Akcijski plan razvoja kulturnog turizma Radionica kulturnog.pdf · Zaštićena kulturno-povijesna baština 8. Kultura života i rada 9. Znamenite osobe i povijesni događaji 10. Manifestacije

godina u službi održivog razvoja Hrvatske

in the service of sustainable development of Croatia

Akcijski plan razvoja kulturnog turizma

Radionica

Ministarstvo turizma RH, 8. 12. 2014.



Današnje teme: Polazište - planski okvir

Potražnja Stavovi dionika

Prednosti – nedostaci



Planski pristup razvoju KT

Strategija razvoja kulturnog

turizma (usvojila Vlada RH

2003). - početak provedbe 2004.

Strategije razvoja turizma

Republike Hrvatske do 2020. godine

Akcijski plan kulturnog

turizma, 2014.



Strategija razvoja kulturnog turizma,

2003.

Stvorila temelje za sustavan razvoj kulturnog turizma te osmislila mjere za prevladavanje tada najvećih problema:

•nepovezanost kulturnog i turističkog sektora

•nedostatak znanja o razvoju i upravljanju kulturnim turističkim proizvodima

•neprikladna prezentacija kulturnih resursa

•nedostatan marketing, posebno lokalan i regionalan



• Nacionalni dan KT (5)

• u SMPHT 2010-2014 kulturni turizam ključni turistički proizvod

SC1 Afirmacija

• 2004. Osnovan Ured za kulturni turizam i Savjet za kulturni turizam Hrvatske turističke zajednice

SC2

Organizacija za razvoj

• Od 2005. preko 5000 sudionika u više od 80 radionica diljem Hrvatske

• Od 2008. Regionalni forumi KT, 1000 sudionika

SC3

Znanje i vještine

• Ured za KT 2500 prijavljenih projekata - 413 potpora (2005 – 2012.)

SC4

Razvoj proizvoda

• Brošure, kalendar događanja

• Reklamne kampanje

• ‘Newsletter’ – 1200 e-adreasa SC5 Promocija

Strategija razvoja kulturnog turizma,

2003. - rezultati



Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Kulturni turizam – jedan od 10 glavnih turističkih proizvodnih grupa

• Razvoj palete inovativnih proizvoda kulturnog turizma,

intenzivnija i specijalizirana prodaja i promocija

Hrvatska – novo, sadržajno i zanimljivo kulturno

odredište

• Ulaganja u živu gradsku kulturnu scenu Veći gradovi uvršteni u

turističke itinerere

• Revitalizacija i opremanje pojedinačnih objekata baštine, vjerskih lokaliteta i mreže hodočasničkih putova, uvođenje proizvoda nove generacije

Pristup novim tržišnim segmentima

• Prepoznatost Hrvatske kao destinacije s više tisuću dvoraca, kurija i utvrda

Hrvatska – destinacija bogate kulturno-povijesne

baštine

ŽE

LJE

NA

PO

ZIC

IJA



Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda kulturnog

turizma:

• Ulaganje u prepoznatljivost niza visoko atraktivnih

pojedinačnih kulturnih atrakcija

• Uspostava suvremenih centara za posjetitelje uz

ključne atrakcije

• Identifikacija mogućnosti razvoja novih događanja s

potencijalnom međunarodnom prepoznatljivosti i

gradnje imidža destinacija

• Poticanje razvoj kulturnih tematskih cesta i putova

Strategija razvoja turizma RH do 2020.



2. Potražnja – tržišni

trendovi



• 40% međunarodnih putovanja sadrži komponentu

kulture

• osobe više platežne moći i obrazovaniji – presudan

kulturni kapital, aktivniji u destinaciji, veća potrošnja

• pojava potpuno novog segmenta – LOHAS (Lifestyle of

health and sustainability) – potražnja za smislom i

svrhom, kontakt s lokalnom zajednicom

• pad popularnosti velikih, popularnih (‘icon’) atrakcija –

porast potražnje za lokalnim, autentičnim

!!! PONUDA KULTURNOG TURIZMA RASTE BRŽE OD

PORASTA POTRAŽNJE

Globalna kretanja



POTRAŽNJA ZA KT: Tomas Ljeto

Kulturni turisti u ljetnim mjesecima

Kulturom motivirani

• 7% ljetnih odmorišnih turista

Kulturom inspirirani

• Utjecaj na izbor Hrvatske kao destinacije odmora

• 35% zbog kulturne baštine

• 35% zbog urbanističkog sklada i ljepote našim mjesta



Izvor: TOMAS Ljeto 1997, 2002, 2007, 2010.

Sudjelovanje u kulturno turističkim aktivnostima

Kulturom privučeni

0

10

20

30

40

50

60

70

znamenitosti muzeji i izložbe koncerti kazališta/priredbe

%

1997

2002

2007

2010

Potrošnja na kulturu – cca. 1 Euro dnevno po osobi (56 mil. Eura za 2010.)



TOMAS Kulturni turizam 2008.

• visok udio kulturom motiviranih turista (37%)

• visok stupanj zadovoljstva posjetom (90%)

• visok stupanj interesa za kulturno-povijesnom baštinom

• četvrtina kulturnih turista zainteresirana za proizvode kreativnog turizma

Glavni rezultati




32,5

33,2

42,2

58,6

64,1

64,9

0 20 40 60 80

Glazbeno-scenska događanja i predstave

Tematske rute i putevi

Festivali

Muzeji i ga lerije

Crkve i samostani

Kulturne i povijesne znamenitosti i atrakcije

%

Mogućnost više odgovora.

Aktivnosti

kulturnih turista



Radionice tradicijskih obrta 17%

Berbe 23%



Interes za aktivnostima kreativnog turizam


Tečajevi gastronomije

25%

Arheološka iskapanja

21%

Tradicionalni. plesovi 17%

Umjetničke radionice

13%

KREATIVNI

TURIZAM



54,6

55,2

62,9

64,5

69,5

70,9

71,2

71,6

75,2

81,6

83,6

0 50 100

Festivalima i događanjima

Hrvatska kao trendovska, mondena destinacija

Hrvatska kao destinacija putovanja motiviranog

kulturom

Bogatim kulturno-umjetničkim životom

Živom atmosferom

Muzejima i kulturnim znamenitostima

Jedinstvenim običajima i tradicijom

Prepoznatljivom i jedinstvenom gastronomijom

Opuštenim i spor im načinom života

Domaćinskom atmosferom i gostoljub ivošću

Bogatim povijesnim naslijeđem

%

Inozemni

kulturni

turizmi

postovjećuju

Hrvatsku s:





Istraživanje TUROPERATORA, 2009.*

Prijedlozi turoperatora:

• Kreativnije osmišljavanje

doživljaja

• Kulturna događanja u manjim

mjestima izvan sezone

• Domaćinstva koja dočaravaju

život u prošlosti

• Kulinarski doživljaji

• Kontakt s lokalnim

stanovništvom

• Autentične individualne ture

Strani turoperatori – od 20 do 40% uključuju

proizvode kreativnog

turizma/kulture života i

rada u svoje pakete

– paketi za Hrvatsku

relativno skromni ponudom dodatnih

aktivnosti

*u sklopu izrade Strategije razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije



3. Stavovi dionika



Program istraživanja

• Županije, općine gradovi

• Anketa (samopopunjavanje, poštom)

• Povrat: 100 ispunjenih (17% povrat)

Javni sektor

• Turističke zajednice županija, gradova i općina

• Anketa (on-line))

• Povrat: 52 (17%)

Sustav turističkih zajednica

• Muzeji, galerije, arhivi, knjižnice, konzervatorski odjeli, umjetničke organizacije

• Anketa (on-line)

• Povrat: 73 ispunjenih (23%)

Institucije u kulturi

• 24. 11. 2014, Institut za turizam

• 17 sudionika

Fokus-grupa



Rezu

ltati

- j

avn

i sekto

r • Relativno dobra suradnja i s kulturnim i s turističkim sektorom

• Kulturni resursi ključni u formiranju turističkog identiteta (89%)

• Aktivni projekti unapređenja kulturnih resursa u svrhu turističkog

razvoja (73%)



Ključni nedostaci u razvoju kulturnog turizma

Rezu

ltati

- j

avn

i sekto

r



Prioritetna područja razvoja kulturnog turizma

Rezu

ltati

- j

avn

i sekto

r



Re

zu

lta

ti: T

uri

stički i ku

ltu

rni se

kto

r

• većina provodi projekte u funkciji razvoja kulturnog

turizma (78% TZ-a i 65% institucija u kulturi)

• kulturni sektor - nezadovoljstvo integracijom kulturnih

resursa u turističku ponudu



Suradnja - TZ-i ocjenjuju suradnju uglavnom dobrom ili

dovoljnom, institucije u kulturi lošom (41%)

Re

zu

lta

ti: T

uri

stički i ku

ltu

rni se

kto

r



Ključni nedostaci u razvoju kulturnog turizma –

nedostatak svijesti o turističkim potencijalima kulturnih

resursa, nedostatna suradnja, promocija i postojeći

model upravljanja

Re

zu

lta

ti: T

uri

stički i ku

ltu

rni se

kto

r

73,6%

23,6%

72,2%

43,1%

9,7%

30,6%

58,3%

55,8%

34,6%

57,7%

55,8%

17,3%

32,6%

40,4%

0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0%

Nedostatak svijesti o turističkim potencijalima

Neadekvatno čuvanje/zaštita kulturnih resursa

Nedovoljna suradnja

Nedovoljna učinkovitost postojećeg modela upravljanja

Nedostatak zakonske regualative

Potreba edukacije

Nedovoljna promocija

Turistički sektor Kulturni sektor



Prioritetni proizvodi kulturnog turizma – turistički sektor spremnije

podržava programe oživljene povijesti, centre za posjetitelje,

tematske rute/ceste i nove muzeje

Re

zu

lta

ti: T

uri

stički i ku

ltu

rni se

kto

r

48,6%

43,1%

30,6%

27,8%

23,6%

22,2%

19,4%

16,7%

48,1%

55,8%

46,2%

25,0%

3,9%

36,5%

7,7%

25,0%

0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0%

Razvoj festivala i događanja

Oživljavanje povijesti

Izgradnja centra za posjetitelje/interpretacijskih centara

Interpretacije

Suvremena kultura

Tematske ceste/rute

Kreativne radionice

Izgradnja novih suvremenih muzeja




Prioritetni programi kulturnog turizma – promocija, obnova,

privatno poduzetništvo, kulturni sektor naglašava važnost

partnerstva

Re

zu

lta

ti: T

uri

stički i ku

ltu

rni se

kto

r

62,5%

54,2%

52,8%

48,6%

37,5%

37,5%

55,8%

57,7%

32,7%

48,1%

38,5%

38,5%

0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% 70,0%

Promocija kulturnog turizma

Ulaganja u restauraciju

Udruživanje u partnerstva

Poticanje razvoja privatnog poduzetništva

Inventarizacija resursa/nacionalni atlas kulturnogturizma

Edukacija dionika




Rezultati: Fokus grupa • Potreba definiranja prioritetnih ('snažnih') kulturnih resursa na

nacionalnoj razini – pitanje UNESCO kulturne baštine kao

glavnog 'markera' i nositelja prepoznatljivosti, posebno na

udaljenim tržištima

• Pitanje 'srednje' ili 'manje' vidljivih resursa/atrakcija – pitanje

kriterija za evaluaciju turističke atraktivnosti kulturnih resursa

• Načini prezentacije i primjena suvremenih tehnoloških

mogućnosti

• Pitanje stvaranja partnerstva – prelazak administrativnih

granica kad je riječ o temi/proizvodu koji povezuju više

kulturnih resursa u rute/puteve

• Spajanje u mrežu turističkih proizvoda koji postoje u široj

regiji/koji povezuju više zemalja



Rezultati: Fokus grupa • Potreba edukacije na svim razinama koja bi pridonijela jačanju

suradnje kulturnog i turističkog sektora

• Rad na kvaliteti ponude cijele destinacije koja integralno

povezuje proizvode te kulturne resurse 'uvezuje' u cjelokupnu

ponudu

• Pitanje razvoja proizvoda kroz korištenje kreativne industrije –

kako uključiti 'kreativce' u stvaranje zanimljivih i inovativnih

kulturno-turističkih proizvoda

• Pitanje nematerijalne baštine – kako je promovirati i staviti u

funkciju (priče ali i potreba konkretne infrastrukture)

• Na nekim područjima turistička infrastruktura ne prati kulturnu

ponudu (npr. smještaj i ugostiteljstvo u Hrvatskoj Zagorju)

• Povezivanje u klastere



KORAK 1. IDENTIFIKACIJA

KORAK 2. EVIDENCIJA Naziv, opis, lokacija, nadležnost

KORAK 3. SISTEMATIZACIJA Vrsta i podvrsta atrakcije

KORAK 4. VREDNOVANJE

Kategorija (važnost), sezonalnost,

boravišno-izletničke značajke, prihvatni

kapacitet, turistička dostupnost

pripadnost širem sustavu atrakcija,

stupanj turističkog korištenja,

KORAK 5. KATASTAR I ATLAS Organizirani i redovito ažurirani podaci

sa sustavom korištenja

Temeljem jasne operativne definicije

KUŠENOV KATASTAR TURISTIČKIH

ATRAKCIJA



KLASIFIKACIJA TURISTIČKIH ATRAKCIJA

1. Geološke značajke prostora

2. Klima

3. Voda

4. Biljni svijet

5. Životinjski svijet

6. Zaštićena prirodna baština

7. Zaštićena kulturno-povijesna baština

8. Kultura života i rada

9. Znamenite osobe i povijesni događaji

10. Manifestacije

11. Kulturne i vjerske ustanove

12. Prirodna lječilišta

13. Sportsko-rekreacijske građevine i tereni

14. Turističke staze, putovi i ceste

15. Atrakcije zbog atrakcija

16. Turističke para-atrakcije



PODVRSTE ATRAKCIJA…

7.2. Nepokretni spomenici 7.2.1. Arheološka nalazišta

7.2.2. Spomeničke cjeline

7.2.3. Memorijalna područja i građevine

7.2.4. Pojedinačne sakralne građevine

7.2.5. Pojedinačne profane zgrade

7.2.6. Vrtna arhitektura

7. Kulturno-povijesna baština

7.1. Pokretni spomenici 7.1.1. Slike

7.1.2. Plastika

7.1.3. Skulpture

7.1.4. Namještaj

7.1.5. …..

7.2.1. Arheološka nalazišta

- Prapovijesna

- Antička

- Ranosrednjovjekovna

- Srednjovjekovna

- Podmorska



VREDNOVANJE

• Razvojno – Kategorija (međunarodna,

nacionalna, regionalna,

lokalna)

– Sezonalnost

– Boravišno-izletničke

značajke

– Prihvatni kapacitet

– Pripadnost širem sustavu

turističkih atrakcija

• Marketinško – Fizička dostupnost

– Javna dostupnost

– Obilježena pristupna

cesta/put

– Način/mogućnost korištenja

– Informativni punkt

– Tiskane informacije

– Specifična oprema



PRIMJENA

• Podloga za izradu strateških i marketinških planova

turizma i prostornih planova

• Bolje upravljanje turističkim resursima/atrakcijama/

destinacijom

• Učinkovitiji razvoj novih turističkih proizvoda

• Osmišljavanje kreativnijih putničkih aranžmana

• Brža i učinkovitija komunikacija



4. Prednosti – nedostaci



• Ulažu se strateški napori u produljenju sezone i

geografskoj disperziji potražnje na nacionalnoj razini

• Uvode se mjere za unapređenje upravljanja destinacijom

• Potražnja za proizvodima kulturnog turizma u porastu

globalno

• Pojava novih tržišnih segmenata (npr. LOHAS) u potrazi

za autentičnim, smislenim iskustvima

• Porast interesa za proizvode koji omogućuju

sudjelovanje, interakciju, učenje – otvaraju se vrata

kreativnom, privatnom poduzetništvu



• Kulturni turizam afirmiran kao instrument stvaranja boljeg

nacionalnog turističkog imidža te kao proizvod koji može geografski

i vremenski dispergirati potražnju

• Veliki broj i raznovrsnost projekata u funkciji razvoja kulturno-

turističkih proizvoda na lokalnoj razini

• Od izrade Strategije 2003. godine – veliki broj obnovljenih objekata

kulturne baštine, novi suvremeni muzeji, modernizirani postavi

• Udio kulturnih turista u Hrvatskoj otprilike na razini europskog

prosjeka

• Evidentna potražnja za proizvodima kulturnog turizma, osobito

turizma baštine te muzejima/galerijama

• Postupna pojava poduzetničkih projekata u kulturi/kulturnom

turizmu

PREDNOSTI



• Još uvijek sustižemo trendove, umjesto da ih anticipiramo

• Sporo se prilagođavamo promjenama

• Kulturni resursi nedovoljno iskorišteni u formiranju turističke ponude

destinacije – nedostatak svijesti o njihovim turističkim potencijalima

• Suradnja dionika (javni sektor, kulturni sektor, turistički sektor) –

nedostatak kulture partnerstva

• Nedovoljna promocija

• Neučinkovit model postojećeg upravljanja kulturnim resursima

• Nedostatak konsenzusa o prioritetnim/primarnim kulturno-

turističkim atrakcijama

NEDOSTACI



Zaključno – programska područja • Centri za posjetitelje uz primarne KT atrakcije (osobito

UNESCO), osobito nematerijalne i proizvode kreativnih industrija

Infrastruktura

• S naglaskom na tematske rute/Itinerere (nacionalne, multinacionalne) Paketi proizvoda

• Prvenstveno u funkciji unapređena imidža Hrvatske

• Korištenje suvremenih informacijskih tehnologija Marketing

• Stvaranje proizvodnih, promotivnih i integriranih klastera u funkciji turističke infrastrukture, proizvoda i marketinga Partnerstvo

• Primarno za kvalitetnu interpretaciju i prezentaciju Edukacija



On-line ankete: kulturni sektor i sustav

TZ

• TURISTIČKE ZAJEDNICE

https://www.surveymonkey.com/s/8XCFWWT

• KULTURNI SEKTOR

https://www.surveymonkey.com/s/TKPTFYZ







Komentari i prijedlozi

• [email protected]



mailto:[email protected]






Documents

Akcijski plan razvoja kulturnog turizma Radionica kulturnog.pdf · Zaštićena kulturno-povijesna baština 8. Kultura života i rada 9. Znamenite osobe i povijesni događaji 10. Manifestacije