PoreziDefinicija: Porezi predstavljaju

instrument javnih prihoda kojim država (uključujući i niže političko-teritorijalne jedinice)od subjekata pod svojom poreskom vlašću prinudno uzima novčana sredstva, bez neposredne protivusluge, u svrhu pokrivanja svojih finansijskih potreba i postizanja drugih, prvenstveno ekonomskih i socijalnih ciljeva.

Karakteristike poreza

1. Derivativni prihodi (poreski prihodi su izvedeni kroz mehanizam sekundarne raspodjele dohotka, a ne prihodi ostvareni angažmanom države)

2. Prisilnost poreza3. Prikupljena sredstva se koriste za

finansiranje javnih rashoda4. Odsustvo neposredne protivnaknade5. Novčano davanje

Teorija opravdanja poreza1. Teorija sile2. Teorija ekvivalencije (cijena za državne

usluge)3. Teorija žrtve: apsolutno jednaka žrtve,

proporcionalnaminimalna žrtva

4. Teorija suvereniteta

Zakonski elementi poreza

1. Poreski poverilac, poreska vlast iliaktivni poreski subjekat

2. Poreski dužnik3. Poreski objekat4. Poreska osnovica5. Poreska stopa6. Poreske olakšice

Poreski poverilac Poreski povjerilac je subjekt koji ima pravo da

uvodi i naplaćuje poreze od svih obveznika koji se nalaze pod njegovom jurisdikcijom. To je, najčešće, državna vlast bez obzira o kom se nivou javno-pravnog organizovanja radi.

Pored države, poreski subjekti mogu biti i druga javno- pravna tijela koja rade u javnom interesu i kojima je država zakonom priznala pravo da uvode i prikupljaju poreze. Mogu biti više ili manje osamostaljeni od države, ali im država mora dati pravo da posjeduju poreski suverenitet. (fondovi, crkva)

Poreski dužnik Poreski dužnik( svi pasivni poreski subjekti) je

pravno ili fizičko lice koje je dužno da plati porez, da odgovara za njega, obustavlja i uplaćuje porez za treće lice, podnosi poresku prijavu, pruža obezbijeđenje, vodi knjige i obavlja druge radnje koje su propisane zakonima.

Poreski dužnici su sva lica koja posjeduju poreskopravnu sposobnost.

Fizička lica (od rodjenja do smrti) Pravna lica (moraju posjedovati pravni

subjektivitet, organizovana su kao ustanove ili društva, odnosno profitne ili neprofitne organizacije)

Vrste poreskih dužnika

Poreski obveznik Poreski platac Poreski destinatar Poreski jemacOstali poreski dužnici

Poreski obveznik1. Poreski obveznik je ono fizičko ili pravno lice koje je

zakonom obavezno da plati porez. Poreski obveznik je istovremeno i poreski dužnik.

- Fizička lica; ko je obveznik; pojedinac ili porodica; - Metode zajedničkog oporezivanja: deoba dohotka,

porodične kvote, dvostruka poreska skala.- Pravna lica:

društva lica (najčešće se oporezuju na nivou vlasnika)društva kapitala (problem ekonomski dvo strukog

oporezivanja)

Poreski platac Poreski platac je ono lice koje zakon oba-

vezuje da obračuna i uplati porez. Može biti ili obveznik poreza ili samo isplatilac prihoda koji podliježu oporezivanju i na koje je zakonski dužan da obračuna i uplati porez.

Poreski destinatar

Lice koje po intenciji zakona treba da snosi poreski teret. To je lice čiji se dohodak ili imovina umanjuju usljed dejstva poreza. Ovo lice je najčešće i poreski obveznik (nije pravilo),mada postoje porezi kod kojih poreski obveznik može prevaliti svoju obavezu na treća lica (unaprijed, unazad, bočno prevaljivanje) ; perkusija, reprekusija, incidenca, difuzija- efekat dohotka, efekat stimulacije, efekat supstitucije.

Poreski jemac Lice koje na osnovu zakona ili autonomno

odgovara za tuđu poresku obavezu.Na osnovu zakona: statusne promjene preduzeća (spajanje i pripajanje),

Odgovornost članova poljoprivrednog doma-ćinstva

Ostali poreski dužnici

Nisu dužnici u najužem smislu riječi. Tako sud rješenje o nasljeđivanju treba da dostavi nadležnom poreskom organu, upis u katastar se ne može izvršiti ako nije na uvid dostavljen dokaz o plaćenom porezu itd..

Materijalni elementi oporezivanja, Poreski objekat ili predmet oporezivanja Predstavlja manifestaciju ekonomske

snage koju treba oporezovati. Mogu biti prihodi, dohodak, potrošnja i imovina, a kod subjektnih poreza u užem smislu i sama egzistencija obveznika.

Poreska sposobnost podrazumijevaekonomsku mogućnost obveznika da snosi porez.

poreski izvor predstavlja sva ona dobra koja pripadaju poreskom obvezniku i iz kojih on plaća porez. (Porezi na imovinu-realni i nominalni)

Poreska osnovica

Predstavlja u novcu izraženu vrijednost pore-skog objekta. Ovakva osnovica se naziva ad valorem, izuzetno osnovica se može izraziti i u fizičkim jedinicama mjere, tada govorimo o specifičnoj osnovici.

Poreska osnovica može biti stvarna i paušalna

Stvarna(faktička) poreska osnovica se utvrđuje na osnovu vođenja poslovnih knjiga i drugih relevantnih dokumenata i evidencija.

Pretpostavljena osnovica se utvrđuje na osnovu pretpostavke da je obveznik ostvario (mogao ostvariti) određeni prihod. Može biti utvrđena:

- po službenoj dužnosti ukoliko poreski obveznik nije podnio poresku prijavu

- paušalno na osnovu zakonom propisane procedure. Primjenjuje se u slučaju kada bi utvrđivanje stvarne osnovice izazvalo previsoke troškove.

Metode za utvrđivanje visine osnovice Indicijarna; služi za utvrđivanje pretposta-vljene

paušalne osnovice. Smatra se da se određene činjenice mogu koristiti kao indicije koje pokazuju kolika je ekonomska snaga obveznika (porez na prozore)

Direktna; poresku osnovicu utvrđuje poreski organ na bazi podataka koje je dostavio sam poreski obveznik.

Indirektna; poreski organ utvrđuje osnovicu na bazi podataka koje mu dostavlja treće lice koje je na to obvezno zakonom(banke, katastri, isplatioci prihoda). Uglavnom se koriste za poreske oblike za koje nije predviđeno podnošenje poreske prijave.

Službena metoda: nadležni poreski organ utvrđuje osnovicu u siotuaciji kada lice koje je bilo odgovorno za podnošenje poreske prijave to ne uradi ili postoji sumnja da je podnijeta netačna prijava. Koristi se i u slučajevima kada obveznik nije po zakonu dužan da prijavi stvarnu visinu osnovice (paušal za samostalnu djelatnost).

Metoda parifikacije: Predstavlja poređenje sa drugim obveznicima za koje se pretpostavlja da su iste ekonomske snage.

Poreska stopaPredstavlja iznos poreza prema poreskoj osnovici ili

poreskoj jedinici.Vrste poreskih stopa (određuju se prema odnosu

stopa/osnovica):1. Proporcionalne; visina stope se ne mijenja kada

se mijenja osnovica2. Progresivne poreske stope; visina stope raste

(istom, bržom ili sporijom dinamikom) sa porastom poreske osnovice

3. Regresivne poreske stopeMetod oporezivanja kod koga se stopa sma-

njuje kako osnovica raste. U praksi su rijetki slučajevi primjene jer su izrazito regresivne.

Primjer indirektne regresije predstavljaju porezi na potrošnju.

Poreske olakšice Predstavljaju ustupak koji čini država u pogledu

poreskog obveznika, poreske osnovice,poreskih stopa ili iznosa poreskog prihoda.

Vrste:- poreski investicioni podsticaj,- Olakšice socijalno-političkog karaktera* Poreski rashod predstavlja svaku mjeru poreske

politike čijom se primjenom smanjuju poreski prihodi. Mogu imati za cilj da utiču na ponašanje obveznika ili da mu olakšaju ekonomski položaj.

Poreska tarifa Poreska prijava izvještaj poreskom organu o elementima

oporezivanja Poreska evazija Poreska lista-spisak poreskih obveznika Poreska jedinica-dio poreske osnovice prem akojoj se utvrđuje

opterećenje Poreska amnezija odustajanej od oporezivanja Poreska oaza Poreski moral