AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA GAREŠNICEgaresnica.eu/documents/111/15. Strategija razvoja turizma Grada... · SWOT analiza Strateški pristup razvoju turizma Koncepcija marketinga

Dokument:

Strategija razvoja turizma grada Garešnice 2018.-2023.

Naručitelji:

Grad Garešnica

Turistička zajednica Sjeverna Moslavina

Izvršitelj:

Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Garešnica

Mjesto i datum:

Garešnica, lipanj 2018.

SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................................... 1

1.1. Pristup, metodologija i ciljevi ............................................................................ 1

1.2. Razvojno-planski okvir ..................................................................................... 3

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ....................................................................... 7

2.1. Geografske i prostorne značajke ...................................................................... 7

2.2. Prometne značajke ........................................................................................... 9

2.3. Gospodarske značajke ................................................................................... 10

2.4. Obilježja turističke ponude.............................................................................. 16

2.4.1. Smještajna ponuda .................................................................................. 17

2.4.2. Ponuda hrane i pića ................................................................................. 24

2.5. Obilježja turističke potražnje ........................................................................... 27

2.5.1. Turistički promet ....................................................................................... 29

2.5.2. Karakteristike turističke potražnje ............................................................. 32

2.6. Turistički resursi i atrakcije ............................................................................. 35

2.6.1. Prirodni resursi ......................................................................................... 36

2.6.2. Kulturno-povijesna baština ....................................................................... 40

2.6.3. Događaji i manifestacije ........................................................................... 50

2.6.4. Kultura života i rada ................................................................................. 52

2.6.5. Znamenite osobe ..................................................................................... 55

2.6.6. Sportsko-rekreacijske građevine i tereni .................................................. 57

2.6.7. Turističke staze, putovi i ceste ................................................................. 59

2.7. Analiza konkurencije ...................................................................................... 60

3. PREGLED TRENDOVA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU ....................................... 66

4. SWOT ANALIZA .................................................................................................. 74

5. STRATEŠKI PRISTUP RAZVOJU TURIZMA ...................................................... 78

5.1. Misija i vizija razvoja turizma .......................................................................... 78

5.2. Sustav ciljeva i strateške smjernice u funkciji razvoja destinacije ................... 81

5.3. Projekti u funkciji razvoja turizma ................................................................. 107

6. KONCEPCIJA MARKETINGA ........................................................................... 114

6.1. Identifikacija i valorizacija turističkih proizvoda ............................................. 115

6.2. Strateško tržišno pozicioniranje destinacije .................................................. 117

6.3. Promotivne i komunikacijske aktivnosti ........................................................ 120

7. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA ......................................................................... 122

1

1.

UVOD

Područje grada Garešnice u fazi je razvoja turizma u kojoj je nužan sustavan,

koordiniran i planski usmjeravan razvoj. Da bi se povećali dosadašnji prilično skromni

ekonomski učinci, razvila svijest o razvojnom potencijalu prirodnih resursa i kulturno-

povijesne baštine i mogućnostima njihove uporabe u turizmu te stvorile pretpostavke

za održivi razvoj turizma, tijekom 2018. godine pristupilo se izradi Strategije razvoja

turizma grada Garešnice 2018.-2023.. Grad Garešnica taj je odgovorni zadatak

povjerio Lokalnoj razvojnoj agenciji – Poduzetnički centar Garešnica. Dio strateškog

dokumenta operativnog je karaktera (5.2. Sustav ciljeva i strateške smjernice u funkciji

razvoja destinacije; 5.3. Projekti u funkciji razvoja turizma), a sve zbog potrebe da se

nakon određenih izmjena (na temelju konstruktivnih primjedbi interesnih skupina) te

konačnog usvajanja krene u realizaciju. Takav svojevrsni akcijski plan predstavlja

temelj za pokretanje sustavnog i koordiniranog razvoja turizma te definira prioritetne

projekte koje je preporučljivo provesti u narednom razdoblju.

Strategiju razvoja turizma grada Garešnice treba promatrati kao ključni strateški

dokument učinkovitog upravljanja turističkim razvojem grada Garešnice u sljedećih

pet godina. Osim što nudi jasnu misiju, viziju i strategiju turističkog razvoja, prepoznaje

i potrebu unaprjeđenja i proširenja dubine, širine i kvalitete turističke ponude odnosno

portfolia proizvoda i doživljaja destinacije grad Garešnica. Ipak, primaran cilj

Strategije je postići optimalnu valorizaciju postojećih turističkih potencijala (resursno-

atrakcijske osnovice) te lokalnoj zajednici osigurati dugoročan društveni i ekonomski

prosperitet i opće blagostanje.

1.1. Pristup, metodologija i ciljevi

Područje grada Garešnice svoju prošlost ne veže izravno za turizam, a Grad i

pripadajuća naselja razvijali su se primarno na poljoprivredi, trgovini, prerađivačkoj

industriji i slatkovodnom ribolovu. Iako su određene aktivnosti, ponajprije one vezane

za djelovanje udruga civilnog društva i javnih ustanova, imale obilježja turizma, ne

može se reći da je turizam kroz povijest imao značajniji utjecaj na društveni i

gospodarski razvoj grada Garešnice.

Otvorenje Hotela Garić (1979. godine) može se smatrati počecima suvremenog

turizma. U ono vrijeme, zahvaljujući bogatim sadržajima i visokoj B kategoriji, dobio je

titulu najmodernijeg hotela u široj okolici. Raspolagao je s jednokrevetnim,

2

dvokrevetnim i trokrevetnim sobama te nekoliko apartmana (ukupno 120 kreveta), a u

sklopu hotela nalazili su se aperitiv bar, kavana, slastičarnica i četverostazna kuglana.

Hotel je bio namijenjen prvenstveno lovcima, većinom iz Italije, koji su obilazili lovišta

kod Podgarića te drugim putnicima koji su dolazili u grad i okolicu obavljati trgovačke i

druge poslove. Osnivanjem Turističke zajednice Sjeverna Moslavina (2011.)

institucionalizira se bavljenje problematikom turizma, prije svega kroz donošenje

planova i programa rada na godišnjoj razini te uvezivanje kalendara događanja u

smisleniju cjelinu. Danas je Garešnica destinacija lovnog i ribolovnog turizma, s

velikim potencijalom za razvoj brojnih specifičnih oblika turizma.

Prilikom izrade Strategije korištena je uobičajena metodologija izrade strateških

razvojnih dokumenata. Dokument je strukturiran tako da obuhvati osnovne tematske

cjeline:

Analiza postojećeg stanja

Pregled trendova na turističkom tržištu

SWOT analiza

Strateški pristup razvoju turizma

Koncepcija marketinga

U okviru Strategije provedena je analiza unutarnjeg i vanjskog okruženja, uključujući

kvantitativnu i kvalitativnu analizu ponude i potražnje, inventarizaciju resursno-

atrakcijske osnovice, analizu trendova na turističkom tržištu i komparativnu usporedbu

s konkurentskim destinacijama. Slabosti i prijetnje na koje je ukazano zaključnom

SWOT analizom, poslužile su kao orijentir pri odabiru pravaca razvoja i strateških

projekata za naredno razdoblje.

Strategija razvoja turizma grada Garešnice 2018.-2023. rezultat je intenzivnog

istraživanja te je maksimalno usmjerena prema provedbenim rješenjima. Proces izrade

obuhvatio je sljedeće aktivnosti:

Analizu postojeće strateško-planske dokumentacije

Obilazak projektnog područja

Intervjue s ključnim dionicima turističkog razvoja

Prikupljanje podataka iz sekundarnih izvora

Svrha Strategije je ukazati na mogućnosti i perspektive razvoja turizma na području

grada Garešnice te istaknuti potrebu postojanja odgovarajuće organizacijske forme

kroz koju se može sprovesti marketing i menadžment koncept. Potonje se odnosi

na saznanje da samo suvremeno upravljanje destinacijom koje podrazumijeva

partnerstvo i koordinaciju svih razvojnih dionika, može osigurati kvalitetu,

konkurentnost, održivost te postizanje najboljih ekonomskih učinaka na turističkom

tržištu.

Glavni cilj destinacije grad Garešnica je pozicionirati se na turističkom tržištu kao

atraktivna i kvalitetna destinacija lovnog i ruralnog turizma. Dugoročne

3

smjernice navedene u nastavku u funkciji su ostvarenja krovnog cilja turističke

destinacije:

adekvatna valorizacija prirodnih i antropogenih, posebice kulturnih resursa

unaprjeđenje svih elemenata turističkog proizvoda, poboljšanje uvjeta

boravka turista i osobita zaštita okoliša

integriranje razvojnih dionika u destinacijski menadžment i potpora razvoju

destinacijske menadžment kompanije

1.2. Razvojno-planski okvir

Sukladno značaju turizma u ukupnom svjetskom, europskom i nacionalnom

gospodarstvu doneseni su različiti strateško-planski dokumenti kojima se planira i

usmjerava razvoj turizma. Europska unija potiče razvoj turizma dokumentom Europa,

svjetska turistička destinacija broj 1 – Novi politički okvir za turizam u Europi1,

koristeći pritom različite mjere, instrumente i fondove Unije. Europski fond za regionalni

razvoj (EFRR) podržava konkurentnost, održivost i kvalitetu turizma na regionalnim i

lokalnim razinama. Međutim, turizam nije uvršten kao tematski cilj propisa o europskim

strukturnim i investicijskim fondovima, jer se smatra sredstvom, a ne ciljem. Ipak, i dalje

će imati važnu ulogu u planiranim ulaganjima iz EFRR-a (planirano je izdvajanje od

cca 8 milijardi eura), kao i u povezanim ulaganjima u zaštitu, promicanje i razvoj

prirodne i kulturne baštine. Hrvatska također prepoznaje važnost turizma i njegov

razvoj regulira Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine.

Na Strategiju turizma, krovni razvojni dokument hrvatskog turizma, nadovezuju se

vizija i ciljevi Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje

2014.-2020. te ostalih akcijskih planova i nacionalnih programa.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2020.

Strategija razvoja turizma RH do 2020. temeljni je strateški dokument koji treba

osigurati uklapanje Hrvatske u konsolidiranu turističku politiku Europske unije te stoga

predstavlja cjelovit konceptualni okvir koji omogućava:

koordinirano djelovanje nositelja turističke politike i sustavno usuglašavanje mjera

turističke politike;

cjelovito razumijevanje ključnih pravaca razvoja hrvatskog turizma kao preduvjeta

privlačenja interesa potencijalnih domaćih i stranih ulagača;

ciljano usmjeravanje razvojno-investicijskog procesa i efikasno povlačenje

sredstava iz EU fondova

Strategija razvoja turizma RH do 2020. daje smjernice i utvrđuje ključne aktivnosti

turističke politike usmjerene na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih,

1 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European

Economic and Social Committee and the Committee of the Regions – Europe, the world's No 1 tourist

destination – A new political framework for tourism in Europe

4

organizacijskih i ljudskih pretpostavki za poboljšavanje konkurentske sposobnosti

hrvatskog turizma i korištenje resursne osnovice na načelima odgovornog i održivog

razvoja. Kao glavni cilj razvoja turizma ističe povećanje njegove atraktivnosti i

konkurentnosti. Istodobno, ostali strateški ciljevi turističkog razvoja odnose se na:

poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja; nova zapošljavanja; investicije; te

povećanje turističke potrošnje. Polazeći od postojećih kvalitativnih značajki hrvatske

turističko-atrakcijske ponude, Strategija turizma definira deset ključnih proizvodnih

grupa: 1. Sunce i more; 2. Nautički turizam; 3. Zdravstveni turizam; 4. Kulturni turizam;

5. Poslovni turizam; 6. Golf turizam; 7. Cikloturizam; 8. Eno i gastroturizam; 9. Ruralni

i planinski turizam; i 10. Pustolovni i sportski turizam.

STRATEŠKI MARKETINŠKI PLAN HRVATSKOG TURIZMA ZA RAZDOBLJE

2014.-2020.

Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2014.-2020. naslanja se na

zaključke i smjernice Strategije razvoja turizma RH do 2020. te predstavlja ključni

dokument kojim je definiran nacionalni turistički marketing. Usredotočen je na tri

ključna cilja: jačanje nacionalnog turističkog brenda, povećanje turističkog prometa u

razdoblju predsezone i posezone te povećanje prosječne potrošnje turista. Strateškim

marketinškim planom predložene su strategije i inicijative stvaranja dodane vrijednosti

za tržišta, osvajanja gostiju s tradicionalnih i novih tržišta te boljeg upravljanja

zadovoljstvom gostiju u destinacijama.

Temeljni strateško-planski dokument koji određuje turistički razvoj Bjelovarsko-

bilogorske županije je Turistički master plan Bjelovarsko-bilogorske županije.

Usklađen je sa strateškim i programskim dokumentima na nacionalnoj razini, kao i sa

Strategijom razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije.

TURISTIČKI MASTER PLAN BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

Turistički master plan Bjelovarsko-bilogorske županije je osnovni regulatorni okvir za

koordinaciju i upravljanje aktivnostima različitih gospodarskih entiteta, institucija javnog

sektora i svih drugih dionika koji su na bilo koji način uključeni u razvoj i podizanje

kvalitete integralnog turističkog proizvoda Županije. Ovaj regionalni strateški dokument

predstavlja:

cjeloviti javni konceptualni okvir i operativni program djelovanja svih nositelja

turističke politike na području Županije;

dokument u kojem su transparentno ugrađeni svi bitni elementi nužni za

vođenje učinkovite turističke politike na području Bjelovarsko-bilogorske

županije kao pretpostavke za donošenje kako dnevno-operativnih, tako i

investicijsko-razvojnih odluka na razini turističko-ugostiteljskih poduzeća i

drugih gospodarskih subjekata vezanih uz turistički sektor;

važan izvor informacija za potencijalne domaće i strane ulagače

5

Turističkim master planom identificirana su tri regionalna turistička klastera

(Bjelovarsko-bilogorski, Daruvarsko-papučki i Čazmansko-moslavački klaster) s jasno

utvrđenim razlikovnim elementima na temelju kojih je građeno tržišno pozicioniranje,

na način da si klasteri ne konkuriraju, već međusobno komplementiraju ponudom

različitih tematiziranih turističkih doživljaja, iskustava i/ili proizvoda. Također su

identificirani turistički proizvodi na kojima valja temeljiti razvoj turizma u nadolazećem

razdoblju.

Grad Garešnica svojom je Strategijom razvoja (za razdoblje od 2016. do 2020.)

izdvojio tri segmenta koja su jednako važna za uravnotežen razvoj Grada, to su

gospodarstvo, poljoprivreda i turizam. Upravo je prostor temeljni čimbenik razvoja

turizma – turizam zahtijeva visokokvalitetan prostor s osobitim prirodnim, estetskim,

ekološkim i kulturnim vrijednostima. Prostorni plan uređenja grada Garešnice kao

ključni prostorno-planski dokument spomenute prostorne jedinice određuje prostorne

uvjete za razvoj svih sektora pa tako i turizma. Područje grada Garešnice u fazi je

razvoja turizma u kojoj je nužan sustavan, koordiniran i planski usmjeravan razvoj.

Međutim, strateški dokument koji bi ponudio jasnu viziju i strategiju turističkog razvoja,

još uvijek ne postoji.

STRATEGIJA RAZVOJA GRADA GAREŠNICE 2016.-2020.

Strategija razvoja grada Garešnice 2016.-2020. je razvojno-planski dokument kojim se

određuje smjer održivog društveno-gospodarskog razvoja te osiguravaju kvalitetni

temelji za značajniji ekonomski prosperitet. Nastavlja se na Strateški plan

gospodarskog razvitka grada Garešnice 2007.-2012. i predstavlja njegovu svojevrsnu

reviziju kojom je omogućeno usklađivanje strateških ciljeva, prioriteta i mjera s

trenutnom situacijom i realnim mogućnostima daljnjeg razvoja grada Garešnice. Jedan

od temeljnih prioriteta razvoja direktno je usmjeren na „Unaprjeđenje i razvoj turizma“

(1.4.1. Razvoj turističke infrastrukture; 1.4.2. Razvoj turističkog identiteta i

unaprjeđenje upravljanja turističkim potencijalima; 1.4.3. Razvoj lovnog i ribolovnog

turizma; 1.4.4. Razvoj ruralnog turizma). Identificirani su i projekti koji u što kraćem

roku i uz što racionalnija ulaganja mogu pobuditi interes tržišta te potaknuti rast

turističke potražnje i potrošnje.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA GAREŠNICE

Prostorni plan uređenja grada Garešnice s pripadajućim izmjenama i dopunama Plana

osnovni je dokument uređenja prostora grada Garešnice kojim se utvrđuju ciljevi

prostornog uređenja i namjena prostora, osnove za obnovu i budući razvitak u prostoru

te smjernice, mjere i uvjeti za korištenje, zaštitu i uređenje prostora. Prostornim planom

su utvrđeni uvjeti izgradnje, uređenja i korištenja građevina ugostiteljsko-turističke

namjene te su prepoznati i evidentirani lokaliteti pogodni za razvoj, prije svega ruralnog

turizma. Jedan od naputaka kaže kako je uređenje i izgradnju turističkih sadržaja

potrebno provoditi tako, da se maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i

6

kulturno-povijesnog okruženja, poštujući karakteristike gradnje (primijenjenih

materijala i autohtonog oblikovanja) lokalnog ambijenta. Valja napomenuti da se ovaj

dokument prema turizmu odnosi (referira) na dva načina, izravno odnosno direktno,

tako da izrijekom spominje turizam, i neizravno, tako da turizam spominje u okviru

drugih tema i namjena prostora.

Navedeni strateški dokumenti uzeti su kao polazište pri izradi Strategije razvoja

turizma grada Garešnice 2018.-2023.. Svrha spomenute strategije je odgovoriti na

ključne izazove, kao što su gospodarska stagnacija, nezaposlenost i iseljavanje te

primjereno usmjeriti potencijale i investicije u sektoru turizma. Prepoznata je važnost

zajedničkog, koordiniranog i integriranog pristupa planiranju razvoja turizma

destinacije grad Garešnica koji će omogućiti učinkovitije iskorištavanje prednosti i

prilika iz okruženja, a sve u cilju postizanja ekonomskog prosperiteta i unaprjeđenja

kvalitete života lokalne zajednice. Nadalje, postoji još nekoliko dokumenata donesenih

na nacionalnoj i regionalnoj razini, a koji u svom sadržaju izravno ili neizravno

promišljaju turistički razvoj i/ili dotiču područje grada Garešnice, stoga se i oni navode

kao relevantni:

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020.

godine

Akcijski plan podizanja konkurentnosti hrvatskog turizma

Strategija razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije 2015.-2020.

Identifikacija ključnih projekata za implementaciju vizije turističkog razvoja

Bjelovarsko-bilogorske županije

Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije

Akcijski plan uspostave cjelovitog sustava pješačkih, biciklističkih i jahačkih ruta na

području Bjelovarsko-bilogorske županije

Operativni plan razvoja cikloturizma na području Bjelovarsko-bilogorske županije

od 2017. do 2020. godine

Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe Moslavina 2014.-2020.

7

2.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1. Geografske i prostorne značajke

Grad Garešnica smješten je na istočnim obroncima Moslavačke gore, u neposrednoj

blizini rijeke Ilove. Geografski pripada Moslavini, dok u administrativnom smislu

zauzima južni dio Bjelovarsko-bilogorske županije. Grad Garešnica prostire se na

površini od 226,5 km² što čini 8,5% ukupne površine Županije i prema površini je treća

najveća jedinica lokalne samouprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Grad Garešnica sjevernim dijelom graniči s općinama Berek, Velika Trnovitica i

Hercegovac, s kojima je do 1993. godine činio zajedničku općinu, dok na istoku graniči

s općinama Končanica i Dežanovac. Zapadna, južna i jugoistočna granica ujedno su i

županijske granice sa Sisačko-moslavačkom i Požeško-slavonskom županijom.

Glavno središte, naselje Garešnica, nalazi se na nadmorskoj visini od 130 metara, 17

kilometara sjeveroistočno od Kutine i 44 kilometra južno od županijskog središta

Bjelovara.

8

Slika 1. Teritorijalni položaj grada Garešnice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Izvor: izrada autora2

U sastavu grada Garešnice nalaze se 23 naselja s ukupno 10.472 stanovnika

(Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine).

Naselja koja administrativno pripadaju gradu Garešnici su: Ciglenica, Dišnik, Duhovi,

Garešnica, Garešnički Brestovac, Gornji Uljanik, Hrastovac, Kajgana, Kaniška Iva,

Kapelica, Mala Bršljanica, Velika Bršljanica, Mali Pašijan, Veliki Pašijan, Malo Vukovje,

Veliko Vukovje, Rogoža, Tomašica, Trnovitički Popovac, Uljanički Brijeg, Uljanik, Veliki

Prokop i Zdenčac. U najvećem naselju (Garešnica) živi 3.874 stanovnika, odnosno

36,99% svih stanovnika s područja grada Garešnice.

Na području grada Garešnice dvije su reljefne kategorije: sa sjeverozapadne strane

prostiru se obronci Moslavačke gore obrasli šumama bukve, jele, graba i hrasta

kitnjaka, dok istočni dio obilježava dolina rijeke Ilove s najkvalitetnijim šumama hrasta

lužnjaka i brojnim ribnjacima. Prirodna vegetacija dobro je očuvana, sa šumama u

višim predjelima te oranicama, livadama i pašnjacima na padinama i u nizinama.

Prevladavaju opći klimatski uvjeti zapadnog dijela Panonske nizine s umjereno

toplom kišnom klimom bez suhog razdoblja i oborinama jednako raspoređenima

tokom cijele godine. Područje je pogodno za uzgoj vinove loze, jabuka, šljiva, oraha i

drugih vrsta kontinentalnog voća.

2 Kartografski prikaz preuzet s: https://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-bj.html

https://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-bj.html

9

Najveća prostorna kvaliteta je raznoliko pejsažno okruženje – vodene površine,

brežuljci i nizine, livade, guste šume, plodna polja i vinogradi – po kojemu je garešnički

kraj poseban i prepoznatljiv. Bitnu značajku krajolika čini relativno velik broj ribnjaka.

Najveći ribnjaci nalaze se u Hrastovcu i Kaniškoj Ivi. Svako športsko ribolovno društvo

ima izgrađen vlastiti sportski ribnjak, od kojih je površinom najveći ribnjak Skresovi (10

hektara), kojim gospodari Športsko ribolovno društvo Ilova iz Garešnice. Ribnjaci

športskih društava nisu namijenjeni uzgoju ribe već isključivo ribolovu, a u njima

obitava više od deset ribljih vrsta, od kojih su tri (klen, linjak i zlatni karas) autohtone

vrste ovog područja koje su u nestajanju, a povratak na njihov uzgoj prilično je

riskantan zbog niskog vodostaja tekućica ovog kraja – Garešnice, Ilove, Toplice i

njihovih pritoka – u ljetnom razdoblju. Lovišta na području grada Garešnice ubrajaju

se među najkvalitetnija u Hrvatskoj.

2.2. Prometne značajke

Rubni položaj Garešnice u relativnoj je blizini posavskog prometnog koridora, jednog

od najvažnijih prometnih pravaca Hrvatske. Takav prometni položaj daje garešničkom

području određene razvojne i strateške prednosti pred ostalim dijelovima Županije.

Grad Garešnica udaljen je 100 kilometara od Zagreba, 30 kilometara od Daruvara i 17

kilometara od autoceste A3 Bregana – Lipovac (ulaz Kutina). Kroz grad prolaze

državna cesta D45 (Veliki Zdenci – Garešnica – Kutina) i državna cesta D26 (Dubrava

– Čazma – Garešnica – Daruvar).

Naselja na području grada Garešnice dobro su prometno povezana državnim i

županijskim cestama sa susjednim općinama i gradovima (Slika 2.). Lokalna

cestovna mreža dobro je razvijena, ali su određene prometnice zapuštene stoga ih

je potrebno obnoviti odnosno kritične dionice rekonstruirati. Mrežu javnih prometnica

sačinjavaju prometnice razvrstane u sljedeće kategorije:

državne

županijske

lokalne

nerazvrstane

ulice u naselju

Tablica 1. Prometnice na području grada Garešnice

VRSTA CESTE UKUPNO

(km)

ASFALTIRANO

(km)

NEASFALTIRANO

(km)

DRŽAVNA 41 41 –

ŽUPANIJSKA 37,9 37,9 –

LOKALNA 35,6 21,6 14

NERAZVRSTANA 41,3 – 41,3

ULICA 12 10,2 1,8

Izvor: izrada autora prema Strategiji razvoja grada Garešnice 2016.-2020.

10

Državne ceste su cesta D26 ukupne dužine 29 kilometara i cesta D45 dužine 12

kilometara. Na području Grada postoji 6 dionica županijskih cesta, ukupne dužine 37,9

kilometara. Sve županijske ceste su asfaltirane. Što se tiče lokalnih cesta, asfaltirano

je 21,6 kilometara, a preostalih 14 kilometara čini makadam odnosno zemljani put.

Nerazvrstane ceste su nasute kamenim materijalom i protežu se u ukupnoj dužini od

41,3 kilometra.

Slika 2. Razvrstane javne ceste u gradu Garešnici

Izvor: Županijska uprava za ceste Bjelovarsko-bilogorske županije

2.3. Gospodarske značajke

Grad Garešnica je jedinica lokalne samouprave u administrativnoj nadležnosti

Bjelovarsko-bilogorske županije, regionalne samouprave koja obuhvaća 5 gradova i

18 općina. U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom

razvoju Republike Hrvatske3, svrstana je u III. skupinu razvijenosti jedinica lokalne

samouprave s indeksom razvijenosti od 97,077%.

3 Sabor Republike Hrvatske 12. prosinca 2017. godine usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o regionalnom razvoju. Na temelju članka 37. stavka 1. predmetnog Zakona, Vlada Republike

Hrvatske donijela je, 28. prosinca 2017., novu Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti.

11

Najvažnije gospodarske djelatnosti na području grada Garešnice su poljoprivreda,

šumarstvo i ribarstvo, prerađivačka industrija te trgovina na veliko i malo i popravak

motornih vozila (Graf 1.) Ukupni prihodi ovih djelatnosti u 2016. godini iznosili su

385.645.401 HRK odnosno 80,1% ukupnih prihoda gospodarstva. Navedene

djelatnosti zapošljavaju ukupno 880 osoba ili 76,6% ukupno zaposlenih u

gospodarstvu.

Graf 1. Struktura prihoda poduzetnika po djelatnostima (2013. – 2016.)

Izvor: izrada autora prema podacima Financijske agencije (16.02.2018.)

OBRTNIŠTVO

Uz malo poduzetništvo, obrtništvo je jedan od najznačajnijih, ali i najdinamičnijih

segmenata gospodarstva grada Garešnice. Obrtništvo u gradu Garešnici ima dugu

tradiciju, a postoje i točne brojke za 1887. godinu kada se takozvani garešnički kotar

nalazio pod političkom upravom Bjelovarsko-križevačke županije. Tada je Garešnica

imala 47 trgovačkih i 85 obrtničkih radnji. Danas u Garešnici djeluje Udruženje obrtnika

grada Garešnice koje promiče, usklađuje, zastupa i predstavlja zajedničke interese

obrtnika s područja Garešnice te općina Hercegovac, Velika Trnovitica i Berek.

U strukturi djelatnosti postojećih obrtničkih radnji prevladavaju obrti iz djelatnosti

poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prerađivačke industrije, trgovine na veliko i malo

te pripreme i usluživanja hrane. Prema podacima Udruženja obrtnika Bjelovarsko-

bilogorske županije broj obrtnika kontinuirano je padao od 2013. do 2016. godine, dok

99.612.012

84.830.498

87.612.831

95.749.828

82.397.746

104.375.102

63.005.279

75.744.077

307.443.365

223.055.885

220.245.141

211.769.644

108.198.079

82.450.895

94.249.606

98.131.680

597.651.202

494.712.380

465.112.857

481.395.229

0 200.000.000 400.000.000 600.000.000 800.000.000

2013.

2014.

2015.

2016.

Ukupno gospodarstvo

Poljoprivreda, šumarstvo iribarstvo

Prerađivačka industrija

Trgovina na veliko i malo ipopravak motornih vozila

Ukupno ostale djelatnosti

12

je 2017. zabilježeno povećanje. Tada je evidentirano 129 obrta, najviše uslužnih (38

obrta tj. 29,5%), potom poljoprivrednih (31 obrt tj. 24,0%) i proizvodnih (14 obrta tj.

10,9%). Podaci Udruženja obrtnika Bjelovarsko-bilogorske županije razlikuju se u

odnosu na podatke iz Obrtnog registra prema kojem je broj aktivnih obrta u gradu

Garešnici tek 93.

PODUZETNIŠTVO

Prema podacima Financijske agencije, u 2016. godini na području grada Garešnice

poslovalo je 157 poduzeća s 1.149 zaposlenih. Poduzeće s najvećim prihodima je

Bakrotisak d.d.. Specijalizirano je za proizvodnju lakosavitljive ambalaže i zapošljava

68 zaposlenika. Poduzetnik koji zauzima drugo mjesto po prihodima je društvo Plodovi

zemlje d.o.o.. Društvo se bavi uzgojem i otkupom žitarica te hotelskim smještajem.

Daleko najveći poslodavac u gradu Garešnici je Modea Nova d.o.o. sa 143 zaposlena.

Među značajnije gospodarske subjekte spadaju i Hrastovčanka d.o.o. (94 zaposlena)

i Penić tekstil export-import d.o.o. (84 zaposlena) koji se kao i Modea bave tekstilnom

djelatnošću.

Poduzetnička infrastruktura

Grad Garešnica već duži niz godina provodi aktivnosti i mjere s ciljem poticanja razvoja

poduzetništva. Spomenute podrazumijevaju, prije svega, stvaranje infrastrukturnih

preduvjeta i inovativnog poslovnog okruženja, kako bi se unaprijedila konkurentnost

postojećih i potaknulo otvaranje novih poduzeća. Najvažniji povezani projekti su:

uspostavljanje potpornih institucija (Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički

centar Garešnica i Poduzetnički inkubator Garešnica)

izgradnja poduzetničkih zona (Zona gospodarskih djelatnosti Jug i Poduzetnička

zona Kapelica)

Poduzetničke potporne institucije (PPI)

Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Garešnica d.o.o. za lokalni

razvoj i poslovne usluge. Potporna institucija osnovana od strane Grada Garešnice

s ciljem poticanja lokalnog razvoja, s naglaskom na gospodarstvo, poduzetništvo i

ruralni razvoj. Poduzetnički centar osnovan je 23. travnja 2015. godine na temelju

Odluke o osnivanju trgovačkog društva Poduzetnički centar Garešnica d.o.o..

Temeljna zadaća Poduzetničkog centra je osigurati informativnu, savjetodavnu i

stručnu pomoć te operativnu podršku sudionicima lokalnog razvoja: institucijama,

poduzetnicima i organizacijama civilnog društva. Trenutno zapošljava 10 djelatnika koji

posjeduju relevantno iskustvo i reference u izradi poslovnih i marketinških planova,

investicijskih studija, pripremi i provedbi nacionalnih i EU projekata te savjetovanju i

edukaciji poduzetnika. Poduzetničkom centru povjereno je upravljanje novootvorenim

Poduzetničkim Start up inkubatorom.

13

Poduzetničke zone (PZ)

Zona gospodarskih djelatnosti Jug. Osnovana je Odlukom Gradskog vijeća te

financirana uz potporu Ministarstva poduzetništva i obrta (ukupna vrijednost projekta:

4.345.323,53 HRK). Izgrađena je na površini koja je prethodno bila u vlasništvu

Hrvatskih željeznica. Zona se sastoji od 15 parcela ukupne površine 27.000 m²

odnosno 2,7 hektara. Izgradnja osnovne infrastrukture započela je 2004., a završila u

prosincu 2005. godine. U siječnju 2006. godine izdana je uporabna dozvola za

izgrađenu komunalnu infrastrukturu (prometnice, vodovod, kanalizacija, električna

mreža i plinovod). Prema tipu aktivnosti pripada u proizvodno-prerađivačke zone, jer

većina korisnika (poduzetnika) obavlja proizvodno-prerađivačke djelatnosti. Svega

dvije godine od završetka izgradnje, zona se u potpunosti popunila s 10 mikro i malih

poduzetnika koji danas zapošljavaju 77 djelatnika (100%-tna popunjenost).

TERMOMETAL D.O.O.

djelatnost: proizvodnja metalnih konstrukcija i

njihovih dijelova

godina osnivanja: 1996.

broj zaposlenih (31.03.2018.): 11

veličina: malo poduzeće

CROATIA PROTEKT D.O.O.

djelatnost: proizvodnja proizvoda od gume i

plastičnih masa




ENSO D.O.O.

djelatnost: računalno programiranje



veličina: mikro poduzeće

MINI-PAK D.O.O.

djelatnost: ostalo tiskanje




14

SILOSI GAREŠNICA D.O.O.

djelatnost: skladištenje robe




AS-AGRO D.O.O.

djelatnost: trgovina na malo novom robom u

specijaliziranim prodavaonicama




MOUNT TRADE D.O.O.

djelatnost: nespecijalizirana trgovina na veliko

hranom, pićima i duhanskim proizvodima




AUTOSERVIS VINKOVIĆ D.O.O.

djelatnost: održavanje i popravak motornih vozila




VETERINARSKA AMBULANTA KARAULA

djelatnost: veterinarske djelatnosti




VETERINARSKA AMBULANTA MALA ŠAPA

djelatnost: veterinarske djelatnosti




15

Poduzetnička zona Kapelica. Osnovana je 2011. godine Odlukom Gradskog vijeća.

Nalazi se u naselju Kapelica uz državnu cestu D45, a prostire se na 20,75 hektara. Do

sada je u projektnu dokumentaciju i izgradnju infrastrukture (izgrađeno 35% I. faze)

uloženo 5.007.059,20 HRK. Izgradnja infrastrukture podijeljena je na dvije faze – I.

faza: izgradnja zajedničke osnovne i dodatne infrastrukture i II. faza: izgradnja

pristupne ceste. Prva faza je započela, provedena je javna nabava 2016. te je izabran

izvođač Ceste d. d. Bjelovar. Radovi su prekinuti u ožujku 2017. godine zbog kašnjenja

i problema s jednim od podizvođača radova te zbog nedostatka sredstava u gradskom

proračunu. Dosada je prodano jedno zemljište veličine 3 hektara. Investitor je

poduzeće NTC Bjelovar d.o.o. koje namjerava izgraditi bioplinsko postrojenje za

proizvodnju električne i toplinske energije.

Jedna od većih investicija na području Garešnice realizirati će se upravo u zoni

Kapelica, riječ je o projektu Izgradnja i opremanje Tehno parka Garešnica, vrijednom

21.487.471,88 HRK. Europska unija sufinancira projekt s udjelom od preko 92%.

Projektom je predviđeno da se na 1.800 m² u 23 funkcionalne prostorije nastani 20-ak

poduzetnika.

POLJOPRIVREDA

Primarna poljoprivredna proizvodnja s dugogodišnjom tradicijom, jedan je od temelja

gospodarstva grada Garešnice. Od ukupno 3.610 kućanstava, njih 1.914 obrađuje neki

oblik poljoprivrednog zemljišta. Ukupna korištena poljoprivredna površina iznosi

7.654,41 hektara, od kojih se na 5.811,23 hektara prostiru oranice, na 180,57 hektara

voćnjaci, 70,44 hektara vinogradi, a na 1.592,17 hektara livade, pašnjaci i ostale

poljoprivredne površine. Na oraničnim površinama najzastupljenija je proizvodnja

žitarica, krmnog i industrijskog bilja te povrća, a sve više i aromatičnog i ljekovitog bilja.

Uspijevaju sve vrste kontinentalnog voća, a najviše se uzgajaju jabuke, kruške, šljive,

orasi i bobičasto voće (aronija, haskap). Garešničko područje pripada podregiji

Moslavina odnosno Moslavačkom vinogorju koje je dom autohtonih sorti – moslavac

i škrlet.

Uzgoj domaćih životinja također je uvelike zastupljen. Najzastupljenije je peradarstvo

(ukupno 22.680 kljunova), zatim ovčarstvo (9.070 grla), svinjogojstvo (2.893 grla),

govedarstvo (1.820 grla) i kozarstvo (354 grla), a na području Grada postoji i oko 50

pčelara koji posjeduju od 1 do 100 pčelinjih zajednica.

Registrirano je ukupno 846 poljoprivrednih gospodarstava, što čini 7,5% svih

poljoprivrednih gospodarstava Bjelovarsko-bilogorske županije.4 Poljoprivrednu

djelatnost obavlja 12 poduzeća i 14 obrta, a aktivno je 7 poljoprivrednih udruga te 2

poljoprivredne zadruge.

4 Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR); stanje na dan

31.12.2017. godine

16

TURIZAM

S ciljem unaprjeđenja općih uvjeta boravka turista i podizanja kvalitete turističkih i

drugih komplementarnih usluga, očuvanjem i stvaranjem prepoznatljivog i privlačnog

turističkog okruženja te osiguranjem turističkog gostoprimstva, Grad Garešnica 2011.

godine osnovao je Turističku zajednicu Sjeverna Moslavina. TZ Sjeverna Moslavina

djeluje na području grada Garešnice te susjednih općina Hercegovac i Velika

Trnovitica. Zadužena je za unaprjeđenje i održavanje smeđe signalizacije i

interpretacije, organiziranje događanja te povezivanje razvojnih dionika, obavlja

poslove iz djelokruga destinacijskog marketinga, no nije nadležna za cjelovito

upravljanje destinacijom.

Područje grada Garešnice temelji svoju ponudu i imidž na kvalitetnoj i očuvanoj

resursnoj osnovici: glavni atribut su njezine prirodne ljepote – pitoreskna mjestašca,

vinorodna područja, šume, biljni i životinjski svijet, slatkovodne površine i kultura

života i rada – kulturno-umjetničko stvaralaštvo, manifestacije, lokalni specijaliteti,

proizvodnja vina, rakije i meda. Garešničko područje obiluje ribnjacima, drugim

slatkovodnim površinama i bujnom vegetacijom, bogato je pticama i rijetkim vrstama

(europski dabar i vidra, žaba crveni mukač, riblje vrste) te se nalazi pod zaštitom

europske ekološke mreže NATURA 2000. Visoko trofejna grla srnjaka, skupni i

pojedinačni lovovi na divlje svinje i kvalitetna ponuda sitne divljači pozicionirali su

garešnički kraj među vodeće destinacije lovnog turizma.

Prema Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja

u turističke razrede i pripadajućim izmjenama i dopunama Pravilnika, destinacija grad

Garešnica svrstana je u D turistički razred (naselje Garešnica – razred C). Garešnica

je na temelju dostavljene kandidature, 2014. godine izabrana od strane Povjerenstva

Hrvatske turističke zajednice za realizaciju projekta „Hrvatska 365“ uz dodjelu oznake

PPS destinacija (pred i posezona). Prepoznata je kao zanimljivo odredište koje obiluje

pitoresknim mjestašcima i vinorodnim područjima te pruža mogućnosti za rekreaciju u

prirodi, lov i sportski ribolov tijekom cijele godine. Donedavno je Hotel Garić*** bio

jedini objekt s ulogom prihvata i smještaja gostiju, a gotovo 2/3 noćenja ostvarivano je

u okviru lovnog turizma (lovci iz Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke, Mađarske).

2017./18. godine registrirani su i kategorizirani novi smještajni objekti – Apartman OPG

Balja, Sobe Glavaš i Studio apartman Štimac te pokrenuti brojni projekti usmjereni ka

aktiviranju neiskorištenih turističkih potencijala te izgradnji i unaprjeđenju javne

turističke infrastrukture.

2.4. Obilježja turističke ponude

Turističku ponudu destinacije čine svi gospodarski i društveni subjekti koji, na izravan

ili neizravan način doprinose širenju i različitosti ukupne ponude, zadovoljavanju

turističke potražnje, a samim time i povećanju turističke potrošnje. Svaki sudionik

turističkog tržišta koji nastoji prodati svoj proizvod ili uslugu turistima, na određeni je

17

način turistička ponuda. Glavni predstavnici turističke ponude svake destinacije su

ugostiteljski objekti za pružanje usluge smještaja i ugostiteljski objekti za

pružanje usluge prehrane i točenja pića. Međutim, receptivni faktori ponude u

širem smislu obuhvaćaju sve objekte i službe koje posredno služe turistima (servisi,

radnje, trgovine, institucije…).

Tablica 2. Receptivni faktori ponude destinacije grad Garešnica

Smještajni objekti Hotel Garić; Apartman OPG Balja; Sobe Glavaš;

Studio apartman Štimac

Restorani Restoran Vila Velebita; Bistro Kod bake; Pizzeria

Palermo; Pizzeria & zalogajnica James; Pečenjarnica

Andreja; Slastičarnica Slatki zalogaj

Caffe barovi Caffe bar Havana; Caffe bar Nazareth; Caffe bar

Madonna; Caffe bar Paradiso; Caffe bar Kalimero;

Caffe bar Azzuro; Caffe bar Amazona; Caffe bar Bistro;

Caffe bar Monaco; Caffe bar Numero; Caffe bar 18-

Joco; Caffe bar Dogma; Caffe bar Postaja; Caffe bar

Belfast Pub; Caffe Bar Royal

Prodavaonice i

trgovački centri

AAKS; Lonia; Super Konzum; Gradska tržnica

Garešnica

Frizerski i kozmetički

saloni

Frizerski salon Karla; Frizerski salon Style; Frizersko-

brijački salon Nada; Frizerski salon Loknica; Frizerski

salon Čuperak; Frizerski salon Marija; Frizerski salon

Ksenija; Wellness centar Lotos

Kulturne ustanove Hrvatski dom Garešnica; Hrvatska knjižnica i čitaonica

Đuro Sudeta

Zdravstvene ustanove i

ljekarne

Dom zdravlja; Ljekarna Neziri-Vardaj; Ljekarna Jasna

Neziri

Veterinarske ustanove Veterinarska stanica Garešnica; Veterinarska

ambulanta Karaula; Veterinarska ambulanta Mala šapa

Financijske institucije i

banke

FINA; Erste&Steiermärksiche banka; Privredna banka

Zagreb

Prijevoz i benzinske

crpke

Autobusni kolodvor Garešnica; Benzinska postaja INA;

Benzinska postaja N.B. Nena

Ostalo Hrvatska pošta; Tisak (…)

Izvor: izrada autora

2.4.1. Smještajna ponuda

Ulogu prihvata i smještaja turista u destinaciji imaju 4 smještajna objekta koja

raspolažu s ukupno 49 smještajnih jedinica (soba) odnosno 68 postelja (kreveta).

Najveći udio u smještajnoj ponudi ima Hotel Garić koji raspolaže s 44 smještajne

18

jedinice (34 jednokrevetne sobe, 8 dvokrevetnih soba i 2 hotelska apartmana) s 54

postelje (kreveta).

Tablica 3. Smještajna ponuda destinacije grad Garešnica

SMJEŠTAJNI OBJEKT KATEGORIJA BROJ

SMJEŠTAJNIH

JEDINICA

BROJ

POSTELJA

HOTEL GARIĆ

3* 44 54

APARTMAN OPG BALJA 2* 2 6

SOBE GLAVAŠ 3* 2 4

STUDIO APARTMAN

ŠTIMAC

3* 1 4

UKUPNO 49 68

Izvor: prilagođeno prema podacima Turističke zajednice Sjeverna Moslavina

HOTEL GARIĆ

Hotel Garić je mali hotel5 s cjelogodišnjim poslovanjem. Prema Pravilniku o

razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine

„Hoteli“ kategoriziran je u III. kategoriju odnosno dodijeljene su mu 3 zvjezdice (3*).

Zbog blizine većih gradskih središta (Bjelovar, Zagreb, Osijek) i duge tradicije lovnog

turizma, stalni gosti hotela su poslovni ljudi i radnici te lovci iz zemlje i

inozemstva.

Krajem 2016. i početkom

2017. započela je obnova

i cjelovito opremanje

smještajnih jedinica.

Kapacitet hotela je s

postojećih 27 smještajnih

jedinica s 32 kreveta,

povećan na 44

smještajne jedinice s 54

kreveta. Smještajne

jedinice potpuno su

opremljene i moderno

dizajnirane (naglasak na

estetiku). Proširenje

prihvatnog (smještajnog)

kapaciteta omogućiti će

5 U Republici Hrvatskoj hoteli se po kriteriju veličine klasificiraju u sljedeće skupine: 1. mali hoteli (do 50

soba); 2. srednje veliki hoteli (od 51 do 200 soba); i 3. veliki hoteli (više od 200 soba).

odlična lokacija:

u neposrednoj blizini lovišta, svega 3,5 km od najbližeg

lovišta

u samom središtu grada, u blizini administrativnih i

pravnih službi, zdravstvenih i obrazovnih ustanova,

trgovačkih i ugostiteljskih sadržaja

kvalitetan smještaj:

moderan stil uređenja

komforne i prostrane sobe

pogled i balkon

dodatne pogodnosti:

usluga besplatnog pristupa Internetu

besplatna posluga u sobu

bogat izbor slastica

usluga organiziranja svečanosti i poslovnih skupova

19

prihvat i smještaj grupa turista koje dolaze autobusima i drugih organiziranih grupa

koje žele biti smještene u istom objektu. U sali za dnevne obroke (kapacitet: 70

sjedećih mjesta) i a la carte restoranu (kapacitet: 230 sjedećih mjesta) poslužuju se

hrana, piće, napitci i slastice, a navedene je usluge moguće konzumirati i u aperitiv

baru i caffe baru za pušače (piće, napitci) te ljetnoj terasi (hrana, piće, napitci i

slastice). U okviru recepcije uređen je kutak s izloženim suvenirima (ručno pjeskareno

staklo, proizvodi od drveta) i proizvodima lokalnih proizvođača (med, bučino ulje,

ljekovita kupka od sljeza). U sklopu hotela nalazi se i rođendaonica i igraonica za

djecu, a dostupna je za: individualne igre; dječje rođendane; grupne proslave; te igre

s animatorima.

Hotel Garić vrši uslugu kompletne organizacije (do najsitnijih detalja) raznih

svečanosti – maturalne zabave, svadbene svečanosti, godišnjice i obljetnice, božićni

domjenci, u vlastitom prostoru – elegantnoj sali – koja može primiti do 300 osoba ili

pak u prostoru naručitelja (dekoriranje prostora, izrada torti i kolača, posluživanje). U

hotelu se redovito održavaju edukacije i stručni seminari, prezentacije novih

proizvoda te razni poslovni domjenci.

20

APARTMAN OPG BALJA

OPG Balja je obiteljsko gospodarstvo koje se bavi pčelarstvom i turizmom. Uz

smještaj u komforno opremljenom apartmanu, u ponudi ima i apiturizam, odnosno

obilazak pčelinjaka, edukativne radionice i neposredno upoznavanje s tehnologijom

pčelarenja i proizvodnje meda te kušanje meda i drugih pčelinjih proizvoda. Obitelj

Balja nedavno je osmislila inovativan projekt koji je rezultirao otvaranjem prvog

hrvatskog Hotela za pčele s 5 zvjezdica. Hotel za pčele nalazi se na dvije lokacije,

pri čemu su recepcija, edukativna prostorija, vrcaona i punionica meda te

prodavaonica na „kućnom pragu“, a košnice za iznajmljivanje u prirodnom okruženju.

U Hotelu za pčele svi zainteresirani mogu iznajmiti košnice s pčelama te sami ili uz

pomoć vlasnika proizvoditi med. U hotelu je trenutno „na smještaju“ 12 košnica.

OPG Balja pruža usluge smještaja u apartmanu veličine 75 m². Prema Pravilniku o

razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na

obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i pripadajućim izmjenama i dopunama

Pravilnika, dodijeljena su mu 2 sunca. Apartman kapaciteta 4+2 kreveta opremljen je

tako da gosti mogu sami pripremati i konzumirati hranu. Sastoji se od dvije spavaće

sobe, velikog dnevnog boravka s kuhinjom i prostorom za blagovanje te kupaonice.

21

Opremljen je perilicom posuđa, pećnicom, perilicom i sušilicom rublja, masažnim

tušem i televizorom. Gostima su na raspolaganju ručnici i posteljina. Mogu besplatno

koristiti Wi Fi i roštilj, a osigurano im je i parkiralište s 3 parkirna mjesta. Apartman se

nalazi na atraktivnoj lokaciji, udaljen svega 450 metara od glavnog autobusnog

kolodvora i 300 metara od gradskog trga. Iz apartmana pogled seže sve do Crkve

Pohoda Blažene Djevice Marije koja je uvrštena u Registar kulturnih dobara Republike

Hrvatske. Dobro je uklopljen u mikrolokaciju – radi se o živopisnom prostoru koji je

izraziti centar grada, s velikom koncentracijom ugostiteljskih objekata te servisnih,

trgovačkih, kulturnih i sportskih sadržaja. OPG Balja je orijentiran na turiste

specifičnih interesa, posebice ruralne turiste, cikloturiste i takozvane

zdravstvene turiste.

OPG Balja svojim gostima i posjetiteljima nudi cijeli niz dodatnih sadržaja i pogodnosti.

U prizemlju kuće postoji mogućnost degustacije i kupovine svježih namirnica (aronija,

kesten) i pčelinjih proizvoda te raznih organskih preparata (melemi, kupke). Svi

zainteresirani mogu pohađati pčelarsku edukaciju po organiziranom programu, a

organiziraju se i izleti u okolicu (obilazak pčelarskog gospodarstva obitelji Balja,

pecanje na jezeru Skresovi ili obiteljskom ribnjaku). Svi gosti i posjetitelji OPG-a Balja

u znak zahvalnosti dobivaju prigodan poklon.

SOBE GLAVAŠ

Ugostiteljski obrt „Joco“ osnovan je 1987. godine. Obrt je do 2016. bio orijentiran

isključivo na pripremu i posluživanje hrane, pića i napitaka, kada je započeo s

obavljanjem nove ugostiteljske djelatnosti – pružanjem usluge smještaja. Danas u

sklopu obrta posluju Sobe Glavaš i Pizzeria & Zalogajnica James.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju

ugostiteljske usluge u domaćinstvu, sobama obitelji Glavaš dodijeljene su 3 zvjezdice

(3*). Usluga noćenja i dnevnog boravka pruža se u 2 dvokrevetne sobe. Sobe su

uređene u tradicionalnom (etno) stilu, namještene potrebnim namještajem (garderobni

ormari, ormarići, komode, stolići, ogledala) i uređajima (televizor), a raspolažu i

vlastitom prostranom kupaonicom. Gostima su osigurani ručnici, higijenske potrepštine

i posteljina. Mogu besplatno koristiti Wi Fi, a osigurano im je i veliko osvjetljeno

parkiralište. Objekt svakodnevno poslužuje kontinentalni doručak, a zahvaljujući

atraktivnoj lokaciji i sadržajima u okruženju pogodan je za lovce (i njihove pse),

ribolovce i cikloturiste. Naime, u neposrednoj blizini, svega stotinjak metara od

objekta, nalazi se jezero Skresovi (ribolov, vožnja čamcem) i stoljetna šuma s

uređenim šetnicama, drvenim sjenicama i klupama za odmor. Istočno od objekta nalazi

se Sportski park Garešnica s raznim sportsko-rekreacijskim sadržajima (nogometno

igralište, igralište za rukomet, igralište za košarku, staze za trčanje i šetnju, teretana),

a zapadno Veterinarska stanica Garešnica koja osigurava stalnu skrb o ljubimcima

(specijalistička dijagnostika, kirurški zahvati, liječenje, njega i uređivanje).

22

Obitelj Glavaš svojim gostima i posjetiteljima nudi cijeli niz dodatnih sadržaja i

pogodnosti. U sklopu objekta nalaze se bar i etno restoran odnosno ugostiteljska sala

(kapacitet: 72 sjedeća mjesta) u kojoj se poslužuje obroci za stacionirane goste, ali i

organiziraju različiti domjenci: poslovni – sastanci, prezentacije, poslovne večere i

svečani – krstitke, maturalne zabave, svadbene svečanosti, blagdanske proslave,

tematska događanja. Gostima koji putuju sa svojim ljubimcima na raspolaganju je

uređeno i ograđeno dvorište s vrtom, a osigurane su i posudice za hranu i košare za

spavanje. Lovci svoje pse mogu smjestiti u jedan od šest vrhunskih bokseva.

STUDIO APARTMAN ŠTIMAC

Studio apartman Štimac nalazi se u Garešničkom Brestovcu. Prema Pravilniku o

razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u

domaćinstvu, dodijeljene su mu 3 zvjezdice (3*). Apartman kapaciteta 2+2 kreveta

opremljen je tako da gosti mogu sami pripremati i konzumirati hranu. Sastoji se od

ulaznog dijela, spavaće sobe, dnevnog boravka, kuhinje, prostora za blagovanje te

kupaonice. Opremljen je pećnicom, hladnjakom, kuhalom za vodu, perilicom i

sušilicom rublja te LCD televizorom. Gostima je omogućen besplatan pristup Internetu,

na raspolaganju su im ručnici, posteljina, higijenske potrepštine te kuhinjsko posuđe.

23

Studio apartman obitelji Štimac prikladan je za lovce, cikloturiste, moto turiste i

ostale goste koji svoj godišnji odmor provode aktivno. Apartman ima zaseban

ulaz, osigurano parkirno mjesto te dvorište s prekrasno uređenom hortikulturom. Nalazi

se na motociklističkoj ruti (projekt Moto route Croatia), u neposrednoj blizini (cca 400

metara) Caffe bara Belfast Pub, ugostiteljskog objekta s oznakom biker friendly.

Udaljen je 1,8 kilometara od Županijske biciklističke rute, 4,5 kilometara od centra

Garešnice te 4,7 kilometara od jezera Skresovi.

Kako je turizam prepoznat kao pokretač ekonomskog razvoja i revitalizacije područja,

velik broj obiteljskih gospodarstava i poduzetnika započeo je s izgradnjom i uređenjem

smještajnih kapaciteta. Trenutno je u pripremi i realizaciji više projekta koji će se

financirati/se financiraju privatnim sredstvima ulagača ili uz podršku Ministarstva

turizma. U nastavku su navedeni objekti koji se nalaze u visokom stupnju tržišne

spremnosti – tržišno spremni i poluspremni:

RURALNA KUĆA ZA ODMOR HAISTOR (OPG HAISTOR)

Nalazi se u naselju Dišnik, na trasi povijesne staze uobličene u Tematski turistički put

„Stazama Graničara“ koji se isprepliće s Kapilarnom cikloturističkom rutom koja

povezuje selo Dišnik te Dišnička i Kapelička Brda s Županijskom biciklističkom rutom.

Kuća je uređena u tradicionalnom (etno) stilu i namještena stoljetnim, ručno rađenim

24

namještajem od orahovog drveta. U tijeku su završni građevinsko-obrtnički zahvati na

okućnici, a potom će se kuća opremiti dodatnim kućanskim uređajima nakon kojih će

se ista moći registrirati za pružanje usluga u turizmu te uvesti u poslovanje. Krajnji cilj

je osigurati dostizanje više kategorije (3 sunca). Kuća kapaciteta 2+3 kreveta svojim

komforom i raspoloživošću dodatnih sadržaja zadovoljiti će potrebe turista specifičnih

interesa, posebice ruralnih turista, cikloturista i kulturnih turista.

STUDIO APARTMAN OPG VIDA (OPG VIDA)

OPG Vida nalazi se u naselju Kapelica, na trasi Tematskog turističkog puta „Stazama

Graničara“, u neposrednoj blizini velikog broja OPG-a s ekološkom proizvodnjom,

udaljen svega 800 metara od Bistroa Kod bake. Prostor (visoki „roh bau“) neto korisne

površine 28 m² namjerava se opremiti namještajem po mjeri i potrebnim kućanskim

uređajima. Studio apartman će biti bike friendly te prilagođen osobama s invaliditetom.

U tijeku su građevinsko-obrtnički radovi koji će rezultirati uređenjem kušaonice meda

s bogatom ponudom vlastitih proizvoda i proizvoda OPG-a dionika TTP-a „Stazama

Graničara“. Studio apartman kapaciteta 3 kreveta, kušaonica meda i dodatni sadržaji

na gospodarstvu, osigurati će odmor, okrijepu i razonodu ruralnim turistima,

cikloturistima, eno gastro turistima, izletnicima i mnogim drugima.

KUĆA ZA ODMOR PRODANIĆ i APARTMANI PRODANIĆ (OBRT ZA

PROIZVODNJU I IZNAJMLJIVANJE „DUGA“)

Kuća je locirana u mirnom predjelu naselja Dišnik, na uzvisini, nedaleko vidikovca s

kojeg pogled seže na okolne proplanke i vinograde, a za vedrog vremena sve do

izletišta Omanovac na Psunju. Uređena je u moderno-rustikalnom stilu: otvoreni

prostor i staklene stijene stvaraju dojam da se interijer stapa s okolinom, a ugođaj

doma postignut je prirodnim materijalima i unikatnim starinama. Tri komforno

opremljena apartmana nalaze se na atraktivnoj lokaciji, u strogom centru grada

Garešnice. Navedeni smještajni objekti zahtijevaju minimalne investicije – uvođenje

sustava centralnog grijanja i sustava hlađenja, popločavanje stepeništa i prilaza –

nakon kojih će se moći privesti svrsi odnosno kategorizirati i uvesti u turističko

poslovanje. Kuća za odmor kapaciteta 6 kreveta prikladna je za smještaj ruralnih

turista, lovaca, cikloturista, dok će apartmani (ukupan kapacitet: 6 kreveta) biti

namijenjeni prvenstveno poslovnim turistima.

2.4.2. Ponuda hrane i pića

Usluge hrane i pića u destinaciji pruža veći broj ugostiteljskih objekata: 6 objekata iz

skupine „Restorani“ i 15 objekata iz skupine „Barovi“. Ugostiteljski objekti za

prehranu poslužuju raznovrsnu i umjereno kvalitetnu hranu, a namirnice lokalnog

porijekla još uvijek su nedovoljno zastupljene. Nositelji vinske ponude u destinaciji su

Vinarstvo Žabić, Vinarija Gašparec te mnogobrojni OPG-ovi s domaćom i ekološkom

proizvodnjom koji u svom sastavu imaju vinograde, voćnjake i klijeti.

25

Tablica 4. Ponuda hrane i pića destinacije grad Garešnica

OBJEKTI ZA HRANU I PIĆE

RESTORAN VILA

VELEBITA

Jela s roštilja, jela s ražnja, riblja jela, variva i gableci

Usluga organiziranja svečanosti i poslovnih domjenaka u

vlastitom prostoru

Usluga cateringa

Kapacitet sale: 100 sjedećih mjesta

Kapacitet terase: 40 sjedećih mjesta

BISTRO KOD BAKE Jela bilogorske i moslavačke kuhinje, lovački specijaliteti,

jela iz „bakine kuhinje“, moslavačka vina, domaći likeri

Usluga organiziranja svečanosti i poslovnih domjenaka u

vlastitom prostoru

Usluga cateringa



PIZZERIA PALERMO Pizze, kebabi, topli sendviči, jela s roštilja, jela na bazi

tjestenine, riblja jela, salate

Usluga dostave hrane



PIZZERIA &

ZALOGAJNICA

JAMES

Pizze, hamburgeri, topli sendviči, ćevapi, jela s roštilja,

gableci, gulaši i variva


PEČENJARNICA

ANDREJA

Kebabi, tortille, hamburgeri, cheeseburgeri, pileći burgeri,

ćevapi, pljeskavice i ostala jela s roštilja


Usluga profesionalnog pečenja


Kapacitet terase: 4 sjedeća mjesta

SLASTIČARNICA

SLATKI ZALOGAJ

Kolači, torte, sladoledi

Usluga organiziranja svečanosti, obiteljskih i/ili poslovnih

okupljanja

Usluga profesionalnog pečenja (meso i slastice)


Biser gastronomske ponude Garešnice zasigurno je Etno kulinarska akademija

Garešnica koja djeluje u sklopu Ugostiteljskog obrta GastroGar, sa sjedištem u

Bistrou Kod bake, a svojom ugostiteljskom ponudom i kvalitetom usluge drži vodeće

mjesto u Županiji, ali i šire. Cilj Akademije je promicanje nacionalne kuhinje, njegovanje

kulture jedenja te očuvanje hrvatske gastrobaštine i tradicijskog načina spravljanja

hrane. Članovi Akademije promoviraju lokalnu kuhinju na sajmovima i manifestacijama

u Šibeniku, Zadru, Biogradu na moru, Rijeci, Motovunu, Zagrebu, Brežicama

(Slovenija), Bezdanu (Srbija). Sudjeluju na brojnim natjecanjima, a na natjecanju

Hrvatskog kuharskog saveza (2015.) osvajaju zlatnu medalju u 2 od 3 kategorije

26

(kategorija: hladno predjelo i kategorija: glavno jelo). Etno kulinarska akademija (Bistro

Kod bake) priprema i poslužuje tradicionalna jela bilogorske i moslavačke kuhinje

(takozvane moslavačke oblizeke), lovačke specijalitete, jela iz „bakine kuhinje“ i druga

probrana jela. U nastavku su navedeni samo neki od specijaliteta koje je moguće

kušati: špek fileki, pesto od srijemuša, špekmez, riblji paprikaš, šaran na rašljama, čips

od soma, rižoto s gljivama, rižoto od šarana i šparoga, jelenji gulaš, čobanac od divljači,

žganci s kiselim vrhnjem, bakina juha...

Hranu, piće, napitke i slastice turisti, izletnici i stanovnici mogu konzumirati i u Hotelu

Garić i Ugostiteljskoj sali obitelji Glavaš. Potonja je uređena u tradicionalnom (etno)

stilu i poslužuje jela kontinentalne kuhinje, pretežito moslavačke. U gastro ponudi

Hotela Garić posebno mjesto zauzimaju specijaliteti od divljači (ragu od divljači, gulaš

od divlje svinje, vepar u tamnom umaku s bijelim žgancima) i slatkovodne ribe (pastrva

sa žara, šaran na rašljama, som u umaku od kopra).

Ovdje treba istaknuti i Obiteljsko imanje Poljak koje posljednjih godina intenzivno

radi na izgradnji i uređenju sadržaja za potrebe ruralnog turizma. Imanje se nalazi u

naselju Dišnik, na trasi Tematskog turističkog puta „Stazama Graničara“, okruženo

šumama, poljima, brežuljcima i vinogradima. Objekti u sklopu imanja uređeni su u

27

tradicionalnom (etno) stilu. U prostranoj sali koja će se uskoro staviti u funkciju

restorana s autohtonom kuhinjom, ugođaj doma postignut je prirodnim materijalima

– zidovi obloženi opekom, drveni podovi, strop ukrašen drvenim gredama, veliki zidani

kamin, ručno rađeni namještaj – a poseban šarm cijelom prostoru daju unikatni

predmeti, neovisno imaju li funkcionalnu ili dekorativnu ulogu. Daljnja ulaganja obitelji

Poljak biti će usmjerena na uspostavljanje velikog broja turističkih sadržaja (apartman,

bazen), pri čemu će se najzahtjevnija investicija odnositi na uređenje i opremanje

destilerije. Ideja je posjetiteljima omogućiti da u jedinstvenom ambijentu dožive

cjelokupan proces proizvodnje rakije i drugih voćnih prerađevina.

2.5. Obilježja turističke potražnje

Pod turističkom potražnjom podrazumijevamo osobe koje sudjeluju u turističkim

kretanjima, ali i osobe koje se žele uključiti u ista kako bi konzumirale različite turističke

usluge i sadržaje u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, odnosno sredine u kojoj

žive i rade. Turistička potražnja – turist – određuje odnose na turističkom tržištu ili

preciznije uvjetuje ponašanje nositelja turističke ponude. Turistička ponuda mora

raspolagati turističkim, ljudskim i financijskim resursima da bi zadovoljila potrebe

postojeće potražnje odnosno poduzeti određene marketinške napore (istraživanje

tržišta, promotivne taktike) kako bi potencijalnu potražnju pretvorila u realnu i efektivnu.

28

Turizam destinacije grad Garešnica tradicionalno se veže uz posjetitelje motivirane

nekim vidom rekreacije u prirodi, posebice lovom i ribolovom te one koji putuju iz

poslovnih razloga. Brojni lovci dobro poznaju raznovrstan i bogat fond divljači

moslavačkih i bilogorskih lovišta tako da se može reći da je lovni turizam dugotrajna

pojava na ovom području. Garešnički ribnjaci koji vrve šaranima, smuđem, deverikama

i babuškama, mamac su za pasionirane ribolovce, a natjecanja u sportskom ribolovu

(kupovi Hrvatskog športskog ribolovnog saveza, Feeder liga), redovito okupljaju ribičku

elitu iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Također, Garešnica je odredište mnogih

poslovnih ljudi koji dolaze radi sklapanja poslova, pohađanja seminara i sudjelovanja

na izložbama i sajmovima ili pak zbog blizine velikih gospodarskih središta, posebice

Zagreba i Bjelovara, koja su im tada krajnja odredišta.

Prilikom analize potražnje polazi se od demografske strukture i zemlje porijekla

posjetitelja, njihovih zahtjeva i interesa, potom je važno utvrditi motiv dolaska i

očekivanja naspram destinacije, stavove i sustav vrijednosti koje poštuju i slično. Iako

je heterogenost glavna odrednica turističke potražnje, posebice ako je riječ o

segmentima tržišta specifičnih interesa, moguće je uočiti određene zajedničke socio-

demografske karakteristike tradicionalnih tržišta destinacije grad Garešnica.

U narednim (pod)poglavljima provesti će se detaljnija analiza postojeće turističke

potražnje destinacije grad Garešnica. Pritom će se obuhvatiti kvantitativni i kvalitativni

aspekti spomenute:

dolasci i noćenja turista u destinaciji

dužina boravka turista u destinaciji

motivi dolaska turista u destinaciju

LOVCI

• muškarci u dobi između 45 i 65 godina

• srednje stručne spreme i više stručne spreme

• radno aktivni

• srednje i visoke platežne sposobnosti

POSLOVNI TURISTI

• muškarci i žene u dobi između 35 i 55 godina

• srednje, više i visoke stručne spreme

• radno aktivni u proizvodnom, poljoprivrednom, trgovačkom i

uslužnom sektoru

• srednje, više srednje i visoke platežne sposobnosti

29

2.5.1. Turistički promet

Tablica 5. Dolasci i noćenja domaćih i inozemnih turista ostvareni u destinaciji grad

Garešnica u razdoblju od 2013. do 2017. godine

Godina DOLASCI NOĆENJA

Domaći Inozemni Ukupno Domaći Inozemni Ukupno

2013. 1.508 825 2.333 1.995 1.435 3.430

2014. 975 1.031 2.006 1.531 2.184 3.715

2015. 957 1.271 2.228 1.416 2.696 4.112

2016. 997 1.049 2.046 1.506 1.963 3.469

2017. 1.328 1.308 2.636 2.032 2.931 4.963

Izvor: Turistička zajednica Sjeverna Moslavina

Tablica 5. prikazuje dolaske i noćenja domaćih i inozemnih turista u razdoblju od 2013.

do 2017. godine. Najveći volumen turističke potražnje registriran je u 2017.

godini: 2.636 dolazaka i 4.963 ostvarena noćenja. Iako broj dolazaka i noćenja

oscilira kroz godine, zamjetan je općeniti trend porasta turističkog prometa. Usporedba

prve (2013.) i zadnje (2017.) godine promatranog razdoblja to i potvrđuje: zabilježeno

je povećanje broja dolazaka za 12,9% i povećanje ostvarenih noćenja za čak 44,69%.

Grafički prikaz u nastavku pobliže predočava stanje distribucije turističkih noćenja

ostvarenih u 2017. godini po mjesecima.

Graf 2. Ostvarena noćenja u destinaciji grad Garešnica u 2017. po mjesecima


S ožujka na travanj došlo je do znatnog porasta broja noćenja, konkretno porast od

150,4%, ali taj trend nije nastavljen i sljedećih mjeseci, štoviše do mjeseca srpnja došlo

167

225 222

556

392

336 326

531

571

471

661

505

0

100

200

300

400

500

600

700

30

je do pada broja noćenja za 41,36%. Ponovni porast noćenja uslijedio je u razdoblju

između srpnja i rujna te kasnije u studenom kada je i zabilježen najveći broj noćenja u

2017. godini (661 noćenje). Uzrok porasta broja noćenja u travnju su uskršnji praznici

te svadbene svečanosti. Porast broja noćenja u studenom je povezan i s proslavom

dana sv. Huberta, zaštitnika lovaca (3. studenog) te održavanjem manifestacije

Tradicionalni moslavački lov (krajem studenog). Općenito gledano, najveći turistički

promet ostvaruje se tijekom jesenskih mjeseci (rujan – prosinac), što je u slučaju

lovaca izravno povezano s otvorenjem sezone lova na sitnu divljač (divlje patke,

fazani) i jelena lopatara, a kod ostalih segmenata potražnje u većoj ili manjoj mjeri s

bogatim manifestacijskim programom i gospodarskim događanjima u Garešnici

i Bjelovaru (Gariglazbijada, Rally oldtimer vozila, Fišijada i riblja zabava, Rujan uz

vodu, Garešnički sajam, Jesenski međunarodni bjelovarski sajam). Broj noćenja

također ovisi o građevinskim radovima na širem garešničkom području s obzirom da

radnici koji obavljaju te radove najčešće imaju organiziran smještaj u Hotelu Garić.

Tablica 6. Prosječna dužina boravka turista u destinaciji grad Garešnica u razdoblju

od 2013. do 2017. godine

DUŽINA BORAVKA TURISTA

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Domaći 1,32 1,57 1,48 1,51 1,53

Inozemni 1,74 2,12 2,12 1,87 2,24

UKUPNO 1,47 1,85 1,84 1,69 1,88


Tablica 6. prikazuje prosječnu dužinu boravka turista u destinaciji u razdoblju od 2013.

do 2017. godine. U 2013. godini turisti su se u destinaciji, u prosjeku, zadržavali 1,47

dana, u 2014. godini 1,85 dana, u 2015. godini 1,84 dana, u 2016. godini 1,69 dana, a

u 2017. godini 1,88 dana. Iz podataka je vidljivo da se turisti zadržavaju vrlo kratko,

posebice domaći, koji su u promatranom razdoblju u Garešnici boravili najviše 1,57

dana (2014.). Inozemni se turisti u destinaciji zadržavaju nešto duže (u prosjeku 2

dana). Ipak, zamjetan je porast prosječnog boravka, iako neznatan. Problem kratkog

zadržavanja turista u destinaciji proizlazi iz dominantnih motiva dolaska u istu: lov

i aktivnosti povezane s lovom, sklapanje poslova i prisustvovanje stručnim skupovima,

sudjelovanje na manifestacijama te prisustvovanje svadbenim i drugim svečanostima.

Također, za velik broj, kako domaćih tako i inozemnih turista, Garešnica nije glavna i

motivirajuća već usputna turistička destinacija. Spomenuti problem moguće je

riješiti aktiviranjem neiskorištenih turističkih resursa, uključivanjem i povezivanjem svih

razvojnih dionika kao (su)kreatora turističke ponude te kreiranjem novih motiva

dolazaka u destinaciju odnosno osmišljavanjem turističkih proizvoda, sadržaja i

programa koji uključuju komponente izvornosti, originalnosti i neponovljivosti. Takvi će

proizvodi (sadržaji) imati značajan utjecaj na autentičan doživljaj destinacije, obogatiti

će i samim time produžiti boravak turista te naposljetku osigurati njihov povratak u

destinaciju.

31

Tablica 7. Struktura turističkog prometa u destinaciji grad Garešnica prema domicilu

turista (2017.)

Država Ostvareni

dolasci

Ostvarena

noćenja

Udio u

dolascima

%

Udio u

noćenjima

%

Hrvatska 1.328 2.032 50,38% 40,94%

Italija 516 1.093 19,58% 22,02%

Njemačka 148 325 5,61% 6,55%

Rumunjska 33 281 1,25% 5,66%

Danska 54 202 2,05% 4,07%

Austrija 115 161 4,36% 3,24%

Slovenija 98 160 3,72% 3,22%

Poljska 12 107 0,46% 2,16%

Francuska 33 95 1,25% 1,91%

Srbija 57 79 2,16% 1,59%

Nizozemska 28 67 1,06% 1,35%

Švicarska 27 51 1,02% 1,03%

Ujedinjena

Kraljevina

15 50 0,57% 1,01%

Mađarska 34 43 1,29% 0,87%

Bosna i

Hercegovina

32 36 1,21% 0,73%

Češka 21 31 0,80% 0,62%

Makedonija 12 24 0,46% 0,48%

Australija 8 23 0,30% 0,46%

Slovačka 12 15 0,46% 0,30%

SAD 5 13 0,19% 0,26%

Belgija 6 10 0,23% 0,20%

Ostale europske

zemlje

3 9 0,11% 0,18%

Crna Gora 8 8 0,30% 0,16%

Ostale azijske

zemlje

4 7 0,15% 0,14%

Irska 3 6 0,11% 0,12%

Indonezija 4 5 0,15% 0,10%

Rusija 2 5 0,08% 0,10%

Južnoafrička

Republika

2 4 0,08% 0,08%

Španjolska 2 4 0,08% 0,08%

Kosovo 3 3 0,11% 0,06%

Albanija 1 2 0,04% 0,04%

Japan 2 2 0,08% 0,04%

Tunis 1 2 0,04% 0,04%

32

Turska 2 2 0,08% 0,04%

Ukrajina 1 2 0,04% 0,04%

Bugarska 1 1 0,04% 0,02%

Kanada 1 1 0,04% 0,02%

Norveška 1 1 0,04% 0,02%

Ujedinjeni

Arapski Emirati

1 1 0,04% 0,02%

Inozemni 1.308 2.931 49,62% 59,06%

Domaći 1.328 2.032 50,38% 40,94%

UKUPNO 2.636 4.963 100,00% 100,00%


Podaci za 2017. godinu pokazuju sljedeće:

domaći turisti ostvarili su udio od 50,38% u ukupno evidentiranim dolascima te

40,94% u ukupnim noćenjima

prosječna dužina boravka domaćih turista je 1,53 dana

inozemni turisti ostvarili su udio od 49,62% u ukupno evidentiranim dolascima te

59,06% u ukupnim noćenjima

ključna inozemna emitivna tržišta su: Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Srbija i

Danska

najveći udio u ostvarenim inozemnim noćenjima ostvarili su turisti iz Italije,

Njemačke i Rumunjske

u destinaciji su se najviše zadržali turisti iz Poljske (8,92 dana), Rumunjske (8,51

dana), Danske (3,74 dana), Ujedinjene Kraljevine (3,33 dana), Francuske (2,88

dana), Nizozemske (2,39 dana), Njemačke (2,19 dana) i Italije (2,12 dana)

2.5.2. Karakteristike turističke potražnje

„Hrvatska“ je vodeće emitivno tržište destinacije grad Garešnica. Međutim, domaći

turisti dolaze u Garešnicu iz poslovnih razloga ili kako bi prisustvovali manifestacijama

i svadbenim i drugim svečanostima te se zadržavaju relativno kratko, u prosjeku 1,53

dana (2017.).

2016. 2017.

1. HRVATSKA 1. HRVATSKA

2. ITALIJA 2. ITALIJA

3. NJEMAČKA 3. NJEMAČKA

4. AUSTRIJA 4. AUSTRIJA

5. BOSNA I HERCEGOVINA 5. SLOVENIJA

6. RUMUNJSKA 6. SRBIJA

7. SLOVENIJA 7. DANSKA

8. MAĐARSKA 8. MAĐARSKA

33

Garešnicu posjećuju turisti iz velikog broja zemalja (središnja Europa: Austrija,

Njemačka, Švicarska; zapadna Europa: Nizozemska, Ujedinjena Kraljevina, Irska;

jugoistočna Europa: Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora; izvaneuropske zemlje:

SAD, Australija, Indonezija). Ipak, već duži niz godina vrijedi isti poredak ključnih

emitivnih (inozemnih) tržišta, na prvom mjestu je Italija, a zatim slijede Njemačka i

Austrija.

Dok geografska segmentacija omogućuje kvantificiranje postojeće i potencijalne

potražnje, analiza globalnih trendova turističke potražnje pokazala je da je sve

uočljivija segmentacija turističkog tržišta na bazi aktivnosti i doživljaja. Ključne

tržišne segmente destinacije Garešnica s obzirom na sam motiv dolaska, interese i

aktivnosti koje poduzimaju u destinaciji moguće je raščlaniti kako slijedi:

izletnici (motivi: boravak u prirodi, rekreacija, prisustvovanje događanju,

razgledavanje znamenitosti)

osobe koje posjećuju prijatelje i rodbinu (motivi: odmor i druženje, zabava,

prisustvovanje svadbenoj svečanosti, „povratak korijenima“)

turisti specifičnih interesa (motivi: lov, posao, rekreacija u prirodi, biciklizam,

doživljaj sela)

Turisti specifičnih interesa predstavljaju vrlo heterogeno tržište, s ipak jednim

zajedničkim ciljem – motivom: što je moguće neposrednije upoznati suštinu

destinacije, njen identitet i način života. Povećanje udjela upravo ovog segmenta

turista, jedan je od prioriteta razvoja turizma na području grada Garešnice. U

nastavku su opisane socio-demografske karakteristike potražnje specifičnih interesa

te udio i značaj iste za turizam destinacije grad Garešnica. U narednom razdoblju

poželjno je usmjeriti se i na ostale (pod)segmente tržišta specifičnih interesa, imajući

pritom na umu receptivne faktore ponude i raspoloživu atrakcijsku osnovicu, posebice

eno gastro turiste i kulturne turiste te ostala brzorastuća tržišta, npr. birdwatchinga

(Velika Britanija, Nizozemska, Njemačka), kao i nova emitivna tržišta lovnog turizma

(Švicarska, Velika Britanija, SAD, Nizozemska).

LOVCI

Lovci troše gotovo tri puta više od drugih turista, 30% potrošnje otpada na smještajne,

ugostiteljske i izvanpansionske usluge, a 70% na odstrel divljači (u europskim lovnim

destinacijama omjer je obrnut). Lovce, uz visoku platežnu moć, karakteriziraju i

sljedeće zajedničke karakteristike: strast za lovačkim doživljajima, sposobnost

baratanja oružjem, sportske sklonosti, ljubav prema prirodi, potreba za rekreacijom u

prirodi te potreba za druženjem u specifičnom okruženju. Garešničko područje ima

dugu tradiciju lova, a interes inozemnih lovaca je velik. Raznolikost i dinamika reljefa,

bogat fond divljači i kapitalno i atipično rogovlje srneće divljači privlače lovce iz

susjednih zemalja (Slovenija, Italija, Mađarska), ali i cijele Europe (Danska,

Nizozemska, Belgija). Lovci iz Italije, koji predstavljaju ključno tržište destinacije i

imaju udio od 39% u inozemnim dolascima (odnosno preko 19% u ukupnim turističkim

34

dolascima), preferiraju lov na sitnu te jelensku i srneću divljač, dok lovci iz Austrije,

Njemačke, Francuske i Nizozemske love krupnu divljač posebice divlje svinje. Iako

im je primaran motiv dolaska u destinaciju lov i boravak u prirodi, lovci iskazuju sve

veći interes za eno-gastronomsku ponudu kraja te određene kulturne sadržaje u

destinaciji.

POSLOVNI TURISTI

Prosječan poslovni turist starosne je dobi od 30 do 55 godina, visoko je obrazovan,

živi u gradu, često putuje (u prosjeku 23 puta godišnje), rezervira smještaj putem

Interneta, zahtjeva profesionalnu uslugu te je iznimno kritičan. Poslovnim turistima

posebno je važan osjećaj sigurnosti te raspoloživost popratnih sadržaja poput

wellnessa, gastronomske i enološke ponude te sportskih sadržaja. Zahvaljujući blizini

poslovnih emitivnih tržišta, relativno dobroj prometnoj povezanosti i gospodarskim

događanjima i sajmovima u okolici, Garešnica je odredište individualnih i korporativnih

poslovnih putnika. Poslovni turisti odsjedaju u hotelu Garić koji raspolaže prostorom i

infrastrukturom za organiziranje i održavanje manjih skupova i stručnih predavanja.

Poslovni ljudi iz Hrvatske u hotelu se zadržavaju vrlo kratko (1 noćenje), dok

poslovni gosti iz inozemstva (Austrija, Slovenija) ostaju, u prosjeku, od 1 do 3

dana. Najčešći motiv dolaska su sastanci s ciljem sklapanja poslova, prodajne

aktivnosti, prisustvovanje stručnim prezentacijama i edukacijama te nastupi na

sajmovima. Većina gostiju zahtjeva profesionalnu uslugu, privatnost i komfor te

pokazuje interes za sadržaje u hotelu i manifestacije u destinaciji. U hotelu i ostalim

smještajnim objektima odsjedaju i građevinski radnici (Rumunjska, Poljska) koji

rade (privremeno) na širem garešničkom i bjelovarskom području.

CIKLOTURISTI

Prosječan cikloturist je osoba između 45 i 55 godina, srednje ili visoko obrazovana,

više platežne moći. Cikloturisti često putuju u paru ili manjim grupama (do 5 osoba),

iznimno im je bitna sigurnost ceste, označenost rute, ljepota krajolika i raspoloživost

bike&bed smještaja. Zahvaljujući blago valovitom reljefu, kulturološki raznolikom

krajoliku i očuvanom okolišu, područje Garešnice pogodno je za razvoj cikloturizma.

Destinacijom grad Garešnica prolaze vizualno atraktivne i adekvatno obilježene rute:

Kružna županijska biciklistička ruta i Kapilarna cikloturistička ruta. Županijska se ruta

na kratkoj dionici od Trnovitičkog Popovca do Gornje Garešnice preklapa s

Međunarodnom rutom Balaton – Lonjsko polje. Kapilarna ruta je izazovnija zbog

savladavanja većih nadmorskih visina te ima svojevrsnu „tematsku komponentu“, jer

slijedi liniju kretanja Graničara uobličenu u Tematski turistički put „Stazama Graničara“.

Biciklističke rute su opremljene info tablama, drvenim sjenicama, solarnim klupama,

stalcima za bicikle te urbanom opremom. Koristi ih velik broj biciklista rekreativaca,

ali i pasioniranih cikloturista. Istočni dijelovi Moslavačke gore s mjestimično oštrijim

reljefom i gustim šumama pružaju mogućnosti za brdski biciklizam (mountain biking),

što su već prepoznali zaljubljenici u ovaj vid rekreacije.

35

RURALNI TURISTI (AGROTURISTI)

Turisti koji odmor provode u ruralnim područjima su dobro obrazovane osobe, mlađe i

srednje dobi, srednje ili visoke platežne moći, traže kvalitetnu uslugu te velik izbor

pratećih sadržaja. Ruralni turisti putuju s obitelji ili prijateljima, preferiraju boravak na

obiteljskim gospodarstvima (agroturizam), a aktivnosti koje poduzimaju tijekom

boravka su neplanirane i spontane – šetnja, vožnja biciklom, jahanje, hranjenje

životinja, ribolov, piknik... Garešnica je destinacija s velikim potencijalom za razvoj

ruralnog turizma posebice agroturizma. U mogućnosti je pružiti jedinstveni doživljaj

sela: boravak na obiteljskim gospodarstvima, sudjelovanje u sezonskim poslovima,

kušanje lokalnih specijaliteta... Posjeti izletnika i individualnih inozemnih

posjetitelja (s područja središnje Europe: Austrija, Njemačka, Švicarska)

pretežito su motivirani kulturom života i rada moslavačkog područja. Dodatno,

posljednjih nekoliko godina zamjetan je razvoj pčelarskog turizma – apiturizma kao

posebnog vida ruralnog turizma. Pčelarska gospodarstva već duži niz godina „otvaraju

svoja vrata“ pčelarima hobistima, izletnicima i školskim ekskurzijama. Ipak, OPG

obitelji Balja najspremniji je pružiti cjeloviti sustav doživljaja u okviru ovog vida turizma.

Stoga se turisti u apartmanu OPG Balja, u prosjeku, zadržavaju 4,89 dana.

2.6. Turistički resursi i atrakcije

Turizam se može razvijati samo u područjima koja posjeduju potencijalne ili realne

turističke atrakcije, iz čega slijedi zaključak da turističke atrakcije u turističkom

gospodarstvu imaju funkciju „sirovine“, tj. da su njegov temeljni resurs. Više srodnih

turističkih atrakcija koje karakterizira visok stupanj međusobne homogenosti moguće

je nazvati faktorima atraktivnosti turističke destinacije. Turistički resursi i atrakcije

moraju imati visok stupanj privlačnosti kako bi svojim svojstvima i karakteristikama

privukli određeni segment turističke potražnje.

Turistička atrakcijska osnova temeljna je sirovina za osmišljavanje i

unaprjeđivanje turističkog proizvoda grada Garešnice. Pritom je potrebno naglasiti

ono što ovo područje čini drugačijim i posebnim u odnosu na ostale destinacije

kontinentalne Hrvatske, a to su u prvom redu lovišta, slatkovodne površine, folklor,

običaji i gastronomija. Atrakcije, bile one potencijalne ili realne, nedvojbeno određuju i

uvjetuju strukturu optimalnog destinacijskog turističkog proizvoda. Stoga je vrlo važno

na početku svakog razvojnog ciklusa identificirati, evidentirati i vrednovati (evaluirati)

sve turističke resurse i atrakcije u destinaciji.

Kao metodološki okvir za identifikaciju i analizu resursa i atrakcija korištena je

sljedeća klasifikacija:

prirodni resursi

kulturno-povijesna baština

događaji i manifestacije

kultura života i rada

36

znamenite osobe

sportsko-rekreacijske građevine i tereni

turističke staze, putovi i ceste

2.6.1. Prirodni resursi

Za prirodnu resursnu osnovicu garešničkog područja znakovita je slikovitost pitomih

obronaka i vinograda, bujnost šuma, raznolikost životinjskog svijeta, brojnost

slatkovodnih površina te kvaliteta lovišta. Prirodna vegetacija dobro je očuvana, sa

šumama u višim predjelima te oranicama, livadama, pašnjacima i vinogradima na

padinama i u nizinama. Obronci Moslavačke gore obrasli su bjelogoričnim šumama,

travama i kultiviranom vegetacijom, a dolina rijeke Ilove omeđena najkvalitetnijim

šumama hrasta lužnjaka, graba, poljskog jasena i crne johe. Vodene površine –

ribnjaci, rijeke, jezera, potoci, bare i močvarni tereni – zauzimaju više od 160 hektara.

Gotovo sve ribnjake puni rijeka Ilova. Rijeka Garešnica je kratkog toka i uskog korita,

a nastala je istjecanjem iz umjetnog jezera u Podgariću. Na svom putu probija se kroz

livade, šumarke i slikovita moslavačka sela, prilikom ulaska u područje Grada protječe

pored jezera Skresovi, da bi se na kraju ulila u rijeku Ilovu. Lovišta Garešnice

prostrana su i bogata divljači, a često ih krasi i epitet – najkvalitetnija. Prostiru se na

šume, livade, oranice i doline, gdje u slobodnoj prirodi obitavaju sve autohtone vrste

sitne i krupne divljači: jelenska i srneća divljač, divlje svinje, zečevi, fazani, divlje patke

i ostala sitna divljač od koje su najpoznatije prepelice i šljuke.

Prirodna staništa osobite biološke i krajobrazne vrijednosti te ugrožene i rijetke

biljne i životinjske vrste na području Garešnice od prosinca 2014. godine nalaze

se pod zaštitom Europske unije. Pravni temelj za zaštitu prirode u Europskoj uniji

predstavljaju dvije direktive – Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore

(Council Directive 92/43/EEC) i Direktiva o zaštiti divljih ptica (Council Directive

2009/147/EC) kojima je uspostavljena ekološka mreža NATURA 2000. Direktiva o

staništima najvažniji je i najzahtjevniji propis Europske unije u području zaštite prirode,

a navodi oko 200 životinjskih i 500 biljnih vrsta čija staništa zahtijevaju zaštitu, posebno

ističući vrste i staništa koja zahtijevaju žurne mjere zaštite. Direktiva o pticama

usmjerena je na zaštitu, upravljanje i nadzor nad divljim pticama te njihovim

gnijezdima, jajima i staništima na području Europske unije, a posebno vodi računa o

močvarnim područjima od međunarodne važnosti.

Cilj NATURE 2000 je osigurati dugoročni opstanak najvrjednijih i najugroženijih vrsta i

staništa. Njezin značaj ogleda se u tome što predstavlja koncept koji po prvi put

ujedinjuje sve zemlje članice Europske unije u zajedničkom nastojanju (i unutar istih

zakonskih okvira) da zaštite staništa i ugrožene vrste duž njihova prirodnog područja

rasprostiranja, neovisno o nacionalnim ili političkim granicama.

Republika Hrvatska jedna je od triju europskih zemalja s najvećom biljnom

raznolikošću. Ekološka mreža obuhvaća 15,42% obalnog mora i 36,73% kopnenog

37

teritorija. Sa 793 NATURA 2000 područja, veoma je važna kockica u europskoj

slagalici ekološke mreže.

Na području Bjelovarsko-bilogorske županije nalazi se ukupno 17 NATURA 2000

područja, od toga 14 područja očuvanja značajnih za divlje svojte i stanišne

tipove tzv. POVS područja te 3 područja očuvanja značajna za ptice tzv. POP

područja. Ukupna površina NATURE 2000 na području Županije iznosi 147.687,1 ha,

što čini 55,68% od ukupne površine Županije.

NATURA 2000 NA PODRUČJU GRADA GAREŠNICE

Ekološkom mrežom obuhvaćeni su dijelovi sljedećih naselja:

Garešnica, Tomašica, Kajgana, Hrastovac, Uljanik, Ciglenica i Kaniška Iva

Slika 3. Natura 2000 na području grada Garešnice

Izvor: http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/

LOKALITETI NA KOJE SE PRIMJENJUJU ODREDBE DIREKTIVE O ZAŠTITI

PRIRODNIH STANIŠTA I DIVLJE FAUNE I FLORE

RIJEKA ILOVA (HR2001216)

površina: 805,1 ha

http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/

38

karakteristike: opskrbljuje ribnjake Končanica, Poljana, Hrastovac vodom, obrasla

vlažnim livadama i poplavnim šumama visoke kvalitete (Ilovski lug, Ilovski dol)

zaštićene vrste:

vodozemci: crveni mukač

riblje vrste: bolen, paklare, gavčica, bjeloperajna krkuša, plotica, zlatni vijun

sisavci: europski dabar i europska vidra

RIBNJACI POLJANA (HR2000438)

površina: 1.602,5 ha

karakteristike: smješteni duž rijeke Ilove od naselja Hrastovac do Marinog Sela,

omeđeni poplavnim šumama hrasta lužnjaka i obradivim površinama

zaštićene vrste:

biljne vrste: močvarna vegetacija na površini od 1.500 hektara

sisavci: europska vidra

LOKALITET NA KOJI SE PRIMJENJUJU ODREDBE DIREKTIVE O ZAŠTITI

DIVLJIH PTICA

POILOVLJE S RIBNJACIMA (HR100010)

površina: 13.571,5 ha

karakteristike: obuhvaća tri kompleksa šaranskih ribnjaka (Končanica, Poljana,

Hrastovac)

zaštićene vrste:

ptičje vrste: 62 vrste ptica (crnoprugasti trstenjak, vodomar, patka lastarka, patka

žličarka, patka kržulja, patka zviždara, divlja patka, patka pupčanica, patka

kreketaljka, divlja guska, guska glogovnjača, orao kliktaš, čaplja danguba, žuta

čaplja, glavata patka, krunasta patka, patka njorka, bukavac nedogled, patka

batoglavica, bijelobrada čigra, crna čigra, bijela roda, crna roda, eja strnjarica, eja

močvarica, eja livadarka, crvenokljuni labud, crvenoglavi djetlić, sirijski (seoski)

djetlić, crna žuna, velika bijela čaplja, mala bijela čaplja, crvenonoga vjetruša,

bjelovrata muharica, crna liska, šljuka kokošica, sivi ždral, orao štekavac, čapljica

voljak, rusi svračak, sivi svračak, crnorepa muljača, šumska ševa, modrovoljka,

crna lunja, patka gogoljica, veliki pozvizdač, gak kvakavac, orao ribič, škanjac osaš,

pršljivac, siva žuna, čaplja žličarka, siva štijoka, riđa štijoka, kokošica, obična čigra,

crna prutka)

39

Slika 4. Poilovlje

Autor fotografije Mario Pizent

Pored prirodnih sastavnica (staništa i vrste) koje su zaštićene Uredbom o ekološkoj

mreži, Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske županije (prema prethodno

izrađenoj Stručnoj podlozi zaštite prirode za reviziju Prostornog plana Bjelovarsko-

bilogorske županije) i Prostornim planom uređenja grada Garešnice, evidentirane su

prirodne vrijednosti za koje se predlaže zaštita kako slijedi:

u kategoriji spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo: hrast lužnjak kod

crkve u Tomašici

u kategoriji park-šuma: šuma Žirovnjak

U nastavku su izdvojene turistički valorizirane prirodne atrakcije, što u smislu

izgrađenosti turističke infrastrukture, što u smislu generiranja izletničke i turističke

potražnje.

PRIRODNE ATRAKCIJE KATEGORIJA TURISTIČKE VAŽNOSTI

LOVIŠTA

DRŽAVNA LOVIŠTA:

VII/5 Gradina – Krnjača

VII/15 Zapadna Garjevica

VII/18 Trupinski – Pašijanski gaj

40

DRŽAVNA UZGAJALIŠTA:

VII/21 Garešnica

ŽUPANIJSKA LOVIŠTA:

VII/301 Bršljanica – Rogoža

VII/302 Zobikovac – Ilovski Lug

VII/304 Petkovača – Međuvođe

VII/305 Radmenovača – Tomašica

međunarodna

SLATKOVODNE POVRŠINE

nacionalna

RIJEKE:

Rijeka Ilova

Rijeka Nova Toplica

Rijeka Garešnica

RIBNJACI:

Ribnjaci Poljana

Ribnjaci Hrastovac

Jezero Skresovi

VINOGRADI

regionalna MOSLAVAČKO VINOGORJE:

Dišničko vinogorje

Kapeličko vinogorje

2.6.2. Kulturno-povijesna baština

Povijest Garešnice je specifična. Prapovijesni lokaliteti i stari spisi svjedoče o životu

na ovim prostorima i prije imena Garešnica. O porijeklu imena govori legenda iz 12.

stoljeća. Kako su u to vrijeme bile česte tatarske i mongolske navale, stanovnici su na

uzvisinama postavljali straže koje su, u slučaju opasnosti, zapalile vatru kako bi

upozorile stanovništvo. Od gareži (gara) tih vatri nastalo je ime Garešnica. Garešnički

kraj prošao je kroz burna razdoblja; od turskih prodora i uspostave i razvojačenja Vojne

krajine, preko partizanskog pokreta i Domovinskog rata do danas. Gospodarski

razvitak Grada temeljio se na trgovini, poljoprivredi, obrtništvu i slatkovodnom ribolovu,

a kasnije i na drvnoj i tekstilnoj industriji. Najstarije sačuvane građevine javne namjene

su katoličke i pravoslavne crkve građene u drugoj polovici 18. stoljeća. Početkom

20. stoljeća Garešnica poprima fizionomiju i značajke grada – sade se drvoredi,

oblikuje gradski park, postavlja ulična rasvjeta, grade stambene i gospodarske zgrade.

Izgradnja zgrade današnjeg Hrvatskog doma započela je 1930. godine, a svečano

otvorenje održano je 6. prosinca 1931. Omiljeno okupljalište Gareščana 20-ih i 30-ih

godina 20. stoljeća bilo je Svratište Brajdić, u tadašnjoj Šetališnoj ulici. Garešnica je

u to vrijeme imala Centar za informiranje i kulturu, kino, knjižnicu i čitaonicu, a osnivane

su i različite prosvjetne, dramske, tamburaške i pjevačke sekcije. 1956. godine

izgrađena je zgrada Doma zdravlja. U predvorju je akademski slikar Frane Baće

41

oslikao dvije velike slike u fresko-kazein tehnici, na temu početka oružane revolucije i

suradnje naroda s partizanima u garešničkom kraju. Izgled predvorja očuvan je u

izvornom obliku. Ispred Doma se nalazi kip borca s puškom, kojeg je u suradnji s

akademskim kiparom Antunom Augustinčićem izradio kipar Grga Antunac. Svratište

Garić prvi je hotelski objekt na području Garešnice (nije utvrđena točna godina

izgradnje), nedaleko kojeg je 1979. godine otvoren novi hotel – Hotel Garić. U ono

vrijeme, zahvaljujući bogatim sadržajima i visokoj B kategoriji, dobio je titulu

najmodernijeg hotela u široj okolici. Raspolagao je s ukupno 120 kreveta, a u sklopu

hotela nalazili su se aperitiv bar, kavana, slastičarnica i četverostazna kuglana.

Zaštita, obnova i adekvatna valorizacija kulturno-povijesne baštine od velikog

su značaja za očuvanje identiteta grada Garešnice. U nastavku su prikazana

kulturna dobra s najvećim stupnjem zaštite te kulturna dobra evidentirana i zaštićena

prostornom dokumentacijom.

Tablica 8. Zaštićena kulturna dobra na području grada Garešnice

NAZIV OZNAKA VRSTA KLASIFIKACIJA LOKACIJA

Crkva sv.

Apostola Tome

Z-2116 nepokretno

kulturno dobro –

pojedinačno

sakralna

graditeljska

baština

Dišnik

Crkva Pohoda

Blažene Djevice

Marije

Z-2308 nepokretno

kulturno dobro –

pojedinačno

sakralna

graditeljska

baština

Garešnica

Crkva sv. Jurja

Mučenika i Srca

Marijina

Z-2243 nepokretno

kulturno dobro –

pojedinačno

sakralna

graditeljska

baština

Kaniška Iva

42

Crkva sv. Tome

Apostola

Z-2247 nepokretno

kulturno dobro –

pojedinačno

sakralna

graditeljska

baština

Tomašica

Crkva sv.

Paraskeve

(Petke)

Z-2246 nepokretno

kulturno dobro –

pojedinačno

sakralna

graditeljska

baština

Trnovitički

Popovac

Crkva sv. Oca

Nikolaja

Z-1914 nepokretno

kulturno dobro –

pojedinačno

sakralna

graditeljska

baština

Velika

Bršljanica

Crkva sv. Jovana Z-2245 nepokretno

kulturno dobro –

pojedinačno

sakralna

graditeljska

baština

Veliki

Pašijan

Crkva sv.

Apostola Luke

Z-1912 nepokretno

kulturno dobro –

pojedinačno

sakralna

graditeljska

baština

Veliko

Vukovje

Zgrada u Uljaniku P-5436 nepokretno

kulturno dobro –

pojedinačno

profana

graditeljska

baština

Uljanik

Orgulje u Crkvi

Pohoda Blažene

Djevice Marije

Z-3738 pokretno

kulturno dobro –

pojedinačno

sakralna građa Garešnica

Izvor: Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel Bjelovar NAPOMENA: Konzervatorski odjel u Bjelovaru nadležno je tijelo Ministarstva kulture za

poslove zaštite i očuvanja kulturne baštine na području Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-

križevačke županije. Podaci spomenutog Odjela korišteni su kao referentni i isključivi.

Na području grada Garešnice Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara zaštićeno

je 9 nepokretnih kulturnih dobara – 8 sakralnih građevina i 1 profana građevina – te

1 pokretno kulturno dobro. Navedena kulturna dobra upisana su u Registar kulturnih

dobara Republike Hrvatske, javnu knjigu kulturnih dobara koju vodi Ministarstvo

kulture, odnosno uvrštena na Listu zaštićenih kulturnih dobara.

CRKVA SV. APOSTOLA TOME (DIŠNIK)

Jednobrodna je, svođena građevina pravokutnog tlocrta s užim pravokutnim svetištem

i zvonikom nad zapadnim pročeljem. Sagrađena je 1746. godine u baroknoj tradiciji,

no način gradnje i oblik pojedinih otvora upućuje na mogućnost ranijeg

srednjovjekovnog porijekla crkve. Zanimljiv detalj oblikovanja eksterijera predstavlja

djelomično očuvan zidni oslik. U crkvi su sačuvane i dvije povijesne kompozicije slikara

Joakima Markovića (Bizantski car dopušta naseljenje Hrvata i Srba na Balkanski

poluotok i Naseljeni Srbi u Hrvatskoj primaju privilegije od austrijskog cara Rudolfa II.

1612. godine).

43

CRKVA POHODA BLAŽENE DJEVICE MARIJE (GAREŠNICA)

Jednobrodna građevina, kvadratičnog svetišta zaključenog polukružnom apsidom, sa

sakristijom s južne strane te zvonikom ispred glavnog, zapadnog pročelja. Crkva nosi

barokna obilježja. Ima pet oltara. Izgradnja je započela 1750. godine, a dovršena je

1753. godine. Prema predaji, sagrađena je pretežno od materijala srušenog grada uz

Ilovu zvanog Dijanovac. Zbog djelomično sačuvanog inventara iz 18. stoljeća, crkva je

već 1962. godine evidentirana kao spomenik kulture, a 1964. godine stavljena pod

zaštitu Konzervatorskog zavoda. Crkva je prošla kroz značajniju obnovu interijera

2017. godine: postavljene su masivne drvene klupe, a pod je popločen istarskim

kanfanar kamenom.

CRKVA SV. JURJA MUČENIKA I SRCA MARIJINA (KANIŠKA IVA)

Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užim zaobljenim svetištem uz koje je s

južne strane smještena sakristija i dograđen prizemni aneks. Zvonik je podignut s južne

strane pročelja. Unutrašnjost je svođena baroknim križnim svodom s pojasnicama koje

se nastavljaju u pilastre uz bočne zidove. Pjevalište (kor) je poduprto dvama stubovima

te ograđeno ravnom zidanom ogradom. Crkva je sagrađena 1758. godine, a zvonik

1829. godine. Crkveni inventar potječe s početka 20. stoljeća, izuzev slike sv. Jurja i

slike sv. Valentina iz 1864. godine te orgulja iz 1860. godine.

CRKVA SV. TOME APOSTOLA (TOMAŠICA)

Jednobrodna barokna građevina s pravokutnim svetištem zaključenim stiješnjenom

apsidom, sa sakristijom smještenom sa sjeverne strane te zvonikom ispred glavnog,

zapadnog pročelja. Crkva je na istočnoj strani poduprta s dva kontrafora. Svođena je

baroknim križnim svodom u svetištu ukrašenom štukaturama. Sagrađena je 1755.

godine. Važno je svjedočanstvo vjerskog (katoličkog) života u okvirima naselja koje je

po svecu zaštitniku (sv. Toma) dobilo i ime (Tomašica). Danas se pod župnom crkvom

nalazi zazidana kripta.

CRKVA SV. PARASKEVE (TRNOVITIČKI POPOVAC)

Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užim zaobljenim svetištem i zvonikom

nad glavnim zapadnim pročeljem. Smještena je na blago povišenom položaju uz cestu

unutar naselja. Lađa je natkrivena lažnim bačvastim svodom, a svetišta polukupolom.

Drveno pjevalište (kor) nalazi se uz zapadni zid i poduprto je dvama nosačima,

ograđeno drvenom ogradom. Dvostrešno krovište pokriveno je crijepom, a zvonik

limenom kapom. Najvredniji dio inventara je drveni ikonostas s dva niza ikona. Crkva

je sagrađena 1752. godine i nosi obilježja baroka. Obnavljana je početkom 20. stoljeća.

CRKVA SV. OCA NIKOLAJA (VELIKA BRŠLJANICA)

Jednobrodna građevina s užim polukružno zaključenim svetištem i zvonikom nad

zapadnim pročeljem. Prostor broda svođen je češkim svodom, dok je svetište

odijeljeno ikonostasom i nadvišeno polukupolom. Ikonostas ima četiri reda ikona (50-

ak ikona) i predstavlja prijelaz s tradicionalnog zografskog na barokno slikarstvo. Crkva

tipološki pripada sakralnoj arhitekturi 19. stoljeća (1845.) sa sačuvanim inventarom

44

manastira Bršljanac, uključujući časnu trpezu od crvenkasto-smeđeg mramora. Ploča

trpeze leži na pet stiliziranih stupova. Crkva je obnovljena 2000. godine.

CRKVA SV. JOVANA (VELIKI PAŠIJAN)

Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užim, izduženim svetištem i poligonalno

zaključenom apsidom. Zvonik je postavljen u središnjoj osi ispred glavnog pročelja.

Unutrašnjost je natkrivena lažnim bačvastim svodom. Pjevalište (kor) uz zapadni zid

poduprto je s dva stuba i ograđeno zidanom ogradom. Bočna pročelja raščlanjena su

baroknim polukružnim prozorima, a zvonik i lezenama. Crkva se spominje 1334.

godine kao crkva sv. Katarine, a 1767. godine je obnovljena i pretvorena u današnju

pravoslavnu crkvu. Obnavljana je ponovno 1927. godine.

CRKVA SV. APOSTOLA LUKE (VELIKO VUKOVJE)

Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s nižim i užim, poligonalno zaključenim

svetištem te zvonikom nad glavnim pročeljem. Presvođena je češkim svodovima

odijeljenim pojasnicama. Od inventara se ističe bogat ikonostas, slikan u Beču 1862.

godine. Crkva je građena 60-ih godina 19. stoljeća te nosi stilska obilježja

kasnobaroknog klasicizma.

ZGRADA U ULJANIKU (ULJANIK)

Poluugrađena stambeno-poslovna katnica smještena u središtu longitudinalno

organiziranog naselja, uz prometnicu koja iz Garešnice vodi prema Daruvaru. Nalazi

se na kućnom broju 74. Svojom razvijenom tipologijom izgradnje te dominantnim

gabaritima nadilazi uobičajenu izgradnju naselja, unoseći elemente urbaniteta koji

upućuju na mogući razvoj Uljanika koji je reterirao u prvoj polovici 20. stoljeća. Važno

je svjedočanstvo građanskog života u okvirima naselja Uljanik te predstavlja visoke

domete lokalne zajednice na početku 20. stoljeća.

ORGULJE U CRKVI POHODA BLAŽENE DJEVICE MARIJE (GAREŠNICA)

Crkvene orgulje mehaničkog sustava, sa 6 registara i jednim manualom. Sastoje se

od dva bočna tornja i niže spojnice. Vrlo plitkim pilastrima na vanjskim osnovicama

konzolno poduprtim u postolju, nakošena su tri polja sa sviralama. U dekorativni

inventar orgulja ubrajaju se rijedak uzorak sitnih trokutastih resica pod kapitelima

pilastara te štapićaste aplikacije na njihovom trupu. Izrađene su oko 1843. godine i

imaju organološku, umjetničku i povijesnu vrijednost. Jedino su sačuvano djelo Franje

Seiblera, zagrebačkog graditelja orgulja iz doba preporoda.

Vrijedna pokretna baština, posebice građa etnografskog karaktera objedinjena je u

Zavičajnoj zbirci. Zbirka svjedoči o povijesti i društvenom razvitku Garešnice, a sastoji

se od dvije cjeline: etnografske i povijesne. Etnografska cjelina obuhvaća predmete od

zemlje (pretežito predmete lončarske proizvodnje), predmete od drveta (namještaj) te

predmete od tekstila (tradicijska ruha). U okviru povijesne cjeline nalazi se

dokumentarna građa – fotografije i kopije dokumenata – i u manjoj mjeri predmeti iz

vremena Narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije na području Garešnice.

45

Zavičajna zbirka nekoć je čuvana u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Đuro Sudeta, a danas

se nalazi u Hrvatskom domu. Nažalost, fundus zbirke nije redovito održavan, potrebno

ga je dopuniti, a zatim pronaći/urediti prostor za njegovo stalno izlaganje.

Ostala kulturno-povijesna baština Garešnice prepoznata je, valorizirana i zaštićena

mjerama prostornih planova – Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije s

pripadajućim izmjenama i dopunama Plana i Prostornog plana uređenja grada

Garešnice s pripadajućim izmjenama i dopunama Plana. Takva baština nosi oznaku

evidentirane baštine, a njeni najvrjedniji primjerci predloženi su za preventivnu,

odnosno trajnu zaštitu. Primjerice, postoji velik broj tradicijskih kuća koje su

zaštićene Prostornim planom: 21 kuća u Garešnici, 19 kuća i 22 okućnice u Velikom

Vukovju, 16 kuća u Velikom Pašijanu, 13 kuća u Hrastovcu, po 10 kuća u Kajgani i

Zdenčacu, 8 kuća u Kapelici, po 7 kuća u Malom Pašijanu i Tomašici, po 1 kuća u

Trnovitičkom Popovcu i Uljaniku. Zaštićena su i 2 kulturna krajolika, riječ je o dolini

rijeke Ilove s ribnjacima te sjeveroistočnim obroncima Moslavačke gore.

Tablica 9. prikazuje kulturna dobra koja su evidentirana i predložena za zaštitu

u kategoriji nepokretno dobro – pojedinačno.

Tablica 9. Pojedinačna nepokretna kulturna dobra na području grada Garešnice

NAZIV VRSTA KLASIFIKACIJA LOKACIJA

Župni dvor pojedinačna

nepokretna dobra

stambene

građevine

Garešnica

Zgrada u Ulici

Vladimira Nazora 3

pojedinačna

nepokretna dobra

stambene

građevine

Garešnica

Zgrada u Ulici

Vladimira Nazora 15

pojedinačna

nepokretna dobra

stambene

građevine

Garešnica

Stara škola pojedinačna

nepokretna dobra

građevine javne

namjene

Veliki Pašijan

Hrvatski dom pojedinačna

nepokretna dobra

građevine javne

namjene

Garešnica

Evangelistička

crkva

pojedinačna

nepokretna dobra

sakralne

građevine

Velika Bršljanica

Grkokatolička

kapela Presvetog

Trojstva

pojedinačna

nepokretna dobra

sakralne

građevine

Dišnik

Kapelica na groblju pojedinačna

nepokretna dobra

sakralne

građevine

Hrastovac

Kapela sv. Ivana

Krstitelja

pojedinačna

nepokretna dobra

sakralne

građevine

Kajgana

Kapela sv. Duha pojedinačna

nepokretna dobra

sakralne

građevine

Trnovitički

Popovac

46

Kapela sv. Antuna pojedinačna

nepokretna dobra

sakralne

građevine

Uljanik

Kapela sv. Petra i

Pavla

pojedinačna

nepokretna dobra

sakralne

građevine

Veliki Pašijan

Kapela sv. Florijana pojedinačna

nepokretna dobra

sakralne

građevine

Zdenčac

Poklonac pojedinačna

nepokretna dobra

sakralne

građevine

Kaniška Iva

Raspelo pojedinačna

nepokretna dobra

sakralne

građevine

Ciglenica,

Kapelica,

Trnovitički

Popovac,

Uljanik, Zdenčac

Dva raspela pojedinačna

nepokretna dobra

sakralne

građevine

Dišnik, Kaniška

Iva, Tomašica,

Veliki Pašijan

Tri raspela pojedinačna

nepokretna dobra

sakralne

građevine

Garešnica

Župni dvor pojedinačna

nepokretna dobra

stambene

građevine

Kaniška Iva,

Tomašica

Stara škola pojedinačna

nepokretna dobra

građevine javne

namjene

Veliko Vukovje

Stara željeznička

stanica

pojedinačna

nepokretna dobra

građevine javne

namjene

Zdenčac

Upravna zgrada

mlina

pojedinačna

nepokretna dobra

građevine javne

namjene

Garešnica

Hrvatski seoski

dom

pojedinačna

nepokretna dobra

građevine javne

namjene

Kajgana

Hrvatski seljački

dom

pojedinačna

nepokretna dobra

građevine javne

namjene

Kaniška Iva

Bunar ispred

pravoslavne crkve

pojedinačna

nepokretna dobra

komunalno

tehničke

građevine

Uljanik

Izvor: prilagođeno prema Prostornom planu uređenja grada Garešnice

47

Tablica 10. prikazuje kulturna dobra koja su evidentirana i predložena za zaštitu

u kategoriji spomenička područja i cjeline.

Tablica 10. Spomenička područja i cjeline na području grada Garešnice

NAZIV VRSTA KLASIFIKACIJA LOKACIJA

Središnji dio

naselja

spomenička

područja i cjeline

naselja gradskih

obilježja

Garešnica

Židovsko groblje spomenička

područja i cjeline

povijesno-

memorijalna

područja i cjeline

Duhovi

Groblje spomenička

područja i cjeline

povijesno-

memorijalna

područja i cjeline

Ciglenica,

Dišnik,

Garešnica,

Hrastovac,

Kaniška Iva,

Kapelica,

Tomašica,

Trnovitički

Popovac,

Uljanik, Veliki

Pašijan, Veliki

Prokop, Veliko

Vukovje,

Zdenčac

Povijesna matrica

naselja,

tradicijski objekti s

pripadajućim

česticama

spomenička

područja i cjeline

naselja seoskih

obilježja

Gornji Uljanik

Planirana matrica

naselja,


pripadajućim

česticama

spomenička

područja i cjeline

naselja seoskih

obilježja

Hrastovac

Organizacija

prostora oko kapele

sv. Marije

Magdalene,


pripadajućim

česticama

spomenička

područja i cjeline

naselja seoskih

obilježja

Kapelica

Matrica naselja,


spomenička

područja i cjeline

naselja seoskih

obilježja

Kaniška Iva

48

kapelom na

uzvišenju

Ruralna cjelina uz

crkvu i župni dvor

s nizom tradicijskih

okućnica

spomenička

područja i cjeline

naselja seoskih

obilježja

Tomašica

Građevna cjelina uz

crkve

s prizemnicama

historicističkih

obilježja

spomenička

područja i cjeline

naselja seoskih

obilježja

Uljanik

Dio naselja oko

crkve i škole

spomenička

područja i cjeline

naselja seoskih

obilježja

Veliki Pašijan

Povijesna matrica

naselja s

tradicijskom

organizacijom

čestica i središnjim

prostorom oko

crkve

spomenička

područja i cjeline

naselja seoskih

obilježja

Veliko Vukovje

Crkva sv. Duha i

Obrov Grad

spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti i zone

Duhovi

Prve Šovce i

Solarevac

spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti i zone

Garešnica

Čavlovica-Brda spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti i zone

Gornji Uljanik

Osušak spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti i zone

Kaniška Iva

Manastir spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti i zone

Mala Bršljanica

Berek, Gradina i

Ravnice

spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti i zone

Tomašica

Osušak spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti i zone

Trnovitički

Popovac

Dijanovac spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti i zone

Uljanik

Gradina spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti i zone

Veliki Pašijan

Krljanuše i

Paljevine

spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti i zone

Zdenčac

Dva Selišta spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Dišnik

49

Slatina i Selište spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Garešnica

Banovača spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Kajgana

Gradina spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Kaniška Iva

Konačine, Pusti

most i Vinogradine

spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Kapelica

Selište spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Mala Bršljanica

Kućišta spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Malo Vukovje

Vraćarsko Kućište spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Rogoža

Kućišta spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Uljanički Brijeg

Konačine spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Velika Bršljanica

Nadograde spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Veliki Pašijan

Crkvište spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Veliki Prokop

Podograde i

Crkveno Polje

spomenička

područja i cjeline

arheološki

lokaliteti –

toponimi

Veliko Vukovje

Park u Ulici

Vladimira Nazora

spomenička

područja i cjeline

vrtna i parkovna

arhitektura

Garešnica

Drvored u

Graničarskoj ulici

spomenička

područja i cjeline

vrtna i parkovna

arhitektura

Garešnica

Izvor: prilagođeno prema Prostornom planu uređenja grada Garešnice

50

2.6.3. Događaji i manifestacije

Na području grada Garešnice tokom cijele godine održavaju se različita događanja i

manifestacije. Događanja su uglavnom lokalnog karaktera i u funkciji unaprjeđenja

kvalitete života lokalne zajednice. Ipak, u posljednje vrijeme prepoznata su kao jedan

od dodatnih potencijala za razvoj turizma odnosno kvalitetan resurs za oblikovanje

turističke ponude destinacije grad Garešnica. Stoga se manja događanja (kazališne

predstave, koncerti, izložbe, turniri) grupiraju i objedinjuju u višednevne ili višetjedne

manifestacije. Najznačajnije manifestacije, s obzirom na sadržajnost, broj sudionika i

posjetitelja te medijski interes, su Gariglazbijada, GastroFlora i Ljeto u Bršljanici.

Gariglazbijada je prvi put održana 1994. godine, kao glazbeno-zabavna manifestacija

humanitarnog karaktera, za pomoć djeci poginulih hrvatskih branitelja. Iako je uskoro

postala dio tradicije grada Garešnice, od 2009. do 2014. godine nije održavana zbog

financijskih poteškoća pa je promjena koncepta bila nužna. Stoga su 2015. godine po

prvi put u sklopu Gariglazbijade održani Garešnički sajam, Rally oldtimer vozila i

Fišijada i riblja zabava. Već sljedeće godine zanimljive sadržaje pripremile su i razne

udruge i institucije (kulturno-umjetnički program, izložba slika, šahovski turnir).

Gariglazbijada je time uz dotadašnji zabavni karakter dobila gospodarski i kulturni

značaj te prerasla u gospodarsku, kulturnu i turističku manifestaciju. Ova dvodnevna

manifestacija danas privlači velik interes izlagača i sudionika iz cijele Hrvatske

(Bjelovar, Novska, Ivanić Grad, Šibenik, Biograd na Moru), posebice gradova prijatelja

(Vir, Orašje, Balatonlelle), kao i posjetitelja – lokalnog stanovništva, posjetitelja iz

okolnih županija i turista – a posljedično ostvaruje i značajan odjek u medijima.

GastroFlora je tradicionalna dvodnevna manifestacija u organizaciji Turističke

zajednice Sjeverna Moslavina, Grada Garešnice i Udruženja obrtnika grada

Garešnice. Ovaj spektakl cvijeća, kulture i gastronomije spoj je zelenog i plavog, jer ga

svake godine svojim prisustvom i delicijama uveličaju gradovi prijatelji iz Dalmacije.

Manifestacija redovito obiluje kulturno-umjetničkim, kulinarskim te zabavno-sportskim

sadržajima. Tokom godina različite su teme i motivi dominirali ovom raskošnom

manifestacijom, od starih zanata, klasične glazbe i narodnih plesova, preko jela starih

Graničara, primorskih specijaliteta, domaćih ekoloških proizvoda do „svemirskih“

koktela i maštovitih cvjetnih instalacija. Program GastroFlore svake je godine sve

bogatiji, a ove je godine (2018.) obuhvatila sljedeća događanja: Obrtničku gastro

izložbu, Sajam cvijeća (Izložba cvijeća u gradskom parku, Dramsko-glazbeni

program garešničkih mališana, Garešničko-šibenski stol, Kulturno-umjetnički program

u izvedbi garešničkih kulturnih udruga, Kulturno-zabavni program Katedre Čakavskog

sabora Bakarskog kraja) i Kino pod zvijezdama (Open Air Cinema).

Ljeto u Bršljanici je trotjedna manifestacija koja promovira moslavačku kulturu i

tradiciju te objedinjuje cijeli niz kulturnih, umjetničkih i sportskih događanja. Već 12

godina zaredom organizira je Povijesna udruga Bršljanica (PUB). Prvi tjedan je, u

pravilu, rezerviran za razna sportska događanja i natjecanja, dok se u drugom tjednu

organiziraju šetnje i vožnje (biciklima ili traktorima) povijesnim stazama Moslavine,

51

uz predavanja na najznačajnijim lokalitetima i okrjepu u prirodi. Zadnji tjedan obiluje

kulturno-umjetničkim i kazališnim sadržajima koji se održavaju na raznim lokacijama u

Bršljanici. Likovna kolonija redovito privuče velik broj akademskih i amaterskih

umjetnika – slikara i kipara – iz zemlje i inozemstva (Daruvar, Popovača, Zagreb,

Sisak, Sv. Martin na Muri, Austrija, Srbija). Izvode se povijesne drame i uprizorenja,

među kojima se posebno ističe scenski prikaz obrane utvrde Bršljanac od Turaka

za potrebe kojeg je izrađeno nekoliko replika graničarskih vojnih odora te replika same

utvrde. Posljednje godine održan je i Srednjovjekovni turnir odnosno natjecanje u

tradicionalnim disciplinama poput piljenja trupaca ručnom pilom, bacanja potkove i

potezanja užeta.

U nastavku slijedi popis društvenih događanja i manifestacija u gradu Garešnici tijekom

kalendarske godine 2017.

Tablica 11. Manifestacije u gradu Garešnici 2017. godine

MJESEC DATUM NAZIV

SIJEČANJ 17.01.2017. Dan Grada Garešnice

VELJAČA 26.02.2017. VI. GAF – Garešnički fašnik

TRAVANJ 17.04.2017. Uskršnja čarolija – Koncert malih

vokalnih skupina

30.04.2017. XI. Memorijal Dejana Plavšića – Izložba i

rally starih traktora

SVIBANJ 05. – 06.05.2017. GastroFlora 2017.

Obrtnička gastro izložba

Sajam cvijeća

Kino pod zvijezdama

21.05.2017. Sajam i razmjena oldtimer dijelova

27. – 28.05.2017. XIV. Marinje u Garešnici

LIPANJ 11.06.2017. VIII. Smotra dječjeg kulturnog

stvaralaštva

29.06.2017. Petrovo u Kapelici

KOLOVOZ tijekom kolovoza Ljeto u Bršljanici

Povijesna šetnja Moslavinom

Likovna kolonija

Scensko uprizorenje obrane utvrde

Bršljanac

Viteški turnir

RUJAN 01. – 03.09.2017. Gariglazbijada 2017.

Garešnički sajam

Rally oldtimer vozila

Fišijada i riblja zabava

tijekom rujna Rujan uz vodu

Kup Ilove

52

Match kup

29.09.2017. Miholje u Kaniškoj Ivi

LISTOPAD 06. – 07.10.2017. Lovno kinološki kup „Sveti Hubert“

STUDENI 29. – 30.11.2017. Tradicionalni moslavački lov

PROSINAC tijekom prosinca Advent u Gradu

Izvor: prilagođeno prema podacima Turističke zajednice Sjeverna Moslavina

2.6.4. Kultura života i rada

Područje Garešnice kulturološki je vrlo raznoliko. Obuhvaća dvije regije –

Moslavinu i Slavoniju, a po etnografskim obilježjima pripada takozvanoj panonskoj

kulturnoj zoni. Ta se pripadnost očituje na svim područjima tradicijskog života

(graditeljstvo, odijevanje, običaji, vjerovanja), a lokalne razlike i specifičnosti nastale

su zbog prirodnih i društvenih uvjeta. Početkom 18. stoljeća bježeći pred turskim

osvajanjima Srbi naseljavaju područje oko Ilove, a ekonomske migracije na ovo

područje dovode (sredinom 19. stoljeća) i Slovake, Čehe, Mađare, Nijemce, Židove i

Rome. Zbog toga je etnička, kulturna i jezična slika ovog kraja raznolika.

U nastavku će se istaknuti samo najznačajniji elementi iz sfere kulture života i rada

garešničkog područja, oni karakteristični za prošla razdoblja kao i oni vezani za

suvremeni život Garešnice.

KULTURA GRANIČARA

Na život na garešničkom području

značajno je utjecala činjenica da su se

Županija i Grad dugo vremena nalazili

u sastavu Slavonske vojne krajine

koja je sredinom 16. stoljeća

utemeljena kao obrambeni pojas u

borbi protiv Turaka. Vojna krajina je

bila granično područje Habsburške

Monarhije s posebnim vojnim

uređenjem u odnosu na unutrašnjost

države, kod kojeg su vojska i

stanovništvo bili jače vezani uz

branjeni teritorij te imali povlastice kao

naknadu za graničarsku službu.

Danas na širem garešničkom području

postoje brojni dokazi boravka vojnika

Graničara. Ostaci utvrde Bršljanac,

značajne obrambene točke

Moslavačke gore, najstariji su dokaz

Graditeljska baština:

Utvrda Bršljanac u Velikoj Bršljanici

Utvrda Pašin han (Gradina) u Velikom

Pašijanu

Šašar grad u Trnovitičkom Popovcu

Kulturna baština:

replike graničarskih odora

Gastronomska baština:

(„jela starih Graničara“)

sir sa skorupom i bijelim lukom

bijeli žganci

prežgana čorba

grakaša

pile na luku

buncek s kiselim zeljem i žutim

žgancima gibanica

kukuruzna zljevanka s kiselim mlijekom

53

obitavanja Graničara (naselje Velika

Bršljanica). U jesen 1540. osmanske

postrojbe savladavaju moslavačke

Graničare i osvajaju Bršljanac koji im

od tada služi za daljnje pljačkaške

pohode. Očuvanju baštine iz doba

Graničara posebno je posvećena

Povijesna udruga Bršljanica.

Nazivi i događaji inspirirani Graničarima:

Graničarska ulica, Garešnica

Kulturno-umjetničko društvo „Graničar“

Tematski turistički put „Stazama

Graničara“

Uprizorenje obrane utvrde Bršljanac

TRADICIJSKE KUĆE

U sjevernoj Moslavini kuće su se

gradile od debelih hrastovih dasaka –

daščare ili od brvna – brvnare, između

vertikalnih stupova ugrađivali su se

komadi kalanog drveta, a vanjska i

unutarnja strana zida obljepljivala se

blatom. Prizemnice ili kuće na

kanate imale su izduženi tlocrt i u

pravilu se sastojale od tri glavne

prostorije: ognjenke, sobe i komorke.

Primjerci takvih kuća sačuvani su sve

do danas. Naselje Hrastovac

(Eichendorf) primjer je potpuno

drugačijeg stila gradnje, naime na

mjestu tisućljetne hrastove šume

1865. godine izgradili su ga Nijemci

doseljeni iz Mađarske. Sačuvane

„švapske kuće“ svjedoci su toga

doba. Riječ je o zabatnim kućama

dvostrešnog krovišta, s ulazom u

trijem. Građene su na temeljima od

pečene opeke, dok su zidovi rađeni od

nabijene zemlje ili opeke te

kombiniranjem tih materijala, a krovna

konstrukcija od hrastovih greda.

Hrastovac redovito posjećuju potomci

bivših mještana/vlasnika kuća koji su u

potrazi za svojim korijenima.

Graditeljska baština:

prizemnice ili kuće na kanate

21 kuća u Garešnici

19 kuća u Velikom Vukovju

16 kuća u Velikom Pašijanu

10 kuća u Kajgani

10 kuća u Zdenčacu

8 kuća u Kapelici

7 kuća u Malom Pašijanu

7 kuća u Tomašici

1 kuća u Trnovitičkom Popovcu

1 kuća u Uljaniku

„švapske kuće“

13 kuća u Hrastovcu

FOLKLOR

U Moslavini se je pjevalo nakon

napornog rada, na paši, pred crkvom,

na druženjima i sijelima, i to najčešće

Folklorne skupine:

Folklorni ansambl Zdenac

Kulturno-umjetničko društvo Graničar

54

bez glazbene pratnje. Plesalo se,

najčešće drmeš, uz tamburu samicu,

violinu i berdu. Čuvari izvornih

pjesama i plesova te folklornog

stvaralaštva općenito danas su

kulturno-umjetnička društva i udruge u

kulturi. Valja istaknuti Gareš'ki

kulturni centar (GKC) koji se bavi

očuvanjem tradicijskog nasljeđa u

području plesa i glazbe, a u svome

sastavu ima dvije sekcije:

Četverogodišnju školu tambure i

Mješovitu pjevačku skupinu

MedjuWodje. GKC provodi kreativne

radionice u zemlji i inozemstvu, bavi

se istraživačkim radom, sudjeluje na

smotrama folklora i manifestacijama, a

voditelj Vjekoslav Martinić mlade

naraštaje podučava i umijeću izrade

tradicijskih glazbala. Kulturno i

umjetničko tradicijsko i suvremeno

stvaralaštvo njeguju i pripadnici

nacionalnih manjina (Česi i Srbi)

također okupljeni u udruge.

Srpsko kulturno društvo Prosvjeta

pododbor Moslavina

Udruge u kulturi:

Gareš'ki kulturni centar

Ogranak Matice hrvatske u Garešnici

Češka beseda grada Garešnica

Povijesna udruga Bršljanica

Udruga za očuvanje tradicijskih

vrijednosti Lukavac

Garešničko amatersko kazalište

Diletanti

LIKOVNA UMJETNOST

Iz Garešnice je potekao velik broj

glazbenika, umjetnika, književnika,

znanstvenika i ostalih uglednika. Grad

i danas ima nezanemarivi likovni krug,

od likovnih amatera do akademskih

slikara. Većina spomenutih umjetnika

živi i stvara u Garešnici. Treba

istaknuti modnu dizajnericu i slikaricu

Slavicu Novaković-Kovačić koja je

sa svega 14 godina izlagala na

Međunarodnoj izložbi u Bradfordu, a

njezina djela i danas pronalaze tržište

u Londonu. Mato Gereci, akademski

slikar i profesor likovne kulture, najveći

dio svog opusa posvetio je

moslavačkom pejzažu, a do sada je

priredio 20 samostalnih i više od 30

Likovni umjetnici:

Alojz Vragolović

Mato Gereci

Slavica Novaković-Kovačić

Zdravko Damjanović

Milka Prodanić

Snježana Črnko

Ružica Halilović-Pastuović

Zdravko Matijašević

Nedo Marić

Milivoj Svoboda

Ivana Kozmar

Zoran Tokić

55

skupnih izložbi. Pitomi brežuljci obrasli

vinogradima, ispresijecani vijugavim

cestama i nepregledni ribnjaci

okruženi stoljetnim šumama bili su

inspiracija i za mnoge umjetnike koji

su se zatekli u ovom kraju, poput Zore

Preradović koja u temperi slika Veliku

Bršljanicu.

PČELARSTVO (MEDARSTVO)

Tradicija pčelarstva i proizvodnje

meda na garešničkom je području

višestoljetna. Zahvaljujući očuvanom

okolišu, povoljnim pedoklimatskim

prilikama i bogatstvu medonosne

flore, uzgoj pčela postao je

tradicionalna djelatnost, a pčelinji

proizvodi važna prehrambena

namirnica. Danas na području grada

Garešnice postoji oko 50 pčelara čije

interese promoviraju Pčelarska

udruga Cvijet i Pčelarska udruga

Dr. Đuro Sulimanović. Svoj ekološki

pčelinjak imaju i učenici Osnovne

škole Garešnica, a isti im omogućuje

opskrbljivanje školske kuhinje. U

svibnju prošle godine (2017.) u okviru

pčelarskog gospodarstva obitelji Balja

otvoren je Hotel za pčele, prvi takve

vrste u Hrvatskoj. Već duži niz godina

održava se i Festival meda povodom

kojeg pčelari, pčelarske udruge i

ugostiteljski objekti izlažu jela i slastice

na bazi meda, ukrasne predmete te

razne preparate od pčelinjih

proizvoda, a koji redovito privuče velik

broj posjetitelja.

Inovativni pčelinji proizvodi:

Čokomed

Šumski med

Med s dodatkom konoplje

Med s dodatkom aronije

Med s dodatkom sikavice

Liker od meda

Melem s pčelinjim otrovom

Balzam za usne

Pčelarski „projekti“:

Festival meda

Hotel za pčele*****

Pčelinjak Osnovne škole Garešnica

2.6.5. Znamenite osobe

Uz Garešnicu je, rođenjem, osnovnoškolskim ili srednjoškolskim obrazovanjem, vezan

velik broj umjetnika, znanstvenika i književnika. Riječ je o osobama koje su svojim

56

radom i postignućima u različitim područjima javnog djelovanja obilježile hrvatsku

povijest.

Svakako treba izdvojiti Ivu Robića, pjevača zabavne glazbe sa zavidnom

međunarodnom karijerom. Naime, svojim bezvremenskim hitom Morgen, Robić je na

američkoj top listi pretekao Franka Sinatru i Elvisa Presleya. Bio je vrlo svestran

glazbenik, svirao je klavir, saksofon, klarinet, flautu i kontrabas. Djetinjstvo je proveo u

Garešnici gdje je pohađao pučku školu. Daljnje školovanje nastavio je u većim

gradovima, Bjelovaru i Zagrebu, a kasnije je živio na relaciji Zagreb – Opatija.

Posjećivao je rodbinu u Garešnici (obitelj Kerman), družio se s mještanima u Svratištu

Brajdić, pjevao i nastupao s lokalnim glazbenim sastavima. Nekoliko je puta održao

koncert u Hrvatskom domu u Garešnici, na poziv njegova tadašnjeg predsjednika Pere

Brnjasa. Gareščanin rodom bio je i Milojko Mike Vucelić, inženjer strojarstva koji je

svjetsku slavu stekao sudjelovanjem u NASA-inim svemirskim istraživanjima.

Zvonimir Ferenčić, poznati glumac, također je rođen u Garešnici. Ferenčić je imao

više zapaženih uloga, kako kazališnih tako i filmskih, primjerice često je tumačio likove

u filmovima čije je scenarije potpisivao Slavko Kolar, književnik i dramatičar koji vuče

korijene iz obližnjeg Palešnika. Više o spomenutim ličnostima u nastavku.

IVO ROBIĆ

Garešnica 1923. − Rijeka 2000.

Hrvatski pjevač i skladatelj; interpret šlagera; glazbenik sa zavidnom međunarodnom karijerom

Pučku školu polazio u Garešnici, srednju u Bjelovaru, školovanje nastavio u Zagrebu, počeo pjevati na Radiju Zagreb, a od 1950. na terasi Hotela Kvarner u Opatiji

Ploču Morgen (Sutra) prodao u preko milijun primjeraka („Mister Morgen“)

Nagrade: Nagrada Josipa Štolcera Slavenskog za glazbenu umjetnost (1981.); Porin za životno djelo (1997.)

Garešnica 1930. – La Jolla 2012.

Hrvatsko-američki inženjer strojarstva; projektni menadžer NASA-ine svemirske misije Apollo 11

Osnovnu školu i gimnaziju završio u Bjelovaru, pohađao Strojarski fakultet u Zagrebu, odselio u Njemačku i počeo raditi kao inženjer u Mercedes-Benz-u u Stuttgartu

Uključen u program Apollo od samih početaka (misije: Apollo 8, Apollo 11 i Apollo 13), 1969. postaje voditelj američko-sovjetskog Apollo-Sojuz programa

Nagrade: Presidential Medal of Freedom (1970.)

MIKE VUCELIĆ

57

Osim prethodno navedenih, svakako valja istaknuti i sljedeće poznate osobe:

Jaroslav Havliček (Garešnica 1879. – Zagreb 1950.) – hrvatski inženjer strojarstva

i znanstvenik (izum: parni stroj na ugljenu prašinu; istraživanja: fizikalna svojstva

pare, trenje zraka i koša u oknu kod rudarskih izvoznica (dizala); priznanje: TOP

10 osoba u povijesti energetike prema magazinu Applied Mechanics Reviews)

Dragan Bublić (Garešnica 1895. – Klagenfurt 1987.) – hrvatski književnik i

publicist (romani: Atentat (1926.), Sveti križ (1923.), Na vrbi svirala (1937.);

publicistička djela: Tamnice Stjepana Radića (1929.), Slobodni zidari (1939.), Tajna

družba (1942.))

Dušanka Popović-Dorofejeva (Garešnica 1910. – Zagreb 1988.) – hrvatska

književnica (romani: Noćne ptice (1954.), Kako smo bili sretni (1978.); zbirke

novela: Jeka stare ljubavi (1961.), Čovjek iz sna (1988.))

Boris Buden (Garešnica 1958.) – hrvatski i austrijski filozof, publicist, kulturni

kritičar i prevoditelj (radovi: Barikade I, II (1996./1997.), Kaptolski kolodvor (2001.),

Der Schacht von Babel: ist Kultur übersetzbar? (2004.), Zona prelaska – o kraju

postkomunizma (2012.))

2.6.6. Sportsko-rekreacijske građevine i tereni

Sportske građevine i tereni na području grada Garešnice u funkciji su

zadovoljavanja, prvenstveno, sportsko-rekreacijskih potreba lokalnog stanovništva te

održavanja sportskih susreta i natjecanja. U sklopu Sportskog parka Garešnica

nalaze se dvije dvorane, sportski tereni, teretana te dječji vrtić. 2010. godine otvorena

je nova dvorana, koja iako najmodernija u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, nije

adekvatno valorizirana. Ipak, Sportski park objedinjuje i najrazličitije sportsko-

rekreacijske sadržaje – košarkaški teren, igralište za tenis, park-šuma, bike odmorište

– koje redovito konzumiraju turisti smješteni u nekom od obližnjih smještajnih objekata.

Garešnica obiluje površinama i terenima za rekreaciju, relaksaciju i opuštanje u

prirodnom okruženju (primjerice izletišta, parkovi, šetnice, ribnjaci). Svega stotinjak

metara od Sportskog parka, nalazi se jezero Skresovi (šetnja, ribolov, vožnja

Garešnica 1925. – Zagreb 1998.

Hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac

Diplomirao na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu, od 1956. do umirovljenja bio član Dramskog kazališta Gavella

Proslavio se ulogom Cinobera u TV seriji Gruntovčani te sinkronizacijom glasa Eustahija Brzića

TV serije: Dileme, Mejaši, Smogovci, Dirigenti i muzikaši

Filmovi: Poštar zvoni dva puta, Izbavitelj, Visoki napon, Hoću živjeti, Horvatov izbor, Stealing Heaven i drugi

ZVONIMIR FERENČIĆ

58

čamcem). Pored jezera protječe rječica Garešnica. Jezerom gospodari ŠRD „Ilova“, a

pruža mogućnosti rekreativno-sportskog ribolova tijekom cijele godine. Okruženo je

stoljetnom šumom i obradivim površinama. Mamac je za brojne ribolovce i izletnike.

Uz jezero je smještena ribarska kuća s kuhinjom i salom za manje domjenke i druženja,

kapaciteta do 50 osoba. Pored kuće se nalaze velika pečenjara, roštilj i tava. Oko

cijelog jezera uređena je staza-šetnica. Šetnica i šire područje oko jezera opremljeni

su info tablama, sjenicama, drvenim garniturama i urbanom opremom.

Lokalnom stanovništvu, izletnicima i turistima, posebno onima koji putuju s djecom,

važna je raspoloživost i uređenost parkova i ostalih zelenih oaza te površina za igru

i rekreaciju djece. Trenutno najatraktivnije dječje igralište je novoizgrađeni Apollo

park. Ovaj edukativno-zabavni park (igralište) nalazi se na livadama između naselja

Gajine i središta grada. Inspiriran je Mikeom Vucelićem, znanstvenikom rođenim u

Garešnici, inženjerom NASA-e i projektnim menadžerom američke svemirske misije

Apollo.

U nastavku su izdvojene turistički valorizirane rekreacijske površine, što u smislu

izgrađenosti turističke infrastrukture, što u smislu generiranja izletničke i turističke

potražnje.

REKREACIJSKE POVRŠINE KATEGORIJA TURISTIČKE VAŽNOSTI

Jezero Skresovi

Regionalna Ribolov

vožnja čamcem

šetnja

brzo hodanje/trčanje

piknik

Ribnjaci Poljana

Regionalna ribolov

šetnja

piknik

birdwatching

Ribnjaci Hrastovac

Regionalna ribolov

šetnja

piknik

birdwatching

Izletište na rijeci Novoj Toplici

regionalna ribolov

piknik

birdwatching

59

2.6.7. Turističke staze, putovi i ceste

Na području grada Garešnice postoji nekoliko turističkih staza i ruta koje se s

obzirom na namjenu mogu klasificirati kako slijedi:

A. PJEŠAČKE STAZE I RUTE

Tematski turistički put „Stazama Graničara“

Tematski turistički put „Stazama Graničara“ spaja se na Tematski turistički put

„Stazama lipicanaca i kune“ u Požeško-slavonskoj županiji, na Regionalni park

Moslavačku goru i Park prirode Lonjsko polje u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Zamišljen je kao poveznica turističke ponude na području kojim prolazi, a podijeljen je

u dvije cjeline i tri rute. Obje cjeline kao početnu i završnu točku imaju Sportski park

Garešnica na mjestu kojega je u 17. stoljeću bila smještena kapetanija s vojnom

postajom Krajiške vojske koju su sačinjavali pješaci (haramije), konjanici (husari) i

topnici, zajedničkog imena Graničari. TTP „Stazama Graničara“ zapravo je linija

kretanja Graničara i obrane od Turaka, a povezuje prirodne atrakcije, arheološke

lokalitete, ugostiteljske i sportske sadržaje te je prilagođen pješacima i biciklistima,

opremljen urbanom opremom i interpretacijskim rješenjima.

I. RUTA TTP-a TRASA STARE PRUGE

Dužina rute: 34,8 km

II. RUTA TTP-a SPORTSKI PARK – JEZERO SKRESOVI – KOVAČIĆ

BREG – SPORTSKI PARK

Dužina rute: 17 km

III. RUTA TTP-a

SPORTSKI PARK – JEZERO SKRESOVI – SELIŠTE –

KOVAČIĆ BREG – SPORTSKI PARK

Dužina rute: 24 km

B. CIKLOTURISTIČKE STAZE I RUTE

Kružna županijska biciklistička ruta

Kružna županijska ruta povezuje svih pet gradova u Županiji i sedam općina trasom

Bjelovar – Nova Rača – Veliki Grđevac – Grubišno Polje – Ivanovo Selo – Daruvar –

Dežanovac – Garešnica – Gornja Garešnica – Čazma – Siščani – Bolč – Gudovac –

Bjelovar. Na dionici od Bjelovara do Nevinca kao i na kratkoj dionici od Trnovitičkog

Izletište-vidikovac Čukovac

lokalna šetnja

vožnja biciklom

piknik

fotografiranje

60

Popovca do Gornje Garešnice preklapa se s Međunarodnom rutom Balaton – Lonjsko

Polje. Trasa Županijske rute većim je dijelom blago valovita, a manjim dijelom ravna,

ponajviše u zapadnom dijelu od Bjelovara do Sišćana te na prilazima Garešnici i

Grubišnom Polju. Najatraktivniji dio trase je između Čazme i Garešnice po sjevernim

obroncima Moslavačke gore, dok je atraktivnost dionice Garešnica – Daruvar znatno

umanjena intenzivnim automobilskim prometom. Ruta je adekvatno obilježena i

označena, table su informativne, pregledne i vizualno atraktivne.

Kapilarna cikloturistička ruta

Kapilarna ruta povezuje naselje Dišnik, Dišnička i Kapelička Brda s Kružnom

županijskom biciklističkom rutom te ima svojevrsnu „tematsku komponentu“, jer slijedi

liniju kretanja Graničara uobličenu u TTP „Stazama Graničara“. Karakterizira je

isprepletenost puteva – alternativni pravci koji prolaze kroz šumovito područje i okolna

naselja. Djelomično je asfaltirana, a zatim nastavlja po makadamskom i poljskom putu.

Kapilarna cikloturistička ruta zahtjeva savladavanje većih nadmorskih visina (najviša

točka: Kovačić Breg 192 m.n.v.), prolazi područjem izrazite kvalitete zraka, obiluje

obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s bogatom ponudom domaćih i ekoloških

proizvoda te objedinjuje atrakcije područja (Kovačić Breg, utvrda Bršljanac, Crkva sv.

Oca Nikolaja, primjerci tradicijske arhitekture, šuma Ilovski lug, jezero Skresovi…). Na

najfrekventnijim mjestima (Garešnica, Dišnik i Kaniška Iva) uređena su bike odmorišta.

Odmorišta su opremljena pripadajućim info tablama s ucrtanim rutama te turističkim i

servisnim informacijama, sjenicama s drvenim garniturama (stol i klupe), solarnim

klupama i stalcima za bicikle.

2.7. Analiza konkurencije

Konkurentnost destinacije predstavlja njezinu sposobnost da kombinira čitav niz

elemenata, a osnovne komparativne prednosti uobliči na način da cjelovito zadovolje

želje i potrebe turističke potražnje. Konkurentnost turističke destinacije u suvremeno

se doba poima kao sposobnost kreiranja jedinstvenog turističkog doživljaja.

Destinacija je konkurentna ukoliko može zauzeti i dugoročno zadržati željenu poziciju

na tržištu. Stabilnu poziciju na turističkom tržištu mogu imati samo one destinacije u

kojima postoji razumijevanje složenosti turističkog proizvoda odnosno poznavanje niza

elemenata koji čine integralni proizvod: turistička ponuda (smještajni objekti, objekti za

prehranu); atrakcije (prirodne ljepote, kulturne znamenitosti); javna i turistička

infrastruktura (prometnice, turistička signalizacija, parkovi); i lokalna zajednica (domaći

proizvodi, gostoljubivost).

Destinacija grad Garešnica nalazi se u vrlo osjetljivoj fazi razvoja turizma, međutim istu

sudbinu dijeli većina destinacija kontinentalne Hrvatske. U ovome trenutku grad

Garešnica može se usporediti s destinacijama u okruženju koje imaju sličnu resursno-

atrakcijsku osnovicu te sličnu strukturu turista. Cilj provođenja analize je detektirati

postojeće i potencijalne konkurente odnosno pronaći odgovarajuće destinacije za

61

komparaciju u svrhu kvalitetnog odgovaranja na konkurentske pritiske i zahtjeve

potražnje.

Analizom konkurencije obuhvaćena su destinacijska područja u okruženju od

otprilike 100 kilometara, koja izravno ili neizravno strukturom i kvalitetom svoje

ponude konkuriraju ili će konkurirati destinaciji grad Garešnica. Kriteriji kojima se

vodilo prilikom odabira konkurentskih i oglednih (komplementarnih, referentnih)

turističkih destinacija: resursna osnovica (slikovit krajolik, vodene površine, graditeljska

baština), dominantni proizvodi (lovni turizam, ruralni turizam) i udaljenost od glavnog

emitivnog tržišta (Zagreb).

U nastavku su prikazana turistička ostvarenja (promet) i osnovna turistička obilježja

najbližih i po ponudi najsličnijih konkurenata: grad Kutina, grad Daruvar, područje

Lipik-Pakrac, grad Virovitica i grad Petrinja.

Tablica 12. Turistički promet grada Garešnice i destinacija u neposrednom okruženju

2016. 2017.

Destinacija Dolasci Noćenja Boravak Dolasci Noćenja Boravak

Garešnica 2.046 3.469 1,69 2.636 4.963 1,88

Kutina 4.309 6.644 1,54 5.750 9.221 1,60

Daruvar 12.005 48.632 4,05 12.010 48.219 4,01

Lipik-

Pakrac

2.520 6.735 2,67 2.365 6.366 2,69

Virovitica 2.176 4.864 2,24 2.274 5.319 2,34

Petrinja 879 2.217 2,52 1.003 2.696 2,69

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Tablica 12. donosi statističke podatke o dolascima, noćenjima i prosječnom boravku

turista u odabranim destinacijama u 2016. i 2017. godini. Po ostvarenom turističkom

prometu prednjači destinacija grad Daruvar: 12.010 dolazaka i 48.219 noćenja

(2017.). Najslabiji promet u obje promatrane godine ostvaren je u gradu Petrinji:

svega 1.003 dolaska i 2.696 noćenja (2017.). Turistička ostvarenja grada

Garešnice, po svim promatranim parametrima, najsličnija su ostvarenjima grada

Virovitice, a slabija od ostvarenja područja Lipik-Pakrac (međutim to nije slučaj ukoliko

se spomenuta dva grada razmatraju odvojeno). Turisti se u promatranim destinacijama

zadržavaju relativno kratko, a najkraće na području Kutine: 1,54 dana (2016.) odnosno

1,60 dana (2017.). Grad Daruvar i u ovom segmentu ostvaruje najbolje rezultate, turisti

se zadržavaju u prosjeku 4 dana. Potonje se može dovesti u vezu sa zdravstvenim

turizmom, dominantnim proizvodom destinacije, pa je boravak turista uvjetovan

trajanjem određenog medicinskog ili wellness programa.

62

Sada će se detaljnije sagledati osnovna turistička obilježja konkurentskih

destinacija: turistička ponuda (smještajna ponuda i ponuda hrane i pića), atrakcijska

osnovica (prirodne i kulturne znamenitosti) i dominantni turistički proizvodi.

KUTINA

Broj stanovnika 22.760 stanovnika

Turistički promet

(2017.)

5.750 dolazaka

9.221 noćenje

Smještajni objekti 8 smještajnih objekata:

1 hotelski objekt: Hotel Kutina

hostel, privatni smještaj

Ugostiteljski

objekti

5 vodećih ugostiteljskih objekata:

Restoran Moslavačka hiža

King's Pub Kutina

Restoran Servus

Bistro Titanik

Bistro Dunja

Glavne atrakcije Povijesna jezgra Kutine

Moslavački trijemovi u Crkvenoj ulici

Crkva Svete Marije Snježne

Muzej Moslavine

Vinski dvor

Moslavačka vinska cesta

PP Lonjsko polje

Turistički

proizvodi

Ruralni turizam

Aktivni odmor

Eno gastronomski turizam

Lovni turizam

DARUVAR


Turistički promet

(2017.)

12.010 dolazaka

48.219 noćenja


4 hotelska objekta: Hotel Termal, Vila Arcadia, Hotel

Mladimir, Hotel Balise

privatni smještaj

Ugostiteljski

objekti

5 vodećih ugostiteljskih objekata:

Restoran Terasa

63

Restoran Slavonija

Restoran Riblja koliba

Pizzeria Venezzia

Pizzeria Kapelica

Glavne atrakcije Zaštićena gradska jezgra Daruvara

Dvorac Janković

Dvorac Dioš

Lječilišne građevine u Julijevom parku

Stablo ginko biloba

Ribnjaci Končanica

Daruvarsko vinogorje

Turistički

proizvodi

Zdravstveni turizam

Aktivni odmor

Lovni turizam

Kulturni turizam

LIPIK-PAKRAC


Turistički promet

(2017.)

2.365 dolazaka

6.366 noćenja

Smještajni objekti 4 smještajna objekta:

1 hotelski objekt: Hotel Pakrac

privatni smještaj

Ugostiteljski

objekti

4 vodeća ugostiteljska objekta:

Restoran Nada

Vinarija Ćasić

Pizzeria Tessari

Pizzeria-bar Hookah

Glavne atrakcije Kulturno-povijesna cjelina Lipika

Zdravstveno lječilišni i bolnički kompleks Lipik

Državna ergela Lipik

Tradicijska arhitektura u Gaju i Marinom Selu

TTP „Stazama lipicanca i kune“

Jezero Raminac

Izletničko-rekreacijski centar Omanovac

Turistički

proizvodi

Zdravstveni turizam

Ruralni turizam

Aktivni odmor

Kulturni turizam

64

VIROVITICA


Turistički promet

(2017.)

2.274 dolaska

5.319 noćenja


2 hotelska objekta: Hotel Šulentić i Motel Slavonska

kuća

privatni smještaj

Ugostiteljski

objekti


Restoran Dvorac

Restoran Lord

Restoran Srna

Restoran Bilogorski dvori

Glavne atrakcije Palača Pejačević

Dvorac Pejačević

Crkva sv. Roka

Gradski muzej Virovitica

Virovitički ribnjaci

Skijalište Rezovačke Krčevine

Virovitičko vinogorje

Turistički

proizvodi

Aktivni odmor

Lovni turizam

Kulturni turizam

Ruralni turizam

PETRINJA


Turistički promet

(2017.)

1.003 dolaska

2.696 noćenja


nema hotelskih objekata

privatni smještaj

Ugostiteljski

objekti


Restoran Štuka

Restoran Mlinski kamen

Gostionica Mis

Pizzeria Klobuk

Glavne atrakcije Povijesna jezgra Petrinje

Strossmayerovo šetalište

65

Galerija moderne umjetnosti Krsto Hegedušić

Utvrda Hrastovica

Rijeka Kupa

Cikloturistička adrenalinska ruta (Ruta kestena)

Petrinjsko vinogorje

Turistički

proizvodi

Ruralni turizam

Aktivni odmor

Turizam događanja

Kulturni turizam

Najvećim prihvatnim kapacitetom za smještaj turista raspolaže grad Daruvar, riječ je o

15 smještajnih objekata (uključujući 4 hotelska objekta: Hotel Termal, Vila Arcadia,

Hotel Mladimir, Hotel Balise) koji raspolažu s ukupno 522 kreveta. S druge strane kod

Petrinje se može zamijetiti izostanak hotela kao najkvalitetnije vrste smještaja, a turisti

mogu odsjesti u jednom od 10 objekata privatnog smještaja koji raspolažu s ukupno

68 kreveta. Destinacije u okruženju imaju kvalitetnu i autohtonu eno-gastronomsku

ponudu (škrlet u Kutini, češki specijaliteti u Daruvaru, jela s domaćom paprikom u

Virovitici, jela od slatkovodne ribe u Petrinji), jedino se područje Lipik-Pakrac pretežito

oslanja na brzu hranu. Sve promatrane destinacije mogu se smatrati destinacijama

ruralnog turizma i aktivnog odmora, pod kojim podrazumijevamo, prije svega,

aktivnosti poput ribolova i cikloturizma. Također, raspolažu kvalitetnom osnovicom –

zaštićene gradske jezgre, dvorci, muzeji i galerije – za razvoj različitih vidova kulturnog

turizma dok su garešničke kulturne atrakcije – sakralni objekti, primjerci tradicijske

arhitekture – uglavnom lokalnog karaktera i od usputnog interesa za turiste. Međutim,

iste (izuzev Daruvara) posjeduju nešto manje kvalitetnu i raznoliku osnovicu za razvoj

lovnog turizma, posebice u odnosu na destinaciju grad Garešnica. Visoko trofejna grla

srnjaka, skupni i pojedinačni lovovi na divlje svinje i kvalitetna ponuda sitne divljači

pozicionirali su garešnički kraj među vodeće destinacije lovnog turizma.

66

3.

PREGLED TRENDOVA NA

TURISTIČKOM TRŽIŠTU

Turizam postoji zbog ljudske potrebe za putovanjem, razmjenom iskustava, želje za

novim spoznajama, težnje ka upoznavanju mjesta i kultura koje su drugačije od

vlastite. Kad je riječ o definiranju pojma turizam, onda je bitno naglasiti da nema

jedinstvene definicije, već se ističu različiti znanstveni pristupi ovom fenomenu.

Pojam „turizam“ dolazi od engleske riječi „tour“ koja je u početku imala značenje

samo za kružno putovanje. Dinamičan rast i razvitak turizma sredinom 20. stoljeća

stavlja ga u centar mnogih stručnih i znanstvenih istraživanja. Brojni teoretičari nisu se

zadovoljili samo jezičnom definicijom riječi „turizam“, već su tragali za njezinom

znanstvenom definicijom. Do danas se pojavilo mnogo teoretsko-znanstvenih definicija

pa je moguće reći da „ima toliko definicija koliko je bilo autora koji su se znanstveno

bavili turizmom“.

U nastavku su navedene definicije turizma koje se najčešće koriste.

67

Tablica 13. Pregled definicija turizma prema različitim autorima

Autor Definicija

Hunziker i Krapf Jedna od najstarijih definicija turizma iz 1942. godine glasi:

„Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i

boravka posjetitelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne

zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana

nikakva njihova privredna djelatnost.“ Osnovne determinante

turizma prema ovoj definiciji su prostor izvan domicila i potrošnja

sredstava stečenih izvan mjesta turističkog boravka.

Goeldner i suradnici „Turizam je skup pojava i odnosa proizašlih iz interakcije turista,

davatelja usluga, država i lokalnih zajednica domaćina u procesu

privlačenja i ugošćivanja tih turista i drugih posjetitelja (izletnika).“

Prema ovoj definiciji postoje 4 temeljna subjekta u turizmu:

privremeni posjetitelji, poduzetnici i ostali pružatelji usluga, javni

sektor zemlje domaćina i lokalna zajednica kao domaćin.

Cooper i suradnici Definicija turizma sa stajališta turističke ponude glasi: „Turizam je

privremeno kretanje u destinacije izvan uobičajenog mjesta

stalnog boravka i rada te uključuje aktivnosti za vrijeme boravka

u destinaciji i usluge kojima se zadovoljavaju potrebe turista.“

UNWTO Danas je u većini zemalja prihvaćena opća koncepcijska

definicija turizma koju je predložio UNWTO 1994. godine s

pozicije turističke potražnje: „Turizam uključuje aktivnosti

proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene

sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog

putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi

primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju.“

Izvor: obrada autora

Brojnost definicija dovela je do pojave širih grupa: nominalističke, gospodarske,

univerzalne i statističke definicije. Za potrebe ove Strategije najprimjerenija je

univerzalna definicija koju su davne 1942. godine iznijeli čuveni švicarski teoretičari

Walter Hunziker i Kurt Krapf, a koja je prihvaćena i uz male nadopune 1957. godine

objavljena od strane Međunarodnog udruženja znanstvenih i turističkih stručnjaka

(AIEST) te glasi: „Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i

boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno

prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna

djelatnost.“ Iako je naglasak i dalje ostao na gospodarskoj odnosno ekonomskoj

funkciji turizma, nastoje se obuhvatiti razne druge funkcije turizma – zdravstvena,

kulturna, obrazovna, politička i druge.

POVIJEST TURIZMA I RAZVOJ SUVREMENOG TURIZMA

Prva putovanja povezana su s pitanjima egzistencije (prehranjivanje, rat). Pojavom

novca i razvojem trgovine počela su se javljati i prva putovanja motivirana trgovinom,

stjecanjem novih znanja, kulturnim potrebama ili zdravstvenim razlozima. U antičko

doba javljaju se putovanja iz zadovoljstva, a osim trgovaca putuju i putopisci, državni

68

činovnici, liječnici i zabavljači. Prva masovna putovanja u srednjem vijeku potiče Crkva

organizirajući hodočašća vjernika. U to vrijeme uz ceste su se počele graditi

prodavaonice, svratišta, gostionice i ostali prateći objekti. Razdoblje humanizma i

renesanse u Europi obilježava želja za upoznavanjem novoga i doživljavanjem prirode.

Sva putovanja do sredine 19. stoljeća ne mogu se nazvati turističkim putovanjima s

obzirom da nisu postojali osnovni preduvjeti za nastanak i razvoj turizma u pravom

smislu riječi, stoga se to razdoblje može nazvati predturističkom epohom. Turistička

epoha počinje sredinom 19. stoljeća i može se podijeliti u nekoliko razdoblja. Prvo

razdoblje je od 1845. do 1875. godine, a obilježavaju ga posjete banjama, lječilištima i

kulturnim centrima. U razdoblju od 1875. do 1910. godine javljaju se prva turistička

mjesta i kapital se počinje interesirati za rastući fenomen turizma. Nakon 1910. godine

jačanjem borbe za prava radnika, u turistička se putovanja uključuju i širi slojevi

građana. Do nagle i burne ekspanzije turističkih putovanja dolazi nakon II. svjetskog

rata, a turizam postaje predmetom interesa brojnih znanstvenih disciplina, ekonomske

teorije i prakse. Sredina 20. stoljeća obilježena je razvojem prometne infrastrukture,

automobilske industrije, zračnog prometa te jačanjem radničkih prava (plaćeni godišnji

odmor, veće plaće) čime turizam postaje sve učestalijim i poprima masovne razmjere.

Masovni turizam potaknuo je razvoj u mnogim nerazvijenim krajevima, ali je

istovremeno uzrokovao i niz negativnih efekata koji se ogledaju u narušavanju izvorne

ljepote krajolika, zagađenju okoliša i drugim sociološkim, ekološkim, kulturološkim i

ekonomskim promjenama. Upravo zbog negativnih posljedica masovnog turizma 80-

ih godina 20. stoljeća sve češće se čuju zahtjevi za razvojem turizma u skladu s

načelima „održivog razvoja“ što implicira razvoj brojnih specifičnih oblika turizma kao

protuteže masovnom turizmu.

SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA

Povijesno gledano, razvoj suvremenog turizma tekao je od masovnog prema

turizmu specifičnih interesa. Naime, 80-ih godina 20. stoljeća uz pasivni odmor kao

glavni motiv, pojavljuju se sve kompleksniji novi motivi za posjet destinaciji –

zdravlje, kultura, ekologija, aktivnosti u prirodi, sport, rekreacija – uz poseban naglasak

na užitak svih osjetila, emocije i naravno, doživljaj! Osim toga, turistička kretanja nisu

primarno motivirana željom da se odsjedne u određenom hotelu ili pak blaguje u nekom

restoranu u turističkoj destinaciji, već su razlog posjete njezine atrakcije odnosno

posebnosti.

Dakle, specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim motivima koji privlače

posjetitelje u točno određene destinacije. Nastali su kao suprotnost masovnom

turizmu, iz potrebe za očuvanjem turističkih resursa poput kulture, tradicije i običaja.

Specifični oblici turizma odražavaju zahtjeve turističkih potrošača, njihove preferencije

i specifične potrebe. Navedenim potrošačima nastoje se prilagoditi turistička ponuda i

turistički proizvodi, tvoreći tako različite oblike turizma.

Danas se u svijetu može prepoznati preko 30 osnovnih specifičnih oblika turizma,

od kojih svaki zahtijeva poseban organizacijski sustav, marketinški pristup, posebno

69

dizajnirane sadržaje i kvalificiranu radnu snagu. Samo neki od njih, prikazani su u

nastavku.

OBLIK TURIZMA MOTIVI/AKTIVNOSTI

Ruralni turizam Sudjelovanje u sezonskim poljoprivrednim poslovima

(branje jabuka, košenje trave, pečenje rakije,

pripremanje zimnice), hranjenje životinja, sakupljanje

šumskih plodova, kušanje lokalnih specijaliteta,

pješačenje, jahanje, planinarenje...

Kulturni turizam Razgledavanje kulturnih znamenitosti, obilazak

muzeja i galerija, proučavanje običaja i folklora,

pohađanje tradicijskih i obrtničkih radionica,

prisustvovanje predstavama, izložbama i festivalima...

Lovni turizam Lov, razgledavanje lovišta sa čeka, rekreacija,

boravak u prirodnom okruženju, fotografiranje divljači,

obrada trofeja, pripremanje mesa divljači,

prisustvovanje lovačkim proslavama i feštama...

Cikloturizam Vožnja biciklom, rekreacija, opuštanje i boravak u

prirodi, razgledavanje prirodnih i kulturnih

znamenitosti, avantura...

Zdravstveni turizam Korištenje zdravstvenih tretmana, rehabilitacija i

oporavak od bolesti, korištenje wellness sadržaja,

opuštanje tijela i duha, bavljenje rekreacijskim

sportovima (tenis, odbojka, jahanje), konzumiranje

zdrave hrane...

Turizam događanja Prisustvovanje događanjima, manifestacijama i

koncertima, prisustvovanje festivalima i karnevalima,

upoznavanje pučkih običaja, rituala i ceremonija,

sudjelovanje na tradicijskim i kreativnim radionicama,

prisustvovanje turnirima, natjecanjima i sportskim

događanjima...

Eno gastronomski

turizam

Uživanje u vinorodnom/ruralnom krajoliku, obilazak

vinskih cesta i vinarija, kušanje i kupnja vina, rakija i

likera, obilazak restorana i konoba, degustiranje

autohtonih jela, prisustvovanje gastronomskim

manifestacijama...

Ekoturizam Boravak u netaknutoj prirodi (nacionalni parkovi,

parkovi prirode, prirodni rezervati), promatranje ptica

(birdwatching), vožnja čamcima i kajacima,

planinarenje, konzumiranje zdrave hrane...

70

Kongresni turizam Prisustvovanje poslovnim sastancima, seminarima i

konferencijama, sudjelovanje na stručnim, političkim i

znanstvenim skupovima i kongresima, nastupanje na

sajmovima, sklapanje poslova...

Vjerski turizam Posjećivanje vjerskih središta, posjećivanje svetišta i

hramova (hodočašće), obilazak i razgledavanje

sakralnih objekata, prisustvovanje vjerskim obredima i

ceremonijama...

TURIZAM KAO GLOBALNI FENOMEN

Turizam bez obzira na društvene, tehnološke, ekonomske, ekološke i političke

promjene bilježi kontinuirane stope rasta i jedna je od najprofitabilnijih i najbrže rastućih

„industrija“ današnjice. Od početka razvoja suvremenog turizma osim brojnih pozitivnih

činitelja koji su utjecali na njegov rast, turizam je bio izložen i negativnim utjecajima na

čije se djelovanje pokazao izuzetno otpornim. Prirodne katastrofe, zarazne bolesti,

terorizam, politika i gospodarske neprilike povremeno su uzrokovale manje oscilacije

u turističkim kretanjima i utjecale na usporavanje dinamike rasta, ali nisu uspjele

narušiti stalni rast turizma.

Od sredine 20. stoljeća kada je započeo razvoj suvremenog turizma, broj

međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu porastao je s 25 milijuna u 1950. godini na

1,253 milijarde u 2016. godini. Od ukupnog broja međunarodnih turističkih dolazaka

najveći dio odnosi se na Europu s ostvarenih 616,2 milijuna dolazaka (49,9% svih

međunarodnih dolazaka) u 2016. godini.

Tablica 14. Prihod od turizma i BDP zemalja EU za 2015. godinu

DRŽAVA

Devizni prihod

od turizma

u mlrd. USD

BDP

u mlrd. USD

Devizni prihod

u odnosu na

BDP u %

Danska 6,6 295,1 2,2

Finska 2,8 232,1 1,2

Irska 4,8 283,7 1,7

Švedska 12,2 493,0 2,5

UK 45,5 2.858,5 1,6

Austrija 18,3 374,3 4,9

Belgija 11,7 454,3 2,6

Francuska 45,9 2.420,2 1,9

Njemačka 36,9 3.365,3 1,1

Luksemburg 4,2 57,8 7,2

Nizozemska 13,2 750,7 1,8

Bugarska 3,1 49,0 6,4

Češka 6,0 185,2 3,3

71

Estonija 1,5 22,7 6,6

Mađarska 5,3 120,6 4,4

Latvija 0,9 27,0 3,3

Litva 1,1 41,2 2,8

Poljska 9,7 474,8 2,0

Rumunjska 1,7 178,0 1,0

Slovačka 2,4 86,6 2,7

Hrvatska 8,8 48,9 18,1

Cipar 2,5 149,3 12,8

Grčka 15,7 195,3 8,0

Italija 39,4 1.815,8 2,2

Malta 1,4 9,8 14,0

Portugal 12,6 199,0 6,3

Slovenija 2,5 42,8 5,9

Španjolska 56,5 1.199,7 4,7

EU 373,4 16.300,4 2,3

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Najveći udio turizma u BDP-u ima upravo Hrvatska. Zabrinjavajuće je da petina prihoda

države ovisi o jednom sektoru, pogotovo o turizmu koji je podložan raznim vanjskim

utjecajima. Podaci za 2017. dodatno potvrđuju ovisnost hrvatskog gospodarstva o

sektoru turizma i ugostiteljstva. Prema HNB-u devizni prihodi od turizma u 2017.

godini iznosili su 9,493 milijarde eura što u odnosu na 2016. godinu (8,635 milijardi

eura) predstavlja rast od 10% (858 milijuna eura). Udio deviznog prihoda od turizma u

ukupnom BDP-u iznosio je 19,6%.

Turizam ima važnu ulogu i na tržištu rada. S godišnjim prosjekom od 94.738 zaposlenih

u 2016. godini sudjelovao je u ukupnoj zaposlenosti sa 6,9%. Broj zaposlenih u ovom

sektoru od 2010. godine bilježi stalan rast. U odnosu na 2010. godinu zaposlenost u

sektoru turizma u 2016. godini se povećala za 14,9%. Prema podacima Državnog

zavoda za statistiku za 2016. godinu zaposleni kod pravnih osoba čine 66,1% (62.667

zaposlenih) ukupne sektorske zaposlenosti, dok u obrtu i djelatnostima slobodnih

profesija čine 33,9% (32.072 zaposlenih). Na razini hrvatskog gospodarstva zaposleni

u pravnim osobama u ukupnoj zaposlenosti sudjeluju sa 5,2%, a zaposleni u obrtu i

djelatnostima slobodnih profesija s 16,6%. S obzirom na sezonski karakter turističkog

sektora Hrvatske, najveća zaposlenost se bilježi u ljetnim mjesecima (lipanj, srpanj,

kolovoz), a najniža tijekom zimskih mjeseci (prosinac, siječanj, veljača).

Španjolska je vodeća europska turistička destinacija prema visini ostvarenih

prihoda u 2016. godini. Najviše dolazaka inozemnih turista iste godine ostvarile su

sljedeće države: Francuska (82,6 milijuna), Španjolska (75,6 milijuna), Italija (52,34

milijuna) te Njemačka (35,6 milijuna). Prema podacima Eurostata za 2016. godinu

najpopularnija turistička destinacija za inozemne turiste bila je također Španjolska s

72

294,6 milijuna noćenja, a slijede je Italija (199,4 milijuna noćenja), Francuska (123,9

milijuna noćenja) te Ujedinjeno Kraljevstvo (118 milijuna noćenja). Hrvatska s

ostvarenih 78 milijuna noćenja inozemnih turista nalazi se na osmom mjestu ljestvice

EU zemalja. Prema podacima DZS-a, 23 hrvatske obalne destinacije zabilježile su više

od milijun noćenja (2016.), a vodeće su Dubrovnik (3,371 milijun), Rovinj (3,329

milijuna), Poreč (2,925 milijuna), Medulin (2,410 milijuna) i Umag (1,960 milijuna).

Predviđanja Svjetske turističke organizacije (UNWTO) za nadolazeće razdoblje govore

o daljnjem rastu turizma. Tako se za razdoblje od 2010. do 2030. godine predviđa rast

po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3% te dostizanje brojke od 1,8 bilijuna dolazaka do

2030. godine. S obzirom da su zadnjih godina zemlje u razvoju rasle po većoj stopi od

razvijenih ekonomija predviđa se da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Tako bi te

zemlje rasle po stopi od 4,4% godišnje, dok bi zemlje s razvijenom ekonomijom rasle

nešto sporije tj. po stopi od 2,2%. Također je vrijedno spomenuti da se, prema

predviđanjima UNWTO-a najveći godišnji rast očekuje za Hrvatsku (8,4%), Crnu Goru

(8,3%) i Tursku (5,5%).

TRENDOVI I PROMJENE NA STRANI POTRAŽNJE I PONUDE

Sve je izraženija potreba pojedinaca za učenjem, osobnim rastom i upoznavanjem

novih kultura i vrijednosti. Cijeni se identitet, različitost i posebnost. U skladu s time

„novi“ turisti žele doživljaje i priče koje će ih intelektualno unaprijediti, odgovarati

njihovom stilu života i obogatiti im iskustva. Putovanje je sve manje luksuz, a sve više

potreba, odnosno, sastavni dio života. S obzirom na opći rast educiranosti i potrebe

intelektualnog napretka, tržište se segmentira na različite načine. Tako se kao posebni

segmenti mogu promatrati ljubitelji kulture, pasionirani biciklisti, avanturisti, nautičari...

Ponuda s druge strane tome odgovara razvijajući cijelu paletu novih proizvoda kao što

su primjerice kulturni, ruralni i zdravstveni turizam. U skladu s time velika je potreba

upravljanja turističkom destinacijom koja je okvir za stvaranje takvih proizvoda.

Destinacije trebaju cjelokupnom svojom ponudom i slikom odgovarati interesima

turista. Zbog toga su važne edukacija, suradnja između interesnih skupina i jasna vizija

razvoja. Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija svakodnevno mijenja sliku

turističkog tržišta, a posebice utječe na sve elemente marketinškog miksa – proizvod,

cijena, promocija i distribucija. Internet ima sve veći značaj u promociji turističke

ponude i u odnosu na klasične promotivne alate „pokriva“ sve faze putovanja, od prvog

sanjarenja, pripreme putovanja, samog putovanja i boravka u destinaciji do povratka

kući i dijeljenja pozitivnih ili negativnih iskustava.

Trendovi na strani potražnje (sažeto):

emocionalni doživljaji – suvremenom turistu razgledavanja više nisu dovoljna, on

traži iskustva za pamćenje, želi „doživjeti“ i „osjetiti“

ekološka svijest – prirodni resursi i zaštita okoliša nalaze se u fokusu promišljanja

modernih turista

73

bijeg od svakodnevnice – prisutna je opća potreba za unaprjeđenjem kvalitete

života, raste želja da se slobodno vrijeme provede drugačije od uobičajene rutine

fleksibilnost u odabiru godišnjeg doba – sunce i more više nisu glavni motivi

putovanja

nedostatak slobodnog vremena – posao, turizam i odmor se miješaju i isprepliću

novi načini informiranja – raste upotreba Interneta i suvremenih tehnologija

novi oblici putovanja – vikend putovanja (putuje se češće, ali kraće), putovanja u

daleke destinacije, multidestinacijska putovanja (posjećuje se niz destinacija u

sklopu jednog putovanja)

Trendovi na strani ponude (sažeto):

sve veći broj destinacija – diversifikacija ponude rezultira razvojem novih

proizvoda, usluga i destinacija

tehnologija – dominacija novih tehnologija u promociji, informiranju i prodaji

(oglašavanje, brze rezervacije, booking, virtualna stvarnost)

dodatne pogodnosti uz smještaj – wellness sadržaji, konferencijski sadržaji,

tematizirana ponuda...

gastronomija – tradicijska kuhinja, makrobiotička kuhinja, zdrava hrana...

horizontalno i vertikalno povezivanje različitih subjekata u turizmu

74

4.

SWOT ANALIZA

SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika nastoji

prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje određene situacije ili pojave. SWOT je

akronim engleskih izraza: strengths (S), weaknesses (W), opportunities (O) i

threats (T). Ova subjektivna metoda korisna je u sagledavanju unutarnjeg i vanjskog

okruženja, pa kao takva podrazumijeva prikaz unutarnjih snaga i slabosti i vanjskih

prilika i prijetnji. Radi se o novijoj metodi (Sveučilište Stanford 1960-e i 1970-e;

Sveučilište Harvard 1969.) koja je danas široko prihvaćena u literaturi iz marketinga i

menadžmenta kao sustavan način za postizanje cilja.

SWOT analiza destinacije grad Garešnica daje jezgrovit uvid u unutarnje snage

i nedostatke destinacije te vanjske prilike i prijetnje implementaciji uspješne

strategije razvoja turizma. Izvedena je na temelju zaključaka analize unutarnjeg i

vanjskog okruženja, uključujući kvantitativnu i kvalitativnu analizu ponude i potražnje,

inventarizaciju resursno-atrakcijske osnovice, analizu trendova na turističkom tržištu i

komparativnu usporedbu s konkurentskim destinacijama. Cijeli niz informacija

75

prikupljen je i analizom postojeće strateško-planske dokumentacije, obilaskom

projektnog područja te kroz razgovor s ključnim dionicima turističkog razvoja.

Tablica 15. Prikaz SWOT analize destinacije grad Garešnica

SNAGE SLABOSTI

1. Smještajna ponuda prilagođena

tržištu specifičnih interesa

2. Autohtona gastronomska ponuda

Etno kulinarske akademije

Garešnica

3. Prvi hrvatski Hotel za pčele*****

4. Slikovitost krajolika i raznoliko

pejsažno okruženje

5. Vrhunska lovišta s visoko trofejnom

divljači

6. Močvarna i ornitološka područja od

nacionalne i međunarodne važnosti

7. Kulturna dobra pod zaštitom

Ministarstva kulture

8. Specifična kultura života i rada,

multikulturalnost, gostoljubivost

lokalne zajednice

9. Vizualno atraktivne i adekvatno

obilježene biciklističke rute

10. Odlična prometna povezanost s

gradom Zagrebom i drugim

emitivnim središtima

1. Nezadovoljavajuća struktura

turističkog prometa

2. Visok stupanj ovisnosti o jednom

turističkom segmentu (lovci)

3. Nerazvijena smještajna ponuda

agroturizma

4. Nedovoljno kvalitetna i raznovrsna

ponuda u ugostiteljskim objektima

5. Nerazvijena trgovinska ponuda

namijenjena turistima (suvenirnica,

prodavaonica domaćih proizvoda)

6. Nepostojanje destinacijske

menadžment organizacije (DMO)

7. Nepostojanje receptivne turističke

agencije

8. Kadrovska i financijska

podkapacitiranost dionika

turističkog razvoja

9. Neadekvatna turistička valorizacija

materijalnih i nematerijalnih kulturnih

dobara

10. Neadekvatna strategija marketinga i

komunikacije, na razini pojedinih

dionika i destinacije općenito

PRILIKE PRIJETNJE

1. Članstvo u Europskoj uniji i

mogućnost povlačenja sredstava iz

EU fondova

2. Jačanje gospodarske snage i

kupovne moći u Europi i regiji

3. Trend stimuliranja razvoja turizma na

makroekonomskom planu

4. Razvoj novih tehnologija i

marketinških alata

1. Porast konkurencije prilikom

kandidiranja za sredstva iz

nacionalnih izvora i EU fondova

2. Loša ekonomska i gospodarska

situacija u zemlji, Županiji i Gradu

3. Preveliko opterećenje turizma

fiskalnim zahvaćanjima (porez na

nekretnine, PDV, boravišna

pristojba)

76

5. Blizina velikih gradskih središta i

turističkih atrakcija (PP Lonjsko

polje, RP Moslavačka gora)

6. Raznovrsnost i komplementarnost

dionika zainteresiranih za razvoj

turizma

7. Pojačan interes obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava za

privređivanje u turizmu

8. Rast interesa novih emitivnih tržišta

lovnog turizma za hrvatske

destinacije

9. Rast potražnje u području posebnih

interesa (birdwatching, ekoturizam,

apiturizam)

10. Porast potražnje za ekološki

očuvanim i autentičnim

destinacijama

4. Nejasan koncept razvoja

kontinentalnog turizma

5. Fokus investicija na priobalne

destinacije

6. Tendencija iseljavanja mladih i

obrazovanih stanovnika s područja

Županije i Grada

7. Percepcija područja kao tranzitne i

izletničke destinacije

8. Zaostajanje za konkurentskim

destinacijskim područjima

9. Prijetnja ulaska novih konkurenata

10. Nezainteresiranost i nemotiviranost

dijela lokalnog stanovništva za razvoj

turizma


Zaključna SWOT analiza izrađena je na temelju prethodne detaljne situacijske analize

(analiza unutarnjeg i vanjskog okruženja). Dakle, svi segmenti matrice opisani su, više

ili manje detaljno, u prethodnim poglavljima stoga će se ovdje u kratkim crtama

pojasniti samo najznačajnije stavke odnosno ukazati će se na slabosti i prijetnje koje

je potrebno detektirati i prevladati.

Temeljni problemi destinacije grad Garešnica su:

Nezadovoljavajuća struktura turističkog prometa. Proizlazi iz dominantnog udjela

domaćih turista, pri čemu dolazi samo do prelijevanja dohotka unutar nacionalnog

teritorija dok bi inozemna potražnja osigurala priljev prijeko potrebnih deviznih

sredstava te kratkog zadržavanja (prosječne dužine boravka) kako domaćih tako i

inozemnih turista.

Nepostojanje destinacijske menadžment organizacije. Turistička zajednica

Sjeverna Moslavina još uvijek ne funkcionira po modelu destinacijske menadžment

organizacije (DMO). Spomenuti podrazumijeva prisutnost turističkih stručnjaka i

nositelja turističke ponude u svim tijelima turističke zajednice te integriranje razvojnih

dionika u destinacijski menadžment.

Nepostojanje receptivne turističke agencije. U destinaciji ne djeluje niti jedna

turistička agencija koja bi na sebe preuzela funkciju destinacijske menadžment

kompanije (DMK) u smislu formiranja turističkih paketa temeljenih na lokalnim

77

resursima i proizvodima. Postojanje agencije toga tipa presudno je za uspješnu

komercijalizaciju destinacijskog proizvoda.

Potencijalni rizici u razvoju destinacije proizlaze i iz prijetnji iz okruženja, primjerice:

porast konkurencije prilikom kandidiranja za sredstva iz nacionalnih izvora i EU

fondova, tendencija iseljavanja mladih i obrazovanih stanovnika s područja Županije i

Grada, zaostajanje za konkurentskim destinacijskim područjima... Iako destinacija ne

može izravno utjecati na prijetnje, već ih prihvaća kao zadane veličine koje vrše utjecaj

na njena razvojna nastojanja, kroz različite strategijske poduhvate moguće je

djelomično (u određenoj mjeri) na njih odgovoriti.

78

5.

STRATEŠKI PRISTUP RAZVOJU

TURIZMA

Na temelju rasprava o dijagnozi postojećeg stanja postignuta je opća suglasnost o

potrebi definiranja i prihvaćanja vizije turizma kao dogovorenog okvira za nadolazeći

proces promjena. Vizija, stoga, mora odražavati ključne odrednice vrijednosnog

sustava lokalne zajednice ili konkretnije, očekivanja, razvojne aspiracije i prioritete

dionika turističkog razvoja.

Novi trendovi na turističkom tržištu – mobilnost turista, novi motivi putovanja, traganje

za dodatnim iskustvima u destinaciji, porast ekološke svijesti – pogoduju destinaciji

grad Garešnica koja svoju ponudu temelji na očuvanom okolišu, cjelogodišnjoj ponudi

aktivnosti, kulturnom nasljeđu i brojnim događanjima. Da bi došlo do stvarnog pomaka

potrebno je jasno definirati ciljeve razvoja i odabrati strategije i mjere kojima će se

spomenuti realizirati.

5.1. Misija i vizija razvoja turizma

Misija ili svrha turističke destinacije obuhvaća sve ono što se želi postići razvojem

određene destinacije. Misija počiva na resursima i konkurentskim prednostima

destinacije, usklađena je s internim potencijalima, a istovremeno anticipira

79

promjene u okruženju. Izražava temeljne vrijednosti i smjernice ponašanja koje

dovode do ostvarenja zacrtane razvojne vizije. Misija turističke destinacije može se

planirati, ali i ostvariti samo pod uvjetom da se usvoji marketinški koncept pogleda na

tržište, a da turističkom destinacijom upravlja sposoban menadžment.

Imajući na umu takvu teorijsku podlogu, destinacija Garešnica donijela je realnu i

motivirajuću misiju, formuliranu na način da se razlikuje od misije konkurencije i

obuhvaća stavove svih turističkih subjekata na razini destinacije. Misija turističkog

razvoja destinacije Garešnica glasi:

Vizija predstavlja svojevrstan pogled u budućnost; projekciju budućeg poželjnog

stanja i imidža turističke destinacije. Vizija je globalna ideja vodilja, a istovjetna je

slici poželjne budućnosti kojoj teže različite interesne grupe i pojedinci uključeni u

razvoj turizma.

Svaka strategija razvoja započinje definiranjem osnovnih smjernica razvoja turizma

koje moraju biti sadržane u viziji razvoja. Vizija destinacije zapravo je ujedinjavajuća

i inspirativna slika turizma kojoj cijela destinacija teži u određenom vremenskom

razdoblju. Vizija turističke destinacije grad Garešnica mora predstaviti garešničko

područje na način na koji ga se želi vidjeti u dugoročnom razdoblju, za 10-ak godina i

mora biti temeljena na postojećim i potencijalnim atrakcijama te svim utvrđenim

snagama destinacije. Istodobno mora odgovoriti na pitanja po čemu je destinacija

Garešnica prepoznatljiva, što je razlikuje od drugih destinacija, što može pružiti bolje

od konkurencije… Ukratko, vizija je svojevrsna „nit vodilja“ koja usmjerava sve

turističke aktivnosti i određuje skup proizvoda koje će destinacija razvijati.

„Adekvatnom valorizacijom, kako prirodne tako i kulturne resursne osnovice,

stvaranjem poticajnog okruženja za razvoj poduzetništva u turizmu te

uspostavom djelotvorne organizacije za destinacijski menadžment, grad

Garešnica će privući nove turiste, a produžiti boravak postojećih te

naposljetku osigurati njihov povratak u destinaciju. Zajedničkim naporom

svih destinacijskih dionika, raditi će se na oblikovanju konkurentne turističke

ponude i uspostavljanju sustava turističkih doživljaja kako bi se, ne samo

zadovoljile, već i premašile želje i potrebe turista. Svrha svih nastojanja je

povećati zaposlenost i dohodak po stanovniku poticanjem održivog razvoja

turizma koji će Garešnici donijeti maksimalne koristi te pritom osigurati

postizanje ravnoteže između turističkog i gospodarskog razvoja i očuvanja

prirodne sredine.“

80

Slika 5. Ključne odrednice vizije turističkog razvoja


Vizija razvoja destinacije grad Garešnica predstavlja usklađen, jasan i sažet

iskaz onoga što razvojni dionici, lokalna vlast i stanovnici očekuju i žele postići

u turizmu. Ključne odrednice vizije formulirane su po principu traženja i dobivanja

odgovora na četiri ključna pitanja:

1. Kakav turizam razvijati?

cjelogodišnji

ravnomjerno prostorno distribuiran

poduzetnički orijentiran

ekološki održiv

2. Koje turističke proizvode proizvoditi/nuditi?

lovni turizam

ribolovni turizam

ruralni turizam

cikloturizam

birdwatching

poslovni turizam

3. Koji su ključni razlikovni elementi u odnosu na konkurenciju?

velika koncentracija slatkovodnih površina

vrhunska lovišta

moslavački oblizeki

višestoljetna tradicija pčelarstva i medarstva

Kakav turizam razvijati?

Koje turističke proizvode proizvoditi/nuditi?

Koji su ključni razlikovni elementi u odnosu na konkurenciju?

Kako upravljati turizmom?

VIZIJA

KLJUČNE ODREDNICE VIZIJE

81

4. Kako upravljati turizmom?

odgovorno

transparentno

strateški

po principu javno-privatnog partnerstva

Na temelju svega što je prethodno navedeno, razvojna vizija destinacije grad

Garešnica može se izraziti na sljedeći način:

5.2. Sustav ciljeva i strateške smjernice u funkciji razvoja destinacije

Ciljevi se mogu definirati kao željeno stanje u budućnosti. Proizlaze iz misije,

nužno su povezani sa zacrtanom razvojnom vizijom, jasni i nedvosmisleni

odnosno pravilno strukturirani.

U uvjetima sve veće turbulentnosti sredine u kojoj se odvija turističko poslovanje,

ciljevi postaju primarna planska odluka, prema kojima se vrši usmjeravanje i

koordiniranje ukupnih aktivnosti turističke destinacije. Osnovni cilj svake turističke

destinacije je: osigurati kvalitetu turistima i dugoročnu egzistenciju lokalnoj zajednici.

Da bi došlo do turističkog i svakog drugog razvoja, prije svega treba stvoriti određene

pretpostavke (preduvjete). Osim što destinaciju treba urediti da bude ugodna za život

lokalnom stanovništvu, a zatim i za boravak turista, potrebno je poseban naglasak

staviti na izgradnju turističke infrastrukture, razvoj novih i unaprjeđenje postojećih

proizvoda, komunikaciju s postojećim i potencijalnim posjetiteljima te poglavito

učinkovit sustav destinacijskog menadžmenta. Pozivajući se na navedene činjenice i

strateške smjernice, destinacija grad Garešnica uspostavila je sljedeći sustav ciljeva:

1. Uređenje destinacije za život i posjet

2. Unaprjeđenje turističke infrastrukture i suprastrukture

„U 2023. godini destinacija grad Garešnica biti će vodeća destinacija lovnog

i ruralnog turizma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, privlačna turistima

specifičnih interesa s područja cijele Hrvatske, ali i susjednih i europskih

zemalja. Kontinuirani rast potražnje biti će rezultat dobro uspostavljenog

sustava tematiziranih doživljaja, cjelogodišnje ponude aktivnosti u

autentičnom ruralnom okruženju i pažljivo osmišljenih novih

proizvoda/programa temeljenih na bogatoj prirodnoj i kulturno-povijesnoj

baštini.“

82

3. Razvoj turističkih proizvoda

4. Uspostavljanje sustava destinacijskog menadžmenta i marketinga

CILJ TURISTIČKOG RAZVOJA

Pozicioniranje destinacije grad Garešnica kao vodeće destinacije lovnog i

ruralnog turizma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i šire

SUSTAV CILJEVA

CILJ 1.

UREĐENJE

DESTINACIJE ZA

ŽIVOT I POSJET

CILJ 2.

UNAPRJEĐENJE

TURISTIČKE

INFRASTRUKTURE

I

SUPRASTRUKTURE

CILJ 3.

RAZVOJ

TURISTIČKIH

PROIZVODA

CILJ 4.

USPOSTAVLJANJE

SUSTAVA

DESTINACIJSKOG

MENADŽMENTA I

MARKETINGA

Popis ciljeva, prioriteta i mjera u funkciji ostvarenja vizije turističkog razvoja

grada Garešnice dan je u nastavku.

Tablica 16. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere razvoja turizma grada Garešnice

CILJ PRIORITET MJERA

1. UREĐENJE

DESTINACIJE ZA

ŽIVOT I POSJET

1.1. Kreiranje vizualnog

sklada

1.1.1. Unaprjeđenje i

održavanje hortikulture

1.1.2. Uređenje i revitalizacija

centra grada


održavanje smeđe

signalizacije i interpretacije

1.2. Revitalizacija javnih

površina i građevina

1.2.1. Unaprjeđenje

prometne i pješačke

infrastrukture


zelenih i parkovnih površina

1.2.3. Obnova i prenamjena

građevina u javnom i

privatnom vlasništvu

2.1.1. Uređenje i održavanje

javne cikloturističke

infrastrukture

83

2. UNAPRJEĐENJE

TURISTIČKE

INFRASTRUKTURE I

SUPRASTRUKTURE

2.1. Unaprjeđenje

turističke infrastrukture


sportsko-rekreacijskih

površina

2.1.3. Uređenje i širenje

mreže turističkih staza i

puteva

2.2. Unaprjeđenje

turističke suprastrukture

2.2.1. Povećanje standarda

i unaprjeđenje kvalitete

postojećih smještajnih

objekata

2.2.2. Izgradnja i aktiviranje

novih smještajnih objekata


obogaćivanje postojeće

ugostiteljske ponude

3. RAZVOJ

TURISTIČKIH

PROIZVODA

3.1. Razvoj proizvoda

aktivnog odmora

3.1.1. Unaprjeđenje lovnog i

ribolovnog turizma

3.1.2. Razvoj cikloturizma

3.1.3. Razvoj birdwatchinga

3.2. Razvoj proizvoda

ruralnog turizma

3.2.1. Razvoj agroturizma

3.2.2. Razvoj eko-etno

turizma

3.2.3. Razvoj apiturizma

4. USPOSTAVLJANJE

SUSTAVA

DESTINACIJSKOG

MENADŽMENTA I

MARKETINGA

4.1. Unaprjeđenje sustava

upravljanja destinacijom

4.1.1. Uspostavljanje

destinacijske menadžment

organizacije (DMO)

4.1.2. Poticanje cjeloživotnog

obrazovanja destinacijskih

dionika

4.1.3. Osiguranje stručne i

tehničke pomoći investitorima

4.2. Unaprjeđenje

komunikacije, promocije i

prodaje

4.2.1. Unaprjeđenje internog

marketinga

4.2.2. Izrada planova

promocije tržišno spremnih

proizvoda

4.2.3. Poticanje osnivanja

receptivne turističke agencije

Sada slijedi detaljnija razrada prioriteta i mjera koje se namjeravaju

provesti/realizirati u razdoblju provedbe Strategije razvoja turizma grada Garešnice

2018.-2023..

84

CILJ 1. UREĐENJE DESTINACIJE ZA ŽIVOT I POSJET

Prioritet 1.1. Kreiranje vizualnog sklada

Mjera 1.1.1. Unaprjeđenje i održavanje hortikulture

Opis mjere Hortikulturalna uređenost destinacije u svakom trenutku treba

biti na zavidnom nivou. Naime, prvi dojam, a često i

cjelokupno zadovoljstvo destinacijom usko su povezani s

prirodnim ambijentom, pejzažom, građevinama, čistoćom

javnih površina i drugim fizičkim elementima prostora.

Dodatno, hortikulturalni sadržaji mogu imati presudan utjecaj

na formiranje proizvoda ruralnog i kulturnog turizma. Stoga

će se poseban naglasak staviti na hortikulturno uređenje

gradske jezgre, turističkih lokaliteta, javnih prostora, zelenih

površina, eksterijera ugostiteljskih objekata, privatnih

okućnica i vrtova. Namjera je postići stilski ujednačeno i

skladno uređenje destinacije (naglasak na očuvanje i isticanje

ambijentalno-estetskih vrijednosti i posebnosti prostora),

kako njezinih ruralnih predjela tako i urbanog prostora.

Aktivnosti održavanje cvjetne dobrodošlice na ulazu u grad

planiranje i osmišljavanje inovativnih hortikulturalnih

rješenja

uređenje i održavanje hortikulture

provođenje akcija sadnje cvijeća i ukrasnog zelenila u

svim naseljima

poticanje hortikulturnih radova na razini pojedinih nositelja

ponude

Nositelji Grad Garešnica, Komunalac d. o. o.

Ostali dionici Turistička zajednica Sjeverna Moslavina, nositelji turističke

ponude, lokalna zajednica

Očekivani učinci stvaranje atraktivnog i prepoznatljivog ambijenta

destinacije

harmonizacija hortikulture javnih i privatnih površina

revitalizacija krajobraznih i ambijentalnih vrijednosti

ruralnih naselja

doprinos vizualnom identitetu destinacije

povećanje atraktivnosti, prepoznatljivosti i konkurentnosti

destinacije

povećanje zadovoljstva turista i lokalnog stanovništva

Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET



Mjera 1.1.2. Uređenje i revitalizacija centra grada

85

Opis mjere Prostor čija je okosnica gradski trg, Trg hrvatskih branitelja,

izraziti je centar grada s značajnom koncentracijom

centralno-mjesnih funkcija i javnih sadržaja, stambeno-

poslovnih prostora, ugostiteljskih objekata te kulturnih

ustanova. Međutim, centar grada kojim se proteže

jednosmjerna ulica, posljednjih godina bilježi sve veći broj

napuštenih i oronulih lokala, prometne i javne površine su

oštećene, urbana oprema zastarjela... Stoga širi centar grada

zahtjeva cjelovitu rekonstrukciju i revitalizaciju koja će

osigurati očuvanje estetskih i arhitektonsko-urbanističkih

vrijednosti te „oživljavanje“ predmetnog prostora. Takvo

uređenje treba obuhvatiti sve radnje, od urbanističkog

planiranja, preko izvođenja infrastrukturnih zahvata do

tematiziranja ključnih lokaliteta i hortikulturnog

oplemenjivanja.

Aktivnosti ishođenje Zakonom propisanih suglasnosti za izvođenje

zahvata

izrada elaborata, idejnih rješenja i projekata, glavnog

projekta te ostale dokumentacije

provođenje zahvata obnove/rekonstrukcije/uređenja

Nositelji Grad Garešnica

Ostali dionici Komunalac d. o. o.

Očekivani učinci revitalizacija centra grada

kreiranje vizualnog sklada destinacije


unaprjeđenje kvalitete života lokalne zajednice

povećanje turističke atraktivnosti i konkurentnosti

destinacije




Mjera 1.1.3. Unaprjeđenje i održavanje smeđe signalizacije i interpretacije

Opis mjere Smeđa signalizacija, informativne ploče i interpretacijski

sadržaji značajna su pomagala u osiguranju i pružanju

osjećaja dobrodošlice posjetiteljima i turistima odnosno

motiviranju izletnika ili putnika u tranzitu na zaustavljanje,

posjet, obilazak destinacije te na kraju krajeva i duže

zadržavanje i veću potrošnju. Razvijanje i provođenje

jedinstvene politike smeđe signalizacije prioritetna je

aktivnost za svaku destinaciju. Jedinstven sustav smeđe

signalizacije odlika je dobro organizirane i upravljane

destinacije. Treba imati na umu da turistička signalizacija

86

može narušiti cjelokupnu vizuru destinacije i umanjiti doživljaj

i zadovoljstvo turista. Stoga je nužno redovito provjeravati

stanje postojeće signalizacije, nadopunjavati spomenutu (po

pojavi novih sadržaja i objekata u destinaciji) i slično. U

narednom će se razdoblju staviti naglasak na uspostavljanje

info punktova u funkciji osiguranja preglednih, zanimljivih,

lako razumljivih i interaktivnih informacija.

Aktivnosti utvrđivanje postojećeg stanja smeđe signalizacije i

interpretacije

izrada elaborata i projekata postavljanja smeđe

signalizacije

postavljanje smeđe signalizacije i interpretacijskih

rješenja na utvrđenim lokacijama

razrada koncepta uređenja i funkcioniranja info punktova

održavanje sustava smeđe signalizacije i interpretacije

Nositelji Turistička zajednica Sjeverna Moslavina

Ostali dionici Grad Garešnica, Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički

centar Garešnica

Očekivani učinci unaprjeđenje sustava turističkih informacija

stvaranje osjećaja dobrodošlice

stvaranje pretpostavki za kvalitetniji boravak u destinaciji

povećanje zadovoljstva i potrošnje turista

povećanje turističke posjećenosti

povećanje prihoda od turizma



Prioritet 1.2. Revitalizacija javnih površina i građevina

Mjera 1.2.1. Unaprjeđenje prometne i pješačke infrastrukture

Opis mjere Prometna dostupnost destinacije podrazumijeva ukupnu

razvijenost prometne infrastrukture između domicila turista i

destinacije te kvalitetu i kvantitetu saobraćaja u samoj

turističkoj destinaciji. Garešnica je odlično prometno

povezana s ključnim emitivnim tržištima: cestovna dostupnost

– autocesta A3, državna cesta D45, državna cesta D26;

zračna dostupnost – Zračna luka Zagreb (100 km) i Zračna

luka Osijek (220 km). Međutim, određene prometnice u samoj

destinaciji zapuštene su i oštećene te ih je potrebno obnoviti

odnosno kritične dionice rekonstruirati. 40-ak kilometara

nasuto je samo kamenim materijalom (takozvane

nerazvrstane ceste), a mnoga naselja nemaju ni adekvatnu

pješačku infrastrukturu (nogostupi, šetnice). Posebno je

zabrinjavajuće što prethodno navedeno vrijedi za turistički

87

atraktivna naselja, poput Bršljanice i Dišnika. Predmetna

mjera usmjerena je upravo na obnovu i rekonstrukciju te

održavanje prometnica, puteva i pješačkih površina od

vitalnog značaja za lokalno stanovništvo i turiste.

Aktivnosti „snimka stanja“ postojećih pristupnih puteva, prometnica i

pješačkih zona

izrada tehničke dokumentacije za rekonstrukciju pojedinih

prometnih dionica

izrada tehničke dokumentacije za izgradnju i

rekonstrukciju pješačkih površina i zona

izvođenje radova i zahvata na prometnoj i pješačkoj

infrastrukturi

održavanje prometne i pješačke infrastrukture i

signalizacije

Nositelji Grad Garešnica, Bjelovarsko-bilogorska županija

Ostali dionici Županijska uprava za ceste Bjelovarsko-bilogorske županije,

Komunalac d. o. o.

Očekivani učinci revitalizacija javnih i prometnih površina

stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj turizma


olakšavanje pristupa pojedinim lokalitetima i atrakcijama


povećanje zadovoljstva turista i lokalnog stanovništva




Mjera 1.2.2. Uređenje i revitalizacija zelenih i parkovnih površina

Opis mjere Garešnica je jedan od najzelenijih malih gradova

kontinentalne Hrvatske. Urbani prostor karakterizira visoka

koncentracija javnih zelenih površina (parkovi, drvoredi), a

zelenom sustavu doprinosi i krajobrazna raznolikost

okruženja (šume, livade, ribnjaci). Međutim, zamjetan je

izostanak reprezentativnih javnih površina odnosno planski

uređenih i oblikovanih zelenih i parkovnih površina

namijenjenih rekreaciji i odmoru stanovnika i turista. Stoga će

se u narednom razdoblju pristupiti revitalizaciji i preuređenju

postojećih zelenih zona i lokaliteta te namjenskom uređenju

javnih neizgrađenih prostora i površina. Prirodnost grada

treba obogatiti oblikovanjem slobodnih, javnih, zelenih

prostora (površina), oplemenjenih perivojima, vodoskocima,

kamenjarima... Cilj mjere je vratiti javnim, posebice zelenim

površinama, reprezentativnu, boravišnu i društvenu funkciju.

88

Aktivnosti „snimka stanja“ postojećih javnih zelenih i parkovnih

površina

izrada projektne dokumentacije za prenamjenu i obnovu

postojećih javnih otvorenih površina

izrada projektne dokumentacije za uređenje javnih

neizgrađenih površina

izvođenje zahvata prenamjene i obnove na postojećim

javnim zelenim površinama

uređenje javnih neizgrađenih površina

održavanje zelenih i parkovnih površina


Ostali dionici Komunalac d. o. o.

Očekivani učinci revitalizacija zelenih i parkovnih površina

revitalizacija krajobraznih i ambijentalnih vrijednosti

destinacije





destinacije




Mjera 1.2.3. Obnova i prenamjena građevina u javnom i privatnom vlasništvu

Opis mjere Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i/ili Prostornim

planom uređenja grada Garešnice evidentiran je i zaštićen

veći broj primjeraka profane graditeljske baštine. Usprkos

iznimnoj arhitektonskoj i urbanističkoj vrijednosti, velik dio

spomenutih građevina prepušten je sustavnom propadanju.

Jednaku sudbinu dijele i poslovne zgrade i lokali u privatnom

vlasništvu i vlasništvu Grada koji su već duži niz godina

napušteni i neiskorišteni. Ipak, unazad dvije godine

provedena je energetska obnova nekoliko javnih građevina,

a zgrada u centru grada uskoro će biti prenamijenjena u

Centar za posjetitelje. U narednom razdoblju treba uslijediti

inventarizacija građevina koje trebaju rekonstrukciju i

obilazak prostora koji imaju potencijal prenamjene. Za

građevine najveće kulturno-povijesne vrijednosti potrebno je

provesti konzervatorsko-restauratorska istraživanja prije bilo

kakvih zahvata. Obnova i revitalizacija trajno će očuvati

njihove ukupne vrijednosti i doprinijeti vizualnom identitetu

destinacije.

89

Aktivnosti ishođenje Zakonom propisanih suglasnosti za izvođenje

zahvata obnove, rekonstrukcije i prenamjene

izrada projektne dokumentacije za obnovu i prenamjenu

javnih građevina

izrada konzervatorskih podloga i elaborata za obnovu

građevina sa statusom zaštite

provođenje zahvata obnove/rekonstrukcije/prenamjene

građevina

Nositelji Grad Garešnica, privatni sektor

Ostali dionici Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel Bjelovar

Očekivani učinci zaštita i revitalizacija graditeljske baštine

očuvanje karakterističnih vizura građevina



destinacije

privlačenje investicija u sektor turizma


CILJ 2. UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I

SUPRASTRUKTURE

Prioritet 2.1. Unaprjeđenje turističke infrastrukture

Mjera 2.1.1. Uređenje i održavanje javne cikloturističke infrastrukture

Opis mjere Destinacijom grad Garešnica prolaze vizualno atraktivne i

adekvatno obilježene i opremljene cikloturističke rute. Svrha

ove mjere je osigurati razvoj cikloturističke infrastrukture do

stupnja razvoja koji omogućava cikloturistima sigurno i

ugodno konzumiranje prostora Garešnice. Usmjerena je na

daljnji razvoj infrastrukture, posebice u smislu postavljanja

solarnih klupa i stupova, uređenja servisnih stanica za bicikle

te opremanja stanica za iznajmljivanje e-bicikala. Osim na

opremanje postojećih staza/ruta dodatnim sadržajima,

poseban naglasak staviti će se na trasiranje, ucrtavanje i

obilježavanje novih ruta, osposobljavanje sporednih puteva i

riječnih nasipa te njihovo tematiziranje i označavanje. Uz

uspostavljanje cjelovitog sustava cikloturističkih ruta odnosno

održavanje postojećih i uređenje određenog broja novih ruta,

potrebno je osigurati i prateću suprastrukturu za cikloturiste

(bike friendly smještaj, trgovine biciklističkom opremom).

Aktivnosti ishođenje potrebnih dozvola, izrada prometnih i drugih

elaborata, priprema projektne dokumentacije

trasiranje, ucrtavanje i uređenje novih cikloturističkih

staza/ruta

uređenje vidikovaca i odmorišta uz staze/rute

90

postavljanje solarnih stanica za servis bicikala

postavljanje i opremanje stanica za iznajmljivanje e-

bicikala

održavanje cikloturističke infrastrukture

Nositelji Grad Garešnica, Turistička zajednica Sjeverna Moslavina

Ostali dionici Bjelovarsko-bilogorska županija, Turistička zajednica

Bjelovarsko-bilogorske županije, Lokalna razvojna agencija –

Poduzetnički centar Garešnica, Biciklistička udruga Guvernal

Očekivani učinci stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj cikloturizma

unaprjeđenje ponude cikloturizma

generiranje novih motiva dolazaka u destinaciju

stvaranje preduvjeta za snažnije turističko pozicioniranje


povećanje turističkog prometa




SUPRASTRUKTURE


Mjera 2.1.2. Uređenje i revitalizacija sportsko-rekreacijskih površina

Opis mjere Garešničko područje obiluje površinama i terenima za

rekreaciju, relaksaciju i opuštanje u prirodnom okruženju

(izletišta, šetnice, ribnjaci). Spomenute rekreacijske površine

valorizirane su ponajviše u okviru ribolovnog turizma i

cikloturizma. Ipak, Garešnica nema adekvatnu infrastrukturu,

ni osmišljene sadržaje i programe koji bi generirali značajniju

turističku potražnju. Konkretnom mjerom djelovati će se u dva

pravca. Prvi se odnosi na revitalizaciju i preuređenje

postojećih nedovoljno atraktivnih i zapuštenih sportsko-

rekreacijskih površina, dok je drugi usmjeren na sadržajno i

kvalitativno unaprjeđenje ponude ključnih (top) turističkih

lokaliteta. Potonje se odnosi na područje Poilovlja, jezero

Skresove te prostor Sportskog parka Garešnica. Prije

izvođenja zahvata na područjima NATURA 2000, provesti će

se procjena utjecaja na ekološku mrežu. Također, područje

Dišnika i Dišničkih brda (Kovačić Breg 192 m.n.v.) pogodno

je za izgradnju infrastrukture i sadržaja koji sadrže

adrenalinske i avanturističke komponente.

Aktivnosti „snimka stanja“ postojećih sportsko-rekreacijskih površina

izrada projektne dokumentacije za uređenje i

rekonstrukciju sportsko-rekreacijskih površina, zona i

građevina

91

uređenje i rekonstrukcija sportsko-rekreacijskih površina,

zona i građevina

izrada liste prioritetnih lokacija za razvoj adrenalinskih

sadržaja

održavanje sportsko-rekreacijskih površina


Ostali dionici sportske udruge, Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički

centar Garešnica, Turistička zajednica Sjeverna Moslavina

Očekivani učinci revitalizacija sportsko-rekreativne infrastrukture

unaprjeđenje ponude aktivnog odmora






SUPRASTRUKTURE


Mjera 2.1.3. Uređenje i širenje mreže turističkih staza i puteva

Opis mjere Tematizirane rute i poučne staze predstavljaju uobičajeno

sredstvo aktiviranja resursa i atrakcija, odnosno generiranja

dodatne turističke potražnje. Na području Garešnice

uspostavljen je Tematski turistički put „Stazama Graničara“

koji povezuje prirodne atrakcije, arheološke lokalitete,

ugostiteljske i sportske sadržaje. Podijeljen je u dvije cjeline i

tri rute od kojih je samo jedna (II. ruta: Sportski park – Jezero

Skresovi – Kovačić Breg – Sportski park) adekvatno

opremljena (odmorišta, urbana oprema, interpretacijska

rješenja). Stoga je ova mjera usmjerena na uređenje i

opremanje preostalih ruta prikladnom signalizacijom,

interpretacijskim rješenjima, infrastrukturom te pratećim

sadržajima i uslugama. Postoje preduvjeti i za uspostavljanje

novih turističkih staza i puteva (ekološki proizvođači, tradicija

pčelarstva, zaštićena područja, sakralne građevine, primjerci

tradicijske arhitekture).

Aktivnosti informiranje, senzibiliziranje i uključivanje privatnog i

civilnog sektora

izrada projektne dokumentacije za uređenje novih i

opremanje postojećih turističkih staza i puteva

uređenje i opremanje postojećih tematskih ruta

trasiranje, uređenje i označavanje novih turističkih staza i

puteva

izrada i distribucija promotivnih materijala

92



centar Garešnica, privatni sektor

Očekivani učinci unaprjeđenje kvalitete i sadržajnosti turističkog proizvoda



poticanje lokalne proizvodnje

stimuliranje lokalne ekonomije






SUPRASTRUKTURE

Prioritet 2.2. Unaprjeđenje turističke suprastrukture

Mjera 2.2.1. Povećanje standarda i unaprjeđenje kvalitete postojećih

smještajnih objekata

Opis mjere Nositelji ponude smještaja sve više pažnje posvećuju

istraživanju tržišta i praćenju trendova te uviđaju nužnost

prilagodbe poslovanja i uvođenja dodatnih sadržaja kao

čimbenika postizanja zadovoljstva i lojalnosti gostiju te

osiguranja veće zarade. Upravo je izostanak

izvanpansionskih usluga i sadržaja jedan od glavnih uzroka

kratkog zadržavanja gostiju u objektu i destinaciji. Povećanje

standarda, kvalitete i dodatne ponude podrazumijeva:

obnovu, proširenje i opremanje postojećih smještajnih

objekata i kapaciteta, podizanje kvalitete osnovnih i dodatnih

usluga sa svrhom dostizanja više kategorije, razvoj i

unaprjeđenje dodatnih sadržaja (bazeni, wellness sadržaji,

zabavni i tematski sadržaji) te unaprjeđenje pristupačnosti za

osobe s invaliditetom. Ovom će se mjerom posebno poticati

unaprjeđenje kvalitete postojećih smještajnih objekata, i to

izravno (dodjela potpora/subvencija za razvoj poduzetništva

u turizmu) i neizravno (pomoć kod apliciranja na EU fondove

i nacionalne izvore).

Aktivnosti osmišljavanje i uspostavljanje financijskih i nefinancijskih

poticaja

subvencioniranje ulaganja u unaprjeđenje kvalitete

postojećih smještajnih objekata

subvencioniranje ulaganja u razvoj i izgradnju dodatnih

sadržaja postojećih smještajnih objekata

93

osiguravanje savjetodavne pomoći nositeljima ponude

smještaja

osiguravanje stručne podrške nositeljima ponude

smještaja prilikom apliciranja za sredstva iz nacionalnih i

EU izvora


Ostali dionici Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Garešnica,

privatni sektor

Očekivani učinci unaprjeđenje kvalitete ponude smještaja


otvaranje novih radnih mjesta

jačanje konkurentske sposobnosti destinacije





SUPRASTRUKTURE


Mjera 2.2.2. Izgradnja i aktiviranje novih smještajnih objekata

Opis mjere Ulogu prihvata i smještaja turista u destinaciji imaju 4

smještajna objekta, jedan iz skupine „Hoteli“ i tri objekta

privatnog smještaja. Smještajna ponuda je zadovoljavajuća

(po ukupnim kapacitetima i vrstama smještaja). Međutim,

intenzivniji razvoj turizma zahtjevati će izgradnju novih

smještajnih objekata te aktiviranje objekata koji se trenutno

nalaze u različitim fazama tržišne spremnosti. U segmentu

izgradnje poseban prioritet će imati izgradnja i uređenje

obiteljskih hotela i objekata za robinzonski smještaj. U

segmentu aktiviranja novih objekata naglasak će se staviti na

aktiviranje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, lovačkih

domova i ribarskih kuća. Predmetna mjera obuhvaća

uspostavljanje prikladnih gradskih financijskih i nefinancijskih

poticaja povezanih/nadograđenih na nacionalne izvore i EU

fondove, pri čemu je krajnji cilj razvoj i diversifikacija

smještajne ponude.

Aktivnosti osmišljavanje i uspostavljanje financijskih i nefinancijskih

poticaja

subvencioniranje ulaganja u izgradnju novih smještajnih

objekata

osiguravanje savjetodavne pomoći potencijalnim

nositeljima ponude smještaja

94

osiguravanje stručne podrške potencijalnim nositeljima

ponude smještaja prilikom apliciranja za sredstva iz

nacionalnih i EU izvora



privatni sektor

Očekivani učinci stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj turizma

unaprjeđenje kvalitete i strukture ponude smještaja







Ocjena prioriteta SREDNJI PRIORITET


SUPRASTRUKTURE


Mjera 2.2.3. Unaprjeđenje i obogaćivanje postojeće ugostiteljske ponude

Opis mjere SWOT analiza ukazala je na nedovoljno kvalitetnu i

raznovrsnu ponudu u ugostiteljskim objektima. Problem leži u

relativno sličnim jelovnicima, izostanku ponude za turiste s

posebnim režimom ishrane (vegetarijanci, makrobiotičari...) i

nedovoljnoj zastupljenosti namirnica lokalnog porijekla. Iako

je garešničko područje poznato po poljoprivredi, povrtlarstvu,

pčelarstvu, uzgoju vinove loze, svega nekoliko proizvođača

svoje proizvode plasira kroz turizam (OPG Balja, OPG

Cupek, Vinarstvo Žabić, Vinarija Gašparec). Predmetna

mjera polazi od činjenice da postojeća ponuda objekata

hrane i pića zahtijeva kvalitativno unaprjeđenje, ali i spoznaje

da razvoj eno gastronomskog turizma ovisi o kvaliteti

ugostiteljske ponude, domaćoj proizvodnji i imidžu

destinacije. Mjerom će se poticati i izgradnja i uređenje

kušaonica te uspostavljanje tematskih barova i restorana

(ambijent i dizajn, atmosfera i glazba, kreativnost hrane i

pića).

Aktivnosti informiranje i senzibiliziranje poljoprivrednih proizvođača i

OPG-ova za turističko privređivanje

povezivanje nositelja ponude smještaja i prehrane i

lokalnih proizvođača hrane

subvencioniranje ulaganja u izgradnju i uređenje

kušaonica, vinarija i sirana

95

subvencioniranje ulaganja u razvoj i izgradnju tematskih barova i restorana

osiguravanje stručne podrške nositeljima turističke

ponude prilikom apliciranja za sredstva iz nacionalnih i EU

izvora


Ostali dionici Turistička zajednica Sjeverna Moslavina, nositelji turističke

ponude, lokalni proizvođači hrane i pića, lokalna zajednica

Očekivani učinci unaprjeđenje eno gastronomske ponude

poticanje lokalne proizvodnje

plasiranje domaćih proizvoda kroz turizam



stvaranje sustava turističkih doživljaja



CILJ 3. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA

Prioritet 3.1. Razvoj proizvoda aktivnog odmora

Mjera 3.1.1. Unaprjeđenje lovnog i ribolovnog turizma

Opis mjere Prostrana lovišta sa šumskim cestama, čekama, lovačkim

domovima i skloništima spremna su za intenzivniji razvoj

turizma. Garešnica se dosada oslanjala na tradicionalna

tržišta i suradnju s lovačkim udrugama iz Hrvatske i Italije. U

narednom razdoblju poželjno je usmjeriti se na nova emitivna

tržišta lovnog turizma (Švicarska, Velika Britanija, SAD).

Stoga je iznimno važno sudjelovanje u paketima lovno

turističkih agencija, primjerice agencije LOVAG koja kreira i

prodaje individualne i grupne lovne paket aranžmane po mjeri

(tailor made) za domaće i velik broj inozemnih lovnih

destinacija (Turska, Kanada, Tanzanija). Što se tiče

organizacije lova u Hrvatskoj, specijalizirala se je za

baranjsko, međimursko i bjelovarsko područje. Na ribnjacima

i rijekama tijekom cijele godine moguć je rekreacijski ribolov

po principu „ulovi i pusti“, a održavaju se i brojna sportsko

ribolovna natjecanja. Neophodno je preispitati adekvatnost

infrastrukture i suprastrukture kako bi se proizvod ribolovnog

turizma priveo višem stupnju tržište spremnosti te

istovremeno, pojačano ulagati u promociju s ciljem

privlačenja većeg broja ribolovaca.

Aktivnosti sklapanje suradnje s lovno turističkim agencijama

unaprjeđenje i kategorizacija lovačkih domova i OPG-ova

za potrebe lovnog turizma

96

organiziranje stručnih predavanja na temu unaprjeđenja

ribarstva i ribolovnog turizma

organiziranje sajmova lova i ribolova

izrada i distribucija promotivnih materijala namijenjenih

lovcima i ribolovcima


Ostali dionici Grad Garešnica, lovačke udruge, športsko ribolovna društva,

nositelji turističke ponude

Očekivani učinci podizanje konkurentnosti lovnog turizma

stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj ribolovnog

turizma


profiliranje imidža destinacije






Mjera 3.1.2. Razvoj cikloturizma

Opis mjere Cikloturizam predstavlja jedan od najbrže rastućih turističkih

proizvoda, kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Podrazumijeva

vožnju biciklom u svrhu savladavanja udaljenosti, rekreacije i

razgledavanja destinacije. Ovaj aktivni oblik turizma najbolje

dokazuje da destinacija nije percipirana, sa stajališta

potražnje, kao teritorijalna jedinica omeđena administrativnim

granicama već kao tržišna jedinica koja nudi cjelovito

zadovoljenje turističke potrebe. Zahvaljujući dinamici reljefa,

raznolikom pejsažnom okruženju i blagoj klimi, područje

Garešnice ocijenjeno je kao izrazito pogodno za razvoj

cikloturizma. Cilj mjere je osposobiti postojeće i potencijalne

nositelje ponude kako bi cikloturistima i biciklistima

rekreativcima mogli ponuditi cijeli niz proizvoda i usluga, od

odmora i okrijepe do tematiziranih izleta. Potonje ne iziskuje

velika financijska ulaganja, a rezultira povećanim

zadovoljstvom turista te stvaranjem kvalitetne bike&bed i bike

friendly ponude u destinaciji.

Aktivnosti subvencioniranje ulaganja u razvoj suprastrukture

prilagođene potrebama cikloturista

poticanje privatnog poduzetništva u razvijanju proizvoda i

usluga koje će podržavati razvoj cikloturizma

izrada i distribucija promotivnih materijala namijenjenih

cikloturistima i biciklistima rekreativcima

97



privatni sektor

Očekivani učinci unaprjeđenje ponude aktivnog odmora

stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj cikloturizma

unaprjeđenje ponude cikloturizma








Mjera 3.1.3. Razvoj birdwatchinga

Opis mjere Birdwatching je rekreacijska aktivnost koja podrazumijeva

opažanje različitih ornitoloških vrsta u njihovom prirodnom

staništu golim okom ili uz pomoć dalekozora. Ipak,

birdwatching u novije vrijeme postaje i novi vid održivog

turizma. Potencijal destinacije je velik, na području rijeke Ilove

i šaranskih ribnjaka zaštićene su čak 62 ptičje vrste (NATURA

2000). Temelji za intenzivniji razvoj birdwatchinga osigurati

će se uspješnom provedbom projekta Zeleni vrtovi Poilovlja u

okviru kojeg će se uspostaviti adekvatna infrastruktura

(tematske staze, informativno-edukativni punktovi,

promatračnice) i nabaviti potrebna oprema (dalekozori,

teleskopi). Ptice je moguće promatrati i u obližnjem

Palešniku, na OPG-u obitelji Ćuk u čijim voćnjacima

svakodnevno boravi više od 25 vrsta ptica. Konkretnom

mjerom ide se i korak dalje, ka oblikovanju integralnog

turističkog proizvoda u koji će svoje sastavnice ugraditi

različiti pružatelji usluga stvarajući pritom jedinstveno

iskustvo za birdwatchere: smještaj u tradicijskim kućama,

vožnja kajacima i čamcima, kušanje moslavačkih

specijaliteta, razgledavanje etno zbirki...

Aktivnosti održavanje postojeće informativno-edukativne

infrastrukture za birdwatchere

provođenje monitoringa ornitofaune organiziranje edukativnih radionica i tečajeva za vodiče izgradnja i uređenje novih sadržaja namijenjenih

birdwatcherima

izrada brošura i vodiča s kartama, „hot spot“ lokacijama i

ponudom sadržaja za birdwatchere

98


Ostali dionici Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode

Bjelovarsko-bilogorske županije, Turistička zajednica

Bjelovarsko-bilogorske županije, športsko ribolovna društva,

nositelji turističke ponude

Očekivani učinci unaprjeđenje ponude aktivnog odmora

stvaranje preduvjeta za razvoj birdwatchinga

doprinos diversifikaciji destinacijskog proizvoda



privlačenje organiziranih grupa





Prioritet 3.2. Razvoj proizvoda ruralnog turizma

Mjera 3.2.1. Razvoj agroturizma

Opis mjere Ruralni turizam treba promatrati kao ključnu polugu

turističkog razvoja, jer se njime, uz relativno mala ulaganja

mogu revitalizirati marginalizirana područja te ostvariti

višestruke koristi za lokalnu zajednicu. Sadrži mnoštvo

pojavnih oblika koje je nemoguće jasno razgraničiti. Ipak,

agroturizam omogućava najneposredniji doživljaj ruralne

sredine i uključuje boravak na poljoprivrednom gospodarstvu

i izravno sudjelovanje u svim poslovima: briga o životinjama,

sadnja i berba, priprema zimnice i slično. Najveći dio

destinacijskog područja ruralnog je karaktera, a gotovo svako

drugo kućanstvo se bavi nekim oblikom poljoprivredne

djelatnosti, najviše ratarstvom, voćarstvom i stočarstvom.

Međutim, nijedno gospodarstvo nije registrirano za pružanje

usluga u agroturizmu. Mjera se odnosi na identificiranje

desetak tržišno najspremnijih OPG-ova te pružanje podrške

istima: informiranje o tehničkim i formalno pravnim aspektima

registracije, pomoć prilikom osmišljavanja turističkog

proizvoda, identificiranje raspoloživih izvora financiranja,

pomoć kod apliciranja na EU fondove i nacionalne izvore.

Aktivnosti informiranje i senzibiliziranje OPG-ova za turističko

privređivanje

stvaranje podržavajuće klime za razvoj agroturizma osiguravanje savjetodavne pomoći OPG-ima

zainteresiranima za pružanje usluga u agroturizmu

99

osiguravanje stručne podrške OPG-ima prilikom

apliciranja za sredstva iz nacionalnih i EU izvora



Lokalna akcijska grupa Moslavina, obiteljska poljoprivredna

gospodarstva, lokalna zajednica

Očekivani učinci unaprjeđenje ponude ruralnog turizma

stvaranje preduvjeta za razvoj agroturizma


poticanje lokalne proizvodnje stimuliranje lokalne ekonomije


povećanje prosječne dužine boravka povećanje turističkog prometa





Mjera 3.2.2. Razvoj eko-etno turizma

Opis mjere Eko-etno turizam je specifičan oblik turizma koji sadrži

elemente ruralnog, kulturnog i ekoturizma i ima velik

potencijal u smislu doprinosa revitalizaciji ruralnih područja,

tradicijskih zanata i ekološke poljoprivredne proizvodnje. Za

razvoj eko-etno turizma iznimno su važna obiteljska

poljoprivredna gospodarstva te raspoloživost prirodnih i

antropogenih resursa kao što su: očuvan okoliš, tradicijska

gradnja, folklorno stvaralaštvo, rukotvorstvo, tradicijski obrti,

ekološka proizvodnja, gastronomija... OPG-i dionici

Tematskog turističkog puta „Stazama Graničara“ mogu se

okvalificirati kao tržišno poluspremni za pružanje usluga u

okviru ovog vida ruralnog turizma. Poseban potencijal krije se

u OPG-ima koji u svom sastavu imaju „švapske kuće“ i

privatne etno zbirke. Ovom će se mjerom poticati razvoj novih

sadržaja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima,

posebice onih koji sadrže komponente izvornosti i

autentičnosti te obnova i prenamjena tradicijskih kuća, i to

izravno (dodjela potpora/subvencija za razvoj poduzetništva

u turizmu) i neizravno (pomoć kod apliciranja na EU fondove

i nacionalne izvore).

Aktivnosti informiranje i senzibiliziranje OPG-ova za turističko

privređivanje

stvaranje podržavajuće klime za razvoj eko-etno turizma

100

organiziranje edukacija, savjetovanja i stručnih skupova

na temu eko-etno turizma

subvencioniranje ulaganja u razvoj suprastrukture i

sadržaja za potrebe eko-etno turizma

osiguravanje stručne podrške OPG-ima prilikom




obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge u kulturi,

lokalna zajednica


stvaranje preduvjeta za razvoj eko-etno turizma



unaprjeđenje životnog standarda lokalnog stanovništva

jačanje kulturnog identiteta destinacije


povećanje prosječne dužine boravka






Mjera 3.2.3. Razvoj apiturizma

Opis mjere Pčelarski turizam ili apiturizam je specifična grana ruralnog

turizma (točnije agroturizma) koja uključuje posjete turista

pčelinjaku, upoznavanje s tehnologijom proizvodnje,

degustaciju pčelinjih proizvoda u kušaonici i prodaju istih te

stručno-edukativne sadržaje i zdravstveno-terapijske usluge

kao najviši stupanj apiturizma. Pčelarski turizam u pravom

smislu te riječi, u Garešnici, ali i u Hrvatskoj, tek je u povojima.

Ipak, primjeri europskih destinacija ukazuju na njegov velik

doprinos, kako razvoju turizma općenito tako i razvoju

poljoprivrede i pčelarstva. OPG obitelji Balja je pčelarsko

gospodarstvo koje se bavi apiturizmom, dok ostali pčelari

(njih 50-ak) imaju sadržaje (edukacije, obilasci) prilagođene

pčelarima hobistima i školskim ekskurzijama te daju doprinos

manifestacijskom programu destinacije. Cilj mjere je

potaknuti intenzivniji razvoj apiturizma odnosno pčelarska

gospodarstva s izraženim potencijalom diversifikacije

postojeće (pčelarske) djelatnosti osposobiti za obavljanje

profitabilnije, turističke djelatnosti. Financijskim i

101

nefinancijskim mjerama poticati će se razvoj inovativnih

proizvoda kao što su tematski pčelarski parkovi, kušaonice

meda, terapijske apikomore i slično.

Aktivnosti informiranje i senzibiliziranje pčelara i pčelarskih udruga

za turističko privređivanje

stvaranje podržavajuće klime za razvoj apiturizma

organiziranje edukacija, savjetovanja i stručnih skupova

na temu apiturizma

subvencioniranje ulaganja u razvoj infrastrukture i

sadržaja za potrebe apiturizma

osiguravanje stručne podrške pčelarima prilikom




Lokalna akcijska grupa Moslavina, pčelari, pčelarska

gospodarstva, pčelarske udruge


stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj apiturizma




stimuliranje lokalne ekonomije povećanje prosječne dužine boravka




CILJ 4. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA I

MARKETINGA

Prioritet 4.1. Unaprjeđenje sustava upravljanja destinacijom

Mjera 4.1.1. Uspostavljanje destinacijske menadžment organizacije (DMO)

Opis mjere S obzirom da na području Garešnice postoji velik broj

postojećih i potencijalnih nositelja turističke ponude iz

različitih djelatnosti i sektora, a destinacija se želi predstaviti

kao jedinstven i cjelovit proizvod dolazi do potrebe

koordiniranja svih podproizvoda i kontroliranja kvalitete istih.

Turistička zajednica Sjeverna Moslavina ne posjeduje sve

potrebne kompetencije (stručni kadar, financijski resursi) da

bi osigurala cjelokupnu kvalitetu, konkurentnost i održivost pa

se nužnim nameće usvojiti suvremeni upravljački pristup,

takozvani DMO model. Spomenuti podrazumijeva prisutnost

turističkih stručnjaka i nositelja turističke ponude u svim

tijelima turističke zajednice (uz istovremenu odsutnost

102

političara) te integriranje razvojnih dionika u destinacijski

menadžment. Uspostavom djelotvorne organizacije za

destinacijski menadžment osigurati će se povezivanje svih

dionika koji sudjeluju (izravno ili neizravno) u oblikovanju

sadržaja i kvalitete turističkog proizvoda, a zatim i postizanje

sinergijskih učinaka.

Aktivnosti organiziranje edukacija i radionica na temu destinacijskog

menadžmenta

uspostavljanje destinacijske menadžment organizacije

(DMO)

definiranje organizacijske strukture destinacijske

menadžment organizacije

definiranje metodologije, načina i programa rada

destinacijske menadžment organizacije


Ostali dionici Javni, privatni i civilni sektor

Očekivani učinci jačanje kapaciteta nositelja turističkog razvoja uspostavljanje suradnje i partnerstva svih dionika

uključenih u razvoj turizma

stvaranje preduvjeta za učinkovito upravljanje

destinacijskim sustavom





MARKETINGA


Mjera 4.1.2. Poticanje cjeloživotnog obrazovanja destinacijskih dionika

Opis mjere U turizmu i ugostiteljstvu doprinos ljudi u pridobivanju i

zadržavanju potražnje veoma je velik i znatno utječe na

konkurentsku sposobnost nositelja ponude i destinacije u

cijelosti. Ključan element svake turističke destinacije jest

osoblje koje je u svakodnevnom izravnom kontaktu s

turistima kroz uslužne djelatnosti, ali i lokalno stanovništvo

koje u svakom trenutku mora biti spremno odgovoriti na

njihove realne potrebe, želje i očekivanja. Dionici uključeni u

razvoj turizma Garešnice imaju deficitarna znanja/vještine na

području stranih jezika, suvremenih poslovnih,

organizacijskih i marketinških funkcija. To se podjednako

odnosi na voditelje ugostiteljskih objekata, djelatnike istih i

privatne iznajmljivače. Mladi ljudi za potrebe turizma obrazuju

se kroz nekoliko strukovnih usmjerenja (turističko-hotelijerski

103

komercijalist, kuhar, konobar) te potom u relevantnim

visokoškolskim ustanovama. Međutim, i dalje je prisutna

tendencija njihovog iseljavanja. Poticanje cjeloživotnog

obrazovanja obuhvatiti će provedbu nekoliko podmjera

odnosno programa: Programi stipendiranja učenika i

studenata turističkih i ugostiteljskih usmjerenja, Programi

osposobljavanja malih i srednjih poduzetnika u turizmu te

njihovih djelatnika i Programi edukacije privatnih

iznajmljivača. Provedba predmetne mjere izravno će se

odraziti na kvalitetu turističkog proizvoda destinacije grad

Garešnica.

Aktivnosti poticanje suradnje obrazovnih ustanova i turističkog

sektora

osiguranje sredstava za realizaciju programa

stipendiranja

organiziranje edukacija za djelatnike u turizmu

poticanje provedbe internih edukacija na razini pojedinih

nositelja ponude

organiziranje edukacija za privatne iznajmljivače

smještaja


Ostali dionici Srednja škola August Šenoa, Pučko otvoreno učilište

Marinković, Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar

Garešnica, nositelji turističke ponude

Očekivani učinci unaprjeđenje kvalitete ljudskih potencijala u destinaciji unaprjeđenje konkurentske sposobnosti nositelja

turističke ponude podizanje kvalitete procesa pružanja usluga u turizmu unaprjeđenje kvalitete destinacijskog proizvoda



MARKETINGA


Mjera 4.1.3. Osiguranje stručne i tehničke pomoći investitorima

Opis mjere Loša financijska i gospodarska situacija te nedostatak

kvalitetnih investicija u kapacitete turizma nužnim nameću

osiguranje kvalitetne stručne podrške i tehničke pomoći

investitorima i poduzetnicima u turizmu. Određeni pomaci

zabilježeni su ubrzo nakon osnivanja gradske potporne

institucije, Lokalne razvojne agencije – PCG. Međutim, nužna

su daljnja ulaganja, prvenstveno u jačanje kapaciteta

spomenute kako bi postala svojevrstan ONE STOP SHOP za

sve potencijalne i postojeće poduzetnike koji žele pokrenuti ili

104

unaprijediti svoje poslovanje u turizmu. S obzirom na

nedovoljno iskorištene potencijale i prepoznate razvojne

prilike, posebnu pozornost treba posvetiti povećanju

apsorpcijskog kapaciteta turističkog sektora grada Garešnice

za nacionalne programe i EU fondove. Unaprjeđenju

investicijskog i razvojnog ciklusa doprinijeti će i

uspostavljanje sustava gradskih mjera (ranije spominjanih

financijskih poticaja) usmjerenih na razvoj turizma i jačanje

konkurentnosti nositelja turističke ponude.

Aktivnosti uređenje imovinskopravnih odnosa i uklanjanje

administrativnih prepreka za investitore

diseminiranje informacija o mogućnostima financiranja,

pravnim zahtjevima, tržišnim trendovima i najboljim

praksama u vođenju poslovanja

osiguravanje stručne podrške poduzetnicima u turizmu

prilikom apliciranja za sredstva iz nacionalnih i EU izvora

Nositelji Grad Garešnica, Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički

centar Garešnica

Ostali dionici privatni sektor

Očekivani učinci stvaranje podržavajuće investicijske klime u destinaciji







MARKETINGA

Prioritet 4.2. Unaprjeđenje komunikacije, promocije i prodaje

Mjera 4.2.1. Unaprjeđenje internog marketinga

Opis mjere U destinaciji grad Garešnica prisutna je nezainteresiranost i

nemotiviranost dijela lokalnog stanovništva za razvoj turizma,

na što je i ukazano zaključnom SWOT analizom. Jedan je to

od ograničavajućih čimbenika snažnijem razvoju turizma.

Uravnoteženi destinacijski razvoj zahtjeva dobivanje podrške

lokalne zajednice, kao i usklađivanje, često suprotstavljenih i

konfliktnih interesa ključnih dionika. Stoga će aktivnosti

internog marketinga biti usmjerene ka podizanju razine

svijesti, uspostavljanju klime međusobnog povjerenja,

dijaloga i suradnje. Pritom će se koristiti i kombinirati različita

sredstva i metode: pisani materijali, poruke u lokalnim

medijima, edukativne radionice, panel rasprave i slično.

Uspješnom provedbom mjere osigurati će se senzibiliziranost

105

i uključenost (aktivna participacija) lokalne zajednice,

posebice OPG-ova, poduzetnika i udruga, partnerstvo i

suradnja razvojnih dionika te konzistentna kvaliteta turističkih

usluga na razini cijele destinacije.

Aktivnosti osmišljavanje i razrada programa/aktivnosti internog

marketinga

iznalaženje financijskih sredstava za provedbu

programa/aktivnosti internog marketinga

operacionalizacija i provedba programa/aktivnosti

internog marketinga



centar Garešnica

Očekivani učinci povećanje razine informiranosti lokalne zajednice

povećanje razine informiranosti postojećih i potencijalnih

razvojnih dionika

stvaranje preduvjeta za uspostavu partnerskih odnosa i

interesno udruživanje razvojnih dionika


unaprjeđenje kvalitete destinacijskog proizvoda



MARKETINGA


Mjera 4.2.2. Izrada planova promocije tržišno spremnih proizvoda

Opis mjere Portfolio destinacije grad Garešnica sačinjen je od niza

proizvoda i podproizvoda koji se nalaze u različitim fazama

razvijenosti odnosno tržišne spremnosti, od tržišno spremnih

– lovni turizam, preko tržišno poluspremnih – ribolovni

turizam, cikloturizam i ruralni turizam do nespremnih –

birdwatching. Za prioritetne i tržišno spremne proizvode,

posebice proizvode aktivnog odmora (lovni i ribolovni turizam,

cikloturizam) i proizvode ruralnog turizma, potrebno je izraditi

operativne planove promotivnih aktivnosti na godišnjoj razini.

Takvim će se planovima definirati raspoloživi budžet,

vremenska dinamika, prikladne promotivne aktivnosti... Za

svaki turistički proizvod potrebno je detaljno isplanirati i

razraditi promotivne aktivnosti (interni marketing, direktni

marketing, oglašavanje, nastupi na sajmovima, odnosi s

javnošću...) te definirati medije kojima će se ostvariti planirani

domet ili obuhvatiti željena publika (radio, tisak, društvene

106

mreže). Cilj mjere je unaprijediti postojeći sustav promocije i

distribucije.

Aktivnosti definiranje prioritetnih i tržišno spremnih turističkih

proizvoda

definiranje prikladnih promotivnih aktivnosti i medija

izrada planova promocije tržišno spremnih proizvoda

operacionalizacija planova promocije tržišno spremnih

proizvoda



centar Garešnica

Očekivani učinci postizanje boljih promotivnih učinaka

unaprjeđenje razine informiranosti turista i posjetitelja

profiliranje imidža destinacije


povećanje prepoznatljivosti i konkurentnosti destinacije

Ocjena prioriteta SREDNJI PRIORITET


MARKETINGA


Mjera 4.2.3. Poticanje osnivanja receptivne turističke agencije

Opis mjere Osim razvoja i oblikovanja složenih turističkih proizvoda, iste

je potrebno aktivno „nuditi“ i prodavati. Turistička zajednica

Sjeverna Moslavina i Turistička zajednica Bjelovarsko-

bilogorske županije promoviraju turističke proizvode i

sadržaje, posebice manifestacije, na službenim web

stranicama, društvenim mrežama, turističkom portalu

Hotspots.net.hr te turističkim sajmovima. U ovoj fazi potrebno

je direktno kontaktirati relevantne turističke agencije

(primjerice iz Zagreba) kako bi one u svoje jednodnevne i

višednevne programe obilaska uključile proizvode i lokalitete

garešničkog područja. Također, na području grada Garešnice

ne djeluje niti jedna receptivna turistička agencija koja bi

sastavnice poput smještaja, atrakcija i događanja upakiravala

u turističke aranžmane. Predmetna mjera usmjerena je na

poticanje osnivanja agencije toga tipa odnosno destinacijske

menadžment kompanije (DMK). DMK predstavlja agenciju

koja, koristeći lokalna znanja i resurse, osmišljava i provodi

složene turističke proizvode kao što su turistički paketi, izleti i

ture. Uloga receptivne turističke agencije biti će izuzetno

važna – rad javnog sektora i nositelja turističke ponude

107

komercijalizirati na tržištu kroz više ili manje složene turističke

proizvode.

Aktivnosti organiziranje edukacija i radionica na temu destinacijskog

marketinga

osiguravanje savjetodavne pomoći prilikom otvaranja

turističke agencije

osiguranje poslovnog prostora i uredske opreme za

potrebe agencijskog poslovanja

osiguravanje stručne podrške agenciji prilikom apliciranja

za sredstva iz nacionalnih i EU izvora


Ostali dionici Turistička zajednica Sjeverna Moslavina, Lokalna razvojna

agencija – Poduzetnički centar Garešnica

Očekivani učinci otvaranje receptivne turističke agencije

unaprjeđenje prodaje i distribucije proizvoda destinacije

umrežavanje nositelja ponude u destinaciji

privlačenje organiziranih grupa

povećanje turističke posjećenosti

povećanje potrošnje turista



5.3. Projekti u funkciji razvoja turizma

Grad Garešnica trenutno provodi dva velika turistička projekta: Put baštine – od

Trapista do Graničara (Heritage Route – from Trappists to Border Guards) i

Zeleni vrtovi Poilovlja. Riječ je o projektima koji sadrže infrastrukturnu, edukativnu i

promotivnu komponentu te podrazumijevaju angažman velikog broja dionika – javnih

institucija, turističkih subjekata, poduzetnika, ali i šire lokalne zajednice.

U nastavku je dan kratak pregled projekata (realiziranih ili u fazi realizacije) od

strateškog značaja za razvoj turizma na garešničkom području:

1. OBILJEŽAVANJE II. RUTE TEMATSKOG TURISTIČKOG PUTA „STAZAMA

GRANIČARA“ – svrha projekta je valorizirati raspoložive lokalne turističke

potencijale kroz uspostavljanje jedinstvenog sustava signalizacije i interpretacije te

razvoj prepoznatljive turističke ponude; projekt je sufinanciran sredstvima iz

Državnog proračuna odobrenima u okviru Javnog poziva za dodjelu potpora

turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima u 2016. godini

(Hrvatska turistička zajednica); ukupna vrijednost projekta: 251.275,00 HRK

2. UREĐENJE ODMORIŠTA NA KAPILARNOJ CIKLOTURISTIČKOJ RUTI U

DESTINACIJI GRAD GAREŠNICA – svrha projekta je unaprijediti kvalitetu i

sadržaj turističkog proizvoda grada Garešnice opremanjem kapilarne rute

sadržajima namijenjenima cikloturistima; projekt je sufinanciran sredstvima iz

Državnog proračuna odobrenima u okviru Javnog poziva za dodjelu bespovratnih

108

sredstava temeljem Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2016. godini

(Ministarstvo turizma); ukupna vrijednost projekta: 206.225,00 HRK

3. PUT BAŠTINE – OD TRAPISTA DO GRANIČARA – svrha projekta je uspostaviti

116 kilometara dug prekogranični turistički put, od Banja Luke kroz Lipik do

Garešnice, te na tom putu očuvati, urediti i obnoviti brojne elemente kulturne,

povijesne i prirodne baštine; projekt se provodi u partnerstvu s Caritasom biskupije

Banja Luka i Gradom Lipikom i sufinancira sredstvima Europske Unije odobrenima

u okviru Programa INTERREG IPA Hrvatska-BIH-Crna Gora 2014-2020.; ukupna

vrijednost projekta: 707.667,08 € (od čega je Grad Garešnica zastupljen s

225.992,90 €)

4. ZELENI VRTOVI POILOVLJA – svrha projekta je povećati turističku atraktivnost i

privlačnost Poilovlja, urediti informativno-edukativne punktove i Centar za

posjetitelje te uspostaviti sustav upravljanja posjetiteljima unutar područja ekološke

mreže NATURA 2000; projekt se provodi u partnerstvu s Javnom ustanovom za

upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko-bilogorske županije i

Turističkom zajednicom Sjeverna Moslavina te sufinancira sredstvima Europske

Unije temeljem Javnog poziva Promicanje održivog razvoja prirodne baštine;

ukupna vrijednost projekta: 21.632.926,13 HRK

U okviru projekta Put baštine – od Trapista do Graničara uspostavljeno je niz sadržaja

(Apollo park, turistički vlakić, vidikovci, odmorišta) u svrhu podizanja opće

konkurentnosti destinacije. Projekt Zeleni vrtovi Poilovlja usmjeren je na adekvatnu

valorizaciju najvrjednijih prirodnih područja (NATURA 2000), kako u pogledu

osiguranja primjerene zaštite tako i u smislu turističke eksploatacije (birdwatching,

ekoturizam). Uspješnom realizacijom projekta osigurati će se raspoloživost do sada

nedostupnih turističkih usluga i sadržaja. Krajnji cilj je oblikovati ponudu koja će biti

snažan čimbenik privlačenja velikog broja različitih (pod)segmenata tržišta specifičnih

interesa.

CENTAR ZA POSJETITELJE

Stalni audiovizualni postav zaštićenih vrsta

Akvarij s domicilnim ribljim vrstama

Multimedijalna dvorana

Dvorana za edukacije

Laboratorij za biologiju i ekologiju

Suvenirnica

EDUKATIVNO-TEMATSKA STAZA POILOVLJE

Informativno-edukativne table

Urbana oprema

INFORMATIVNO-EDUKATIVNI PUNKT PEPELJNI VRTOVI


Promatračnice za ptice

Vanjski prostor za edukacije (nadstrešnica, garniture, edukativne ploče)

109

Roštilj

Dječje igralište

Urbana oprema (uključujući stalke za bicikle)

INFORMATIVNO-EDUKATIVNI PUNKT KANIŠKA IVA


Promatračnice za ptice

Vanjski prostor za edukacije (nadstrešnica, garniture, edukativne ploče)

Roštilj

Dječje igralište

Urbana oprema (uključujući stalke za bicikle)

BAZA PRIORITETNIH PROJEKATA

Baza prioritetnih razvojnih projekata posljednja je „karika“ u logičkom slijedu izrade

Strategije i kao takva mora biti u skladu s definiranim razvojnim ciljevima, prioritetima

i mjerama.

Identificirani su projekti koji u što kraćem razdoblju i uz što racionalnija ulaganja

mogu pobuditi interes tržišta te potaknuti rast turističke potražnje i potrošnje.

Rezultati/učinci takvih projekata biti će poticaj privatnom sektoru za pokretanje drugih,

financijski, operativno i organizacijski zahtjevnijih turističkih sadržaja. Prilikom

osmišljavanja projekata postavljena su sljedeća pitanja: Hoće li projekt rezultirati

rastom potražnje i u kojem roku?; Može li projekt generirati dodatne prihode?; Hoće li

projekt utjecati na razinu zadovoljstva posjetitelja destinacijom?; Hoće li se kroz projekt

razviti svijest lokalne zajednice o važnosti i učincima turizma?. Ista će se postaviti i

prije same odluke o pokretanju konkretnog projekta.

Slika 6. Odabir prioritetnih razvojnih projekata

DOPRINOS PROJEKTA

Obogaćivanje proizvodnog portfolia destinacije

Generiranje dodatne turističke potražnje

Generiranje dodatnih prihoda u turizmu

Unaprjeđenje turističkog imidža destinacije

Iniciranje poduzetničkih aktivnosti i poticanje (samo)zapošljavanja

Povećanje kvalitete života lokalne zajednice

ODRŽIVOST PROJEKTA

Financijska Okolišna/ekološka Društvena Politička


110

U nastavku su navedeni razvojni projekti koji se namjeravaju realizirati ili započeti u

razdoblju provedbe Strategije razvoja turizma grada Garešnice 2018.-2023..

Tablica 17. Baza prioritetnih projekata destinacije grad Garešnica

Naziv projekta Nositelj

projekta

Partneri na

projektu

Tip projekta Spremnost

projekta6


Uređenje hortikulture i

javnih zelenih

površina

Grad Garešnica Komunalac d. o. o. Infrastrukturni

projekt

1 – 3

Uređenje centra

grada Garešnice


projekt

1

Izrada i postavljanje

nove te popravak

uništene smeđe

signalizacije

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina

Grad Garešnica,

Komunalac d. o. o.

Infrastrukturni

projekt

1 – 3

Rekonstrukcija i

sanacija nerazvrstanih

cesta na području

grada Garešnice


projekt

1 – 2

Rekonstrukcija

nogostupa i pješačkih

staza na području

grada Garešnice


projekt

2

Rekonstrukcija

Autobusnog

kolodvora Garešnica

Grad Garešnica Čazmatrans d. o. o. Infrastrukturni

projekt

3

Uređenje parka u

centru Garešnice


projekt

1 – 2

Uređenje i

rekonstrukcija

Gradske tržnice

Garešnica


projekt

3

Rekonstrukcija

Hrvatske knjižnice i

čitaonice Đuro Sudeta

Grad Garešnica Hrvatska knjižnica i

čitaonica Đuro

Sudeta

Infrastrukturni

projekt

2

Adaptacija i uređenje

Hrvatskog doma

Grad Garešnica Turistička zajednica

Sjeverna Moslavina

Infrastrukturni

projekt

1

Obnova i

rekonstrukcija

sakralnih građevina

na području grada

Garešnice

Grad Garešnica Župe, Bjelovarsko-

križevačka biskupija,

Konzervatorski odjel

Bjelovar

Infrastrukturni

projekt

1 – 3

6 1 – projekti neposredne realizacije; 2 – projekti realizacije u srednjoročnom planskom razdoblju; 3 –

projekti realizacije u dugoročnom planskom razdoblju

111

CILJ 2. UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I SUPRASTRUKTURE

Uspostavljanje

sustava javnih bicikala

i punionica


Sjeverna Moslavina,

Biciklistička udruga

Guvernal

Infrastrukturni

projekt

2

Trasiranje, ucrtavanje

i označavanje

cikloturističke rute

„Poilovlje“7

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina

Grad Garešnica,

Bjelovarsko-

bilogorska županija,

Turistička zajednica

Bjelovarsko-

bilogorske županije

Infrastrukturni

projekt

1 – 2

Trasiranje, ucrtavanje

i označavanje

cikloturističke rute

„Ilova“8

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina

Grad Garešnica,

Bjelovarsko-

bilogorska županija,

Turistička zajednica

Bjelovarsko-


Infrastrukturni

projekt

1 – 2

Rekonstrukcija i

opremanje Sportsko-

rekreacijskog centra

Garešnica

Nogometni klub

Garić

Grad Garešnica,

sportske udruge

Infrastrukturni

projekt

1

Uređenje rekreativnih

i ugostiteljskih

sadržaja na jezeru

Skresovi

Grad Garešnica Športsko ribolovno

društvo Ilova

Infrastrukturni

projekt

2

Uređenje vježbališta

na otvorenom

Grad Garešnica Sportske udruge Infrastrukturni

projekt

2

Izgradnja i opremanje

objekata za

slatkovodni ribolov na

području grada

Garešnice

Športsko

ribolovna društva

Grad Garešnica Infrastrukturni

projekt

2 – 3

Izgradnja i uređenje

bike&bed kampa

(Bike House)


Sjeverna Moslavina

Infrastrukturni

projekt

2 – 3

Otvaranje

prodavaonice

domaćih proizvoda

(Bakina kuća)


Sjeverna Moslavina

Infrastrukturni

projekt

2


Mjere poticanja

razvoja poduzetništva

u turizmu na području

grada Garešnice

Grad Garešnica Lokalna razvojna

agencija –

Poduzetnički centar

Garešnica

Soft projekt 1 – 3

7 Takozvana trasa stare pruge (Garešnica – Ciglenica – Kaniška Iva – Vukovje – Međurić) 8 Trasa Garešnica – Kajgana – Tomašica – Sokolovac – Dežanovac – Uljanik – Hrastovac – Garešnica

112

Edukacije na temu

birdwatchinga

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina

Javna ustanova za

upravljanje

zaštićenim

dijelovima prirode

Bjelovarsko-



Edukacije na temu

ruralnog turizma

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina

Lokalna razvojna

agencija –


Garešnica, LAG

Moslavina


Edukacije na temu

apiturizma

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina

LAG Moslavina Soft projekt 1 – 3

Akcijski plan razvoja

ruralnog turizma

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina

Lokalna razvojna

agencija –


Garešnica

Soft projekt 2

Gradska galerija

Garešnica


Sjeverna Moslavina

Infrastrukturni

projekt

2

Zavičajni muzej

Garešnica


Sjeverna Moslavina,

udruge u kulturi

Infrastrukturni

projekt

2

Medena kuća s

izložbom/muzejom

pčelarstva


Sjeverna Moslavina,

pčelarske udruge

Infrastrukturni

projekt

2

Spomen kuća Ive

Robića

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina

Grad Garešnica Infrastrukturni

projekt

2 – 3

Adrenalinski park

Dišnik

Grad Garešnica Zajednica sportskih

udruga grada

Garešnice,

Zajednica tehničke

kulture grada

Garešnice

Infrastrukturni

projekt

2 – 3

CILJ 4. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA I MARKETINGA

Edukacije na temu

destinacijskog

menadžmenta

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina

Lokalna razvojna

agencija –


Garešnica


Uspostavljanje

destinacijske

menadžment

organizacije (DMO)

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina

Javni, privatni i

civilni sektor


113

Program stipendiranja

učenika i studenata

turističkog usmjerenja

Grad Garešnica Soft projekt 1 – 3

Izrada vizualnog

identiteta destinacije

grad Garešnica

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina


Program poticanja

izrade autohtonih

suvenira

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina


Plan promocije lovnog

i ribolovnog turizma

destinacije grad

Garešnica

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina

Lokalna razvojna

agencija –


Garešnica


Plan promocije

ruralnog turizma

destinacije grad

Garešnica

Turistička

zajednica

Sjeverna

Moslavina

Lokalna razvojna

agencija –


Garešnica

Soft projekt 3

Poticanje osnivanja

receptivne turističke

agencije


Sjeverna Moslavina


Važno je napomenuti da popis projekata nije sveobuhvatan i isključiv, što će reći da je

dokument potrebno u cijelosti periodički pregledavati i prilagođavati (dopunjavati)

vodeći se novonastalim razvojnim potrebama na području grada Garešnice. Također,

neovisno o prezentiranom popisu, ukoliko se poduzetnici osjete dovoljno organizacijski

i financijski snažnima, mogu pokrenuti nove, vlastite projekte no uvijek imajući na umu

turističku viziju i strateške ciljeve grada Garešnice.

114

6.

KONCEPCIJA MARKETINGA

Turistički proizvod nije homogeni proizvod, već se radi o integralnom proizvodu kojeg

u trenutku konzumacije pružaju različiti pružatelji usluga, a turisti ga doživljavaju kao

jedinstveno turističko iskustvo. Važno je stvoriti proizvod koji će zadovoljiti želje i

potrebe turista te osigurati prednost u odnosu na konkurenciju. Proizvod će, u pravilu,

biti uspješniji ukoliko ima više komponenti posebnosti (autentičnosti) zahvaljujući

kojima se izdvaja od mnoštva sličnih proizvoda na turističkom tržištu. Destinacijski

proizvod mora biti u funkciji željenog tržišnog pozicioniranja destinacije.

Prvi korak prema učinkovitom pozicioniranju destinacije grad Garešnice je definiranje

sustava iskustava i doživljaja koje je ista u mogućnosti pružiti turistima i posjetiteljima.

Pritom je izrazito važno diferencirati turistički proizvod od proizvoda konkurentskih

destinacija odnosno strukturom i kvalitetom svoje ponude nadmašiti turističku ponudu

spomenutih. Naime, koncepcija marketinga ima za cilj osmisliti odrednice

privlačnog imidža destinacije te bogatu ponudu turističkih doživljaja kojima je

moguće zadovoljiti interese različitih segmenata tržišta specifičnih interesa, i to

tijekom cijele godine, istovremeno osiguravajući turističko aktiviranje što većeg

dijela destinacije.

115

6.1. Identifikacija i valorizacija turističkih proizvoda

Turistički proizvod je skup različitih materijalnih i nematerijalnih sastavnica čija kvaliteta

ovisi o brojnim ponuđačima u destinaciji kao i o „neopipljivim“ dijelovima ponude poput

klime, atmosfere, ambijenta... Destinacijski proizvod zajednički je rezultat ponude

jednog područja – integralni proizvod, odnosno destinacija nudi cijeli portfolio

proizvoda. Svi proizvodi destinacije nemaju jednako značenje i ne pridonose

podjednako ostvarenju strateških ciljeva i razvojne vizije, stoga se nameće potreba

periodične procjene portfolia radi ispravne alokacije resursa.

Stvaranje konkurentnog destinacijskog proizvoda izuzetno je složen proces koji se,

prije svega, temelji na dobroj organizaciji i suradnji dionika koji su uključeni u njegov

razvoj. Unatoč kvalitetnoj i raznovrsnoj resursno-atrakcijskoj osnovici i brojnosti i

komplementarnosti razvojnih dionika, destinacijski proizvod Garešnice je

nerazvijen. Naime, lovni turizam je dominantni proizvod, a do prije svega nekoliko

godina i jedini proizvod destinacije (takozvani rizik ovisnosti o jednom turističkom

segmentu). Danas je Garešnica izletnička destinacija (rekreacija u prirodi,

prisustvovanje događanju) te usputno ili krajnje odredište mnogih poslovnih ljudi. Na

značaju dobivaju ribolovni turizam i cikloturizam. Garešnica je destinacija s velikim

potencijalom za razvoj svih vidova ruralnog turizma te osrednjim potencijalom za razvoj

adrenalinskog i kulturnog turizma. Ipak, u razvoj spomenutih proizvoda do sada nije

sustavno ulagano odnosno ulagano je vrlo malo.

Bogata i zanimljiva resursna osnovica destinacije pogodna je za razvoj brojnih

turističkih proizvoda. Ipak, u nastavku su prikazani proizvodi (podproizvodi) u koje

je najisplativije ulagati odnosno proizvodi koji će podržavati željeni imidž

destinacije. Naznačeni su postojeći dominantni proizvodi, proizvodi koje treba

sustavno razvijati te dodatni ili podržavajući proizvodi koji će se razvijati u onoj mjeri u

kojoj to raspoloživi financijski, ljudski i marketinški resursi budu dozvoljavali. Svi oni

sačinjavaju poželjan portfolio destinacije grad Garešnica (za razdoblje 2018.-

2023.). Međutim, njegov konačan oblik ovisiti će o uspješnosti niza ponuđača iz

privatnog sektora, ali i o tome koliko će se kvalitetno implementirati razvojni projekti

javnog sektora koji utječu na atraktivnost i konkurentnost destinacije.

Proizvodni portfolio destinacije grad Garešnica (Slika 7.) moguće je sagledati kroz 2

proizvodne kategorije – proizvod aktivnog odmora i proizvod ruralnog turizma,

koje predstavljaju njegovu širinu i mogu se dalje strukturirati na niz podproizvoda –

lovni turizam, ribolovni turizam, cikloturizam, birdwatching, adrenalinski

turizam, agroturizam, eko-etno turizam, apiturizam, robinzonski turizam, eno

gastronomski turizam – koji definiraju njegovu dubinu. Proizvodne kategorije i

podproizvodi trenutno se nalaze u različitim fazama razvijenosti i tržišne spremnosti.

Svoju bazu pronalaze u prirodnim i antropogenim resursima te počivaju na nizu mjera

i planova/projekata daljnjeg razvoja. Bilo da je riječ o razvoju novih ili kvalitativnom

unaprjeđenju postojećih proizvoda, buduća konkurentska pozicija destinacije grad

116

Garešnica uvelike će ovisiti o dubini proizvodnog portfolia (lanca vrijednosti) i

sadržajnosti i raznovrsnosti svakog pojedinog podproizvoda.

Slika 7. Portfolio destinacije grad Garešnica

PROIZVOD AKTIVNOG ODMORA PROIZVOD RURALNOG TURIZMA

LOVNI TURIZAM

AGROTURIZAM

RIBOLOVNI TURIZAM EKO-ETNO TURIZAM

CIKLOTURIZAM APITURIZAM

BIRDWATCHING ROBINZONSKI TURIZAM

ADRENALINSKI TURIZAM ENO GASTRONOMSKI TURIZAM

Dominantan proizvod

Proizvod koji treba sustavno razvijati

Dodatan proizvod


U predstojećem razdoblju (2018.-2023.) intenzivno će se ulagati u razvoj

destinacijskog proizvoda. Provedba razvojnih mjera i strateških projekata biti će u

funkciji uspostavljanja cjelovitog sustava turističkih iskustava i doživljaja (Slika 8).

Naime, tržišno spreman destinacijski proizvod podrazumijeva dobro osmišljen sustav

turističkih doživljaja. Riječ je o skupu komplementarnih i nadopunjavajućih

podproizvoda i sadržaja koji upravo u međusobnim kombinacijama (primjerice,

boravak na eko-etno imanju i promatranje ptica; boravak na pčelarskom gospodarstvu

i obilazak vinarija te kušanje vina) nude različitim tržišnim segmentima sadržajno

iskustvo destinacije.

Š I R I N A P O R T F O L I A

D

U

B

I

N

A

P

O

R

T

F

O

L

I

A

117

Slika 8. Sustav doživljaja destinacije grad Garešnica


6.2. Strateško tržišno pozicioniranje destinacije

Pozicija destinacije na tržištu način je na koji je vide postojeći i potencijalni ciljni

segmenti u smislu iskustava i potencijalnih koristi koje im ona pruža u odnosu na

konkurentske destinacije. Opipljivi i neopipljivi aspekti turističkog iskustva predstavljaju

podjednako važne sastavnice turističkog pozicioniranja destinacije. Praksa pokazuje

da turizam neke destinacije može biti dugoročno održiv samo ukoliko su prethodno

stvorene i tržištu dobro iskomunicirane konkurentske prednosti koje je konkurentima

teško ili nemoguće imitirati. Tada je moguće reći da održiv destinacijski brend počiva

na specifičnim lokalnim obilježjima i autentičnim proizvodima.

Prepoznatljivost turističke destinacije kritičan je faktor njezine uspješnosti na

turbulentnom tržištu obilježenom izrazito visokom razinom konkurencije. U svrhu

učinkovitog pozicioniranja na turističkom tržištu, Bjelovarsko-bilogorska županija

definirala je sustav raspoloživih turističkih iskustava i s njima povezanih koristi koje će

potencijalnim posjetiteljima biti privlačnije od ponude konkurentskih destinacija.

digital free odmor u

ruralnom ambijentu

rekreativne i pustolovne

aktivnosti u prirodnom

okruženju

lutanje šumskim i

močvarnim

prostranstvima

gradski hotel

ruralni bed&breakfast

bike&bed apartman

uživanje u wellness

i spa tretmanima

buđenje uz cvrkut

ptica i miris

pokošene trave

predah i okrijepa u

udobnom

apartmanu

restorani autohtone kuhinje

moderni caffe barovi

prodavaonica domaćih

proizvoda

uživanje u

moslavačkim

oblizekima i vrhunskim

vinima

ispijanje kave i

opuštanje u dobrom

društvu

kupnja najsvježijih

namirnica

pitoreskna mjestašca

netaknuta priroda

zaštićena područja

118

Također, Županija je za potrebe turizma i poradi tržišne prepoznatljivosti, podijeljena

na karakteristične geografske cjeline – turističke klastere kako je prikazano sljedećim

prikazom.

Slika 9. Tržišno pozicioniranje Bjelovarsko-bilogorske županije

Izvor: Turistički master plan Bjelovarsko-bilogorske županije, II. fazno izvješće

Iako je Garešnica jedna od onih destinacija koje mogu ponuditi „za svakoga ponešto“,

jasna pozicija na turističkom tržištu može biti rezultat samo dobro osmišljenih turističkih

iskustava i doživljaja upakiranih u profesionalno oblikovane turističke proizvode.

Destinacija grad Garešnica mora diferencirati svoj turistički proizvod u odnosu na

konkurentska destinacijska područja – grad Kutinu, grad Daruvar, područje Lipik-

Pakrac, grad Viroviticu i grad Petrinju. Konkurenti destinacije su i sva destinacijska

područja na prostoru kontinentalne Hrvatske i susjednih zemalja koja joj izravno ili

neizravno konkuriraju strukturom i kvalitetom svoje turističke ponude.

Na temelju svega prethodno navedenog, nositelji razvoja turizma grada Garešnice

definirali su sljedeće razlikovne elemente:

6 snažnih prirodnih i kulturnih atributa

raznoliko pejsažno okruženje

velika koncentracija slatkovodnih površina

vrhunska lovišta

moslavački oblizeki

višestoljetna tradicija pčelarstva i medarstva

multikulturalnost

upečatljivi prirodni i kulturni simboli

Poilovlje

jezero Skresovi

„švapske kuće“

utvrda Bršljanac

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

Mjesto prvog izbora za izlete i opuštajuće kratke

odmore u inspirativnom ruralnom okruženju

Bjelovarsko-

bilogorski klaster

Županijski centar

kulturnih događanja i

agroturizma

Daruvarsko-papučki

klaster

Oaza za posjetitelje

sklone zdravlju i

hedonizmu

Čazmansko-

moslavački klaster

Idealno mjesto za lov,

ribolov i foto-safari

119

špekmez

prvi hrvatski Hotel za pčele*****

Ivo Robić

Gariglazbijada

...

u samom srcu kontinentalne (panonske) Hrvatske

dio europske ekološke mreže NATURA 2000

„Spoj zelenila, vode i povijesne arhitekture“

„Veza slavonskih ravnica i moslavačkih brežuljaka“

„Turistički biser usred zelenog mora šuma i livada“

dobra vrijednost za novac

nadohvat ruke tijekom cijele godine

Slika 10. Tržišno pozicioniranje destinacije grad Garešnica


Atributi su glavne značajke područja koje treba komunicirati prema postojećim i

potencijalnim tržišnim segmentima, a imaju uporište ponajprije u prirodnim i kulturnim

resursima i atrakcijama. Simboli su opipljivi izražaji atributa i koriste se radi stvaranja

predodžbe o destinaciji. Istaknuti su samo neki od mnogobrojnih simbola garešničkog

područja: Poilovlje – simbol biološke i krajobrazne raznolikosti; utvrda Bršljanac –

simbol prošlih vremena; „švapske kuće“ – simbol multikulturalnosti i tradicije... Poziciji

na tržištu znatno doprinosi identificiranje svih koristi koje je Garešnica u mogućnosti

ponuditi ciljnim segmentima. Pritom je moguće navesti čitav splet funkcionalnih

(mogućnost rekreacije, iscjeljujuće okruženje, opuštajući ambijent), emotivnih (snažna

povezanost s prirodom, povratak tradicionalnim vrijednostima) i samoizražavajućih

koristi (odgovornost prema vlastitom zdravlju, kontakt s različitim kulturama).

Najveća koncentracija ribnjaka u Hrvatskoj

Najkvalitetnija lovišta s bogatom i raznolikom faunom

Hedonizam za tijelo i nepce

Za sve zaljubljenike u prirodu i fotografiju

Nadohvat ruke tijekom cijele godine

SIMBOLIKORISTIATRIBUTI

POZICIONIRANJE

120

6.3. Promotivne i komunikacijske aktivnosti

Promocija je kontinuirana komunikacija s korisnicima turističkih usluga u funkciji

poticanja prodaje proizvoda i usluga. Cilj promocije je stvoriti željenu sliku o

destinaciji pa promotivne poruke trebaju ukazati turističkoj potražnji na privlačnost

destinacije oblikujući imidž koji naglašava posebnost, kvalitetu i pristupačnost iste.

Turistička zajednica Sjeverna Moslavina preuzeti će glavnu ulogu u promociji

destinacije grad Garešnica, počevši od planiranja i pripreme do realizacije i iznalaženja

izvora financiranja promotivnih aktivnosti. Potrebno je povećati vidljivost destinacijskog

proizvoda na tržištu, pružiti turistima kvalitetne i lako razumljive informacije te im

olakšati samo snalaženje u destinaciji.

Komunikacijske aktivnosti u predstojećem razdoblju temeljiti će se na korištenju

različitih promotivnih aktivnosti i materijala pri čemu će se veći naglasak staviti na

prezentiranje glavnih turističkih proizvoda – proizvoda aktivnog odmora i proizvoda

ruralnog turizma te obraćanje definiranim ciljnim segmentima – lovcima,

ribolovcima, cikloturistima, birdwatcherima i ruralnim turistima.

PROMOTIVNE

KONSTANTE

Logo

Slogan

PROMOTIVNI

MATERIJALI

Informativne brošure

Tematske brošure

Turističke karte

PROMOTIVNE

AKTIVNOSTI

Interni marketing

E-marketing

Sudjelovanje na sajmovima

Odnosi s javnošću

Uočena je potreba da se, sukladno smjernicama za turističko pozicioniranje, izradi

(redizajnira) vizualni identitet i komunikacijski simbol destinacije – logotip i slogan

garešničkog turizma. Logotip treba biti vizualno atraktivan, kreativan i živopisan kako

bi svojim spektrom boja komunicirao snažne identitetske značajke područja, a slogan

zanimljiv i zvučan tako da asocira na optimizam, autentičnost i jedinstveni doživljaj.

Postojeći logo koncipiran u obliku srca modro zelene boje asocira na prirodne resurse

znakovite za ovo područje (šume, vinograde, vodu), njegov položaj u „srcu“

kontinentalne Hrvatske, ali i na emocije koje može pobuditi kod posjetitelja. Slogan

„Moslavina u srcu!“ istovremeno je prikladan, ali i zbunjujući, jer se može primijeniti i

na ostale destinacije na području Moslavine, primjerice Kutinu i ne približava dovoljno

Garešnicu posjetiteljima. Novi bi slogan trebao prenijeti jasnu poruku „zašto doći u

Garešnicu“ i „kakva se iskustva mogu doživjeti“.

Usprkos stalnom rastu Interneta kao kanala promocije, prodaje i distribucije, tiskani

promotivni materijali još uvijek ne gube na značaju. Uz postojeće informativne

121

brošure pripremiti će se čitava paleta promotivnih materijala, objedinjena na način da

tvori „obitelj materijala“ što će se postići kroz boje, format, koncept, naslovnicu, način

slaganja teksta i drugo. Tematskim će se brošurama nastojati dočarati boravak u

Garešnici, a planiraju se izraditi za dva ključna proizvoda: aktivan odmor i ruralni

turizam. Turističke karte biti će koncipirane tako da, s jedne strane prikazuju cijelo

područje grada Garešnice te imaju jasno označene glavne atrakcije, dok s druge

strane svaku od tih atrakcija dodatno objašnjavaju.

Kod eksterne javnosti cilj je stvoriti pozitivan imidž i informirati o proizvodima i

sadržajima destinacije grad Garešnica, dok se kod interne javnosti govori o

senzibiliziranju i informiranju lokalne zajednice o prilikama koje donosi turistički razvoj.

Potonje je u domeni internog marketinga koji uključuje niz promotivnih i edukativnih

aktivnosti koje se provode u svrhu osiguranja aktivne participacije lokalne zajednice u

razvoju turističkog proizvoda destinacije.

Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) mijenja način komunikacije s

tržištem i kontinuirano unosi novitete u promocijske aktivnosti. E-marketing postaje

sve važniji i nezaobilazan dio ukupnih marketinških promišljanja. Stoga se nameće

potreba redizajna službene web stranice Turističke zajednice (ali i pojedinih nositelja

turističke ponude), ne samo zbog usuglašavanja s novim vizualnim identitetom već i

poradi unaprjeđenja funkcionalnosti. Turistička zajednica Sjeverna Moslavina prisutna

je i aktivna na popularnoj društvenoj mreži – Facebook, a u planu je i promocija putem

Instagrama i Twittera.

Prilikom redizajna web stranice također je važno voditi se sljedećim smjernicama:

staviti naglasak na kvalitetu sadržaja odnosno kvalitetne informacije predočene u

obliku teksta

paziti da je tekst svake rubrike sažet i razumljiv, po mogućnosti „razbijen“ u manje

cjeline s podnaslovima i podebljanim (bold) ključnim pojmovima radi lakšeg

uočavanja i snalaženja

imati na umu da je zadaća fotografija i video klipova prvenstveno ta da upotpune

tekst i web stranici osiguraju privlačan izgled

osigurati da je web stranica jednostavna za snalaženje, a boje i font da su

usklađeni s cjelokupnim vizualnim identitetom destinacije

Nastupi na sajmovima realiziraju se samostalno ili u suradnji s Turističkom

zajednicom Bjelovarsko-bilogorske županije, pri čemu će ubuduće biti uputno staviti

naglasak na specijalizirane sajmove. S obzirom na dosadašnje aktivnosti i financijske

mogućnosti Turističke zajednice Sjeverna Moslavina, previđa se intenziviranje odnosa

s javnošću. Treba imati na umu da su odnosi s medijima najvidljiviji i najjavniji aspekt

cjelokupnih odnosa s javnošću. Stoga je važno plasirati točne i ažurne informacije o

aktualnim događanjima i novostima (manifestacije, početak ili završetak projekta) koje

mogu stvoriti publicitet.

122

7.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Strategija razvoja turizma grada Garešnice 2018.-2023. prvi je strateško-planski

dokument izrađen za potrebe razvoja turizma na području grada Garešnice.

Destinacija grad Garešnica nalazi se u vrlo osjetljivoj fazi razvoja turizma te se ovim

dokumentom postavljaju temelji za njegov sustavan, koordiniran i planski usmjeravan

razvoj. Provedena je detaljna analiza postojećeg stanja te inventarizacija i valorizacija

turističke atrakcijske osnove koju tek treba pretvoriti u dobro osmišljene turističke

proizvode i doživljaje. Strategija nudi jasnu misiju i viziju turističkog razvoja no

odgovornost za njihovu operacionalizaciju ne mogu snositi samo Grad Garešnica i

Turistička zajednica Sjeverna Moslavina, već i poduzetnici, neprofitne organizacije,

lokalna zajednica i svi destinacijski dionici.

Glavni pokretač turističkog razvoja Garešnice je Grad Garešnica (Gradska

uprava) u partnerstvu s Turističkom zajednicom Sjeverna Moslavina. Većina

ostalih dionika smatra razvoj turizma važnim i sve se više uključuje u projekte no

nedostaje im političkog utjecaja, ljudskih resursa, financijskih sredstava, a nerijetko i

specifičnih znanja i vještina. Kako je riječ o nositeljima ponude iz različitih djelatnosti i

sektora, a destinacija se želi predstaviti kao jedinstven i cjelovit proizvod dolazi do

potrebe koordiniranja svih podproizvoda i kontroliranja kvalitete istih. Turistička

zajednica Sjeverna Moslavina ne posjeduje sve potrebne kompetencije (stručni kadar,

financijski resursi) da bi osigurala cjelokupnu kvalitetu, konkurentnost i održivost pa se

nužnim nameće usvojiti suvremeni upravljački pristup, takozvani DMO model. Stoga

je neophodno, sve stručnjake iz područja turizma i dionike koji izravno ili neizravno

sudjeluju u oblikovanju sadržaja i kvalitete turističkog proizvoda, integrirati u

menadžment pod vodstvom Turističke zajednice Sjeverna Moslavina koja je

dosadašnjim aktivnostima i naporima znatno doprinijela razvoju turizma destinacije.

Operativni plan s definiranim mjerama i razvojnim projektima sastavni je dio Strategije.

Ipak, učinkovita provedba razvojnih projekata predviđenih ovim dokumentom

moguća je samo uz kontinuiranu suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora. Štoviše,

uspjeh prilikom realizacije projekata i dinamika turističkog razvoja ovisiti će o

spremnosti brojnih interesnih skupina u destinaciji na suradnju, zajednički rad i

djelovanje u cilju ostvarenja željene vizije. Uspješna provedba Strategije polučiti će

višestruke koristi, kako za turistički sektor, tako i za cjelokupno gospodarstvo

grada Garešnice.

123

POPIS SLIKA

Slika 1. Teritorijalni položaj grada Garešnice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ....... 8

Slika 2. Razvrstane javne ceste u gradu Garešnici .................................................. 10

Slika 3. Natura 2000 na području grada Garešnice ................................................. 37

Slika 4. Poilovlje ....................................................................................................... 39

Slika 5. Ključne odrednice vizije turističkog razvoja ................................................. 80

Slika 6. Odabir prioritetnih razvojnih projekata ....................................................... 109

Slika 7. Portfolio destinacije grad Garešnica .......................................................... 116

Slika 8. Sustav doživljaja destinacije grad Garešnica ............................................ 117

Slika 9. Tržišno pozicioniranje Bjelovarsko-bilogorske županije ............................ 118

Slika 10. Tržišno pozicioniranje destinacije grad Garešnica .................................. 119

POPIS TABLICA

Tablica 1. Prometnice na području grada Garešnice ................................................. 9

Tablica 2. Receptivni faktori ponude destinacije grad Garešnica ............................. 17

Tablica 3. Smještajna ponuda destinacije grad Garešnica ...................................... 18

Tablica 4. Ponuda hrane i pića destinacije grad Garešnica ..................................... 25

Tablica 5. Dolasci i noćenja domaćih i inozemnih turista ostvareni u destinaciji grad

Garešnica u razdoblju od 2013. do 2017. godine ..................................................... 29

Tablica 6. Prosječna dužina boravka turista u destinaciji grad Garešnica u razdoblju

od 2013. do 2017. godine ......................................................................................... 30

Tablica 7. Struktura turističkog prometa u destinaciji grad Garešnica prema domicilu

turista (2017.) ........................................................................................................... 31

Tablica 8. Zaštićena kulturna dobra na području grada Garešnice .......................... 41

Tablica 9. Pojedinačna nepokretna kulturna dobra na području grada Garešnice ... 45

Tablica 10. Spomenička područja i cjeline na području grada Garešnice ................ 47

Tablica 11. Manifestacije u gradu Garešnici 2017. godine ...................................... 51

Tablica 12. Turistički promet grada Garešnice i destinacija u neposrednom okruženju

................................................................................................................................. 61

Tablica 13. Pregled definicija turizma prema različitim autorima ............................. 67

Tablica 14. Prihod od turizma i BDP zemalja EU za 2015. godinu .......................... 70

Tablica 15. Prikaz SWOT analize destinacije grad Garešnica ................................. 75

Tablica 16. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere razvoja turizma grada Garešnice ........ 82

Tablica 17. Baza prioritetnih projekata destinacije grad Garešnica ....................... 110

POPIS GRAFIKONA

Graf 1. Struktura prihoda poduzetnika po djelatnostima (2013. – 2016.) ................. 11

Graf 2. Ostvarena noćenja u destinaciji grad Garešnica u 2017. po mjesecima ...... 29

Documents

AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA GAREŠNICEgaresnica.eu/documents/111/15. Strategija razvoja turizma Grada... · SWOT analiza Strateški pristup razvoju turizma Koncepcija marketinga