoj atrakciji bio

je razlogom svega nešto manje od 5% svih zaustavljanja.

- primarni izvor informacija o usputnim turističkim atrakcijama u mjestu stalnog

boravka su bile preporuke rodbine i prijatelja, Internet te brošure i vlastito

iskustvo. U Hrvatskoj, glavni izvor informacija bili su lokalni stanovnici i jumbo

plakati ili drugi promotivni plakati uz prometnice, te nešto manje zastupljena,

smeđa turistička signalizacija, brošure dobivene na graničnim prijelazima ili

objektima uz prometnice i turistički informacijski punktovi.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Karlovačkoj županiji je 2011.

zabilježeno 165.450 turističkih dolazaka i 269.291 noćenja. Iste godine je prema statistici

Turističke zajednice grada Karlovca ostvareno 19.300 dolazaka, od kojih 25% otpada na

domaće stanovništvo. Od stranaca su nekoliko godina zaredom najbrojniji Nijemci i Poljaci.

Zabilježeno je ukupno 30.000 noćenja, a prosječan broj od 1,5 noćenja ukazuje da se

turisti u Karlovcu zadržavaju kratko odnosno da se radi o turistima u tranzitu. Među turistima

grada Karlovca najviše je onih u dobi od 41 do 60 godina te nešto manje u dobi od 31 do 40

godina.

2.9. Nadređeni dokumenti

Na razvoj turizma na području Grada Ozlja izravno utječu prostorno planska

dokumentacija i krovni strateški dokumenti važeći na županijskoj i nacionalnoj razini.

Strateški ciljevi i odrednice utvrđeni tim nadređenim dokumentima bit će uvaženi prilikom


47

izrade Akcijskog plana razvoja turizma Grada Ozlja. U nastavku se daje kratak pregled

najvažnijih dokumenata.

Nacionalna Strategija razvoja turizma do 2020.

Strategijom zacrtana vizija razvoja hrvatskog turizma 2020. godine, usvojena

početkom veljače 2013., glasi:

Hrvatska je u 2020. globalno prepoznatljiva turistička destinacija,

konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv

način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu

kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost,

sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja.

Pritom se kao glavni ciljevi navode povećanje turističke atraktivnosti i konkuretnosti,

poticanje bržeg gospodarskog rasta, viša stopa zaposlenosti i promicanje održivog razvoja.

Među deset ključnih proizvodnih grupa na kojima valja graditi diverzificiran sustav

turističkih proizvoda, a za razvoj kojih na području Grada Ozlja postoji resursno-atrakcijska

osnova su: kulturni turizam, cikloturizam, eno i gastroturizam, pustolovni i sportski turizam,

te ostali važni proizvodi (eko, omladinski i socijalni turizam).

U cilju disperzije turističke aktivnosti na cijelo područje Hrvatske, Strategija za

područje Like i Karlovca predviđa cikloturizam, ruralni i planinski turizam, pustolovni i

sportski te ekoturizam kao primarne proizvode, a turizam baštine i team building kao

segment poslovnog turizma kao sekundarne proizvode.

Među deset navedenih razvojnih načela, za područje Grada Ozlja posebnu važnost

imaju:

- partnerstvo nositelja javne vlasti s privatnim sektorom (poduzetnici), civilnim

sektorom, institucijama u sferi zaštite okoliša, kulture, prometa i sl.

- ubrzavanje razvoja kontinentalnog turizma kroz kapitalne investicije uz znatno

korištenje sredstava EU fondova

- razvoj i komercijalizacija novih sustava turističkih doživljaja kao što su kulturni

turizam, cikloturizam, postolovni i sportski turizam

- osnova tržišnog diferenciranja je njegovanje prirodne, sociokulturne, klimatske i

doživljajne autentičnosti, odnosno na kreativnost u razvoju proizvoda,

destinacijskom pozicioniranju i komunikaciji s tržištem.


48

Nacionalna Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine,

2011.-2015.

Izradu Strategije pokrenulo je Ministarstvo kulture u svrhu utvrđivanja ciljeva, mjera i

aktivnosti kako bi se kulturna baština i njezini potencijali uspješnije i učinkovitije koristili kao

razvojni resurs, ali na načelima održivog razvoja.

Vizija: Kulturna baština je temelj očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta te

kulturnog razvitka i održivog gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.

Tri su strateška cilja:

1. Povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi

njezina održivog korištenja.

2. Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine

poticanjem razvoja poduzetništva utemeljenog na kulturnoj baštini.

3. Podizati razinu svojesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine i

održivog korištenju kulturne baštine.

Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013.

U planskom dokumentu politike regionalnog razvoja kojim se određuju osnovni

smjerovi razvoja Županije, dva od četiri strateška cilja direktno su povezana s razvojem

turizma.

Kao strateški cilj 2 navodi se konkuretno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i

infrastrukture, i to kroz:

- unapređenje turističke ponude razvojem selektivnih oblika turizma,

- poboljšanje postojećih i osmišljavanje novih turističkih proizvoda,

- komuniciranje imidža i prodor na emitivna tržišta

- prodaju turističkih usluga

- i unapređenje destinacijskog menadžemnta i informacijskog sustava.

Strateški cilj 4 odnosi se na održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i

kulturnom baštinom, i to prvenstveno kroz jačanje kapaciteta za upravljanje resursima.

Nadalje, Strategija naglašava važnost turizma za oživljavanje ruralnih prostora

Županije, te utvrđuje da turizam treba usmjeriti na reaktiviranje zapuštenih ili nedovoljno

iskorištenih potencijala između ostalog i u ozaljskom kraju.


49

Masterplan turizma Karlovačke županije

Turistička zajednica Karlovačke županije je u sklopu zajedničkog projekta s Ličko-

senjskom županijom 2008. izradila Turistički masterplan u okviru kojeg su utvrđeni vizija,

misija i strateški ciljevi razvoja na cijelom području obuhvata. Dokument razrađuje nišna

tržišta i proizvode te identificira 25 potencijalnih razvojnih projekata među kojima je

odabrano 10 za neposrednu implementaciju.

Planom zacrtana vizija objedinjuje prostor dviju županija u cjelogodišnje odredište

prepoznatljivo po jedinstvenim turističkim doživljajima koji se temelje na raznolikim turističkim

resursima, gostoljubivosti stanovnika i dugoročnoj održivosti.

Kao strateški ciljevi budućeg razvoja turizma definirana su četiri područja djelovanja:

1. stvaranje okruženja koje će podržati turistički razvoj područja uključujući

uspostvavu dobro definiranog institucionalnog okvira za razvoj turizma, stvranje

mreže usluga za privatno poduzetništvo i investiranje u turističke razvoje

projekte s kontinuiranom podrškom razvojnim inicijativama, zaštitu prirodnog

okoliša, povećanje turističkih standarda i razine osposobljenosti kadra te

definiranje jedinstvene, turistički orijentirane kulturne politike.

2. uspostavljanje turističke infrastrukture koja će moći zadovoljiti potrebe tržišta

privučenog različitim turističkim doživljajima, a pažnja će se usmjeriti na

poboljšanje dostupnosti, kvalitete i različitosti smještajnog sektora, razvoj

nekoliko udarnih turističkih projekata kao pokretača turističkog razvoja i tržišnih

promicatelja regije kao i na unapređenje restorana i maloprodajnog sektora.

3. Diversifikacija turističkih proizvoda/atrakcija razvijanjem različitih visoko

kvalitetnih turističkih doživljaja zasnovanih na raznolikosti prirodnih i kulturnih

resursa kojima se osigurava turistička aktivnost tijekom cijele godine te

stvaranjem novih i inovativnih turističkih doživljaja i proizvoda.

4. Postizanje turističke prepoznatljivosti tržišnim repozicioniranjem i stvaranjem

imidža sredstvima djelotvorne komercijalizacije ključnih turističkih doživljaja i

proizvoda, manjim oslanjanjem na mali broj dosadašnjih tržišta, tržišnih

segmenata i distribucijskih kanala kao i uspostavom djelotvornog i

koordiniranog pristupa marketingu i koordiniranim naporima u prodaji.


50

Prostorni plan uređenja Grada Ozlja

Iz perspektive budućeg turističkog razvoja važno je primijetiti da se u važećem

prostornom planu uređenja grada iz 2006. s vremenskim obuhvatom do 2015. grad Ozalj

razvrstava kao turističko središte subregionalnog značaja te se naglašava da prirodne i

kulturne vrijednosti cjelokupnog područja gotovo nimalo nisu iskorištene u turističke svrhe.

Mogućnosti za razvoj uočene su u atraktivnosti prirode i krajobraza, gospodarskoj

sprezi s poljoprivredom, tranzitu, lovnom, izletničkom, rekreacijskom turizmu te

uključivanju kulturno-graditeljske baštine u ponudu.

U okviru prostornog razvoja turizmu se uz poljoprivredu, šumarstvo i industriju

dodijeljuje ključna uloga uz napomenu da je potrebno istražiti veličinu, obilježja i

kapacitete moguće turističke ponude. Neki od ključnih naputaka datih u tom kontekstu su:

- razvoj turizma treba prilagoditi zaštiti prirodne i kulturne baštine te integrirati s

revitalizacijom kulturnog identiteta

- naselja, a naročito grad Ozalj treba revalorizirati u kontekstu “turizma gradova”,

dok globalnu geoprometnu poziciju valja dugoročno valorizirati kroz

intenzivniji razvoj tranzitnog i izletničkog turizma

- afirmirati lov i ribolov te ostale športske aktivnosti u sklopu turističke ponude.

U dijelu prostornog plana koji se odnosi na uvjete korištenja, uređenja i zaštite prostora

pregledno je evidentirana spomenička i zaštićena prirodna baština, navedene su smjernice

za zaštitu svake od kategorija i opisano aktualno stanje na terenu.

2.10. SWOT analiza

Nakon detaljnog opisa raspoloživih baštinskih resursa i stupnja razvijenosti turističkog

sektora, u okviru SWOT analize utvrdit će se najizraženije snage i slabosti koje Grad Ozalj kao

potencijalna turistička destinacija ima i na koje može utjecati te će se izložiti vanjske

prijetnje i prilike iz okruženja s kojima će se suočavati i koje mora uvažavati u procesu

osmišljavanja budućeg turističkog razvoja i donošenja odluka.

Dobivena “dijagnoza” predstavlja preglednu i objektivnu sliku sadašnje turističke

pozicije s naznakom potencijalnog smjera razvoja i njegovih ograničenja te služi kao

neophodno polazište za utvrđivanje razvojne vizije turizma.


51

SNAGE SLABOSTI

Raznovrsnost i prostorna raspršenost baštinskih resursa

Potencijal za stvaranje raznolikih, međusobno komplementarnih turističkih proizvoda

Nekoliko elemenata kulturno-povijesne baštine od nacionalne važnosti

Ljepota, živopisnost i očuvanost krajolika

Izražen interes lokalne samouprave za razvoj turizma

Aktivna uloga turističke zajednice u procesu razvoja turizma

Tradicionalna destinacija regionalnih osnovnoškolskih izleta

Postojeća potražnja temelji se na “staroj slavi” Starog grada Ozlja

Nedostatna opremljenost baštinskih resursa za prihvat posjetitelja (interpretacija, mogućnost obilaska, itd.)

Ne postoje artikulirani turistički sadržaji ni proizvodi

Nerazvijena trgovačka ponuda i uslužni sadržaji

Neprofilirana ugostiteljska ponuda

Mali broj poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu

Nedostatak obrazovanog kadra za turističko privređivanje

Neosvještenost lokalne zajednice o gospodarskom i društvenom potencijalu turizma

Veoma ograničeni smještajni kapaciteti

PRILIKE PRIJETNJE

Razvoj proizvoda u skladu s tržišnim trendovima i jasno pozicioniranje na tržištu

Blizina poznatih turističkih destinacija, autoceste A1 i emitivinih tržišta

Rast potražnje za destinacijama bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem

Rast potražnje za aktivnijim oblicima odmora

Kontinentalni turizam postaje strategijska odrednica nacionalnog turizma

Dobivanje poticaja iz nacionalnih fondova za obrtnike i poduzetnike, te strukturnih fondova EU

Regionalno umrežavanje sa srodnim atrakcijama obližnjih destinacija

Nepovjerenje i/ili nezainteresiranost privatnog sektora za ulaganje u turizam

Nedovoljna suradnja javnog i privatnog sektorna na razvojnim projektima u turizmu

Općenito negativna investicijska klima u zemlji

Smanjenje potpora i poticaja iz državnog proračuna

Nezadovoljstvo posjetitelja uslijed skromne ponude

Odsustvo ulaganja u nove turističke projekte

Nedostatak kvalitetnih razvojno potencijalnih investicijskih projekata


52


53

3. Vizija i strateški ciljevi

Proces planiranja turističkog razvoja na području Grada Ozlja započinje odlukom koji

će se koraci poduzimati u predstojećem vremenskom razdoblju, kako će se za njihovo

izvršenje osigurati sredstva te kojim redoslijedom će se oni realizirati.

Budući da na ozaljskom području ne postoji tradicija privređivanja turizmom, Grad ne

raspolaže strategijom turističkog razvoja koja bi u hijerarhijskom smislu bila nadređena

Akcijskom planu i koja bi na razini koncepta utvrdila dugoročne prioritete i ključne pravce

djelovanja u sferi turizma.

Stoga je u svrhu postizanja učinkovitog, uspješnog i dugoročno održivog turističkog

razvoja potrebno Akcijskom planu dati konceptualni okvir s općim planskim odrednicama

koje zacrtavaju temeljne obrise puta prema ostvarenju željenog stanja u razdoblju od pet

godina. Ta će se načela ugraditi u razvojnu viziju koja predstavlja sažetu i jasnu predodžbu

budućeg stanja i načina na koji će Grad Ozalj pridonijeti stvaranju takve budućnosti.

Na temelju rezultata provedene analize stanja i potencijala baštinske osnove

ozaljskog područja, odabrana su sljedeća dugoročna načela kao prioriteti za upravljanje

turističkim razvojem:

1. cjelokupna kulturno-povijesna i prirodna baština predstavlja temeljnu vrijednost

ozaljskog područja i sastavni je dio lokalnog identiteta te se stoga njenom

sustavnom zaštitom, povezivanjem i valorizacijom vrijedni resursi štite od

propadanja i zaborava,

2. baštinski resursi smatraju se pokretačem budućeg društvenog, gospodarskog i

kulturnog razvoja koji će se temeljiti na kriterijima održivosti. Njihovim ciljanim i

promišljenim aktiviranjem stvaraju se preduvjeti za ostvarivanje ekonomske

koristi i povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva.

3. Na realno utemeljenoj strateškoj opredjeljenosti prema kulturnom turizmu i

različitim oblicima izletničko-rekreativnog turizma Grad Ozalj će kontinuirano

graditi svoju prepoznatljivost i jasno tržišno pozicioniranje.


54

Definiranjem izazovne, ali izvedive vizije lokalni dionici usmjeravaju turistički razvoj

ka onim potencijalnim atrakcijama oko kojih će se dugoročno moći graditi sadržajno

zanimljiva, autentična i konkurentna turistička ponuda i profilirati tržišni položaj uvažavajući

postojeća razvojna ograničenja. Sukladno tome, vizija Grada Ozlja kao turističke destinacije

glasi:

Grad Ozalj će do 2016. postati prepoznatljiva izletnička destinacija za

kulturni turizam i aktivni odmor koja će svoju jedinstvenost i turistički imidž

graditi na valorizaciji vrijedne kulturno-povijesne i očuvane prirodne baštine

te širokom spektru sadržaja i usluga temeljenih na etnološkoj i

nematerijalnoj baštini.

Kratkoročno gledano, preduvjet za ostvarenje poželjne vizije jest sustavno i

promišljeno usmjeravanje svih kreativnih, financijskih i organizacijskih napora na ispunjenje

tri strateška cilja:

1. senzibiliziranje lokalnog stanovništva o vrijednosti i potencijalima baštinskih

resursa Grada, o pozitivnim učincima turizma na gospodarski razvoj cijelog

područja i o mogućnostima njihovog uključivanja i doprinosa razvoju turističke

ponude,

2. stvaranje preduvjeta za dulje zadržavanje posjetitelja, povećanje zadovoljstva i

potrošnje te stimulaciju ponovljenog posjeta kroz unapređenje atraktivnosti

javnih prostora i razvoj originalnih proizvoda i usluga,

3. svoje jedinstveno tržišno pozicioniranje u skladu s utvrđenom vizijom Grad Ozalj

kao turistička destinacija kontinentalne Hrvatske učinkovito će graditi na

autentičnoj kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini.

U srednjoročnom razdoblju će uslijed sve većeg povjerenja lokalne zajednice u

turističku aktivnost, od strateške važnosti biti osmišljavanje kvalitetne i sveobuhvatne

usluge prema svim korisnicima turističkog sektora (građanima, turistima i poslovnim

subjektima), čime će se postupno formirati sve kompleksnija struktura turističkih

sadržaja i proizvoda sa sve aktivnijim sudjelovanjem i ulaganjima lokalnih poduzetnika u

s turizmom povezane djelatnosti.

Dugoročni strateški cilj Grada Ozlja biti će povećanje smještajnih i ugostiteljskih

kapaciteta kao posljedica razvijenog sustava pružanja raznolikih i međusobno

komplementarnih turističkih usluga koji generiraju cjelogodišnju turističku potražnju

od strane različitih turističkig segmenata.


55

4. Koncepcija turističkog razvoja

U ovom će se poglavlju nastavno na saznanja dobivena analizom baštinske osnove i u

skladu s prethodno utvrđenom razvojnom vizijom, detaljnije izložiti koncepcija razvoja

turizma kako bi se u sljedećem poglavlju mogao razraditi program konkretnih, razrađenih i

jasno mjerljivih intervencija koje će u konačnici dovesti do unapređenja turističke ponude,

uspostave tržišne prepoznatljivosti i poželjnosti te uključivanja lokalnog stanovništva u

turističko privređivanje, sve to s ciljem ostvarivanja ekonomske i društvene koristi za većinu

lokalnih stanovnika.

Nakon utvrđivanja osnovnih obilježja Ozlja kao turističke destinacije, potencijalni

doživljaji i iskustva na kojima će se temeljiti buduća turistička ponuda tematski će se i

funkcionalno grupirati s ciljem prepoznavanja segmenata posjetitelja koje oni mogu privući

i definiranja konkretnih aktivnosti koje se tim segmentima mogu ponuditi.

Cjelovit turistički destinacijski proizvod Grada Ozlja orijentiran na spoj kulturnih

znamenitosti i prirodnih ljepota obuhvaćat će brojne i raznolike pojedinačne atrakcije, te će

biti sljedećih obilježja:

- prednost destinacije su bogati resursi zaštićene kulturno-povijesne baštine

smješteni u živopisnom i ekološki očuvanom krajoliku

- osnova za razvoj turizma baštine kao podvrste kulturnog turizma prepoznata je

u turističkom potencijalu znamenitih osoba iz umjetnosti i povijesti (Slava

Raškaj, plemićke obitelji Zrinski i Frankopan, Ivan Belostenec)

- bogati resursi etnološke baštine pružaju kvalitetnu osnovu za razvoj kreativnog

turizma i turizma događanja (također podvrsta kulturnog turizma)

- široka paleta mogućnosti za sportsko-rekreativni boravak u prirodi predstavljaju

sekundarne atrakcije koje neće biti presudne za odluku o dolasku u destinaciju,

ali će obogatiti i diversificirati buduću ponudu

- naglasak je na jednodnevnim dolascima

- namjenjen je prvenstveno jednodnevnim posjetiteljima/izletnicima iz matične

i susjednih županija, grupama posebnih interesa (školski i stručni izleti, kružna

putovanja i sl.) te turistima u tranzitu


56

- dominira obilazak automobilom odnosnom autobusom u slučaju organiziranog

dolaska

- cjelogodišnja dostupnost većeg dijela ponude.

Tematskim i funkcionalnim povezivanjem postojećih baštinskih resursa na ozaljskom

području moguće je oblikovati četiri cjeline čime se olakšava stavljanje resursa u turističku

funkciju i pospješuje sinergijski učinak unutar cjeline:

1. Turističko središte grad Ozalj

2. Etno-selo i Trg

3. Vinogorje

4. Park prirode i dolina rijeka Kupa i Dobra

1. TURISTIČKO SREDIŠTE OZALJ

Ključna cjelina za sadržaje vezane uz kulturni turizam obuhvaća prostor grada Ozlja na čijem

se prostoru nalazi najveća koncentracija kulturno-povijesne baštine:

- Stari grad Ozalj

- Stara hidroelektrana

- Zgrada šumarije

- Zbirka Zavičajnog muzeja Ozalj

- Crkva sv. Vida

- Planirani Muzej Slave Raškaj

- Planirano Šetalište Slave Raškaj

- Planirano ishodište Rute Slave Raškaj

Moguće turističke aktivnosti u okviru jednodnevnih posjeta bez noćenja:

- razgledavanje graditeljske baštine

- posjet muzejima

- obilazak dijela ili cijele Rute Slave Raškaj

- slikarske, fotografske ili druge kreativne radionice inspirirane Slavom Raškaj,

vizurama krajolika i sl.

- prisustvovanje različitim vodstvima, prezentacijama ili predavanjima na temu

lokalne kulturno-povijesne baštine


57

Fig.41. Četiri tematsko funkcionalne cjeline ozaljskog područja

Potrebna turistička infrastruktura:

- osigurati fizičku (pristup, signalizacija) i vremensku (radno vrijeme, sezonsko/cijele

godine) dostupnost baštinskih resursa i opremljenost za prihvat posjetitelja

- identificirati ključne nositelje među lokalnim stanovništvom te ih kroz različite

edukativne radionice podučiti kako osmisliti konkurentan turistički proizvod

- interpretacija u obliku interpretacijske ploče i/ili tiskanih materijala

- osmisliti interni pješački itinerar s odgovarajućom urbanom opremom

- destinacijski informativni punkt

- promidžbeni materijal po destinaciji i po svakom od dostupnih resursa


58

Glavni tržišni segmenti s naznakom emitivnih tržišta:

- grupe posebnih interesa s naglaskom na obrazovni aspekt (školski i stručni izleti,

kružna putovanja) iz matične županije, susjednih županija, prekograničnog

područja ili udaljenijih krajeva Hrvatske

- turisti u tranzitu

- lokalno i regionalno stanovništvo

2. ETNOGRAFSKA BAŠTINA

Neki elementi ove cjeline se nalaze u neposrednoj blizini turističkog središta Ozlja, čiju

ponudu mogu nadopunjavati, ali je cjelina zanimljiva i autonomno. Obuhvaća:

- šest tradicijskih građevina s etnografskim inventarom unutar etno-parka,

zaštićenog kulturnog dobra u sastavu je Zavičajnog muzeja Ozlja

- obližnje selo Trg s očuvanom tradicionalnom ruralnom arhitekturom

- Zbirka Radatovići unutar Parka prirode “Žumberak-Samoborsko gorje”

- zaštićena nematerijalna baština (jalba, guci, glasnice)

- raznolike manifestacije s nastupima lokalnih KUD-ova, prezentacijom

tradicionalnih običaja i slično (Vrhovačke Stare seoske igre i sl.)

Moguće turističke aktivnosti u okviru jednodnevnih posjeta bez noćenja:

- razgledavanje Zbirki i obilazak

- različite kreativne radionice inspirirane lokalnom etnografskom i nematerijalnom

baštinom

- posjet Trgu i Vrhovcu pod vodstvom lokalnih vodiča koji se može proširiti posjetom

domaćinstvima s prezentacijom tradicijskih obrta

- prisustvovanje manifestacijama



godine) dostupnost baštinskih resursa i opremljenost za prihvat posjetitelja

- interpretacija u obliku interpretacijske ploče i/ili tiskanih materijala

- osmisliti sadržaj ture i identificirati ključne nositelje među lokalnim stanovništvom

- podučiti lokalne nositelje ponude kako provoditi ture

- budući da manifestacije trenutno nisu postavljene tržišno, potrebno je sagledati

njihov turistički potencijal i utvrditi ulogu Turističke zajednice i/ili jedinice lokalne

samouprave u njihovoj organizaciji i koordinaciji.

- promidžbeni materijali


59

Napomena: pri osmišljavanju događanja i manifestacija treba se usredotočiti na one koje su u

skladu s utvrđenom razvojnom vizijom, dakle zasnovane na lokalnoj povijesti ili tradiciji.


- školska populacija, članovi udruga i društava za očuvanje tradicijske baštine iz

cijele Hrvatske

- stariji posjetitelji u individualnom ili organiziranom dolasku iz matične i

susjednih županija

- stručnjaci iz srodnih područja



3. VINOGRADARSTVO

Obuhvaća područje Vivodinsko-vrhovačkog vinogorja čiji su se vinogradari i vinari udružili

pod nazivom Ozaljsko-vivodinske vinske ceste koja uključuje desetak obiteljskih

gospodarstava.

Moguće turističke aktivnosti u okviru jednodnevnih posjeta bez noćenja ili rjeđe

višednevnog boravka:

- razgledavanje vinskih podruma s kušanjem vina i jela

- kupovina vina i domaćih poljoprivrednih proizvoda

- obilazak vinske ceste

- sudjelovanje u vinogradarskim radovima ili njihovo promatranje

- šetnje i vožnja biciklom vinskim stazama

- posjet Izložbi vina u Vivodini

Potrebna turistička infrasturuktura:


godine) dostupnost vinskih podruma i opremljenost za prihvat posjetitelja

- dosljedna signalizacija vinske ceste i pojedinačnih elemenata ponude

- proširenje palete sadržaja i usluga u smjeru gastroturizma i agroturizma


- grupe posebnih interesa (poslovni turizam, stručna putovanja) iz cijele Hrvatske




60

4. PARK PRIRODE I DOLINA RIJEKA KUPE I DOBRE

Cjelina obuhvaća prostorno najveći dio Grada s raznolikim krajobraznim obilježjima:

- Park prirode “Žumberak-Samoborsko gorje”

- Šljunčara

- doline Kupe i Dobre

- bogat životinjski i biljni svijet

- Mlinica na Grdunu

Moguće turističke aktivnosti u okviru jednodnevnih posjeta bez noćenja ili iznimno

višednevni boravak s ciljem aktivnog odmora i boravka u prirodi:

- razni oblici sportske rekreacije: pješačenje, planinarenje, biciklizam, veslanje,

kupanje u ljetnim mjesecima, ribolov

- promatranje i osluškivanje prirode i životinja, foto-lov

- posjet i upoznavanje s osnovnim radom mlina, kupnja specifičnih proizvoda od

ekološki uzgojenih žitarica

- lov: nakon donošenja Zakona o lovu potrebno je sagledati sve pozitivne ili

negativne implikacije koje lovni turizam ima


- odgovarajuća opremljenost postojećih i potencijalnih planinarskih i

biciklističkih staza

- povezivanje svih staza cjelovitim sustavom signalizacije i kartama s popisom

baštinskih resursa duž pojedinih ruta

- podržavajući sadržaji i usluge: najam opreme (bicikli, čamci, ribolovna oprema),

vodiči

- uvođenje ugostiteljskih sadržaja duž ruta


- lokalni i regionalni sportaši, rekreativci, članovi sportskih klubova i društva

- grupe posebnih interesa (ribolovci, članovi ribolovnih udruženja) iz cijele

Hrvatske

- obitelji s djecom

- stariji posjetitelji u individualnom ili organiziranom dolasku iz matične i

susjednih županija



61


Trenutni nedostatak smještajnih kapaciteta na području Grada Ozlja ograničava

trajanje boravka turista na jednodnevne posjete zbog čega će, naročito u prve dvije godine,

turistička ponuda biti prvenstveno usmjerena na izletnike.

Kasnije izgradnja konkretnih vrsta i kategorija smještaja (kampovi, kuće za odmor,

turistička naselja) morat će biti usklađivana s potrebama i navikama određenih ciljnih skupina

turista (obitelji s djecom, korisnici resursa aktivnog odmora, posjetitelji kulturno-povijesnih

atrakcija), te je nužna diversifikacija vrsti smještaja (cijenom, unutarnjim uređenjem i sl.)


62

5. Prioritetni razvojni projekti

U prethodnim su poglavljima utvrđene vizija i koncepcija razvoja turizma za područje

Grada Ozlja koje buduću ponudu temelje na spoju autentičnih elemenata kulturno-

povijesne i prirodne baštine omogućavajući osmišljavanje raznovrsnih sadržaja i proizvoda

karakterističnih za turizam baštine, turizam događanja, kreativni turizam i aktivni odmor.

Ozalj će tako graditi svoj imidž poželjne i prepoznatljive destinacije za kulturni i

sportsko-rekreacijski turizam kroz istaknute atribute poput graditeljske baštine, znamenitih

ličnosti iz povijesti i umjetnosti te ekološki očuvane prirode. Trenutno nijedna od tih tema

nije dostupna tržištu ni spremna na komercijalizaciju, a uzimajući u obzir i ograničene

financijske resurse Grada Ozlja te nedostatak stručnog osoblja za upravljanje turističkim

sektorom, jasno je da nije realno za očekivati da će se u kratkom roku staviti u funkciju svi

turistički potencijali.

Stoga je ključno identificirati one projekte koji u kratkom razdoblju i uz što

racionalnije ulaganje mogu pobuditi inicijalni interes tržišta i potaknuti rast potražnje i

potrošnje na području Ozlja, pri čemu će njihovi brzi učinci poslužiti kao poticaj privatnom i

javnom sektoru za pokretanje drugih, financijski i/ili organizacijski zahtjevnijih turističkih

sadržaja.

Pritom se svakako treba usredotočiti na kreiranje proizvoda i usluga koji se temelje na

jedinstvenim i dugoročno održivim baštinskim resursima te pružaju dobru osnovu za

sustavan razvoj branda u skladu s utvrđenom vizijom. Provedbom tih projekata polažu se

temelji budućeg uspješnog razvoja turizma na ozaljskom području zbog čega im se daje

prioritet, a odabrani su u suglasnosti s lokalnim dionicima na temelju udovoljavanja

sljedećim kriterijima:

1. predstavljaju atraktivne i inovativno prezentirane turističke proizvode koji

će moći privući medijsku pažnju i nove posjetitelje,

2. pridonose stvaranju pozitivnog imidža grada, povećavaju razinu zadovoljstva

posjetitelja destinacijom i produljuju boravak u njoj,


63

3. omogućavaju ostvarivanje (dodatnih) prihoda kroz komplementarne

elemente ponude (vodstva, suveniri, radionice…),

4. potiču (samo)zapošljavanje i povećanje kvalifikacija lokalnog stanovištva za

rad u turističkom sektoru,

5. privlače interes lokalnih poduzetika za uključivanje u aktivnosti čiji je

inicijator javni sektor,

6. povećavaju razinu kvalitete života lokalne zajednice i potiču svijest o

vrijednosti vlastitog naslijeđa i prednostima njegovog gospodarskog i

održivog korištenja.

Vodeći se tim kriterijima, Radna skupina je odabrala četrnaest (14) konkretnih

projektnih prijedloga čijom će se realizacijom u sljedeće četiri godine:

A/ valorizirati i povećati atraktivnost baštinskih resursa informativno-

interpretacijskim sadržajima (5)

B/ osmisliti i lansirati na tržište novi turistički proizvodi (6)

C/ sustavno graditi imidž tržišno prepoznatljive i poželjne destinacije (3)

Prioritetni projekti za razdoblje do kraja 2016. pregledno su navedeni u Fig.39. prema

vrsti aktivnosti i s naznakom vremena realizacije, a u nastavku slijedi njihova detaljnija

razrada koja uz kratki opis projekta navodi dionike i ciljne skupine, vremenski okvir

provedbe, očekivane rezultate, popis ključnih aktivnosti te procjenu troškova.

Zajednički cilj svih prioritetnih razvojnih projekata jest sustavno povezati i dodatno

valorizirati postojeće kulturno-povijesne i prirodne resurse u skladu s utvrđenom vizijom

kako bi takve za tržište spremne atrakcije bile pokretač pojačane turističke potražnje i

temelj za učinkovito tržišno pozicioniranje destinacije.


64

Oznaka Radni naslov projekta Vrijeme realizacije

A/ Valorizacija i povećanje aktraktivnosti informativno-interpretacijskim sadržajima

A.1. Postavljanje info ploča u Starom gradu Ozlju Kratkoročno

A.2. Postavljanje info ploče za Munjaru Kratkoročno

A.3. Turistička signalizacija Srednjeročno

A.4. Park Slave Raškaj na desnoj obali Kupe Dugoročno

A.5. Centar za interpretaciju autohtone ozaljske flore Srednjeročno

B/ Novi turistički proizvodi

B.1. Tematska ruta “Očima Slave Raškaj” Kratkoročno

B.2. Dinamizacija zbirki Zavičajnog muzeja Ozalj Srednjeročno

B.3. Info-suvenirnica Srednjeročno

B.4. Umjetničke i etno radionice i manifestacije Srednjeročno

B.5. Muzej Slave Raškaj Dugoročno

B.6. Etno-park na Šljunčari Dugoročno

C/ Uvođenje na turističko tržište

C.1. Primjena novog vizualnog ideniteta Srednjeročno

C.2. Promotivne aktivnosti Dugoročno

C.3. Razvijanje svijesti o gospodarskim i društvenim

učincima turizma Dugoročno

Fig.39. Pregled prioritetnih razvojnih projekata za razdoblje od 2013.-2016.

A/ Valorizacija i povećanje atraktivnosti baštinskih resursa informativno-

interpretacijskim sadržajima

Određeni turistički efekti mogu se kratkoročno ostvariti uz minimalne zahvate i

ulaganja s ciljem opremanja i prilagodbe odabranih baštinskih resursa za prihvat posjetitelja

i turistički obilazak. Riječ je ponajprije o resursima koji su unatoč tržišnoj nespremnosti

temelj sadašnje turističke potražnje, a zbog fizičke i/ili vremenske nedostupnosti te

nedostataka popratnih turističkih usluga izazivaju nezadovoljstvo posjetitelja što bi

dugoročno gledano moglo imati nepovoljan učinak za brandiranje Ozlja kao atraktivne

turističke destinacije.

Oplemenjivanjem javnih prostora i uspostavom osnovnog itinerara, područje

središta Grada će postati atraktivnije za posjet i provođenje vremena te će se istodobno

unaprijediti kvaliteta života lokalnog stanovništva.


65

Zajednički ciljevi odabranih intervencija u javnom prostoru Ozlja su:

- organizirati prihvat i usmjeriti kretanje posjetitelja unutar destinacije

- osigurati dosljednu turističku signalizaciju s usklađenim vizualnim identitetom

destinacije

- zadovoljiti potrebe posjetitelja za informacijama i interpretacijom

- potaknuti posjetitelje na dulje zadržavanje i potrošnju

- stvoriti multifunkcionalna mjesta za okupljanje i boravak

- potaknuti svijest o vrijednosima kulturne baštine grada i potrebi za njenom

zaštitom i revalorizacijom

- povećati opću kvalitetu života u destinaciji

- doprinijeti stvaranju pozitivnog turističkog imidža destinacije


66


67

A1. Postavljanje info ploča u Starom gradu Ozlju

Dionici: Družba “Braća hrvatskoga zmaja”, TZ Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj,

Konzervatorski odjel u Karlovcu

Trajanje: 4-6 mjeseci

Okvirna cijena: 70.000 – 90.000 kn

Ciljne skupine: Individualni posjetitelji, obitelji s djecom, školske grupe na izletu,

grupe na kružnim putovanjima, osobe sa smanjenom pokretljivošću

Opis projekta: Valorizacija Starog grada Ozlja kao turističke ikone koja desetljećima

privlači različite skupine posjetitelja, povećat će se kvalitetnom

interpretacijom njegovog kulturno-povijesnog značaja,

arhitektonskih obilježja i s njim povezanih povijesnih ličnosti.

Dvo- ili trojezične info ploče (4-6) postavit će se na strateškim

mjestima s ciljem povećanja edukativne kvalitete turističkog

doživljaja preglednim i zanimljivo predstavljenim informacijama i

skretanja pažnje na određene vrijednosti u prostoru koje bi lako

mogle ostati nezamijećene.

Očekivani rezultati: Povećana atraktivnost prostora kroz upečatljiv i funkcionalan dizajn

ploča

Veće zadovoljstvo posjetitelja tijekom obilaska

Rast interesa za dodatnim proizvodima ili uslugama (vodstvo,

suveniri…)

Povećanje prihoda (skuplja ulaznica, suveniri…)

Dulje zadržavanje posjetitelja u atrakciji

Faze realizacije: TZ Ozalj je na natječaju HTZ-a dobio sredstva za izradu idejnog

rješenja ploče. Idejno rješenje je izrađeno u skladu s posebnim

uvjetima Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Daljnji koraci su, uz

osiguravanje financijskih sredstava za provedbu:

- u suradnji s muzeologom istraživanje u svrhu pisanja tekstova

i odabira/pripreme slikovnih priloga

- prijevod svih tekstova na dva strana jezika (engleski i

njemački)

- grafički dizajn ploča

- izvedebni projekt za postolje sa situacijskim planom postave

- odabir izvođača, izrada i postavljanje ploča


68

Napomena: Za postavljanje info ploča potrebno je ishoditi suglasnost od

Konzervatorskog odjela u Karlovcu i vlasnika, Družbe “Braća

hrvatskoga zmaja”.


69

A2. Postavljanje info ploče za Munjaru

Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj, HEP d.o.o., Konzervatorski odjel u Karlovcu



Ciljne skupine: Individualni posjetitelji, obitelji s djecom, školske i strukovne grupe

na izletu, grupe na kružnim putovanjima, osobe sa smanjenom

pokretljivošću

Opis projekta: Zbog onemogućenog pristupa građevini (osim u slučaju prethodne

najave) i blizine ceste, info ploča će se postavljati na javnoj površini.

Najveći izazov zbog blizine ceste predstavlja pronalaženje

najpogodnije lokacije za njeno postavljanje kako bi se osigurale

dobre vizure, ali i siguran pristup uređenom i označenom pješačkom

stazom.

Slično kao i u slučaju Staroga grada Ozlja, specifični ciljevi projekta su

povećanje edukativne kvalitete turističkog doživljaja i skretanje

pažnje na određene vrijednosti u prostoru koje bi lako mogle ostati

nezamijećene.

Očekivani rezultati: Veće zadovoljstvo posjetitelja tijekom obilaska

Rast interesa za dodatnim proizvodima ili uslugama

Povećanje prihoda (skuplja ulaznica, suveniri…)

Faze realizacije: Suradnja s energetičarem i muzeologom u svrhu pisanja tekstova i

odabira/pripreme slikovnih priloga

Prijevod teksta na strane jezike (engleski i njemački)

Grafički dizajn ploče

Izvedbeni projekt za stalak ploče

Odabir izvođača, izrada i postavljanje ploče

Napomena: Znatnu atraktivnost, pogotovo za određene segmente posjetitelja

ima ulazak u prostor hidroelektrane. Ukoliko vlasnik za to pokaže

interes, moguće je uspostaviti infrastrukturu za posjet

prilagođavanjem ulaznog dijela za prijem posjetitelja. U tom slučaju

treba definirati način upravljanja posjetima i modalitet/e obilaska

(vodič, info kiosk, brošura).

U pripremi je i projekt kvalitetnog vanjskog osvjetljenja građevine.


70


71

A3. Turistička signalizacija

Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj, Hrvatske ceste d.o.o.



Ciljne skupine: Svi potencijalni i stvarni posjetitelji, vozači autobusa i vodiči

Opis projekta: Sustav turističke signalizacije uključuje dosljedno i usklađeno

postavljanje putokaza uz prometnice za obavještavanje o postojanju

turističke atrakcije te olakšavanje puta do nje.

Svakako treba izbjegavati “smeđim” putokazima označavati

lokalitete bez obzira na njihovu vrijednost sve dok ne postanu

dostupni za posjet i minimalno turistički opremljeni. U protivnom se

posjetitelji dovode u zabludu, što vodi negativnoj promidžbi

destinacije.

Osim dostupnih atrakcija važno je označiti prilaz parkiralištu i ostala

mjesta od interesa za turizam, naročito informacijski punkt odnosno

ploču s planom grada i okolice.

Na prostoru grada Ozlja osim regulacije automobilskog prometa,

posebnu pažnju treba posvetiti definiranju kretanja pješaka između

dostupnih turističkih atrakcija, a to treba odgoditi dok se ne postigne

minimalna opremljenost barem jednog dijela lokaliteta.

Očekivani rezultati: Povećanje broja posjetitelja privučenih signalizacijom

Omogućavanje samostalnog pronalaska, obilaska i razgledavanja

lokacija

Rast zadovoljstva posjetitelja

Dulje zadržavanje posjetitelja u destinaciji

Faze realizacije: Izrada projektne dokumentacije za dizajn, produkciju i postavljanje

“smeđe” signalizacije

Provedba

Napomena: Nakon što se u funkciju stave neki od novih turističkih proizvoda,

treba procijeniti isplativnost postavljanja jumbo-plakata uz glavne

prometnice, koristeći to kao priliku za učinkovito kreiranje branda

destinacije.


72


73

A4. Park Slave Raškaj na desnoj obali Kupe

Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj, Hrvatske vode, HEP d.o.o., resorna ministarstva


Okvirna cijena: 3.450.000 kn

Ciljne skupine: Lokalno stanovništvo, izletnici, organizirane grupe

Opis projekta: Uređenjem gradskog zemljišta uz južnu obalu Kupe ispod stare

hidroelektrane stvorit će se atraktivno mjesto za rekreaciju i

okupljanje lokalnog stanovništva tijekom cijele godine. Istodobno,

simbolički i reprezentativni elementi u urbanom parku dat će

prostoru dodatnu vrijednost i transformirati ga u novu turističku

atrakciju grada.

Osim što funkcionalno i estetski riješava pitanje nasipa i oprema

prostor za raznolike namjene, projekt uključuje tri simbolična

elementa inspirirana likom i djelom Slave Raškaj: njenu skulpturu,

cjelinu urbane opreme “Okvira” (ishodište za projekt B1) i “Lopoče”.

Ciljevi u izradi idejnog rješenja bili su:

- postići maksimalnu kvalitetu krajobraza i funkcije uz

maksimalnu ekonomizaciju resursa

- transformirati područje u emblematsko mjesto koje će moći

potaknuti turističku potražnju i prepoznatljivost na tržištu

- ponuditi sadržajno i financijski fleksibilan program koji će se

moći izvesti u fazama

Očekivani rezultati: Brandiranje grada Ozlja kao Slavinog grada

Uključivanje privatnog sektora u otvaranje novih trgovačko-

ugostiteljskih sadržaja na lokaciji i/ili u neposrenoj blizini

Povećanje prihoda kroz nove trgovačko-ugostiteljske sadržaje

(najam bicikla, opreme za badminton…)

Faze realizacije: U tijeku je izrada projektne dokumentacije

Prijava na EU strukturne fondove za infrastrukturne projekte

Početak izgradnje


74


75

A5. Centar za interpretaciju autohtone ozaljske flore i faune

Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj, Hrvatske šume, Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima, Državni zavod za zaštitu prirode


Okvirna cijena: Ovisno o kompleksnosti zahvata

Ciljne skupine: Izletnici, organizirane grupe u okviru školskih i stručnih ekskurzija,

lokalno stanovništvo

Opis projekta: U neposrednoj blizini glavnog gradskog parkirališta u Ozlju, na

zelenoj površini iza dječjeg vrtića postavit će se nekoliko natkrivenih

sjenica i elementi urbane opreme na otvorenom, upotpunjeni

informativno-interpretacijskim sadržajima na temu autohotnog

drveća, biljaka i životinja ozaljskog područja.

Opremljenost prostora će omogućavati odvijanje različitih

edukativnih, sportsko-rekreativnih i kreativno-zabavnih aktivnosti u

razdoblju od ožujka do listopada.

Funkcionalno i atraktivno osmišljen prostor i sjenice, omogućavat će

provedbu različitih aktivnosti za lokalno stanovništvo i posjetitelje:

- boravak učenika 3. i 6. razreda koji u proljeće dolaze

organizirano potaknuti nastavnim programom iz predmeta

“Priroda” i “Povijest”

- različite eko radionice i susreti vezani uz turizam događanja

- edukativno-informativno odmorište za izletnike i ishodište za

boravak u prirodi

- mjesto za druženje, odmor i održavanje priredbi i proslava

lokalnog stanovništva

- mjesto za prijam i zadržavanje grupnih dolazaka, uz

mogućnost organizacije dostave hrane i pića.

Specifični su ciljevi ovog projekta atraktivno prezentiranje

autohtonih vrsta flore i faune te stvaranje imidža Ozlja kao ekološki

osviještene destinacije.

Detaljni program će se razraditi u suradnji sa stručnjacima na

području odgoja i obrazovanja djece.

Očekivani rezultati: Korištenje prostora tijekom cijele godine i za najrazličitije aktivnosti

Unaprijeđenje opće kvalitete života u destinaciji


76

Povećanje zadovoljstva posjetitelja i dulje zadržavanje

Faze realizacije: Definiranje projektnog zadataka u suradnji sa stručnjacima

Izrada projektne dokumentacije

Početak izgradnje

Osmišljavanje programa za cjelodnevni boravak djece i razrada

strategije za komerijalizaciju


77

B/. Razvoj novih turističkih proizvoda i doživljaja

Osmišljena su dva dugoročna projekta koji će u naredne tri godine postati ključne

kulturne atrakcije od nacionalnog značaja kojima će Ozalj zaokružiti svoju tržišnu

prepoznatljivost. Jednom kad Muzej Slave Raškaj i Etnopark na Šljunčari uspješno

profunkcioniraju, turistička ponuda će se moći sustavno proširivati i diverzificirati povezanim

i popratnim sadržajima i uslugama, što će dugoročno zasigurno doprinijeti I razvoju

boravišnog turizma na ozaljskom području.

Predloženi razvojni projekti predstavljaju prvi korak u sustavnom i održivom razvoju,

prezentaciji i tržišnoj komercijalizaciji potencijalne atrakcijske osnove Grada Ozlja, a

zajednički su im ciljevi:

- očuvanje i promocija vrijedne materijalne i nematerijalne kulturne baštine

ozaljskog kraja

- pružanje jedinstvenih doživljaja specifičnim tržišnim nišama

- značajno povećanje turističkog prometa i s njim povezanih prihoda

- u suradnji s privatnim sektorom proširenje ponude u sferi maloprodaje i usluga

- uspostavljanje modela za aktiviranje kreativnih poduzetničkih potencijala

lokalnog stanovništva

- otvaranje novih radnih mjesta i mogućnosti za samozapošljavanje

- doprinos učinkovitom brandiranju destinacije u skladu s utvrđenom vizijom.

U nastavku se navodi i nekoliko projektnih ideja za nove turističke proizvode i usluge s

značajnim potencijalom za unapređenje ponude. Njihova realizacija predstavlja bi logičnu

dopunu realiziranim ključnim projektima diferencijacije:

- dolazak starom parnjačom iz Zagreba odnosno Karlovca u Ozalj

- oživljavanje duha Ozaljskog kulturnog kruga kroz ljetne festivale i događanja

- program terenske nastave za osnovne škole na prostoru Centra za interpretaciju

ozaljske flore i faune (projekt A5)


78


79

B1. Tematska ruta “Očima Slave Raškaj”

Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj, resorna ministarstva,

turističke agencije


Okvirna cijena: 250.000 - 300.000 kn

Ciljne skupine: Individualni posjetitelji, obitelji sa starijom djecom, školske grupe na

izletu, grupe odraslih i umirovljenika na kružnim putovanjima,

ljubitelji aktivnog odmora, lokalno stanovništvo

Opis projekta: Obilazak tematske rute “Očima Slave Raškaj” (radni naslov) uključuje

spoj doživljaja umjetničkog stvaralaštva, prirode i kretanja i

dugoročno može privlačiti širok spektar individualnih i agencijski

organiziranih posjetitelja s naglaskom na izletnike, “kulturnjake”,

stručne posjetitelje i lokalnu zajednicu. Pječaška ruta duljine oko 10

km u prosječnom trajanju od 2 sata laganog hoda uz kraća

zaustavljanja predstavlja prvi korak u brandiranju Ozlja kao Slavinog

grada i omogućavat će posjetiteljima da se u laganoj šetnji upoznaju

sa životom i djelom hrvatske slikarice i uživaju u krajoliku i vedutama

grada.

Predviđa se postavljanje šest “Slavnih okvira” (usporedi projekt br. A4)

na mjestima na kojima su naslikana neka od njenih akvarela ili

pastera. Svaki “Okvir” sastoji se od elemenata urbane opreme koji

“uokviruje” jednu konkretnu slike, a dopunjen je informativno-

interpretacijskom pločom koja uključuje kopiju originalne slike i

popratni tekst s dijelom biografskih naznaka. Uz ploču će se postaviti

i klupa kako bi posjetitelj mogao ugodno uživati u “živoj” slici ispred

sebe. Sadržaji moraju biti prilagođeni različitim segmentima

posjetitelja fizički i interpretativno.

Očekivani rezultati: Povećana dostupnost Slavinog lika i djela široj javnosti

Stvaranje preduvjeta za kreiranje dopunske ponude atraktivnih

proizvoda i usluga (suveniri, vodstva, radionice…)

Doprinos ostvarivanju tržišne prepoznatljivosti Ozlja kao inovativne

destinacije kulturnog turizma

Cjelogodišnja atraktivnost proizvoda i znatne šanse za ponavljanje

obilaska u različitim godišnjim dobima


80

Povećanje turističke atraktivnosti šireg poručja

Dulje zadržavanje posjetitelja na području i veća potrošnja

Faze realizacije: Izrada muzeološkog koncepta rute i odabir lokacija

Osiguranje sredstava kroz prijave na natječaje Ministarstva turizma

i/ili HTZ-a za inovativni turizam

Izvedbeno rješenje za elemente urbane opreme i njihovo tekstualno

i grafičko opremanje

Osmišljavanje sustava interne signalizacije za praćenje rute

Izrada plana marketinških aktivnosti

Izrada i postavljanje “Okvira” i putokaza

Napomena: Kao jedna od ključnih tema turističke ponude, slikarstvo Slave Raškaj

jedinstven je resurs za osmišljavanje jednodnevnih ili višednevnih

slikarskih radionica ili tečajeva u prirodi.


81

B2. Dinamizacija zbirki Zavičajnog muzeja Ozalj

Dionici: Zavičajni muzej Ozalj, TZ Ozalj, lokalni KUD-ovi, Grad Ozalj

Trajanje: neodređeno

Okvirna cijena: neodređeno

Ciljne skupine: Individualni posjetitelji, obitelji s djecom, školske grupe na izletu,

grupe odraslih i umirovljenika na kružnim putovanjima

Opis projekta: Iako kreiranje turističkih proizvoda nije primarna funkcija zavičajnog

muzeja, s obzirom na raznovrsnost građe i određeni broj veoma

vrijednih predmeta, programi temeljeni na ozaljskoj Zbirci mogu

značajno obogatiti turističku ponudu, privući nove posjetitelje i

potaknuti u lokalnoj zajednici razvoj dodatnih proizvoda i usluga

utemeljenih na materijalnoj baštini.

Tematske mikroizložbe istaknutih predmeta Zbirke pružaju

mogućnost da se oko malog broja pomno odabranih i atraktivno

prezentiranih predmeta osmisle privremeni postavi koji promoviraju

Muzej i unapređuju stručna vodstva. Njihov je specifičan cilj da

slojevitom interpretacijom ukažu na vezu između značajnih

povijesnih događaja/ličnosti i pripadajuće materijalne baštine. Mogu

ih pratiti radni listići za školsku populaciju i suveniri namijenjeni

različitim tržišnim segmentima.

Očekivani rezultati: Povećanje dostupnosti Zbirke javnosti i vidljivosti Muzeja

Organiziranje 2 mikroizložbe godišnje s didaktičkim materijalima

namijenjenim određenim dobnim uzrastima

Povećanje interesa za stručna vodstva koja uključuju razgledavanje

mikroizložbe

Uključivanje članova lokalnih KUD-ova u provođenje i predlaganje

specifičnih, s temom aktivnosti

Stvaranje preduvjeta za uključivanje privatnog sektora u kroz

sponzoriranje postava ili popratnih događanja

Faze realizacije: Osmišljavanje programa

Ugovaranje usluga s dobavljačima (prijevoz, čišćenje, animacija)

Priprema mikroizložbe uključujući scenarij, odabir predmeta, dizajn i

postav

Izrada promidžbenih materijala


82

B3. Info-suvenirnica

Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj, lokalni obrtnici

Trajanje: 12 mjeseci

Okvirna cijena: Ovisno o odabranoj lokaciji i vrsti objekta

Ciljne skupine: Individualni posjetitelji, obitelji s djecom, školske i stručne grupe na

izletu, grupe odraslih i umirovljenika na kružnim putovanjima,

izviđači, ljubitelji aktivnog odmora

Opis projekta: Paralelno s lansiranjem novih turističkih proizvoda na tržište i

povećanjem broja posjetitelja, otvorit će se informacijski centar sa

suvenirnicom i interaktivnim kioskom. Posjetitelj će osim dobivanja

korisnih informacija i orijentacijskih savjeta vezanih za atrakcije na

širem području, tamo moći nabaviti vodiče i karte područja, ugovoriti

vodstvo, kupiti lokalne proizvode i suvenire i slično.

Prigodne lokacije za smještaj centra su središte grada, Stari grad

Ozalj ili Park Slave Raškaj s ciljem osiguranja maksimalne vidljivosti i

dostupnosti usluge.

Očekivani rezultati: Viša kvaliteta usluge rezultirat će većom turističkom posjećenošću,

porastom zadovoljstva posjetitelja, duljine boravka, a time i rastom

prihoda od turizma

Otvaranje 1-2 radna mjesta

Koncentriranje promidžbenih materijala i suvenira na jednom

mjestu

Faze realizacije: Odabir lokacije

Izrada projektne dokumentacije

Početak izgradnje

Napomena: Smještaj informacijskog centra unutar Starog grada Ozlja uvjetovan

je ishođenjem suglasnosti od Konzervatorskog odjela u Karlovcu i

vlasnika, Družbe “Braća hrvatskoga zmaja”.


83


84

B4. Umjetničke i etno radionice i manifestacije

Dionici: TZ Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj, lokalni KUD-ovi, lokalni obrtnici i

umjetnici

Trajanje: neodređeno

Okvirna cijena: neodređeno

Ciljne skupine: Regionalne i nacionalne udruge, društva i pojedinci koji djeluju na

očuvanju i promoviraju tradicijske baštine, obitelji s djecom,

posjetitelji manifestacija, stariji posjetitelji, grupe na organiziranom

kružnom putovanju, organizatori tečajeva za slikanje, fotografiranje i

sl.

Opis projekta: Bogata etnografska zbirka Zavičajnog muzeja, etnopark s autohtonim

tradicijskim kućama i ljudski resursi nematerijalne baštine izvrstan su

temelj za razvoj raznolike ponude radionica rukotvorstva, izrade

tradicijskih predmeta i kreativnog izražavanja u rasponu trajanja od

dvosatnih cjelodnevnih do višednevnih programa.

Ključan čimbenik za uspjeh jest objedinjavanje svih elemenata etno

ponude pod jednim krovom čime se osigurava ujednačena kvaliteta

programa i olakšava marketinška aktivnost.

Programi se mogu održavati na nekoliko lokacija ovisno o broju i

dobnoj strukturi sudionika, vrsti aktivnosti i klimatskim uvijetima

(Etnopark, Centar za interpretaciju autohtone ozljske flore I faune,

dvorište ili izložbeni prostori Zavičajnog muzeja unutar Starog grada

Ozlja).

Organiziranje etno radionica i kreativnih susreta dobra su podloga za

razvijanje turizma događanja i manifestacija vezanih za tradicijske

obrte i običaje.

Očekivani rezultati: S ciljem autentičnosti doživljaja nematerijalna baština će se sustavno

istraživati, interpretirati, prezentirati i oživljavati, a na taj se način

čuva i valorizira kulturni identitet zajednice

Otvaranje novih radnih mjesta, mogućnosti za samozapošljavanje i

rast životnog standarda lokalnog stanovništva

Faze realizacije: Osnivanje upravljačke strukture za koordinaciju projekta

Okupljanje stručnog i istraživačkog projektnog tima

Osmišljavanje radionica


85

Ugovaranje usluga s dobavljačima (prijevoz, hrana, čišćenje,

animacija)

Osposobljavanje dionika za održavanje kreativnih tečajeva i radionica

Izrada promidžbenih materijala

Početak aktivnosti

Napomena 1: Ovaj proizvod se može učiniti potpuno tržišno dostupnim u roku od

svega nekoliko mjeseci i s minimalnim ulaganjima.

Napomena 2: Za učinkoviti menadžment ovog proizvoda potrebno je osmisliti

organizacijsku strukturu koja će usmjeravati i međusobno povezivati

udruge i pojedince.


86

B5. Muzej Slave Raškaj “U Slavinom svijetu tišine”

Dionici: Grad Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj, Konzervatorski odjel Karlovac, TZ

Ozalj, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, Grad Zagreb i Grad

Beč, udruge osoba oštećenog sluha


Okvirna cijena: 8.000.000 kn

Ciljne skupine: Individulani posjetitelji, obitelji s djecom, školski i stručni izleti, razne

dobne skupine s afinitetom za umjetnost, strani turisti, osobe na

kružnim putovanjima

Opis projekta: Zgrada šumarije sagrađena na mjestu rodne kuće Slave Raškaj će se

restaurirati sukladno konzervatorskim zahtjevima i prilagoditi

muzejskoj funkciji uz osiguranje visoke tehnološke i prezentacijske

razine. U nju će se smjestiti stalni postav koji će kroz nekoliko

tematskih okosnica ispričati priču o Slavi Raškaj uz upotrebu

najnovijih tehnologija i interaktivnih pomagala. Osim prostora za

privremene izložbe, muzej će raspolagati i multifunkcionalnom

dvoranom za popratna događanja, te suvenirnicom.

Muzejska građa (slike i osobne stvari) za stalni postav potječe djelom

iz zbirke Zavičajnog muzeja, a svakako će se morati dopuniti kroz

suradnju s drugim muzejskim institucijama I pojedinicima.

Muzej će postati dominantna turistička atrakcija na županijskoj razini.

Očekivani rezultati: Doprinos brandiranju cijele destinacije Slavom Raškaj

Promocija ostalih proizvoda i sadržaja destinacije

Stvaranje novih i kreativnih radnih mjesta

Umrežavanje s drugim europskim muzejima i centrima čija je

tematika vezana za gluhonijemost i položaj žene u društvu

Faze realizacije: Okupljanje stručnog, istraživačkog i projektantskog tima

Izrada projektne dokumentacije uključujući dokumentaciju za EU

fondove

Početak izgradnje

Izrada marketinškog plana i stvaranje vizualnog identiteta

Osmišljavanje i izrada novog promotivnog materijala destinacije

Implementacija projekta ovisno o priljevu sredstava


87


88

B6. Etnopark na Šljunčari

Dionici: Grad Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj, Konzervatorski odjel u Karlovcu,

Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, lokalni i regionalni KUD-

ovi, subjekti malog i srednjeg gospodarstva


Okvirna cijena: 1. faza 10.000.000 kn, cjelokupni projekt: 25.000.000 kn

Ciljne skupine: Učenici osnovnih i srednih škola, regionalne i nacionalne udruge,

društva i pojedinci koji djeluju na očuvanju i promoviraju tradicijske

baštine, obitelji s djecom, posjetitelji manifestacija, stariji posjetitelji,

strain posjetitelji, grupe na organiziranom kružnom putovanju

Opis projekta: Preseljenjem Etnoparka na novu lokaciju stvorit će se preduvjeti za

stručno, funkcionalno i kvalitetno čuvanje, istraživanje i

prezentiranje tradicijske baštine ozaljskog kraja. Prostor će

obuhvaćati sve potrebne sadržaje za prihvat i osiguranje cjelodnevne

ponude posjetiteljima: parkiralište, info-punkt, suvenirnica, restoran,

prostore za izložbe i radionice. Etnopark je zamišljen kao muzej na

otvorenom koji će tijekom cijele godine generirati tematske

sadržaje, događanja, radionce, prezentacije. Cilj je da postane

relevantni nacionalni centar za revitalizaciju tradicijskih zanata i

običaja koji polako zamiru.

Realizacija projekta se predviđa u fazama kako bi se etnopark što prije

mogao staviti u funkciju, a dugoročni je cilj da zaživi kao pravo selo sa

životinjama, ljudima koji prezentiraju i iskušavaju tradicijske obrte i

alate, zonama namjenjenim dječjoj kreativnosti i zabavi.

Očekivani rezultati: Ozalj će postati referentno mjesto za valorizaciju i gospodarsko

korištenje tradicijske baštine

Povezivanje sa sličnim centrima u Europi s ciljem razmjene iskustava i

stručnjaka

Otvaranje novih radnih mjesta

Brandiranje kao mjesto kreativnog turizma

Faze realizacije: Utvrđivanje upravljačke strukture

Osiguravanje adekvatne lokacije

Okupljanje stručnog, istraživačkog i projektantskog tima

Izrada arhitektonskog rješenja


89

Izrada projektne dokumentacije uključujući dokumentaciju za EU

fondove

Preseljenje

Izrada marketinškog plana i stvaranje vizualnog identiteta

Osmišljavanje i izrada novog promotivnog materijala destinacije

Implementacija projekta ovisno o priljevu sredstava


90

C/ Uvođenje Ozlja na turističko tržište

Osnovu za gradnju tržišne prepoznatljivosti i poželjnosti kojima će se Ozalj

učinkovito razlikovati od konkurentnih destinacija predstavljaju kvalitetni turistički

proizvodi i usluge oblikovani u skladu s potrebama i željama konkretnih tržišnih segmenata.

Nakon što ih se postupno poveže i tematski grupira u sustav doživljaja koji je tržišno

konkurentan, potrebno je promišljenom i ciljanom marketinškom strategijom pobuditi

zanimanje ciljnih skupina i potaknuti ih na dolazak u destinaciju.

Odgovornost za donošenje i implementaciju marketinškog plana na području Grada

Ozlja ima Turistička zajednica. No s obzirom da u inicijalnoj fazi razvoja turizma još nema

potpuno tržišno spremnih atrakcija, tijekom 2013. će aktivnosti TZ Ozalj biti usmjerene

prvenstveno na

- pružanje podrške javnom i privatnom sektoru u oblikovanju novih turističkih

proizvoda i usluga,

- praćenju aktualnih trendova na tržištu vezanih uz stavove i navike odabranih

tržišnih segmenata te kvalitativnih i kvantitativnih podataka o posjetiteljima destinacije

- promoviranje značaja turizma za budući ekonomski i društveni razvoj prostora i

upoznavanje lokalne zajednice s Akcijskim planom i mogućnostima za

uključivanje u turističko privređivanje.

Od trenutka kad dio elemenata buduće ponude dostigne tržišnu spremnost, potrebno

je uspostaviti djelotvorni i koordinirani pristup marketinškoj komunikaciji s naglaskom na

predstavljanje ponude Zagrebu, susjednim županijama i odabranim tržišnim segmentima.

Predlaže se izrada marketinškog plana na razdoblje od dvije godine, uvijek u skladu s

trendovima i naputcima važećeg Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma, imajući

pritom na umu da TZ Ozalj raspolaže veoma skromnim sredstvima za investiranje u

promociju destinacije tradicionalnim metodama oglašavanja.

Zajednički su ciljevi triju prioritetnih razvojnih projekata:

- uvođenje Ozlja kao destinacije na turističko tržište u skladu s utvrđenom vizijom

- objedinjavanje raznolikih doživljaja pod jednim “krovnim” brandom (spoj kulturnih

znamenitosti i prirodnih ljepota)

- osiguravanje dostupnosti jasnih informacija ciljnim skupinama posjetitelja

- postupno građenje jedinstvenog vizualnog identiteta destinacije


91

- upoznavanje stanovnika s Akcijskim planom i mogućnostima za njihovo uključivanje u

turističko prvređivanje.


92


93

C1. Primjena novog vizualnog identiteta

Dionici: TZ Ozalj, Grad Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj, subjekti malog i srednjeg

gospodarstva, lokalni KUD-ovi

Trajanje: kontinuirano

Okvirna cijena: 20.000 kn

Ciljne skupine: Sve aktualne i potencijalne ciljne skupine posjetitelji i turistički

posrednici

Opis projekta: Prvi korak u postizanju vizualne dosljednosti i prepoznatljivosti Ozlja

kao turističke destinacije jest kontinuirana upotreba vizualnog

identiteta koji se temelji na jedinstvenim atributima. Ujednačen

dizajn mora prožimati turističku signalizaciju, interpretacijske ploče,

promotivne materijale, uključujući web stranicu, suvenire itd.

Postojeći logotip treba nadopuniti sloganom koji prenosi obećanje

određenih doživljaja.

Očekivani rezultati: Pamtljiv i atraktivan vizualni identitet koji se lako povezuje s

destinacijom

Raspolaganje s jasnim sustavom upotrebe vizualnog identiteta

Doprinos stvaranju pozitivnog imidža destinacije

Faze realizacije: Odabir logotipa i slogana

Izrada Knjige grafičkih standarda

Izrada osnovnih promotivnih materijala

Prezentacija i promocija vizualnog identiteta


94


95

C2. Promotivne aktivnosti

Dionici: TZ Ozalj


Okvirna cijena: Ovisno o odabranim aktivnostima (približno 50.000,00 kn godišnje)

Ciljne skupine: Sve aktualne i potencijalne ciljne skupine posjetitelji i turistički

posrednici

Opis projekta: Cilj poduzimanja promotivnih aktivnosti je informiranje ciljnih

skupina o ponudi, podsjećanje na nju u određenim vremenskim

razmacima, njihovo privlačenje u destinaciju i poticanje na

konzumaciju ponuđenih sadržaja.

Aktivnosti usmjerene na turističke agencije:

- odabir, uspostavljanje i održavanje odnosa s agencijama i

ostalim posrednicima

- posebne brošure za turističke agencije

- organizacija informativnih putovanja za djelatnike, slanje

newslettera

Moguće aktivnosti usmjerene na posjetitelje, ovisno o raspoloživim

sredstvima:

- oglašavanje putem Interneta (ažurnost i povezanost sa

županijskim i regionalnim web stranicama)

- letci i brošure koji prezentiraju sadržaj i imidž destinacije, ali i

za tematske cjeline (biciklizam, tradicionalni proizvodi)

- jumbo-plakati uzduž glavnih prometnica.

Promidžbene materijale ima smisla izrađivati samo za turistički

dostupne atrakcije. U izradi treba voditi računa o korištenju

atraktivnih fotografija s ciljnim skupinama u prvom planu te o

strukturi inozemnih gostiju prilikom odabira stranog jezika.

Svi materijali moraju pratiti jedinstveni vizualni identitet te biti

prilagođeni potrebama i obilježjima ciljnih skupina.

S obzirom na ograničene financijske resurse, potrebno je njegovati

inovativnije odnose s javnošću uključujući korištenje novih

tehnologija (optimizacija web portala, društvene mreže)

Ne treba zaboraviti da kvaliteta turističkih proizvoda često generira

promociju usmenom predajom i želju za ponovnim posjetom.


96

Očekivani rezultati: Povećanje vidljivosti novih turističkih sadržaja u bližoj okolici

Pojačan interes turističih agencija

Postupni rast broja dolazaka i duljine zadržavanja posjetitelja

Faze realizacije: Odabir primarnih ciljnih skupina

Osmišljavanje strategije marketinga

Izrada i distribucija promidžbenih materijala

Praćenje i evaluacija rezultata


97

C3. Razvijanje svijesti o gospodarskim I društvenim učincima turizma

Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj


Okvirna cijena: Ovisno o odabranim aktivnostima

Ciljne skupine: Lokalno stanovništvo, subjekti malog i srednjeg poduzetništva,

članovi lokalnih kulturno-umjetničkih društava, sportskih i ostalih

udruga

Opis projekta: Lokalne dionike najprije treba upoznati s Akcijskim planom i

predviđenim prioritetnim projektima, te ih sustavno informirati o

tome koja je njihova uloga, zadaća i potencijalna korist od

uključivanja u turistički razvoj. Nadalje, treba im pružiti savjetodavnu

pomoć i postupno ih osposobljavati za realizaciju projekata koji se

naslanjaju na utvrđenu viziju turizma.

Prvi korak je izrada informativne brošure koja će sažeto i razumljivo

prezentirati Akcijski plan i navesti proizvode i usluge kojima lokalno

stanovništvo može obogatiti turističku ponudu. Brošura se treba

distribuirati na svim mjestima i događanjima na kojima se okupljaju

ciljne skupine.

Potrebno je sustavno informirati i/ili organizirati edukativne

tečajeve ili radionice na temu turističkog poslovanja s naglaskom na

specijalizirane oblike turizma i ugostiteljstva, te poticati stanovnike

na sudjelovanje.

Preporuča se pripremanje izvješća za novinare i nastupi u lokalnim

medijima s ciljem prezentiranja planiranih i dovršenih aktivnosti i

njihovih učinaka

Sve informacije moraju biti prisutne na web stranici Turističke

zajednice i Grada Ozlja.

Očekivani rezultati: Dobra posjećenost edukativnih tečajeva i radionica

Povećanje interesa lokalnog stanovištva za uključivanje u turizam

Stvaranje pozitivne klime za poduzetništvo u turizmu

Faze realizacije: Imenovanje odgovorne osobe - koordinatora

Osmišljavanje programa i određivanje budžeta

Izrada informativne brošure


98

Napomena: Ove aktivnosti treba provoditi kontinuirano i u pravilnim razmacima

mjeriti i evaluirati postignute rezultate.


99

6. Plan implementacije

Sustavna i koordinirana provedba projekata predviđenih Akcijskim planom omogućit

će ostvarenje utvrđene vizije turističkog razvoja u predviđenom roku. Sve planirane

aktivnosti osmišljene su u cilju dugoročno održivog aktiviranja postojećih baštinskih resursa

u turističke svrhe čime će se u konačnici poboljšati kvaliteta turističkog doživljaja

posjetitelja i ostvariti značajne ekonomske i društvene koristi za većinu ozaljskog

stanovništva.

Tijekom prve dvije godine od donošenja Plana započet će realizacija svih

predviđenih aktivnosti u želji da se u što kraćem roku pokrene formiranje atraktivne

turističke ponude, koja će se zatim u narednim godinama postupno obogaćivati i proširivati

komplementarnim proizvodima i uslugama.

Većina aktivnosti predviđenih za 2013. u funkciji je valorizacije i povećanja

atraktivnosti baštinskih resursa minimalnim zahvatima i ulaganjima, a u 2014. započet će se s

kapitalnim projektima razvoja novih turističkih proizvoda i doživljaja koji zahtijevaju veće

investicije i složeniju strukturu organizacijskih i/ili ljudskih kapaciteta.

Projekti koji se odnose na senzibiliziranje i edukaciju lokalnog stanovništva o

gospodarskim i društenim učincima turizma odnosno uspostavu tržišne prepoznatljivosti i

poželjnosti Ozlja kao turističke destinacije provode se kontinuirano, te ih je poželjno

osmišljavati na godišnjoj osnovi i unapređivati u skladu s turističkim trendovima na tržištu.

U nastavku je prikazana tablica vremenskog plana provedbe predviđenih aktivnosti u

naredne 4 godine.


100

Fig.43. Vremenski okvir provedbe predviđenih aktivnosti


101

7. Zaključne napomene

U okviru Akcijskog plana sagledan je realni potencijal za razvoj atraktivne i

dugoročno održive turističke ponude u funkciji ostvarenja društveno-gospodarskih koristi za

lokalno stanovništvo te je identificiran određeni broj proritetnih razvojnih projekata kojima

će se pokrenuti turistički razvoj na području Grada Ozlja.

Učinkovita provedba razvojnih projekata predviđenih ovim dokumentom moguća je

samo uz kontinuiranu suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora. Kao inicijatori izrade

Akcijskog plana predstavnici lokalne samouprave na sebe su preuzeli odgovornost za

stvaranje institucionalnih i infrastrukturnih preduvjeta neophodnih za sustavan i planski

razvoj turizma i stvaranje poticajne investicijske klime. U tom smislu je njihov glavni zadatak

u narednom četverogodišnjem razdoblju:

- aktivno promovirati gospodarsko-društvene koristi koje mogu proizaći iz turističkog

privređivanja,

- podizati svijest lokalnog stanovništva o mogućem doprinosu i važnosti svakog

pojedinca u turističkom razvoju područja,

- osigurati sustav za pružanje sustavne i kontinuirane stručne potpore svim sadašnjim i

potencijalnim poduzetnicima koji se žele uključiti u lokalni turistički razvoj,

- u suradnji s Turističkim zajednicama na lokalnoj i županijskoj razini provoditi različite

aktivnosti o kojima ovisi turistički razvoj (edukacija, promidžba),

- kroz natječaje resornih ministarstava osiguravati sredstva za pripremu projektne

dokumentacije za zahtjevnije projekte,

- raditi na poboljšanju kvalitete komunalne infrastrukture,

- poticati suradnju između lokalnih dionika i osiguravati podlogu za formiranje javno-

privatnih i privatno-privatnih partnerstava na svom području.

Popis prioritetnih projekata nije sveobuhvatan i isključiv, te ga je jednako kao i

dokument u cijelosti potrebno periodički pregledavati i prilagođavati novonastalim

turističkim i razvojnim potrebama na području Grada Ozlja.


102

Dodatak: popis ilustracija

Fig.1. Geoprometni položaj

Fig.2. Udaljenost od većih gradova u regiji

Fig.3. Središnje mjesečne temperature zraka u Karlovcu u °C

Fig.4. Godišnje vrijednosti važnijih meteoroloških elemenata u Karlovcu

Fig.5. Sastav stanovništva prema dobi

Fig.6. Obrazovna struktura stanovništva

Fig.7. Pokazatelji malog gospodarstva za Grad Ozlja

Fig.8. Smještajni kapaciteti šireg ozaljskog područja

Fig.9. Dolasci domaćih i stranih turista u smještajnim kapacitetima

Fig.10. Noćenja domaćih i stranih turista

Fig.11. Prosječna duljina boravka domaćih i stranih turista prema evidenciji u smještajnim kapacitetima

Fig.12. Posjetitelji Starog grada Ozlja s kupljenom ulaznicom

Fig.13. Izgled i sadržaj karlovačke košare za piknik

Fig.14. Ambijent kulinarskih radionica u Parku prirode Žumberak

Fig.15. Logotip Turističke zajednice Grada Ozlja

Fig.16. Prometna signalizacija biciklističkih ruta

Fig.17. Lovačka društva na području Grada Ozlja

Fig.18. Karta na pristupnoj cesti Šljunčari

Fig.19. Pogled na Stari grad Ozalj iz zraka

Fig.20. Palača Zrinskih (žitnica)

Fig.21. Unutrašnjost kapelice

Fig.22. Suveniri Zavičajnog muzeja Ozalj

Fig.23. Skele na istočnom pročelju

Fig.24. Jedina info ploča Starog grada Ozlja

Fig.25. Prostor restorana u Starom gradu Ozlju

Fig.26. Dvorac Jaškovo

Fig.27. Dvorac Türk

Fig.28. Zgrada Mlina na rijeci Dobri

Fig.29. Ulaz u Munjaru

Fig.30. Postrojenje Munjare

Fig.31. Pročelje Zgrade šumarije

Fig.32. Katnica u Etnoparku

Fig.33. Unutrašnjost u prizemnici Etnoparka

Fig.34 Primjer tradicionalne arhitekture u Trgu


103

Fig.35. Ulaz u samostan u Sveticama

Fig.36. Unutrašnjost crkve u Sveticama

Fig.37. Grob Slave Raškaj uz crkvu Sv. Vida u Ozlju

Fig.38. Nekadašnji stalni postav Zavičajnog muzeja Ozlja

Fig. 39. Prostor Zavičajnog muzeja za privremene izložbe

Fig.40. Interpretacijska tabla u okviru projekta “Putovima baštine”

Fig.41. Četiri tematsko funkcionalne cjeline ozaljskog područja

Fig.42. Pregled prioritetnih razvojnih projekata za razdoblje 2013.-2016.

Fig.43. Vremenski okvir provedbe predviđenih aktivnosti

Documents

AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA - ozalj.hr · AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA ! 5! 1.3. Metodološki pristup U skladu s odrednicama projektnog zadatka, na početku