Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske ......Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju 2017.-2019. godine 5 1 UVOD U

Mr. sc. Vesna Kolega, dipl. ing. el.

1

Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske

županije u razdoblju 2017.-2019. godine

Prosinac 2016.

Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju 2017.-2019. godine

2


Autori Suradnici

Aron26 d.o.o.

M. Stojanovića 37

Babina Greda

OIB: 05704636642

Vukovarsko-srijemska županija

Županijska 9

Vukovar

Direktor Josip Ereš, dipl.oec.

Mr. sc. Vesna Kolega, dipl. ing. el. Eko sustav d.o.o.

Županijska 9

Vukovar


3

SADRŽAJ

1 UVOD ............................................................................................................................... 5

2 METODOLOGIJA I IZVORI PODATAKA ................................................................................. 6

3 GLAVNE KARAKTERISTIKE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE .......................................... 8

3.1 OSNOVNE GEOLOŠKE OSOBINE TE KARAKTERISTIKE TLA, VEGETACIJE I FAUNE U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI ... 8 3.1.1 Geološke osobine i tlo ................................................................................................................... 8 3.1.2 Vegetacija na području Županije .................................................................................................. 8 3.1.3 Fauna na području Županije ......................................................................................................... 8 3.1.4 Klimatska obilježja Županije ......................................................................................................... 9

3.2 POLOŽAJ I OSNOVNE PROSTORNE KARAKTERISTIKE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ........................................ 9 3.3 ADMINISTRATIVNO - TERITORIJALNI USTROJ VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ................................................. 9 3.4 STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFSKA KRETANJA ............................................................................................... 10 3.5 GOSPODARSKI POTENCIJALI I MOGUĆNOSTI RAZVITKA ŽUPANIJE ................................................................... 13

4 PRIKAZ NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI ................................................................................................................................ 15

4.1 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U INDUSTRIJI ......................................................................................... 17 4.2 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU PROMETA .............................................................................. 19

4.2.1 Željeznički promet na području Vukovarsko-srijemske županiji ................................................. 20 4.2.2 Cestovni promet ......................................................................................................................... 24 4.2.3 Zračni promet ............................................................................................................................. 26 4.2.4 Riječni promet ............................................................................................................................ 27

4.3 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU OPĆE POTROŠNJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE .................... 28 4.3.1 Energetska potrošnja u podsektoru kućanstva Vukovarsko-srijemske županije ........................ 30 4.3.2 Energetska potrošnja u uslužnom podsektoru Vukovarsko-srijemske županije ......................... 31 4.3.3 Energetska potrošnja u podsektoru poljoprivrede Vukovarsko-srijemske županije ................... 34 4.3.4 Energetska potrošnja u podsektoru graditeljstva Vukovarsko-srijemske županije .................... 37

4.4 PROIZVODNJA TRANSFORMIRANIH OBLIKA ENERGIJE NA PODRUČJU ŽUPANIJE .................................................. 38

5 PROGNOZA ENERGETSKIH POTREBA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE U RAZDOBLJU OD 2017. DO 2019. GODINE ......................................................................................................... 41

5.1 PROGNOZE ENERGETSKIH POTREBA ZA SEKTOR INDUSTRIJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ........................... 41 5.2 PROGNOZE ENERGETSKIH POTREBA ZA SEKTOR PROMETA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ............................. 42

5.2.1 Željeznički promet na području Vukovarsko-srijemske županije ................................................ 42 5.2.2 Cestovni promet na području Vukovarsko-srijemske županije ................................................... 42

5.3 PROGNOZE ENERGETSKIH POTREBA ZA SEKTOR OPĆE POTROŠNJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ................... 43 5.3.1 Prognoza energetskih potreba u kućanstvima Vukovarsko-srijemske županije ......................... 43 5.3.2 Prognoza energetskih potreba u uslužnom podsektoru Županije .............................................. 44 5.3.3 Prognoza energetskih potreba u poljoprivredom podsektoru Županije ..................................... 44 5.3.4 Prognoza energetskih potreba u podsektoru graditeljstvu Županije ......................................... 45

5.4 PROGNOZA UKUPNIH ENERGETSKIH POTREBA U ŽUPANIJI U RAZDOBLJU OD 2017. DO 2019. GODINE .................. 45

6 PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI PO SEKTORIMA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI ................................................................... 47

6.1 PREGLED MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR INDUSTRIJE ............................................................. 49 6.2 PREGLED MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR PROMETA ............................................................... 51 6.3 PREGLED MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR OPĆE POTROŠNJE ..................................................... 56

6.3.1 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor kućanstva ............................................... 56 6.3.2 Pregled mjera energetske učinkovitosti za uslužni podsektor .................................................... 57 6.3.3 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor poljoprivrede .......................................... 62 6.3.4 Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor graditeljstva ........................................... 64


4

6.3.5 Ostale mjere koje se provode na području Županije a ne ulaze u planirani cilj ušteda Županije 65 6.3.6 Pregled izvansektorskih mjera energetske učinkovitosti na području Županije ......................... 67

7 NAČIN PRAĆENJA PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA .............................................................. 70

8 NOSITELJI AKTIVNOSTI I ROKOVI PROVEDBE IDENTIFICIRANIH MJERA .............................. 71

8.1 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR INDUSTRIJE .......................................................................... 72 8.2 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR PROMETA ............................................................................ 72 8.3 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR OPĆE POTROŠNJE – PODSEKTOR KUĆANSTVA .............................. 73 8.4 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR OPĆE POTROŠNJE – USLUŽNI PODSEKTOR ................................... 73 8.5 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR OPĆE POTROŠNJE – PODSEKTOR POLJOPRIVREDE ......................... 75 8.6 VREMENSKI PLAN PROVEDBE MJERA ZA SEKTOR OPĆE POTROŠNJE – PODSEKTOR GRADITELJSTVA .......................... 75 8.7 VREMENSKI PLAN PROVEDBE OSTALIH MJERA ............................................................................................ 76 8.8 VREMENSKI PLAN PROVEDBE IZVANSEKTORSKIH MJERA ................................................................................ 77

9 FINANCIJSKI MEHANIZMI ZA PROVEDBU AKCIJSKOG PLANA............................................. 78

9.1 PREGLED MOGUĆIH IZVORA FINANCIRANJA ............................................................................................... 78 9.2 PRORAČUN VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ......................................................................................... 79 9.3 NACIONALNI PROGRAMI ENERGETSKE OBNOVE U SEKTORU ZGRADARSTVA ....................................................... 79

9.3.1 Energetska obnova zgrada javnog sektora ................................................................................ 79 9.3.2 Program energetske obnove obiteljskih kuća............................................................................. 80 9.3.3 Program energetske obnova višestambenih zgrada .................................................................. 80 9.3.4 Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada .............................................. 80

9.4 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST (FZOEU) ............................................................... 81 9.5 EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI (ESI) FONDOVI ................................................................................ 81 9.6 HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) .................................................................................... 82 9.7 EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA (EIB) .................................................................................................... 83 9.8 EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ (EBRD) ....................................................................................... 83 9.9 EUROPSKI FOND ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST (EEE-F) ............................................................................ 84 9.10 PROGRAM FINANCIJSKE PODRŠKE PROJEKTIMA OBNOVLJIVE ENERGIJE ZA ZAPADNI BALKAN II (WEBSEFF II) ......... 84 9.11 GREEN FOR GROWTH FUND – SOUTHEAST EUROPE (GGF) .......................................................................... 84 9.12 PROGRAMI I POSEBNI INSTRUMENTI POTPORE EUROPSKE UNIJE .................................................................... 85

9.12.1 Horizon 2020 .......................................................................................................................... 85 9.12.2 PROGRAM LIFE+ ..................................................................................................................... 85 9.12.3 Europski programi teritorijalne suradnje ............................................................................... 86 9.12.4 European Local Energy Assistance (ELENA) ........................................................................... 86 9.12.5 Zajednička europska potpora održivom ulaganju u gradska područja (JESSICA)................... 87 9.12.6 Zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS) ......................... 87 9.12.7 Connecting Europe Facility (CEF)............................................................................................ 88

9.13 SWITZERLAND EU ENLARGEMENT CONTRIBUTION FUNDS (HRV. ŠVICARSKI FONDOVI ZA DOPRINOS PROŠIRENJU EU) 88 9.14 EUROPEAN ECONOMIC AREA (EEA) AND NORWAY GRANTS (HRV. DAROVNICE ČLANICA EUROPSKE EKONOMSKE ZONE I NORVEŠKE) ............................................................................................................................................ 89 9.15 JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO ............................................................................................................. 89 9.16 ESCO MODEL ..................................................................................................................................... 91

10 SAŽETI PRIKAZ MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI PO SEKTORIMA ............................... 92

11 ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 94

12 IZVORI ............................................................................................................................ 97


5

1 UVOD

U skladu s odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) (dalje u tekstu: Zakon), svaka županija u Republici Hrvatskoj obvezna je izraditi Akcijski plan energetske učinkovitosti (dalje u tekstu: Akcijski plan). Odredbama Zakona utvrđeno je da je Akcijski plan planski dokument za razdoblje od tri godine kojim se, u skladu s Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti za razdoblje 2014.-2016. godine donesenim od strane Vlade Republike Hrvatske, utvrđuje politika za poboljšanje energetske učinkovitosti krajnje potrošnje energije u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno na području velikog grada. Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju 2017. - 2019. godina u potpunosti je usklađen sa sljedećim važećim strateškim dokumentima Republike Hrvatske: - Nacionalni program energetske učinkovitosti 2008. -2016., usvojen u travnju 2010. godine

(dalje u tekstu: NPEnU); - Treći Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2014.-2016., usvojen u

srpnju 2014. godine (dalje u tekstu: 3. NAPEnU). Navedeni strateški dokumenti koje donosi Vlada Republike Hrvatske predstavljaju temelj energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Sukladno članku 12. Zakona, Akcijski plan treba biti podloga za izradu Godišnjeg plana energetske učinkovitosti (u daljnjem tekstu: Godišnji plan) kao godišnjeg planskog dokumenta koji se donosi do kraja tekuće godine za narednu godinu, a kojim se utvrđuje provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave. Zakon o energetskoj učinkovitosti propisuje sadržaj Akcijskog plana županije koji treba postaviti ciljeve energetske učinkovitosti, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije, mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti, nositelje aktivnosti, rokove, izvore sredstava za financiranje mjera poboljšanja energetske učinkovitosti, procjenu potrebnih sredstava za financiranje mjera poboljšanja energetske učinkovitosti, način praćenja provedbe Akcijskog plana, kao i druge potrebne podatke. Akcijski plan županije donosi predstavničko tijelo županije uz prethodnu suglasnost Nacionalnoga koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost, koji djeluje u sklopu Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI). Posljednjih godina Županija se, polazeći od vlastitih razvojnih potreba i mogućnosti, usmjerila prema strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama koje će doprinijeti postavljanju okvira za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih energetskih projekata koji predstavljaju ključni pokretač promjena kako u području energetike i zaštite okoliša, tako i u gospodarstvu i društvu u cjelini.


6

2 METODOLOGIJA I IZVORI PODATAKA

Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju 2017. - 2019. godina, izrađen je sukladno odredbama stavka 3. članka 11. Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14) te Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15), a obuhvaća sljedeće cjeline: • Prikaz i ocjenu postojećeg stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije; • Dugoročne ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije, i pokazatelje za poboljšanje

energetske učinkovitosti; • Nositelje aktivnosti i rokove provedbe; • Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u skladu sa Strategijom energetskog razvitka

i drugim strateškim dokumentima Vlade Republike Hrvatske; • Izračun planiranih ušteda energije u skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju

ušteda energije; • Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja; • Način financiranja plana. Neposredna potrošnja energije definirana je u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske kao energija isporučena krajnjim korisnicima u industriji, prometu, kućanstvima, uslugama, poljoprivredi i graditeljstvu a korištena je u energetske svrhe. U skladu s time određena je i struktura odnosno podjela po sektorima neposredne potrošnje energije za Vukovarsko-srijemsku županiju. Pri izradi prognoza energetskih potreba za Vukovarsko-srijemsku županiju od 2017. do 2019. godine vođeno je računa da iste budu metodološki usklađene s prognozama energetskih potreba za čitavu Republiku Hrvatsku do 2020. godine, definiranima u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09). Prognoze energetskih potrošnji za razdoblje do 2017. do 2019. godine izrađene su korištenjem programskog paketa LEAP (eng. Long range Energy Alternatives Planning System), razvijenog od strane Štokholmskog ekološkog instituta (eng. Stockholm Environment Institute – SEI). LEAP je računalni program za izradu energetskih strategija i planova s naglaskom na smanjenje emisija stakleničkih plinova. Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 85 zemalja svijeta odabralo je LEAP metodologiju u sklopu izvještavanja prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (eng. UN Framework Convention on Climate Change). Kod definiranja mjera za povećanje energetske učinkovitosti na području Vukovarsko-srijemske županije vođeno je računa o tome da je grad Vinkovci i veći broj općina na području Županije pristupio Sporazumu gradonačelnika (eng. Covenant of Mayors - CoM)1. Sporazum gradonačelnika je odgovor naprednih europskih lokalnih zajednica na izazove globalne promjene klime, a ujedno prva i najambicioznija inicijativa Europske komisije usmjerena direktno na aktivno uključenje i kontinuirano sudjelovanje lokalnih uprava i samih građana u borbi protiv globalnog zatopljenja. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici/načelnici se obvezuju na primjenu brojnih mjera energetske učinkovitosti kojima će do 2020. godine smanjiti emisije CO2 u svom gradu/općini za više od 20% na koliko obvezuje Prijedlog Europske energetske politike iz 2007. godine. Svi gradovi i općine potpisnici Sporazuma gradonačelnika izradili su vlastite Akcijske planove energetski održivog razvitka (eng. Sustainable Energy Action Plan – SEAP) koji identificiraju niz mjera u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete koje će gradovi i općine provesti na svom

1 Više informacija na Internet stranici http://www.covenantofmayors.eu/index_en.html


7

području do 2020. godine. Iz tog razloga postoji znatan prostor za suradnju odnosno zajedničku provedbu mjera od strane Vukovarsko-srijemske županije i gradova/općina potpisnika Sporazuma gradonačelnika. Gradovi i općine u Županiji koji su pristupili Sporazumu gradonačelnika i izradili Akcijske planove energetski održivog razvitka su sljedeći:

Vinkovci;

Babina Greda;

Cerna;

Jarmina;

Nijemci;

Nuštar;

Privlaka;

Stari Jankovci;

Trpinja;

Vođinci;

Jagodnjak

Relevantni podaci o energetskoj potrošnji na području Vukovarsko-srijemske županije prikupljeni su iz sljedećih izvora:

Državni zavod za statistiku;

Godišnji energetski pregled – Energija u Hrvatskoj 2014.;

Ministarstvo gospodarstva – Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP);

Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Vukovar;

Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije;

HEP ODS d.o.o.– Elektra Vinkovci s pogonima u Vukovaru, Iloku i Županji;

Hrvatske željeznice holding d.o.o.;

Plinara istočne Slavonije d.o.o Vinkovci;

Ministarstvo unutarnjih poslova RH;

Spačva d.d;

Sladorana d.o.o;

Polet d.o.o.;

Čazmatrans Vukovar d.o.o.;

Čazmatrans – Nova d.o.o.

INA d.d.;

Lukoil Croatia d.o.o.;

Petrol Hrvatska d.o.o.;

Benzin d.o.o

Tifon d.o.o.;

Crodux d.o.o;

Norma d.o.o.;

B.P. Jozinović;

Santini d.o.o.;

Naftne crpke ulice d.o.o.


8

3 GLAVNE KARAKTERISTIKE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

3.1 Osnovne geološke osobine te karakteristike tla, vegetacije i faune u Vukovarsko-srijemskoj županiji

3.1.1 Geološke osobine i tlo

Prostor Vukovarsko-srijemske županije pripada velikoj, morfološkoj mega-regiji Panonskoga bazena. Prema pedološkim osobinama, dvije su osnovne kategorije kojima pripadaju obradiva tla u Vukovarsko-srijemskoj županiji: automorfna (45,38%) i hidromorfna (54,62%). Velike površine plodnog tla, na koje otpada 150.000 ha ili 62% ukupne površine, omogućuju uzgoj različitih poljoprivrednih kultura te tako predstavljaju jedan od ključnih prirodnih resursa za gospodarski razvoj Županije. Glinena i pjeskovita tla te nalazišta pijeska i šljunka uz rijeke Dunav i Savu predstavljaju okosnicu razvoja građevinske industrije u Županiji, osobito opekarstva. Vrijedna nalazišta nafte i plina u istočnom dijelu Županije (Đeletovci, Ilača, Orolik, Slakovci, Srijemske Laze i Novi Jankovci) od posebnog su interesa za cijelu Republiku Hrvatsku. Godišnja proizvodnja nafte i plina u eksploatacijskim poljima na području Vukovarskosrijemske županije iznosi oko 70.000 t nafte i 3,5 milijuna m3 zemnog plina, što je još uvijek daleko ispod prijeratne proizvodnje. Močvarni lokaliteti, vlažni travnjaci i pašnjaci te lesni/praporni strmci uz Dunav (oko 25.000 ha) su neplodne površine, ali stanište rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih zajednica, pa predstavljaju vrijedne prirodne krajobraze čineći važnu sastavnicu županijske turističke ponude. Velika prepreka korištenju zemljišta su minski sumnjiva područja koja obuhvaćaju oko 47 km2, odnosno 1,94% ukupne površine Županije (4.700 ha).

3.1.2 Vegetacija na području Županije

Šume zauzimaju 69.000 ha, odnosno 28% područja Županije, a u gospodarskom su smislu najvrijednije šume hrasta lužnjaka s popratnim vrstama jasena, graba i klena. Od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta, kao prirodne vrijednosti zaštićeno ih je 2%. Bogatstvo raspoložive drvne mase je oko 20 mil. m3, pa godišnji sječivi etat iznosi oko 450.000 m3 bruto drvne mase. Šume su uglavnom očuvane, a tek su ponegdje ugrožene zbog sušenja hrasta lužnjaka ili pretjeranom sječom uglavnom zbog drvno-prerađivačke djelatnosti i izgradnje infrastrukture. Iako šume predstavljaju značajan prirodni resurs u gospodarskom razvoju Županije, njihove se ekološke i društvene funkcije ne cijene dovoljno i jako je važno ciljanim aktivnostima kontinuirano poticati održivi razvitak šumarskog sektora Županije.

3.1.3 Fauna na području Županije

Bogata fauna, osobito divljači i slatkovodne ribe ima veliki gospodarski i turistički značaj za Županiju. Lov i lovni turizam tradicionalne su gospodarske grane u Županiji koja raspolaže s 53 zajednička lovišta te 20 vlastitih državnih lovišta (od toga 2 uzgajališta). Zbog obilja slatkovodne ribe u rijekama Savi i Dunavu, gospodarsko i sportsko ribarstvo također bi moglo imati važan udio u gospodarstvu i turizmu Županije. Trenutačno na području Županije djeluje 55 sportsko-ribolovnih društava, a ribolovne su zone organizirane u dva ribolovna područja (Donjo-dravsko-dunavsko i Donjo-savsko) ukupne površine od 4.700 ha otvorenih voda.


9

Pretjerani izlov divljači i ribe te neodrživ razvoj lova i ribarstva glavni su uzroci smanjenja broja jedinki nekih vrsta (npr. ptice, zečevi, srne) te ujedno glavna prijetnja očuvanju biološke raznolikosti na županijskome području.

3.1.4 Klimatska obilježja Županije

Vukovarsko-srijemska županija odlikuje se umjereno kontinentalnom klimom s hladnim zimama i toplim ljetima. Srednja godišnja temperatura je 11,4 °C, srednja godišnja maksimalna temperatura je 16,5 °C, a srednja godišnja minimalna temperatura je 6,2 °C. Područje Županije karakteriziraju relativno niske oborine, s prosječnom godišnjom količinom od 660 mm padalina. Najviše padalina je u ljetnom, a najmanje u zimskom periodu. Srednja godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 75%.

3.2 Položaj i osnovne prostorne karakteristike Vukovarsko-srijemske županije

Ukupna površina Vukovarsko-srijemske županije iznosi 2.448 km2 , što čini 2,8% ukupne površine, odnosno 4,3% kopnenog teritorija Republike Hrvatske (dalje RH). Vukovarsko-srijemska županija (dalje Županija ili VSŽ) dio je Slavonije i Srijema, geografskih regija na krajnjem istoku Republike Hrvatske, te je najistočnija županija u Republici Hrvatskoj. Srijem je geografsko područje između rijeka Save i Dunava, a obuhvaća dijelove Hrvatske i Srbije. Županija ima važan geostrateški položaj za RH jer graniči s dvije države, na istoku sa Srbijom, a na jugu s Bosnom i Hercegovinom. Obzirom na položaj između rijeka Save i Dunava, VSŽ je izrazito ravničarska, s malim visinskim razlikama. Najviša visinska točka je Čukala kod Iloka (294 m nadmorske visine), a najniža Spačva u Posavini (78 m nadmorske visine). Izvrstan geografski položaj čini Županiju važnim prometnim središtem, lako dostupnim svim prijevoznim oblicima (cestovni, željeznički, plovni, zračni promet). Izgradnjom autoceste do Lipovca Županija je uključena u međunarodni Paneuropski prometni koridor X koji spaja istočnu sa zapadnom Europom, a njezin regionalni značaj ostvaruje se u boljoj prometnoj povezanosti Županije sa središnjom Hrvatskom i glavnim gradom, Zagrebom. Dovršetak izgradnje željezničke pruge na istom koridoru, u dužini od 58 km, dodatno će ojačati pozicije Vinkovaca kao važnog željezničkog čvorišta Republike Hrvatske. Položaj uz međunarodni plovni vodni put, rijeku Dunav, čini Vukovar značajnim prometnim čvorištem magistralnih pravaca, te najvećom hrvatskom riječnom lukom. Važnost županijskih plovnih pravaca očituje se u velikom potencijalu i stalnom porastu teretnog i putničkog prometa koji je iskazivao stalan rast do početka globalne recesije, pa se nastavak trenda rasta prognozira u narednom razdoblju. Dovršetkom 61,5 km dugog kanala Dunav – Sava, Županija će biti izravno spojena na međunarodni intermodalni logistički lanac Jadran – Dunav, koji se dalje Dunavom nastavlja prema središnjoj i jugoistočnoj Europi i Crnom moru. Izgradnjom zračne luke Klisa, 20-ak km zapadno od Vukovara, raste važnost Županije u zračnom prometu.

3.3 Administrativno - teritorijalni ustroj Vukovarsko-srijemske županije

Vukovarsko-srijemska županija se sastoji od 31 jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu JLS), od čega je 5 gradova (Vinkovci, Vukovar, Županja, Ilok i Otok) te 26 općina s 84 pripadajuća naselja.


10

Upravno i administrativno sjedište Županije je Vukovar dok su Vinkovci najveći grad prema broju stanovnika i najveće gospodarsko središte. Na slici 3.1 prikazan je administrativno-teritorijalni ustroj Vukovarsko-srijemske županije.

Slika 3.1 Administrativno-teritorijalni ustroj Vukovarsko-srijemske županije2

3.4 Stanovništvo i demografska kretanja

Prema popisu iz 2011. godine Vukovarsko-srijemska županija ima 179.521 stanovnika. Posebno obilježje Županije predstavlja relativno visok udio nacionalnih manjina u ukupnome broju stanovnika. S udjelom od oko 20% VSŽ ima najveći udio nacionalnih manjina među županijama. Unatoč značajnom udjelu ruralnog stanovništva, gustoća naseljenosti je iznadprosječna, što Županiji daje važnu razvojnu prednost u odnosu na druge županije ruralnoga karaktera. Županija bilježi gustoću naseljenosti od 83,4 st/km2 u 2009. godini, po čemu se nalazi na osmom mjestu od

2 Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije, Županijski zavod za prostorno uređenje Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci, 2002. godina


11

20 županija. Od slavonskih županija jedino Brodsko-posavska županija bilježi nešto veću gustoću naseljenosti. U razdoblju 1991. – 2001. godina, broj se stanovnika smanjio za 12,3%, što se prvenstveno može pripisati posljedicama ratnih stradanja. Podaci o kretanju broja stanovnika u razdoblju 2001. – 2009. godina pokazuju da su negativna demografska kretanja nastavljena. U 2009. godini broj se stanovnika u odnosu na 2001. godinu smanjio za dodatnih 4,8%. Čak i ako se uzme u obzir stupanj pogreške, jasno je da je demografska situacija vrlo nepovoljna, što smješta Vukovarsko-srijemsku županiju na 6. mjesto na listi hrvatskih županija s najlošijim demografskim pokazateljima. Ovdje treba spomenuti da su negativni demografski trendovi karakteristični za većinu slavonskih županija čime se Vukovarsko-srijemska županija uklapa u širi trend smanjenja broja stanovništva na području istočne Hrvatske. Premda su demografski pokazatelji vrlo negativni, oni bi bili i puno lošiji bez znatnih ulaganja u obnovu stambenih objekata i javnu infrastrukturu nakon završetka Domovinskog rata. Primjera radi, prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva za provedbu Programa obnove i stambenog zbrinjavanja na području grada Vukovara utrošeno je u razdoblju od 1998 do 2008. godine, ukupno 1,5 milijardi kuna. Prema demografskim procjenama krajem 2008. godine 48,7% ukupnoga broja stanovnika živjelo je u pet županijskih gradova, a preostalih 51,3% stanovnika u 26 općina. Na osnovi udjela gradskog stanovništva u ukupnome stanovništvu, Županija se nalazi na 16. mjestu od 20 županija, što potvrđuje njezin izrazito ruralni karakter. Prema broju i udjelu stanovnika prevladavaju jedinice lokalne samouprave (JLS) između 3.000 i 10.000 stanovnika, koje čine čak 61% svih jedinica te 49,7% ukupnog stanovništva Županije. Povoljna je činjenica da vrlo mali udio imaju jedinice s manje od 1.500 stanovnika i po tome je Vukovarsko-srijemska županija puno bolja od nacionalne razine na kojoj taj udio iznosi čak 14,6%. Podaci o promjeni broja stanovnika pokazuju da su najugroženije najmanje JLS, jer najbrže gube stanovništvo. Međutim, za Županiju je poseban problem što i veliki urbani centri gube stanovništvo, što se odražava na cjelekupnu demografsku situaciju u Županiji. U tablici 3.1. prikazano je demografsko kretanje u JLS na području Županije prema Popisima stanovništva iz 1991., 2001. i 2011. godine.3 Tablica 3.1 Demografsko kretanje u JLS na području Županije prema Popisima stanovništva iz 1991., 2001. i 2011. godine

Redni

broj

JLS Popis 1991. Popis 2001. Popis 2011. Indeks

2011./2001.

1. Grad Vukovar 46.543 31.670 27.683 87,4

2. Grad Vinkovci 38.580 35.912 35.312 98,3

3. Grad Ilok 9.748 8.351 6.767 81,0

4. Grad Županja 14.435 16.383 12.090 73,8

5. Grad Otok 7.924 7.755 6.343 81,8

6. Općina Andrijaševci 4.031 4.249 4.075 95,9

7. Općina Babina Greda 4.205 4.262 3.572 83,8

8. Općina Bogdanovci 3.167 2.366 1.960 82,8

3 Državni zavod za statistiku RH, www.dzs.hr


12

9. Općina Borovo 6.442 5.360 5.056 94,3

10. Općina Bošnjaci 4.426 4.653 3.901 83,8

11. Općina Cerna 4.742 4.990 4.595 92,1

12. Općina Drenovci 7.202 7.424 5.174 69,7

13. Općina Gradište 3.297 3.382 2.773 82,0

14. Općina Gunja 5.176 5.033 3.732 74,2

15. Općina Ivankovo 8.268 8.676 8.006 92,3

16. Općina Jarmina 2.629 2.627 2.458 93,6

17. Općina Lovas 2.231 1.579 1.214 76,9

18. Općina Markušica 3.712 3.053 2.555 83,7

19. Općina Negoslavci 1.682 1.466 1.463 99,8

20. Općina Nijemci 6.965 5.998 4.705 78,4

21. Općina Nuštar 6.612 5.862 5.793 98,8

22. Općina Privlaka 3.501 3.776 2.954 78,2

23. Općina Stari Jankovci 6.617 5.216 4.405 84,5

24. Općina Štitar - - 2.129 -

25. Općina Stari Mikanovci 3.400 3.387 2.956 87,3

26. Općina Tompojevci 3.284 1.999 1.565 78,3

27. Općina Tordinci 2.868 2.251 2.032 90,3

28. Općina Tovarnik 4.240 3.335 2.775 83,2

29. Općina Trpinja 7.672 6.466 5.572 86,2

30. Općina Vođinci 2.099 2.113 1.966 93,0

31. Općina Vrbanja 5.543 5.174 3.940 76,1

UKUPNO 231.241 204.768 179.521 87,7

Podaci o broju stanovnika prikupljeni Popisom 2011. godine ne mogu se neposredno uspoređivati s podacima Popisa 2001. godine, jer je u međuvremenu došlo do promjene u statističkoj definiciji ukupnog stanovništva. Popis je izvršen u skladu s međunarodnim standardima te je unatoč tomu prikazan indeks usporedbe s prethodnim popisom. Iz prezentiranih podataka je razvidno znatno smanjenje ukupnog broja stanovnika od čak 12,3% u odnosu na stanje iz 2001. godine. U gotovo svim gradovima i općinama je zabilježeno smanjenje broja stanovnika, a najizraženije je smanjenje broja stanovnika u općini Drenovci, gdje ono iznosi čak 31,3%. Prirodni prirast kao razlika živorođenih i umrlih osoba u Vukovarsko-srijemskoj županiji je kontinuirano negativan u posljednjih pet godina, s time da se 2005. godine sa -281 povećao na -402. Još je nepovoljniji podatak da se negativni prirast u istom razdoblju značajno povećao, što se vidi i kroz smanjenje vitalnog indeksa (broj živorođenih na 100 umrlih) sa 88,0 u 2005. na 82,9 u 2009. godini. Situacija je samo donekle manje teška, uzevši u obzir da su pokazatelji za neke druge slavonske županije još nepovoljniji, tako da Osječko-baranjska županija bilježi prosječnu vrijednost vitalnog indeksa 74,9 u razdoblju 2005. – 2009. godine a Virovitičko-podravska županija samo 68,8. Pored negativnoga prirodnog prirasta, Županija kontinuirano bilježi i negativni saldo migracije, što znači da se više stanovništva odseljava nego doseljava. Međutim, saldo je značajno varirao u razdoblju 2005. – 2009. Primjetan je pad negativnog salda migracija u 2007. i 2008. godini koje su bile obilježene vrlo dobrim gospodarskim rastom, dok je u kriznoj 2009. godini zabilježen izrazito visoki porast negativnog salda, prije svega zbog manjeg broja doseljenih osoba te porasta odseljavanja u inozemstvo. Glavni čimbenik negativnog salda migracija su migracije u druge županije, u kojima broj odseljenih značajno nadmašuje broj doseljenih osoba. Migracije u


13

inozemstvo godinama su bile pozitivne sve do 2009. godine kada je kao očita posljedica snažne gospodarske krize u Županiji i cijeloj zemlji te široj regiji zabilježen značajan negativni saldo. Migracije su negativnije utjecale na promjenu ukupnoga broja stanovnika u odnosu na prirodni prirast. Negativni je saldo migracija „odgovoran“ za otprilike 63% ukupnog smanjenja broja stanovnika, a negativni prirodni prirast za oko 37% u razdoblju 2005. – 2009. godine. Prema udjelu osoba koje su emigrirale u odnosu na radno-sposobno stanovništvo, proizlazi da Županija bilježi iznadprosječnu razinu iseljavanja stanovništva.

3.5 Gospodarski potencijali i mogućnosti razvitka Županije4

Odličan geoprometni položaj Županije pruža velike mogućnosti razvoja gospodarstva, a posebno u segmentu prometa i logistike. Velike površine osobito vrijednog poljoprivrednog tla i dobre mogućnosti za navodnjavanje predstavljaju izvrsnu bazu za razvoj poljoprivrede, a veliki broj kvalitetnih šumskih površina pruža odlične osnove za razvoj drvne industrije i biomase kao obnovljivog izvora energije. Bogata fauna s jedne i kulturna baština s druge strane preduvjet su za značajan razvitak turizma na području Županije. Poljoprivredne površine zauzimaju 145.985 ha ili 60,6% površine Županije od čega 93,3% čine oranice a ostatak pašnjaci, livade, vinogradi i voćnjaci. Tlo, blaga kontinentalna klima i povoljan godišnji raspored oborina ovog podneblja osiguravaju kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju na kojoj treba bazirati održivi gospodarski razvitak Županije. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju strojnu obradu i visoke prinose glavnih poljoprivrednih kultura: pšenice, kukuruza, suncokreta, soje, šećerne repe, duhana i raznih vrsta povrća. Ukupna šumska površina, većinom obrasla glasovitim slavonskim hrastom lužnjakom, poljskim jasenom i običnim grabom te nadaleko poznatim Spačvanskim bazenom zauzima 69.383 ha što čini 28,7% površine Županije, dok na neplodno tlo i trstake otpada 25.052 ha odnosno 10,4% površine Županije. Bogatstvo raspoložive drvne mase od oko 19 milijuna m3 u šumama Županije i godišnji sječivi etat, koji iznosi oko 344.000 m3 bruto drvne mase, izvrsne su osnove za daljnji razvitak drvoprerađivačke industrije, prvenstveno proizvodnje finalnih proizvoda i namještaja. Gospodarski potencijal Županije je i uspješan razvitak stočarstva, prvenstveno svinjogojstva i govedarstva. Bogata nalazišta kvalitetne gline, šljunka i pijeska osiguravaju daljnji razvitak industrije građevinskog materijala, posebno opekarstva. Veliki prirodni resursi kojima obiluje Županija su nafta i zemni plin. Eksploatacijska polja nafte i plina nalaze se u istočnom dijelu Županije (Đeletovci, Privlaka i Ilača), a prosječna godišnja proizvodnja iznosi oko 60.000 t nafte i oko 5,5 mil. m3 plina. Povoljan zemljopisni položaj Županije kao važne prometne transverzale u smjeru istok-zapad i sjever-jug uz dobro razvijen cestovni, željeznički i riječni promet, preduvjet su za daljnje otvaranje Županije prema istočnoeuropskim tržištima, pri čemu veliku važnost imaju autocesta Zagreb – Lipovac, rijeka Dunav i riječna luka Vukovar.

4 Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije 2011-2013. godine, Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije – Hrast, Institut za međunarodne odnose – IMO, svibanj 2011.


14

Raspoložive poljoprivredne površine omogućavaju intenzivnu ratarsku i stočarsku proizvodnju. Na području Županije kvalitetno su strukturirani kapaciteti, koji zahtijevaju stalnu tehnološku modernizaciju te proširenje opsega i strukture proizvodnje, za proizvodnju šećera i špirita, mlijeka i mliječnih proizvoda, mlinskopekarskih proizvoda, mesa i suhomesnatih proizvoda, prerađevina od voća i povrća, stočne hrane te doradu i preradu sjemena kao i drugi spomenuti, odnosno nespomenuti kapaciteti privatnog poduzetništva koji sve više dobivaju na značaju. Pored instaliranih kapaciteta oslonjenih na raspoloživu sirovinsku osnovu kao logičan razvojni slijed, uvjetovan s jedne strane tradicijom, a s druge željom za kvalitetnijom izmjenom strukture gospodarstva, sagrađeni su još kapaciteti u metalo-prerađivačkoj industriji, kapaciteti za proizvodnju pokrivača i proizvoda tekstilne industrije te kapaciteti za proizvodnju predmeta od krzna i kože, odnosno kožne obuće i krznene konfekcije. Značajniju ulogu za cjelokupni razvoj Županije svakako bi trebao imati i ljudski potencijal. Radni kontigent stanovništva (15-64 godina) u strukturi stanovništva sudjeluje sa 65.9% , odnosno 118.382 stanovnika Županije, dok je na razini RH taj udio nešto povoljniji i iznosi 67,1%. Prirodne ljepote kraja, uz bogatu slavonsku šumu koja skriva brojne vrste visoke i niske divljači, bogatstvo vodnih tokova raznovrsnom kvalitetnom ribom, pružaju odlične pretpostavke za razvoj kontinentalnog, lovnog, ribolovnog, izletničkog i avanturističkog turizma. Bogata kulinarska ponuda podneblja osnova je razvoja i kvalitetne ponude ugostiteljstva i hotelijerstva. Ukratko, najveće gospodarske potencijale Vukovarsko-srijemske županije čine:

Prirodni resursi: poljoprivredne obradive površine, šume, nalazišta nafte i plina, pijeska i

šljunka, vodni tokovi;

Zemljopisni položaj;

Visokovrijedni ljudski potencijal;

Proizvodni i uslužni kapaciteti;

Etno i eko-vrijednosti.


15

4 PRIKAZ NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

Neposredna potrošnja energije definirana je kao energija isporučena krajnjim korisnicima u sljedećim sektorima propisanima Pravilnikom o energetskoj bilanci (NN 33/03):

Industriji;

Prometu;

Općoj potrošnji. Sektor Opće potrošnje obuhvaća sljedeće podsektore:

Kućanstva;

Uslužni sektor;

Poljoprivredu;

Graditeljstvo. Analiza neposredne potrošnje energije Vukovarsko-srijemske županije izrađena je za 2014. godinu, koja je odabrana kao referentna godina. Glavni kriterij pri odabiru referentne godine bila je raspoloživost podataka o energetskim potrošnjama na županijskoj i nacionalnoj razini. Za potrebe izrade ovoga Akcijskog plana korišteni su službeni podaci iz Statističkih ljetopisa Državnog zavoda za statistiku i Godišnjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2014 koji izdaje Ministarstvo gospodarstva u prosincu tekuće godine za prethodnu godinu. U tablici 4.1 prikazani su ukupni podaci za sva tri sektora neposredne potrošnje energije prema Pravilniku o energetskoj bilanci (industrija, promet i opća potrošnja) te je za svaki sektor prikazana neposredna potrošnja energije po korištenim energentima. Tablica 4.1 Neposredna potrošnja energije po sektorima Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

PJ Benzin Ogrjevno

drvo i

biomasa

Dizel Biodizel Električna

energija

Lož

ulje

Prirodni

plin

Toplana UNP Ukupno

Industrija 0,043 0,003 0,363 0,027 0,263 0,008 0,707

Promet 0,982 2,002 0,0003 0,025 0,762 3,771

Opća potrošnja 0,918 0,151 1,117 0,069 0,926 0,117 3,298

Ukupno 0,982 0,961 2,131 0,0003 1,480 0,096 1,189 0,008 0,879 7,780

Udio pojedinih sektora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije Vukovarsko-srijemske županije u referentnoj 2014. godini prikazan je na slici 4.1.


16

Slika 4.1 Struktura energetske potrošnje prema sektorima u Vukovarsko-srijemskoj županiji u referentnoj 2014. godini

Provedena analiza neposredne energetske potrošnje u Vukovarsko-srijemskoj županiji u referentnoj 2014. godini pokazuje da 48,5% potrošnje otpada na sektor prometa, 42,4% na sektor opće potrošnje a 9,09% na sektor industrije. Ovdje treba naglasiti da je veća potrošnja sektora promet u usporedbi sa sektorom opće potrošnje sigurno dijelom leži u činjenici da su za sektor prometa prikupljeni podaci o ukupnim prodanim količinama goriva na benzinskim postajama u Županiji jer nije bilo moguće dobiti podatke o stvarno potrošenoj količini goriva na samom području Županije. Usporedbe radi, prema podacima iz publikacije Energija u Hrvatskoj 2014., na nacionalnoj je razini u 2014. godini udio sektora opće potrošnje u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije iznosio 52%, prometa 32,4% a industrije 15,6% (slika 4.2).

Slika 4.2 Udjeli sektora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije Republike Hrvatske u 2014. godini5

5 Energija u Hrvatskoj 2014., Energetski institut Hrvoje Požar, Ministarstvo gospodarstva RH, prosinac 2015.

9,09%

48,50%

42,41%

Industrija

Promet

Opća potrošnja


17

Ukupna energetska potrošnja u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2014. godini iznosi 7,782 PJ od čega na sektor industrije otpada 0,707 PJ, sektor opće potrošnje 3,298 PJ a sektor prometa 3,776 PJ.

4.1 Analiza energetske potrošnje u industriji

Prema klasifikaciji sektora definiranoj u Energiji u Hrvatskoj 2014. sektor industrije općenito je podijeljen na sljedeće grane:

Industrija željeza i čelika;

Industrija obojenih metala;

Industrija nemetalnih minerala;

Kemijska industrija;

Industrija građevnog materijala;

Industrija papira;

Prehrambena industrija;

Ostala industrija.

Na području Vukovarsko-srijemske županije tijekom 2014. godine u bazi Hrvatske gospodarske komore je registrirano 2.945 tvrtki, pri čemu je trend smanjenja broja tvrtki na području Županije vidljiv u tablici 4.26. Tablica 4.2 Trend kretanja aktivnih tvrtki na području Vukovarsko - srijemske županije

Godina Broj aktivnih tvrtki

2010. 3.309

2011. 3.396

2012. 2.840

2013. 3.042

2014. 2.945

Prema službenim podacima7, na području Vukovarsko-srijemske županije najzastupljenija industrijska grana je prerađivačka industrija u kojoj je u 2014. godini poslovalo 257 gospodarskih subjekata koji su zapošljavali ukupno 5.053 osobe. Prerađivačka industrija sudjeluje s preko 90% u ukupnom izvozu Vukovarsko-srijemske županije, te je u 2014. realizirala izvoz u iznosu 1,412 milijarde kuna što je rast od 23,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prerađivačka industrija je u 2014. godini ostvarila ukupan prihod od 3,238 milijardi kuna (6,9% više nego u 2013.godini), te ukupan rashod od 3,362 milijardi kuna (7,8% više nego u 2013.). Gubitak poslovne godine se u2014. godini povećao za 36,8% u odnosu na 2013. godinu (sa 94 na 129 milijuna kn). Od ukupnog broja poduzetnika njih 182 je poslovalo s dobiti, a 75 s gubitkom, te je tijekom 2014. godine njih 49 ostvarilo investicije u novu dugotrajnu imovinu (tijekom 2013. godine 257 poduzetnika je investiralo u novu dugotrajnu imovinu). Vrijednost ostvarenih investicija u 2014. godini je 69,24 milijuna kuna što je za 27,1% manje u odnosu na 2013. godinu.

6 BizNet HGK, Obrada ŽK Vukovar 7 Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije u 2014. godini, Hrvatska gospodarska komora – Županijska kompra Vukovar, Vukovar, rujan 2015. i Informacija o o stanju gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije, Upravni odjel za gospodarstvo VSŽ, Vukovar, kolovoz 2015. godine


18

U ukupnom prihodu tvrtki VSŽ najveći udio ostvaruje prerađivačka industrija sa ostvarenim ukupnim prihodom od 3,239 milijardi kuna (25,7% ukupnog prihoda svih tvrtki), opskrba električnom energijom, plinom i parom sa 3,126 milijardi kuna prihoda (24,8%), zatim trgovina na veliko i malo sa 2,796 milijardi kuna prihoda (22,18% ukupno ostvarenih prihoda) i poljoprivreda sa ukupnim prihodom od 1,967 milijardi kuna odnosno 15,61% svih prihoda. Najvažniji industrijski subjekti na području Vukovarsko-srijemske županije su:

1. Spačva d.d. – drvna industrija;

2. Sladorana d.o.o – prehrambena industrija;

3. Borovo- proizvodnja obuće

Točne statističke podatke o potrošnji energije po energentima za svaku pojedinu granu industrije na području Vukovarsko-srijemske županije u referentnoj 2014. godini nije bilo moguće prikupiti te je iz tog razloga sektor industrije u okviru ovog Akcijskog plana promatran zbirno, a podaci o potrošnji energije prikazani u tablici 4.3. U skladu s člankom 5. Pravilnika o energetskoj bilanci (NN, 33/03), energetska bilanca Republike Hrvatske izrađuje se na temelju podataka koje energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost proizvodnje električne energije, prijenosa električne energije, vođenja elektroenergetskog sustava, organiziranja tržišta električnom energijom, dobave plina, transporta plina, distribucije plina, proizvodnje naftnih derivata, transporta nafte naftovodima i drugim oblicima transporta, transporta naftnih derivata produktovodima i drugim oblicima transporta, trgovine na veliko naftnim derivatima, skladištenja nafte i naftnih derivata, proizvodnje toplinske energije, distribucije toplinske energije, opskrbe toplinskom energijom te transporta i skladištenja ukapljenog prirodnog plina dostavljaju Ministarstvu gospodarstva. U okviru ovog Akcijskog plana, za prikupljanje svih podataka o energetskoj potrošnji uključujući i sektor industrije korištena je potpuno ista metodologija kao i za izradu nacionalne energetske bilance. U tom smislu nije vršeno pojedinačno anketiranje industrijskih tvrtki o energetskoj potrošnji, već su podaci prikupljeni isključivo od tvrtki koje obavljaju energetsku djelatnost na području Županije. Potrebno je istaknuti da podaci o potrošnji energenata za sektor industrije obuhvaćaju potrošnju cijelog sektora, upravo iz razloga što su, u skladu s Pravilnikom o energetskoj bilanci, prikupljeni od svih subjekata koji obavljaju energetske djelatnosti na području Vukovarsko-srijemske županije. Vezano uz potrošnju električne energije i potrošnju naftnih derivata u sektoru industrije, važno je istaknuti da se podaci o potrošnji navedenih energenata u okviru tvrtki koje obavljaju energetsku djelatnost distribucije električne energije te trgovine na veliko naftnim derivatima za sektor industrije vode zajedno s podacima o potrošnji za sektor uslužnih i komercijalnih djelatnosti. Iz tog razloga podaci o potrošnji električne energije te potrošnji naftnih derivata dostavljeni su zbirno za oba sektora. Kako bi se procijenila potrošnja naftnih derivata po sektorima, pretpostavljeno je da se dio troši u uslužnom sektoru, a dio u sektoru industrije. Također za potrošnju električne energije pretpostavljeno je da se 2/3 energije konzumira u sektoru industrije budući da je ona energetski intenzivnija djelatnost, a ostatak u sektoru uslužnih i komercijalnih djelatnosti. Na temelju navedenih pretpostavki provedena je analiza neposredne potrošnje energije za sektor industrije Vukovarsko-srijemske županije, čiji su rezultati prezentirani u tablici 4.3. i na slici 4.3.


19

Tablica 4.3 Neposredna potrošnja energije za sektor industrije Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

PJ Električna

energija

Prirodni

plin

Lož ulje Dizel Biomasa Toplana Ukupno

Potrošnja energije 0,363 0,263 0,027 0,003 0,043 0,008 0,707

Slika 4.3 Udio pojedinih energenata u neposrednoj potrošnji energije za sektor industrije Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

Iz slike 4.3, može se zaključiti da je u sektoru industrije u Vukovarsko-srijemskoj županiji najzastupljeniji energent u 2014. godini bila električna energija s udjelom od 51,35%, zatim prirodni plin s udjelom od 37,23%, te biomasa s udjelom od 6,08%.8

4.2 Analiza energetske potrošnje u sektoru prometa

Prema službenim podacima iz Energije u Hrvatskoj, u 2014. godini potrošnja energije u prometu na nacionalnoj je razini smanjena za 1,1% u odnosu na potrošnju u 2013. godini, pri čemu je povećana potrošnja dizelskog goriva, mlaznog goriva, ukapljenog i prirodnog plina, dok je potrošnja ostalih energenata smanjena, i to motornog benzina za 7,7%, električne energije za 1,8% i tekućih biogoriva za 6,3%. Također je smanjena potrošnja loživih ulja koja se u prometu koriste u vrlo malim količinama. Porast potrošnje dizelskog goriva iznosio je 1,7%, mlaznog goriva 0,2% i ukapljenog plina 7,3%. Vrlo visok porast potrošnje ostvario je prirodni plin koji još uvijek sudjeluje s vrlo malim udjelom u ukupnoj energetskoj potrošnji prometa. Tijekom proteklog razdoblja od 2009. do 2014. godine potrošnja energije u prometu smanjivala se s prosječnom godišnjom stopom od 1,2 posto. Trend smanjenja ostvaren je u potrošnji motornog benzina, dizelskog goriva, ukapljenog plina i električne energije, dok je u potrošnji ostalih oblika

8 Procjena udjela biomase u ukupnoj potrošnji sektora industrije bazirana je na podacima o prodaji peleta i briketa tvrtke Spačva d.d. Vinkovci u 2014. godini

51,35%

37,23%

3,80%

0,44%

6,08%

1,09%

Električna energija

Prirodni plin

Lož ulje

Dizel

Biomasa

Toplana


20

energije ostvaren trend porasta potrošnje. Potrošnja motornog benzina smanjivala se s prosječnom godišnjom stopom od 5,1 %, ukapljenog plina 2,8% i električne energije 2,5%. U potrošnji dizelskog goriva ostvarena je vrlo mala stopa pada koja je iznosila samo 0,03%. Prosječna godišnja stopa porasta potrošnje mlaznog goriva iznosila je 5,1%, a tekućih biogoriva 33,5%. Sektor prometa na području Vukovarsko-srijemske županije predstavlja jedan od sektora koji se brže razvija u smislu povećane izgradnje prometnica i broja vozila. Takav razvoj nužno prati i povećanje potrošnje energije, pri čemu budući razvoj ovisi o razvoju gospodarstva u segmentu robnog prometa, ali i porastu životnog standarda građana, prvenstveno u segmentu putničkog prometa. Energetska učinkovitost u prometu je vrlo specifična zbog izravne ovisnosti o korištenju naftnih derivata te zbog iznimno velikog utjecaja ponašanja sudionika prometa. Nadalje, središnjim prostorom Vukovarsko-srijemske županije prolaze cestovno-željeznički pravci koji povezuju Hrvatsku sa susjednim državama što Županiji daje važnu prometnu ulogu. U skladu s Pravilnikom o energetskoj bilanci Republike Hrvatske te ostalim relevantnim dokumentima, sektor prometa dijeli se na sljedeće podsektore:

Željeznički promet;

Cestovni promet;

Zračni promet;

Pomorski i riječni promet;

Ostali promet9.

U skladu s podacima iz Energije u Hrvatskoj 2014. na području Republike Hrvatske daleko najveći dio energetske potrošnje u prometu, odnosno oko 87,7%, otpada na cestovni promet. Na temelju energetskih analiza željezničkog i cestovnog prometa koje slijede može se vidjeti da je na području Vukovarsko-srijemske županije situacija relativno slična te na cestovni promet otpada oko 98% energetske potrošnje.

4.2.1 Željeznički promet na području Vukovarsko-srijemske županiji

Na području Republike Hrvatske, izgrađeno je ukupno 2.976,276 km željezničkih pruga sljedećih kategorija (slika 4.4):

Međunarodne pruge;

Regionalne pruge;

Lokalne pruge.

Generalno gledano, željeznički promet u Hrvatskoj, koji je nekad imao važno mjesto u razvitku gospodarstva, nije dostigao očekivanu razinu kvalitete i kvantitete, što se u prvom redu očituje u nedovoljnoj izgrađenosti željezničke mreže, još uvijek relativno niskoj tehnološkoj razini vlakova kao i nezadovoljavajućoj kvaliteti usluga. Prema glavnim zaključcima Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. do 2030. godina, glavni prioriteti željezničkog prometa trebaju biti usmjereni na:

Modernizaciju preostalih dijelova linija TEN-T mreže u skladu s njihovom funkcionalnošću;

9 Ostali promet čine sljedeće vrste prometa: gradski, cjevovodni i prekrcaj.


21

Analizu mogućnosti povećanja korištenja željeznica za putnike u Zagrebu i Rijeci i

provedbe mjera definiranih u ovoj Strategiji,

Povećanje održivosti mreže željezničkih pruga reorganizacijom sektora, unapređenjem

učinkovitosti održavanja, smanjenjem utjecaja na okoliš i uvođenjem mjera za povećanje

sigurnosti i interoperabilnosti željezničkih pruga;

Modernizaciju lokalnih i regionalnih pruga u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj

integriranog javnog prijevoza.

U cilju unaprijeđenja kvalitete željezničkog prijevoza u Hrvatskoj, strateški ciljevi HŽ Putničkog prijevoza u razdoblju od 2014. do 2018. su sljedeći10:

Povećanje broja prevezenih putnika za 22%;

Povećanje ostvarenog prihoda od broja prevezenih putnika za 23,3%;

Smanjenje udjela državne potpore ispod 45% u ukupnom prihodu;

Potpuna informatizacija sustava prodaje prijevoznih i rezervacijskih karata te razvoj i

implementacija novih prodajnih kanala u 2015. godini;

Uvođenje 44 nova motorna vlaka do 2018. godine;

Izgradnja novog tehničko–logističkog centra za željeznički putnički prijevoz;

Divestiranje vlasničke strukture u ovisnim društvima;

Uspostavljanje financijski održivog sustava.

10 Više informacija dostupno na http://www.hzpp.hr/osnovne-korporativne-organizacijske-vrijednosti-i-nacela


22

Slika 4.4 Željeznička mreža na području Republike Hrvatske

Područjem Vukovarsko - srijemske županije prolaze željezničke pruge različite namjene, opsega prometa, gospodarske važnosti i značaja u unutarnjem i međunarodnom prometu, koje se koriste za mješovit promet putničkih i teretnih vlakova. Današnja infrastruktura dozvoljava različite brzine na ovim prugama ovisno o stanju pruge i uređenosti gornjeg i donjeg ustroja, opremljenosti signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, elektroenergetskim postrojenjima i ostalim građevinama potrebnima za funkcioniranje prometa. Povoljan geografski položaj Županije omogućio je brzi razvoj željezničkoga prometa te razvoj Vinkovaca kao putničkoga i teretno-ranžirnog čvorišta. Međutim, Vinkovci još uvijek nisu dostigli predratnu važnost usprkos napretku i ulaganjima u obnovu infrastrukture. Kroz Županiju prolazi europski željeznički koridor X, a procjenjuje se da je 2014. godine otpremljeno oko 448.200 putnika. S obzirom na to da se provode i planiraju znatna ulaganja u obnovu pruge na trasi koridora za očekivati je daljnji porast prometa i, općenito, jačanje Županije kao željezničkog i logističkog središta. Tome bi trebala pridonijeti i jača integracija željeznice te korištenja Dunava za transport roba, odnosno intermodalni oblici transporta. Također treba istaknuti postojanje RO-LA terminala (terminal za prijevoz kamionskih tegljača na željezničkim vagonima) u Spačvi, koji su Hrvatske željeznice otvorile 2007. godine.


23

Otvaranjem obnovljene pruge Vinkovci – Osijek 2008. godine dodatno je poboljšana kvaliteta željezničkog prijevoza. Budući da ne postoje podaci o udjelu željeznice u javnome prometu na razini Županije, teško je procijeniti stvarnu ulogu željeznice u ukupnome transportu na tomu području. Ipak, sa sigurnošću se može reći da je željeznica značajan čimbenik u ukupnome prometu roba i putnika na području Županije, a njezine komparativne prednosti – sigurnost, udobnost, brzina, ekološka prihvatljivost i cijena, trebale bi taj udio u slijedećem razdoblju još i povećati. Završena je i obnova magistralne željezničke pruge Zagreb-Tovarnik na dionici VinkovciTovarnik-državna granica sa Srbijom u dužini 33,4 kilometra, u čiju je obnovu uloženo 442 milijuna kuna. Obnovu dionice pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica sa 38 posto sufinancirala je Europska komisija iz ISPA programa dok su preostala sredstva osigurana iz državnog proračuna. Sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske (za magistralne željezničke pruge) i Ministarstva pomorstva, prometa i veza (za željezničke pruge I i II reda) te Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 82/2013), željezničke pruge u Županiji su razvrstane na način da su dobile broj, oznaku i naziv kako slijedi:

Magistralna glavna željeznička pruga MG2 (Savski Marof državna granica - Zagreb - Sisak -

Novska -Vinkovci - Tovarnik državna granica ), dionica MG2C (Tovarnik-Novska);

Magistralna glavna željeznička pruga MG2.2 (Vinkovci -Vinkovci Teretni kolodvor Park A/B

-Jarmina odvojnica);

Magistralna glavna željeznička pruga MG2.3 (Vinkovci -Vinkovci Teretni kolodvor Park D/C

- Jarmina odvojnica);

Magistralna pomoćna željeznička pruga MP 14 (Vinkovci - Erdut državna granica);

Željeznička pruga I. reda I.109 (MG 2) Vinkovci – Osijek;

Željeznička pruga I. reda I.110 Vinkovci - Drenovci državna granica;

Željeznička pruga I. reda I.111 Mirkovci (MG 2) - Vrapčana (I.110);

Željeznička pruga II. reda II.210 (MP14) - Vukovar - Stari Vukovar;

Željeznička pruga II. reda II.211 Vinkovci (MG 2) - Županja.

Magistralna glavna željeznička pruga MG2 (Savski Marof /državna granica/ - Zagreb - Sisak - Novska - Vinkovci - Tovarnik/državna granica) je elektrificirana cijelom svojom dužinom jednofaznim izmjeničnim sustavom 25kV, 50Hz. Dozvoljeno opterećenje je 220 kN po osovini odnosno dopuštena masa po dužnom metru 8 kN/m. Trasa ima lukove radiusa 400 m do 2000 m, uzdužnih nagiba trase maksimalno 5%o. Iz svega navedenog se može zaključiti da na području Vukovarsko-srijemske županije, željeznički promet igra vrlo značajnu ulogu u javnom prijevozu putnika i tereta prometujući s ukupno 31.140 putničkih i 1.341 teretnih vlakova godišnje. U 2012. godini je na području Županije ukupna prijeđena kilometraža na svim dionicama iznosila oko 736.987 000 km, a prevezeno je ukupno 2.554.000 putnika. Prema podacima Putničkog prometa Hrvatskih željeznica (HŽPP) u 2014. godini je na području Županije radnim danom prometovalo 94 putničkih vlakova na raznim relacijama, pri čemu je dnevna potrpšnja dizelskog goriva oko 1.400 litara. Prema podacima dobivenima iz Hrvatskih željeznica, energetska potrošnja putničkoga željezničkog prijevoza te potrošnja za vuču teretnih vlakova na području Vukovarsko-srijemeske županije u 2014. godini je procijenjena na 397,8 t dizelskog goriva (4.720.641 kWh) i 10.575.471 kWh električne


24

energije što daje ukupnu potrošnju energije u željezničkom prometu na području Županije u 2014. godini u ukupnom iznosu od 0,055 PJ.

4.2.2 Cestovni promet

Geoprometni položaj Županije, na raskrižju prometnica koje povezuju istok i zapad, te srednju Europu s izlazom na more daje veliku važnost razvitku cestovnog prometa Županije u kontekstu prirodne i gospodarske usmjerenosti zemalja zapadne i srednje Europe prema Jugu - Jadranskom moru, jugoistoku Europe i Aziji. U Slavoniji i Baranji se križaju dva vrlo složena europska koridora:

X koridor - Zapad - Istok kojeg na području Hrvatske čini autocesta od Zagreba u smjeru

istoka (D4) dolinom rijeke Save, odnosno željeznička pruga, plovni put i naftovod;

V koridor - od Budimpešte Podunavljem preko Osijeka i Đakova te dalje dolinama rijeke

Bosne i Neretve do Ploča. Ovaj koridor na području RH čini i državna cesta D7 i autocesta

D4, plovni put Dunavom i Dravom i budući VK Dunav - Sava te željeznička pruga. Tranzitni

promet je još uvijek slabog intenziteta te i zbog toga gospodarstvo trpi velike štete.

Važnu ulogu u povezivanju naselja Županije imaju prometnice koje povezuju Osijek preko Vukovara s Ilokom, te Đakovo preko Vinkovaca s Tovarnikom. Osim ovih prometnica, veza između naselja ostvarena je gustom mrežom prometnica nižeg ranga. Prometnu okosnicu u sjevernom dijelu Županije čini državna cesta Osijek - Vukovar - Ilok. Planirana je državna brza cesta s četiri trake Jarmina - Nuštar - Vukovar - Sotin te nastavno na nju brza cesta s dvije trake na pravcu Sotin - Ilok i to djelomično postojećim a djelomično novim trasama, čime bi se rasteretila postojeća cesta uz Dunav Sotin - Mohovo - Ilok. Od posebnog značaja za sjeverni dio Županije je bolje prometno povezivanje Iloka državnom cestom preko Đeletovaca s izlazom na autocestu kod Lipovca povezanu s magistralnom cestom Sotin - Tovarnik - Nijemci. Izgradnju kanala Dunav - Sava prati izgradnja državne brze ceste s četiri trake Vukovar - Vinkovci - Županja - državna granica s Bosnom i Hercegovinom. Za središnji dio Županije (područje bivše općine Vinkovci) od posebne važnosti su izgradnja prometnog smjera državne brze ceste Vukovar - Vinkovci - Županja i modernizacija i korekcije trase državne ceste Tovarnik - Vinkovci - St. Mikanovci. Značajna je i modernizacija županijskih cesta:

Vođinci - Retkovci - Rokovci - Privlaka - Otok – Nijemci;

Svinjarevci - Orolik - Otok – Spačva;

Laslovo - Korođ - Tordinci – Nuštar.

Za južni dio Županije važno je dovršenje izgradnje autoceste D4 sa svim pratećim građevinama, modernizacija cesta, izgradnja obilaznica naselja na državnim i županijskim cestama, a osobito grada Županje, uređenje postojećih i otvaranje stalnih graničnih prijelaza te ispitivanje potrebe izgradnje i trase županijske ceste 4232 uz Državnu granicu. Teška oštećenja cesta i rušenje brojnih mostova (svih mostova na Savi i svih mostova na crti razgraničenja) su na cijelom području Županije bili uzrok otežanom odvijanju i smanjenoj sigurnosti prometa te time slabljenju povezanosti pojedinih dijelova Županije.


25

Postupna obnova cesta uspostavila je potrebnu povezanost naselja u Županiji no potrebna su daljnja značajna ulaganja u prometni sustav i to konkretno:

Dovršenje autoceste Zagreb – Lipovac;

Izgradnju državne brze ceste Vukovar - Vinkovci – Županja;

Modernizaciju državne ceste Županja - Gunja i županijske ceste Otok - Vrbanja - Gunja s

planiranom korekcijom trase Spačva – Vrbanja.

Iz svega navedenog se može zaključiti da je u većem dijelu Vukovarsko-srijemske županije mreža cesta dobro razvijena uz potrebu njene daljnje modernizacije izgradnjom obilaznica naselja na državnim i županijskim cestama sa ciljem postizanja veće sigurnosti i kvalitete odvijanja prometa. Cestovni promet na području Županije čini autobusni prijevoz te prijevoz osobnim i komercijalnim vozilima. Na području Županije autobusni javni prijevoz obavlja se temeljem izdanih dozvola za vozni red, a obavlja ga 3 autobusna prijevoznika:

Polet d.o.o. (50 autobusa);

Čazmatrans Vukovar d.o.o. (35 autobusa);

Čazmatrans – Nova d.o.o. (15 autobusa).

Ukupni autobusni vozni park čini 100 vozila pokretanih motorima na dizelsko gorivo. Prema podacima dobivenima od navedenih koncesionara, potrošnja goriva na području Vukovarsko-srijemske županije u autobusnom javnom prijevozu u 2014. godini je procijenjena na 0,046 PJ dizela. Prema podacima iz baze registriranih vozila Minstarstva unutarnjih poslova RH, u 2014. godini u Vukovarsko-srijemskoj županiji je registrirano ukupno 64.441 vozila i to:

Mopedi i motocikli – 4.274;

Osobna vozila – 46.098;

Autobusi – 146;

Teretna i radna vozila – 3.413;

Ostala vozila – 10.507. Potrebno je istaknuti da točne podatke o potrošnji cestovnih vozila na području Vukovarsko-srijemske županije nije moguće prikupiti iz razloga što bi za svako vozilo bilo potrebno mjeriti odgovarajuću potrošnju, i to samo ukoliko se ono kreće na području Županije. Stoga je potrošnja energije u cestovnom prometu određena prema prikupljenim podacima o prodanim količinama goriva na svim benzinskim postajama na području Vukovarsko-srijemske županije u 2014. godini. Vjerodostojnost prikupljenih podataka o potrošnji goriva u cestovnom prometu Županije dodatno je provjerena primjenom modela COPERT IV, razvijenog od strane Europske agencije za okoliš (European Environment Agency). Važan parametar za izradu ovog Akcijskog plana su podaci o količini prodanog goriva na sljedećim benzinskim postajama na području Županije:

INA d.d.;

Lukoil Croatia d.o.o.;

Petrol Hrvatska d.o.o.;

Benzin d.o.o

Tifon d.o.o.;

Crodux d.o.o;


26

Norma d.o.o.;

B.P. Jozinović;

Santini d.o.o.;

Naftne crpke ulice d.o.o. Prikupljeni su podaci o količini prodanog goriva na navedenim benzinskim postajama prikazani u tablici 4.4. Tablica 4.4 Količine prodanog goriva na benzinskim postajama u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2014. godini

Vrsta goriva Potrošnja (PJ)

Motorni benzin 0,982

Dizelsko gorivo 1,977

UNP 0,762

Ukupno 3,721

Na temelju prikupljenih podataka, o prodanim količinama goriva na benzinskim postajama na području Županije, potrošnja osobnih i komercijalnih vozila dobivena je na način da je od ukupne prodane količine goriva oduzeta potrošena količina goriva u autobusnom prijevozu dobivena od autobusnih prijevoznika koji prometuju na području Županije. Potrošnja osobnih i komercijalnih vozila na području Županije iznosi 3,66 PJ. Ukupna potrošnja energije cestovnog prometa na području Vukovarsko-srijemske županije prikazana je u tablici 4.5. Tablica 4.5 Ukupna potrošnja energije cestovnog prometa na području Vukovarsko-srijemske županije

PJ Dizel Biodizel Benzin UNP Ukupno

Autobusni prijevoz 0,060 0,0003 0,060

Osobna i komercijalna vozila 1,917 0,982 0,762 3,661

Ukupno 1,977 0,0003 0,982 0,762 3,721

Uz korištenje standardnih pretvorbenih faktora za energetsku vrijednost pojedinih goriva, ukupna energetska potrošnja cestovnog prometa u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2014. godini iznosi 3,721 PJ.

4.2.3 Zračni promet

Na području Vukovarsko-srijemske županije nema primarnih zračnih luka (najbliža je zračna luka Osijek). U blizini Vinkovaca je tercijarna zračna luka Bok (poljoprivredno uzletište), uzletište Borovo u Vukovaru te zračno pristanište Sopot, čiji je operator zrakoplovni klub Vrabac. Zračno pristanište Bok Sopot namijenjeno je za prihvat i otpremu zrakoplova u povremenom zračnom prometu i školovanje za koje je proizvođač predvidio mogućnost slijetanja na travnatu uzletno-sletnu stazu (USS) i MTOM (eng. Maximum Take-Off Mass, tj. najveća dopuštena uzletna masa) do 5.700 kg. Zračno pristanište posjeduje hangar za prihvat i smještaj letjelica, kontrolni toranj opremljen radio-vezom kao i vlastitom meteorološkom postajom. Obzirom da zračni prijevoz u Županiji nije putnički i jako je malog kapaciteta, njegova potrošnja neće biti uzeta u obzir u analizi neposredne energetske potrošnje Županije.


27

4.2.4 Riječni promet

U skladu sa Srednjoročnim planom razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2016. godine, razvitak vodnih putova se treba provoditi sa dva osnovna cilja:

Postizanje veće razine konkurentnosti i kvalitete postojeće mreže unutarnjih vodnih

putova (kroz kvalitetnije održavanje, uklanjanje uskih grla, te tehnološku modernizaciju

sustava obilježavanja i plovidbene signalizacije);

Ostvarivanje brže i skladnije izgradnje vodnih putova europskog standarda, u sklopu TEN-T

mreže, sukladno načelima europske prometne politike.

Luke unutarnjih voda ključni su elementi cjelokupnog sustava transporta unutarnjim vodnim putovima o kojima umnogome ovisi uspješnost kompletnog transportnog procesa od mjesta proizvodnje do mjesta krajnje potrošnje. Istovremeno, luke su i poveznice različitih načina prijevoza kojima se teret ili putnici dovoze i odvoze do krajnjih odredišta. Luke unutarnjih voda koje su smještene na europskim vodnim putovima imaju posebno značenje s obzirom na jedinstvenost prometnotransportnoga i ukupnoga gospodarskoga tržišta na kojemu djeluju. Na području Vukovarsko-srijemske županije nalaze se dva međunarodna vodna puta – Dunav i Sava. Dunav je plovan cijelom duljinom kroz Hrvatsku te je prema Europskom ugovoru o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značaja (AGN) klasificiran klasom plovnosti VIc. Dunavom se odvija međunarodni, regionalni i lokalni promet. Lokalni putnički promet odvija se između Vukovara i Bača, gdje se trajektom prevozi putnike između dva malogranična prijelaza. Sava je uvjetno plovna, odnosno uz velika je ograničenja povezana s neuređenim plovnim putem (nedovoljan gaz na pojedinim sektorima, kritične točke, neoznačen plovni put, itd.). Postojeći promet ovisi o sezonskim uvjetima vodostaja te je uglavnom lokalnog i regionalnog karaktera. Najvažniji projekt iskorištenja potencijala Dunava i Save je izgradnja višenamjenskog kanala Dunav-Sava (dalje u tekstu VKDS), kojim bi se kvalitetnije povezale rijeke Dunav i Sava, skratio plovni put od Europe do Sredozemnog mora te omogućio razvoj luka, lučica i pristaništa u unutrašnjosti Županije uz trasu kanala što bi omogućilo razvoj gospodarstva i drugih aktivnosti vezano uz plovne putove te urbani razvoj, osiguranje vode za navodnjavanje u poljoprivredi, šumarstvu, zaštitu okoliša itd. Osim toga, projektom uređenja vodnoga puta Save i podizanjem klase plovnosti na kategoriju IV ponovno bi se uspostavio međunarodni promet do Siska. Glavne funkcije višenamjenskog kanala Dunav-Sava su:

Odvodnja: Izgradnjom VKDS-a omogućava se uređenje površinske odvodnje na 173.000

ha i osiguravaju uvjeti dogradnje podzemne odvodnje na 62.000 ha poljoprivrednih

površina, eliminira se šteta od poplava (odvodnja velikih voda u oba smjera, prema Savi i

Dunavu) i regulira vodni režim Spačvanskog bazena sukladno potrebama šumske

vegetacije;

Oplemenjivanje malih voda: Izgradnjom VKDS-a ostvaruju se tehnički uvjeti za

oplemenjivanje malih voda na dijelovima korita postojećih vodotoka Bosuta, Spačve i

Vuke te ih se osposobljava za navodnjavanje;

Plovidba: Izgradnjom VKDS-a omogućit će se skraćenje plovidbe Savom u smjeru zapadne

Europe za 417 km i smjeru istočne Europe za 85 km, te povezivanje Hrvatske mreže

unutarnjih plovnih putova, Sava-Dunav-Drava i ostvarenje 560 km dugog prometnog


28

koridora Podunavlje-Jadran, u vidu kombinirane riječno-željezničke veze (61,4 km kanala

Dunav-Sava, 340 km regulirane rijeke Save i 160 km željezničke pruge Rijeka – Zagreb);

Navodnjavanje: Cijelom trasom kanala omogućit će se intenzivno navodnjavanje na cca

33.000 ha poljoprivrednih površina, te omogućiti povećanje obima poljoprivredne

proizvodnje od 20-50%. Strateški je cilj navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta, ne toliko

u povećanju i dosad visokoproduktivnog tradicionalnoga ratarstva na tom području, koliko

u promjeni strukture sjetve biljnim kulturama atraktivnima za tržište, kao što su povrće,

voće, industrijsko bilje, ljekovito bilje, sjemenske žitarice i slično.

Osim luke Vukovar i dva putnička pristaništa (Vukovar i Ilok) tu je i tovarište u Iloku koje je privremenoga karaktera i služi servisiranju potreba lokalnog industrijskog postrojenja. Nakon perioda pada teretnog prometa na vodnim putovima, uzrokovanog prvenstveno globalnom gospodarskom krizom, u sljedećem se srednjoročnom razdoblju očekuje rast prometa i vraćanje na razinu dostignutu 2006. godine. Putnički je promet tijekom krize zadržao visoku razinu potražnje (promet tzv. riječnim kruzerima) te se očekuje njegov daljnji rast u narednom razdoblju. Infrastrukturni objekti na vodnim putevima unutar Vukovarsko-srijemske županije su malobrojni. Od većih projekata vezanih za daljnji razvoj lučke infrastrukture, treba naglasiti da se već nekoliko godina ulažu sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora u izradu tehničke dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola za potrebe proširenja luke Vukovar (nova luka Istok). Nadalje, planira se izgradnja županijske luke Ilok te je izrađeno idejno rješenje buduće luke. Izrada idejnog i glavnog projekta te dinamika same izgradnje luke ovisit će o dostupnim financijskim sredstvima. U Republici Hrvatskoj nema niti jednog zimovnika u koji bi se brodovi sklanjali u periodu pojave leda, te se poduzimaju aktivnosti za ishođenje dozvola koje su potrebne za izgradnju takvog zimovnika u Opatovcu. Planira se i izgradnja riječne lučice u Županji. U pogledu budućeg razvoja luka unutarnjih voda, on će se kretati u skladu sa Srednjoročnim planom razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda RH za razdoblje od 2009. do 2016. koji identificira sljedeće preporuke za razvoj tzv. E luka (luke od međunarodnog značaja definirane Europskim ugovorom o glavnim unutarnjim plovnim putevima):

Promovirati industrijsko-gospodarska područja uz vodne putove;

Uvodite tehnološke inovacije prilikom opremanja luka;

Pripremati i provoditi nacionalne planove razvitka luka;

Unaprijediti trimodalno povezivanje luka.

Obzirom da nije bilo moguće prikupiti točne podatke o potrošnji goriva u riječnom prometu Županije s jedne, te da je taj udio zanemariv u ukupnoj potrošnji goriva sektora promet na području Županije, u ovom se planu potrošnja riječnog prometa neće uzeti u obzir.

4.3 Analiza energetske potrošnje u sektoru opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije

Sukladno Pravilniku o energetskoj bilanci sektor opće potrošnje energije Vukovarsko-srijemske županije sastoji se od sljedećih podsektora:

Podsektor kućanstva;

Uslužni podsektor;


29

Poljoprivreda;

Graditeljstvo. Neposredna potrošnja energije za sektor opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu dana je u tablici 4.6. Udio pojedinih podsektora u ukupnoj potrošnji sektora opće potrošnje prikazan je na slici 4.5 a udio pojedinih energenata u ukupnoj potrošnji na slici 4.6. Tablica 4.6 Neposredna potrošnja energije za sektor opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

PJ Biomasa Dizel Električna

energija

Lož ulje Prirodni

plin

UNP Ukupno

Kućanstva 0,918 0,771 0,572 2,261

Uslužni sektor 0,329 0,067 0,320 0,716

Poljoprivreda 0,151 0,035 0,186

Graditeljstvo 0,017 0,002 0,117 0,136

Ukupno 0,918 0,151 1,117 0,069 0,926 0,117 3,298

Slika 4.5 Udio podsektora u neposrednoj potrošnji energije za sektor opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

68,55%

21,71%

5,63%4,11%

Kućanstva

Uslužni sektor

Poljoprivreda

Graditeljstvo


30

Slika 4.6 Struktura energenata u neposrednoj potrošnji energije za sektor opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

Prema rezultatima provedene energetske analize sektora opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu, najveći udio od 68,55% ima podsektor kućanstva, za kojim s udjelom od 21,71% slijedi uslužni sektor, zatim podsektor poljoprivrede s udjelom od 5,63% i na kraju podsektor graditeljstva s udjelom od 4,11%. Usporedbe radi, prema podacima iz Energije u Hrvatskoj 2014, na nacionalnoj razini, na podsektor kućanstva otpada 68%, na podsektor uslužnih djelatnosti 21,8% a slijede podsektor poljoprivrede s udjelom od 7,2% i na kraju podsektor graditeljstva s udjelom od 3,1%. Gledajući udjele pojedinih energenata, može se zaključiti da je u sektoru opće potrošnje u Vukovarsko-srijemskoj županiji najzastupljeniji energent u 2014. godini bila električna energija s udjelom od 38,88%, zatim prirodni plin s 28,08% i ogrjevno drvo s 27,82%. Prema podacima iz Energije u Hrvatskoj 2014, na nacionalnoj razini, najzastupljeniji energent u sektoru opće potrošnje u 2014. godini je ogrjevno drvo i bomasa s udjelom od 31,4%, za kojim slijedi električna energija s udjelom od 30,1%. Iz provedene se analize može zaključiti da su udjeli pojedinih energenata u ukupnoj potrošnji sektora opće potrošnje Vukovarsko-srijemske županije u 2014. godini vrlo slični predmetnim udijelima na razini Republike Hrvatske.

4.3.1 Energetska potrošnja u podsektoru kućanstva Vukovarsko-srijemske županije

Prema popisu stanovništva 2011. godine Vukovarsko-srijemska županija ima 179.521 stanovnika te 61.094 kućanstva. Prosječan broj članova kućanstva je 2,92. Ukupan broj stanova u Županiji je 76.463, ukupne površine od 6.356.223 m2, od čega je nastanjeno 59.582 stanova površine 5.143.352 m2.

27,82%

4,58%

33,88%

2,09%

28,08%

3,56%

Ogrjevno drvo

Dizel


Lož ulje

Prirodni plin

UNP


31

U tablici 4.7 prikazana je neposredna potrošnja energije za podsektor kućanstva Vukovarsko-srijemske županije za referentnu 2014. godinu. Prosječna neposredna potrošnja energije po površini za 2014. godinu od 165,4 kWh/m2 karakteristična je za podsektor kućanstva. Tablica 4.7 Neposredna potrošnja energije za podsektor kućanstva Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

PJ Ogrjevno drvo Električna

energija

Prirodni plin Ukupno

Kućanstva 0,918 0,771 0,572 2,261

Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije podsektora kućanstva Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu prikazan je na slici 4.7.

Slika 4.7 Udio energenata u neposrednoj potrošnji energije podsektora kućanstva Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu

Ogrjevno drvo je najzastupljeniji energent s udjelom od 40,59%, zatim slijedi potrošnja električne energije na koju otpada 34,13% te potrošnja prirodnog plina s udjelom od 25,29%. Ukupna neposredna potrošnja energije za podsektor kućanstva Vukovarsko-srijemske županije za 2014. godinu iznosi 2,261 PJ.

4.3.2 Energetska potrošnja u uslužnom podsektoru Vukovarsko-srijemske županije

Budući razvitak hrvatskog gospodarstva velikim se dijelom temelji na razvoju uslužnog podsektora. Prema podacima iz zemalja Europske unije, struktura gospodarstva u visoko razvijenim zemljama pokazuje da se u tercijarnom odnosno uslužnom sektoru ostvaruje glavnina bruto domaćeg proizvoda. U usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama, Hrvatska ima relativno nisku stopu zaposlenosti u uslužnom sektoru te u ovom dijelu postoje značajne mogućnosti za poboljšanje. Dio uslužnog sektora koji otpada na trgovinu u Vukovarsko-srijemskoj županiji ostvaruje nešto više od 19% prihoda svih poduzetnika, pri čemu je važno naglasiti da osim trgovine Županija posjeduje kvalitetnu osnovu za razvoj onih oblika turističke djelatnosti koji odgovaraju njezinim prirodno-geografskim i kulturno-povijesnim uvjetima.

40,59%

34,13%

25,29%

Ogrjevno drvo


Prirodni plin


32

Glavne prednosti za razvitak turizma Vukovarsko - srijemske županije11 su sljedeće:

Dobar geostrateški položaj;

Skoro sve jedinice lokalne samouprave imaju mogućnosti za razvoj turizma;

Tradicionalna gostoljubivost stanovništva;

Puno slobodnog prostora;

Razvijeni vodotoci;

Bogata vegetacija (posebno šume);

Visoki postotak obradivih poljoprivrednih površina (razvitak agro turizma);

Bogatstvo faune (razvoj lovnog turizma);

Društvene djelatnosti (obrazovanje, kultura, zdravstvo);

Zanimljiva povijesna i kulturna baština – posebice novija povijest (Vukovarski Noturno);

Dio infrastrukture zadovoljavajuće je riješen.

Prepreke koje u cilju razvitka turizma na području Županije treba ukloniti su sljedeće: • U većini jedinica lokalne samouprave nedovoljno je poticaja za razvoj turizma;

• Prostor je turistički nedefiniran (moguća devastacija);

• Kulturna i povijesna baština nije turistički dovoljno valorizirana;

• Nedovoljno je sagledan interes (odnos turizma – poljoprivrede);

• Planovi samo načelno definiraju razvoj turizma;

• Određeni zakoni utječu negativno na poslovanje;

• Organizacijski oblici ne djeluju sustavno;

• Stanje ponude nije zadovoljavajuće i nije u skladu s potražnjom;

• Nerazvijeni selektivni oblici turizma;

• Neuređen ruralni prostor;

• Nezadovoljavajuća gastronomska ponuda;

• Nedovoljan broj manifestacija i događaja posebno regionalnog i nacionalnog karaktera;

• Manjak smještajnih jedinica (kvalitativno i kvantitativno);

• Nedovoljno educirano stanovništvo i zaposlenici;

• Nerazvijena turistička djelatnost (posebno agencije);

• Nedostatak marketinške strategije;

• Nedefiniran sustav upravljanja destinacijom (menedžment);

• Slabo označavanje (signalizacija);

• Nedovoljno razvijena infrastruktura;

• Nedovoljno razvijena komunalna djelatnost.

S ciljem diferenciranja od konkurenata na tržištu, ali i radi postizanja željenog imidža destinacije, Vukovarsko–srijemska županija treba se adekvatno pozicionirati na tržištu, odnosno u svijesti potrošača – turista.

11 Strategija razvoja turizma Vukovarsko-srijemske županije (2015.-2020. godine), Adria Bonus d.o.o. Poreč i Visoka poslovna škola s p. j. Višnjan (Poreč), Vukovar, veljača 2015. godine

Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije u razdoblj

Documents

Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske ......Akcijski plan energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju 2017.-2019. godine 5 1 UVOD U