1 OSNOVE EKONOMSKE TEORIJE 1.OD POLITIKEEKONOMIJE DOEKONOMIKE 2.KRIVULJAPROIZVODNIHMOGUNOSTI ZAKON RASTUIH OPORTUNITETNIH TROKOVA Prirodne mogunosti svakog drutva su ograniene a krivulja proizvodnih mogunosti pokazuje sve kombinacije dobra A i dobra B koje neka ekonomija moe proizvesti pod uvjetom da su njeni resursi u potpunosti istroeni. KOEFICIJENT NAGIBA GRANICE PROIZVODNIH MOGUNOSTI broj jedinica nekog dobra koje se mogu dobiti odricanjem od proizvodnje nekog drugog dobra. OPORTUNITETNI TROAK -vrijednost dobara ili usluge koje nismo koristili a mogli smo. Ukoliko se eli poveati proizvodnja jednog dobra, mora se smanjiti proizvodnja drugog dobra. ZAKON OPORTUNITETNIH (RASTUIH) TROKOVA- s rastom proizvodnje nekog dobra nuno raste i njegov oportunitetni troak. 3.KRIVULJAPROIZVODNIHMOGUNOSTI EKONOMSKI RAST Prirodne mogunosti svakog drutva su ograniene, a krivulja proizvodnih mogunosti pokazuje sve kombinacije dobraA i dobraB koje neka ekonomija moe proizvesti pod uvjetom da su njeni resursi u potpunosti istroeni.Sve toke koje se nalaze ispod krivulje proizvodnih mogunosti su neefikasne. Dobro A Dobro ADobro B a025 b420 c715 d99 e100 Dobro B ZAKON OPADAJUIH PRINOSA- gomilanje jednog imbenika proizvodnje uz fiksne veliine ostalih imbenika nuno znai opadanje dodatnog prinosa. Krivuljom proizvodnih mogunosti upravljaju zakon oportunitetnih trokova i zakon opadajuih prinosa. Oba zakona odreuju konani oblik krivulje. EKONOMSKI RAST je pomicanje granica dostupne proizvodnje osvajanje novih podruja (prije) nedostupne proizvodnje. Ekonomski rast omoguuju: 1.akumulacija kapitala poveanje postojeeg kapitala 2.tehnoloki razvitak otkrivanje i razvijanje novih tehnika proizvodnje 4.POTRANJAPotraivana koliina nekog dobra u najveoj mjeri ovisi o njegovoj cijeni. Individualna potranja potranja jednog kupca. Trina potranja zbroj svih individualnih potranji za nekim dobrom. ZAKON POTRANJE- ukoliko je nia cijena nekog dobra, uz ostale nepromjenjene uvjete, bit e vea njegova potraivana koliina. VRIJEDI I OBRNUTO. Cijena dobraPotra.koliina a52 b44 c36 d28 e110 Podruje dostupne mogue proizvodnje Podruje nedostupne nemogue proizvodnje EKONOMSKI RAST 2 NECJENOVNE ODREDNICE POTRANJE - ekonomske sile koje mogu promijeniti poloaj krivulje potranje. 1.dohodak poveanjem dohotka poveat e se potranja spremni smo kupiti vie iako cijena raste. VRIJEDI I OBRNUTO. 2.cijene drugih dobara smanjenje cijene slinih proizvoda smanjuje potranju i obratno. 3.broj potroaa (stanovnitva) 4.ukusi potroaa (moda) 5.oekivanja potencijalno vea plaa vea i potranja i obratno. IZNIMKE 1.Giffenov paradoks -Pretpostavke dobra loije kvalitete -Slaba kupovna mo potroaa -Rast cijene ne dovodi do pada potraivanja (glad i Irskoj, nestaice za vrijeme rata) 2.Veblenov efekt -Pad cijene vrlo kvalitetnog proizvoda ne prati poveanje potranje ve naprotiv smanjenje (snobovski efekt kod ljudi koji ne ele kupiti skup proizvod kome je pala cijena). 5.PONUDAPONUDA predstavlja koliinu nekog dobra koju su proizvoai spremni proizvesti pri datoj cijeni istog dobra. ZAKON PONUDE - vioj cijeni nekog dobra odgovara, uz ostale nepromijenjene uvjete, vea ponuena koliina istog dobra. VRIJEDI I OBRNUTO. Promjena cijene dobra rezultira kretanjem du krivulje ponude. Via cijena znai veu ponuenu koliinu i kretanje uz krivulju ponude, a nia cijena znai pad ponuene koliine i kretanje niz krivulju ponude. Cijena dobraPonuena koliina a518 b416 c312 d27 e10 Poveanje potraivane koliine Smanjenje potranje Koliina Cijena Smanjenje potraivane koliine Poveanje potranje Koliina Cijena - + Potranja Ponuena koliina Smanjenje ponude Poveanje ponude Cijena dobra

3 Krivulja ponude je pozitivnog nagiba rastueg oblika rastua krivulja. NECJENOVNE ODREDNICE PONUDE- u stanju su poveati ili smanjiti ponudu neovisno o kretanju cijene dobra. 1.broj proizvoaa (ponuaa) 2.cijene inputa (troak proizvodnje) 3.tehnoloki razvitak 4.cijene drugih dobara (supstituti i komplementi) 5.oekivanja Cijena nekog dobra utjee na njegovu ponuenu koliinu, a necjenovne odrednice utjeu na promjenu ponude (njeno poveanje ili smanjenje). TRINA RAVNOTEA Rast cijene nekog dobra izaziva pad potraivane koliine i istovremeno rast ponuene koliine i obratno. Stoga cijena moe stvoriti ravnotene uvjete izjednaiti ponuenu i potraivanu koliinu nekog dobra. RAVNOTENA CIJENA- cijena pri kojoj ponuena koliina odgovara potraivanoj koliini i koja je stoga dugotrajna. Cijena dobra Potraivana koliina Ponuena koliina Viak ili manjak 5918+9 41016+6 312120 2157-8 1200-20 Ravnotena cijena predstavlja cijenu ienja trita jer onane poznaje trine vikove i manjkove. Ukoliko je aktualna cijena dobra via odravnotene, viak dobra gura cijenu prema dolje, a ako je aktualna cijena nia od ravnotene, manjak dobra gura cijenu prema gore nastojei je izjednaiti s ravnotenom. 6.CJENOVNAELASTINOSTPOTRANJE Cjenovna elastinost potranje predstavlja reakciju potraivane koliine nekog dobra na njegovu promjenu cijene . Koeficijent cjenovne elastinosti potranje- pokazatelj postotne promjene potraivanja nekog dobra na postotnu promjenu cijene tog dobra. cijene promjena postotnakoliine e potraivan promjena postotnaEc = Zbog zakona potranje Ec bi trebao biti uvijek negativan broj no PREDZNAK SE ZANEMARUJEprema dogovoru. 1)Ec > 1- elastina potranja svako smanjenje cijene dobra izaziva takvo poveanje njegove potraivane koliine koje za posljedicu ima rast ukupnog prihoda poduzea VRIJEDI I OBRATNO. Ukupni prihod zbroj svih primanja poduzea UP = k * c (k koliina nekog dobra,c cijena tog dobra)

2)Ec = 1- jedinino (stabilno) elastina potranja- svako smanjenje cijene dobra izaziva takvo poveanje njegove potraivane koliine koje za posljedicu ima neizmjenjeni ukupni prihod- VRIJEDI I OBRATNO. Ponuena koliina PonudaPotranjaMANJAKVIAKCijena dobra

Potraivana koliina UPbUPaba

Cijena dobra 4 3)0 < Ec < 1- neelastina potranja-svako smanjenje cijene dobra izaziva takvo poveanje njegove potraivane koliine koje ima za posljedicu smanjenje ukupnog prihoda. VRIJEDI I OBRATNO. 4)Ec = 0- savreno(potpuno)neelastina potranja- promjena cijene nije u stanju izvriti promjenu potraivane koliine nekog dobra. (primjer gotovo savreno neelastine potranje su lijekovi). 5)Ec = -savreno(potpuno)elastina potranja- vrlo, vrlo mala promjena cijene izaziva burnu promjenu potraivane koliine. ( )( )1002 / C CC1002 / K KK100CC100KKEc1 01 0++==AAAAC = C1-C0- promjena cijene;C = (C0+CI)/2-prosjena cijena 7.DOHODNAELASTINOSTPOTRANJE Dohodak je jedna od necjenovnih odrednica potranje. Kako potranja reagira na promjenu dohotka, tako prepoznajemo dodhodnu elastinost potranje koja predstavlja reagiranje potraivane koliine dobra na promjenu dohotka potroaa. Koeficijent dohodne elastinosti potranje- predstavlja kvocijent postotne promjene potranje nekog dobra i postotne promjene dohotka potroaa: dohotka promjena Postotnadobra potranje promjena PostotnaEd= ( )( )1002 / D DD1002 / K KKEd1 01 0++=AA Kod koeficijenta dohodne elastinosti MORAMO VODITI RAUNA O PREDZNACIMA. a)Ed > 1- elastina potranja NORMALNA DOBRA- kada su i brojnik i nazivnik istog Potraivana koliina Potraivana koliinaUPbUPaba

Cijena dobraUPbUPaba

Cijena dobraEc=0 Ec=

Cijena dobraPotraivana koliina 5 Ep= Ep=0

Cijena dobraPonuena koliina predznaka(upravno razmjerni) -potranja raste bre od dohotka potroaa. b)0 < Ed < 1- neelastina potranjaNORMALNA DOBRA- kada su brojnik i nazivnik istog predznaka (upravno razmjerni) -potranja raste sporije od dohotka potroaa. c)Ed < 0-negativno elastina potranjaINFERIORNA DOBRA - kada su brojnik i nazivnik suprotnih predznaka (obrnuto razmjerni)-kada raste dohodak potranja opada i obratno. 8.KRINAELASTINOSTPOTRANJE Krina elastinost potranje predstavlja reakciju potranje dobraA na promjenu cijene dobra B. Cijenadrugogdobrajenecjenovna odrednica potranjepastimuvezirazlikujemoSUPSTITUTEi KOMPLEMENTE.Koeficijentkrineelastinosti-odreujeradiliseosupstitucijskomilikomplementarnom karakterudobara,apredstavljakvocijentpostotnepromjenepotranjejednogdobraipostotne promjene cijene drugog dobra. B dobra cijene promjena PostotnaA dobra potranje promjena PostotnaEk=

( )( )1002 / C CC1002 / K KKEkB 1 B 0BA 1 A 0A++=AA a)Ek>0-pozitivnakrinaelastinostSUPSTITUTI-dobrakojasemeusobnomogu zamijeniti u potronji (maslac i margarin- rast cijene maslaca poveat e potranju za margarinom i obratno). b)Ek = 0- savreno (potpuno) krino neelastina potranjaNEZAVISNA DOBRA-situacija u kojoj promjena cijene nekog dobra uope ne utjee na promjenu potranje drugog dobra(konac i lokomotiva). c)Ek < 0- negativna krina elastinost potranjeKOMPLEMENTI-dobra koja se meusobno nadopunjuju (postotoni rast cijene benzina rezultirat e izvjesnim postotnim smanjenjem potranje za automobilima) meu komplementima postioji obrnuto razmjerni odnos. 9.ELASTINOSTPONUDE Cjenovna elastinost ponude predstavlja reakciju ponuene koliine nekog dobra na promjenu njegove cijene. Koeficijent elastinosti ponude kvocijent postotne promjene ponude nekog dobra i postotne promjene njegove cijene. cijene promjena postotnakoliine ponuene promjena postotnaEp = Koeficijent elastinosti ponude UVIJEK JE POZITIVAN BROJ jer se predznaci zanemaruju pa mu se vrijednosti kreu izmeu 0 i . a)Ep > 1- ELASTINA PONUDA-rast cijene ima za posljedicu nerazmjerno vei postotni rast ponuene koliine i obratno. b)Ep = 1- JEDININO (STABILNO) ELASTINA PONUDA-postotni rast cijene rezultira jednakom postotnom promjenom ponuene koliine i obratno. c)0 < Ep < 1-NEELASTINA PONUDA- rast cijene ima za posljedicu nerazmjerno manji postotni rast ponuene koliine. EKSTREMNI SLUAJEVI: d)Ep = 0-SAVRENO (POTPUNO) NEELASTINA PONUDA-kada promjena cijene ne izaziva promjenu ponuene koliine. e)Ep = -SAVRENO (POTPUNO) ELASTINA PONUDA-cijena ispod koje proizvoa nije spreman nita ponuditi, odnosno pri kojoj moe ponuditi bilo koju zahtjevanu koliinu. 6 10.UKUPNA IGRANINAKORISNOST I NJIMA PRIPADAJUEKRIVULJE UKUPNA KORISNOST-(subjektivni fenomen) ukupno zadovoljstvo kojega potroau prua potronja nekog dobra. GRANINA KORISNOST-poveanje ukupne korisnosti kao rezultat jedininog poveanja potroene koliine nekog dobra. koliinakorisnost ukupnakorisnost GraninaAA= S rastom potronje nekog dobra njegova ukupna korisnost raste, ali raste sve sporije pa granina korisnost opada. 1. GOSSENOV ZAKON ZAKON OPADAJUE GRANINE KORISNOSTI Rast potronje nekog dobra znai pad njegove granine korisnosti Krivulja ukupne korisnosti je rastua konkavna krivulja upravno proporcionalan odnos. Krivulja granine korisnosti je padajua konveksna krivulja obrnuto proporcionalni odnos. Crta se izmeu redova jer se odnosi na vrijednosti izmeu dva podatka. Koliina dobra AUkupna korisnostGranina korisnost 00 150 288 3121 41505175 6196 7214 82299241 10250

11.POTROAEVA RAVNOTEA TEORIJA GRANINE KORISNOSTI Potroaeva ravnotea-situacija u kojoj potroa alocira svoj dohodak na nain koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost. Otkriti potroaevu ravnoteu znai otkriti onu kombinaciju potronje dobara A i B koji prua najveu ukupnu korisnost. DOBRO ADOBRO BUkupni troak Ukupna korisnostKoliinaTroakKorisnostKoliinaTroakKorisnost 000103020730207 165082417630226 2128861814130229 31812141210230223 424150265730207 53017500030175 Potroaevu ravnoteu predstavlja kombinacija potronje 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B koja predstavlja optimalni potroaev izbor. Potroaeva ravnotea moe se odrediti na temelju granine korisnosti po novanoj jedinici (kvoci- jent granine korisnosti nekog dobra i njegove cijene). Koliinadobra A Ukupna korisnost Koliinadobra A Granina korisnost50 38 33 5029 25 21 18 15 129 7 Potroaev probitak Krivulja potranje Cijena Vrijednost i cijena dobraKoliina dobra 2. GOSSENOV ZAKON (propozicija potroaeve ravnotee) Potroa ostvaruje ravnoteu kada posljednja novana jedinica utroena za kupovinu nekog dobra donese istu graninu korisnost kao i posljednja novana jedinica utroena u kupovini bilo kojeg drugog dobra, tj. Kada se izjednae granine korisnosti po novanoj jedinici razliitih dobara. B dobra CijenaB dobra korisnost GraninaA dobra CijenaA dobra korisnost Granina= 2. GOSSENOV ZAKON DOBRO ADOBRO B KoliinaGKGK / NJKoliinaGKGK / NJ 00010155 1508,338175,67 2386,336196,33 3335,54217 4294,832279 5254,16000 Cijena dobra A = 6 NJ, cijena dobra B = 3 NJ( gornja tablica troak / koliina). 12.POTROAEVPROBITAK VRIJEDNOST DOBRA maksimalni iznos kojeg je kupac spreman platiti za neko dobro. CIJENA DOBRA novani iznos kojeg kupac stvarno plaa prilikom kupovine nekog dobra. POTROAEV PROBITAK (VIAK) razlika izmeu vee vrijednosti nekog dobra i njegove nie cijene. Potroaev probitak je podruje koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje individualne potranje. 13.CRTA PRORAUNACrta prorauna predstavlja granicu izmeu potroau dostupne i nedostupne potronje uz dani dohodak i cijene dobara. Crta prorauna povezuje sve kombinacije potronje dobara A i B koje u potpunosti iscrpljuju potroaev dohodak. JEDNADBA PRORAUNA Kb Cb Ka Ca y + = KaCbCaCbyKb =Jednadba prorauna pokazuje kako se pri zadanim cijenama dobara i dohotku potroaa mijenja potronja jednog dobra ukoliko se mijenja potronja drugog dobra.

Kombinacija potronje koja se nalazi na crtiprorauna znai potronju dohotka u cijelostii bez ostatka. Dostupna potronja Nedostupna potronja Dobro BDobro A 8 14.JEDNADBAPRORAUNA IREALNI DOHODAK Realni dohodak pokazuje koliko jedinica nekog dobra moemo kupiti iz vlastitog nominalnog dohotka. Predstavlja kvocijent nominalnog dohotka (y) i cijene dobra B (Cb) prvi kvocijent u jednadbi prorauna. cby Realni dohodak bitno utjee na poloaj crteprorauna. U uvjetima fiksnih cijena dobara,rast realnog dohotka poveava podrujedostupne potronje i crtu prorauna udaljavaod ishodita. 15.JEDNADBAPRORAUNA IRELATIVNA CIJENA DOBRA Relativna cijena (oportunitetni troak) Kvocijent cijena dvaju dobara. Pokazatelj koliko se jedinica jednog dobra potroamora odrei ukoliko eli kupiti jednujedinicu drugog dobra (oportunitetni troak). Veliina relativne cijene odreuje kut crteprorauna. Veoj relativnoj cijeni odgovaravei kut crte prorauna i obratno. Smanjenjem cijene dobra iju potronju mjerimo apscisom (x) ima za posljedicu sma- njenje oportunitetnog troka (relativne cijene) i razmjerno smanjenje kuta crte prorauna vrijedi i obrnuto. Smanjenje cijene dobra A poveava koliinu dobra A (na grafikonu). Poveanje cijene dobra iju potronju mjerimo ordinatom (y) ima za posljedicu smanjenje oportuintetnog troka i razmjerno smanjenje kuta crte prorauna vrijedi i obratno. 16.KRIVULJAINDIFERENCIJE Krivulja indiferencije (ravnodunosti)- povezujesve kombinacije potronje dvaju dobara kojapotroae ostavljaju indiferentnim budui da sveone za potroaa znae istu ukupnu korisnost. Krivulja indiferencije je granica izmeu potronje kojoj potroa tei i potronje kojoj nije sklon. Dobro BDostupna potronja Nedostupna potronja Dobro A Dobro BDobro A Dobro B Dobro A Nepoeljna potronja Poeljna potronja Dobro BDobro A 9 17.KARTA PREFERENCIJA Karta preferencija- predstavlja niz ili serijukrivulja indiferencije koje se ne sijeku jersvaka od njih predstavlja drugu razinu ukupnekorisnosti.

Standardna karta sklonostiSavreni supstitutiSavreni komplementi (konveksni oblik) Pepsi i Coca cola(lijeva i desna cipela) 18.GRANINA STOPA SUPSTITUCIJE DVAJU DOBARA Granina stopa supstitucije pokazuje koliko je jedinica nekog dobra potroa spreman rtvovati po jedininom poveanju potronje drugog dobra, a da pri tom ostane ravnoduan. KaKbA dobra koliine poveanjeB dobra koliine smanjenjeGSSAA= = PREDZNACI SEZANEMARUJU tako da je GSS uvijek pozitivan broj Granina stopa supstitucije dvaju dobara odreuje kut krivulje indiferencije na nain da veoj GSS odgovara vei kut krivulje indiferencije vrijedi i obrnuto. Kod supstituta GSS = 1 Kod komplemenata- GSS = 0 Kako se smanjuje koliina dobra B nuno se smanjuje i granina stopa supstitucije.

19.POTROAEVA RAVNOTEA TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE Potroaeva ravnotea odreena je tokom tangiranja krivulje indiferencije i crte prorauna. Najpoeljnija je toka a no nalazi se na superiornoj krivulji u podruju nemogue potronje. Toka d je dostupna ali je na inferiornoj krivulji. Potroaeva ravnotea je u toki c. U toki tangiranja krivulje indiferencije i crte prorauna izjednaeni su njihovi kutovi. Kako kut krivulje indiferencije odreuje granina stopa supstitucije, a kut crte pro rauna relativna cijena dobara (oportunitetni troak, u toki tangiranja izjednaeni su granina stopa supstitucije i relativna cijena dvaju dobara. |.|

\|= |.|

\|CbCadobara cijena lativna ReKaKbstitucije sup stopa GraninaAA II GOSSENOV ZAKONCbKbCaKa A A= izvedeno je isto to i gore. Dobro A Dobro A Dobro A Dobro A Dobro BDobro B Dobro BDobro BDobro A Ka AKb ASuperiorna d g c a Dobro BInferiorna 10 20.KOMPATIBILNOST TEORIJE GRANINE KORISNOSTI ITEORIJE KRIVULJE INDIFERENCIJE Iza pojma ravnodunostikrije se ukupna korisnost. Granina korisnost dobra A jednaka je poveanju ukupne korisnosti zbog jedininog poveanja potroene koliine dobra A. Kakorisnost UkupnaA dobra korisnost GraninaAA= Ukoliko potroa poveava potronju dobra A, poveanje ukupne korisnosti bit e jednako: KaA dobra korisnost Granina korisnost Ukupna A A = Povea li potroa potronju i dobra A i dobra B, poveanje ukupne korisnosti jednako je: K GK K GK b b a akorisnost Ukupna A A A + = Krivulja indiferencije inzistira da promjene ukupne korisnosti nema0 UK = ADaljnjim izvoenjem dobivamo B dobra korisnost GraninaA dobra korisnost GraninaKKbb= AA (predznak se zanemaruje) Prema krivulji indiferencije Granina stopa supstitucije = Relativna cijena) b ( Cijena) a ( CijenaGKbGKa= Izvoenjem dobijemo: ) b ( Cijenab GK) a ( CijenaGKa= - II Gossenov zakon Dokaz je to da su TEORIJA GRANINE KORISNOSTI i TEORIJA INDIFERENCIJE kompatibilne. 21.PODUZEE INJEGOVI OBLICI Poduzee je ustanova koja kupuje ili unajmljuje imbenike proizvodnje, koja organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge. OBLICI PODUZEA: 1.JEDNOVLASNIKO (inokosno) vlasnik neogranieno odgovara za obveze poduzea - postavlja se pitanje kontinuiteta oporezuje se dohodak samo jednom. 2.PARTNERSKO (ortako) zajednika neograniena odgovornost profit se dijeli dohodak se oporezuje samo jednom (odvjetnike, marketinke tvrtke) 3.EKONOMSKO (korporacije, dionika drutva) najjai oblik nedostatak je dvostruko oporezivanje. 4.DRAVNO komunalna poduzea, distribucije el.energije, vode i sl. 5.NEPROFITNO koled na naelu istih prihoda i trokova 6.JAVNO TRGOVAKO DRUTVO nastaje kada se dvije ili vie osoba udrue radi trajnog obavljanja neke djelatnosti pod zajednikom tvrtkom (imenom), a svaka od udruenih osoba za obveze drutva odgovara neogranieno i solidarno. 7.KOMANDITNO DRUTVO - nastaje kada se dvije ili vie osoba udrue radi trajnog obavljanja neke djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a najmanje jedna od tih osoba za obveze drutva odgovara neogranieno i solidarno cijelom svojom imovinom (komplementar) i najmanje jedna osoba za obveze drutva odovara ogranieno (komanditor). 22.TEHNOLOKA IEKONOMSKAEFIKASNOST Tehnoloka efikasnost postoji kada nije mogue poveati ukupan proizvod (output) bez istovremenog poveanja inputa. Ekonomska efikasnost postoji kada se odreeni output proizvodi uz minimalan troak. Ako je poduzee tehnoloki neefikasno, automatski je i ekonomski neefikasno. Ekonomski efikasna tehnika proizvodnje je uvijek i nuno tehnoloki efikasna, ali obratno ne mora vrijediti. 23.DIONIKODRUTVO D.D. je gotovo savreni nain stvaranja velikog kapitala kojeg nije potrebno vraati, koji ne ugroava cjelokupnu imovinu svojih vlasnika, koji daje priliku upravljanja poslovima, koji omoguuje realizaciju dohotka neto veeg od kamata i koji u svakom trenutku omoguuje povrat uloenih sredstava bilo u minimalnom, uveanom ili umanjenom obliku. - Stvaranje velikog kapitala prodajom dionica - Osnivanje DD-a 1. simultano osnivai otkupljuju osnivake dionice; 2. sukcesivno kada se dionice daju na trite javnim pozivom na upis. - Ne postoji obveza poduzea da vrati uloena sredstva - Ne ugroava cjelokupnu imovinu moe se izgubiti samo uloeno u dionice - Prilika upravljanja dioniari mogu birati ili biti birani u upravni i nadzorni odbor skptina donosi sve vane odluke. 11 - Dividenda mora biti neto vea od kamate nagrada za rizik zbog ulaganja u dionice - Povrat sredstava prodajom dionica. DIONICA pravna potvrda o suvlasnitvu u D.D. i osnov je za prisvajanje dividende. -OBINE- daju pravo glasa na Skuptini, pravo na dividendu (ako je ima), pravo na isplatu dijela steajne ili likvidacijske mase. -POVLATENE- nema pravo glasa, pravo na isplatu unaprijed poznate dividende, pravo prvenstva na isplatu dividende, pravo na isplatu dijela steajne ili likvidacijske mase. SASTAV DIONICE: -PLAT sadri naziv poduzea, oznaku da li je povlatena ili obina, ime i prezime vlasnika (ako ne glasi na donosioca) te nominalnu vrijednost dionice. -KUPONSKI ARAK kuponi na kojima su naznaene godine izrezuju se svake godine prilikom podizanja dividende. -TALON slui za podizanje novog kuponskog arka. 24.CIJENA DIONICE KAOKAPITALIZIRANA DIVIDENDA Svaki dohodak dade se kapitalizirati. Kapitalizirati dohodak znai predstaviti dohodak kao kamatu kapitala odreene veliine (dohodak se dijeli prosjenom trinom kamatnom stopom i mnoi sa 100) Oekivana dividenda = 100; prosjena kamatna stopa k' = 5%; 100stopa kamatnadividenda Oekivanadionice Cijena =Cijena = (100 : 5) * 100 = 2.000 STOPA DIVIDENDE 100dionice vrijednost a ln a min nodividenda' d = Ako je cijena dionice vea od njene nominalne vrijednosti javlja se AIO. AIO je u postotku predstavljen iznos koji se javlja kada cijena vrijednosnih papira (dionica) premauje njegovu nominalnu vrijednost. Suprotnu pojavu zovemo DISAIO100dionice vrijednost a ln a min nodionice cijenaAIO = CD = NVD al pari CD > NVD aio CD < NVD - disaio 25.CIJENA DIONICE KAOESKONTIRANADIVIDENDA ESKONTIRANJE ili DISKONTIRANJE je svoenje nekog gudueg iznosa na njegovu sadanju vrijednost ili veliinu. OPA FORMULA ZA ESKONTIRANJE (DISKONTIRANJE) ( ) r 1ngodina n nakon iznos Buduiiznos Sadanji+= Cijena dionice jest eskontirana ili na sadanju vrijednost svedena oekivana dividenda. 26.UKUPNI PROIZVOD I KRIVULJA UKUPNOG PROIZVODA Ukupni proizvod je ukupno proizvedena koliina nekog dobra. Krivulja ukupnog proizvoda pokazuje maksimalni output i kratkom vremenskom razdoblju (kada su inputi kapitala i zemlje fiksni, a mijenja se samo input rada).

Krivulja ukupnog proizvoda ujedno predstavlja i granicu izmeu mogue i nemogue proizvodnje. Samo one veliine outputa koje se nalaze na krivulji ukupnog proizvoda znae i tehnoloku efikasnost. Poveanje inputa (rada) uz nepromjenjene ostale inpute, izaziva rast ukupnog proizvoda. Taj rast je u poetku ubrzan, a zatim je sve sporiji.

27.GRANINIPROIZVOD Granini proizvod nekog promjenjivog inputa je dodatni proizvod kojega proizvodi dodatna angairana jedinica nekog inputa. rad Ukupniproizvod Ukupnirada proizvod GraniniAA=

Kapitalproizvod Ukupnikapitala proizvod GraniniAA= 28.PROSJENIPROIZVOD Prosjeni proizvodje ukupni proizvod po jedinici nekog inputa (rada, kapitala, zemlje) Rad Ukupni proizvodNemogua proizvodnja Mogua proizvodnja 12 rad Ukupniproizvod Ukupnirada proizvod osjeni Pr = Zemljaproizvod Ukupnizemlje proizvod osjeni Pr = 29.GRANINI IPROSJENIPROIZVOD I NJIMA PRIPADAJUEKRIVULJE Granini proizvod u poetku pokazuje rast, a nakon toga poinje opadati granini proizvod dodatno zaposlenog radnika manji je od prethodno zaposlenog. Prosjeni proizvod prati kretanje graninog proizvoda kada raste granini, raste i prosjeno i obratno. OPE PRAVILO GRANINIH I PROSJENIH VELIINA Kada je granini proizvod iznad prosjenog, prosjeni proizvod raste i tamo gdje se krivulje sijeku, prosjeni proizvod dostie svoj maksimum. 30.ZAKONOPADAJUIHPRINOSA Krivulje ukupnog proizvoda razliitih proizvodnih procesa imaju slian oblik i u pravilu se ponaaju na identian nain. Rastui granini prinosipostoje kada je granini proizvod dodatno angairane jedinice promjenljivog inputa (rada) vei od graninog proizvoda prethodne jedinice istog inputa. Opadajui granini prinosipostoje kada je granini proizvod dodatno angairane jedinice promjenljivog inputa (rada) manji od graninog proizvoda prethodne jedinice istog inputa. Ova pojava se zove ZAKON OPADAJUIH PRINOSA- i dominira kratkim vremenskim razdobljem. U poetku proizvodnje poveanje promjenljivog inputa najprije izaziva snaan rast ukupnog proizvoda kada i granini proizvod raste (rastui granini prinos).Daljnje poveanje promjenljivog inputa rezultira opadajuim graninim prinosom. Ukupni prinosi i dalje mogu rasti, ali sve sporije. 31.UKUPNI TROAK I NJEGOVA PODJELA UKUPNI TROAKje troak svih upotrebljenih imbenika proizvodnje. ijeli se na: FIKSNI (STALNI) TROAK- ija veliina ne ovisi o veliini ukupnog proizvoda postoji i kada nema proizvodnje (najamnina za prostor, naknade, rate kredita i sl). VARIJABILNI (PROMJENLJIVI) TROAK- ija veliina ovisi o obujmu proizvodnje nema ga ako nema proizvodnje. Njegov rast u odnosu na rast ukupnog proizvoda moe biti PROPORCIONALAN, DEGRESIVAN ili PROGRESIVAN. Ukupni troak je zbroj fiksnog i varijabilnog troka 32.GRANINI TROAKGRANINI TROAK je troak proizvodnje dodatne jedinice nekog dobra poveanje ukupnog troka kao posljedica jedininog poveanja ukupnog proizvoda. proizvod Ukupnitroak Ukupnitroak GraniniAA= PROSJENI TROAKje troak po jedinici ukupnog proizvoda. Moe biti prosjeni fiksniiprosjeni varijabilni troak. 33.KRIVULJE UKUPNIH TROKOVA(GRAFIKI PRIKAZ) Rad Granini i prosjeni proizvodProsjeni proizvod radaGranini proizvod rada Ukupniproizvod Fiksni, varijabilni i ukupni troak Fiksnitroak Varijabilni troak Ukupnitroak 13 34.GRANINI IPROSJENI(VARIJABILNI IUKUPNI) TROAK I NJIMA PRIPADAJUE KRIVULJE Prosjeni fiksni troakima stalan i snaan pad isti iznos fiksnog troka dijeli se s rastuim outputom. Prosjean varijabilni i prosjean ukupni troakponaaju se identino najprije padaju, a potom rastu krivulja ima ''U'' oblik-posljedica je to zakona opadajuih prinosa Granini troak - takoer u poetku opada, a potom raste isto posljedica zakona opadajuih prinosa. Sve dok je granini troak manji od prosjenog (ukupnog i varijabilnog) prosjeni opada i obratno, pa prema tome linija graninog troka sijee krivulje prosjenih trokova u njihovim minimumima. 35.PRINOS RAZMJERAPRINOSI RAZMJERA- predstavljaju poveanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog poveanja svih inputa poduzea. Postoje tri mogua sluaja: RASTUI PRINOSI RAZMJERA (EKONOMIJA RAZMJERA)- postoji kada je postotno poveanje ukupnog proizvoda vee od postotnog poveanja svih inputa poduzea ima za posljedicu pad prosjenog ukupnog troka. STALNI ILI KONSTANTNI PRINOSI RAZMJERA- postoje kada je postotno poveanje ukupnog proizvoda jednako postotnom poveanju svih inputa poduzea prosjeni ukupni troak je nepromjenjen. OPADAJUI PRINOSI RAZMJERA (DISEKONOMIJA RAZMJERA)- postoje kada je postotno poveanje ukupnog prinosa manje od postotnog poveanja svih inputa poduzea rast prosjenog ukupnog troka 36.PROSJENI UKUPNI TROAK U DUGOM VREMENSKOMRAZDOBLJU U dugom vremenskom razdoblju svi su trokovi promjenjivi pa tako i fiksni troak u dugom razdoblju postaje varijabilan.Krivulja prosjenog ukupnog troka u dugom vremenskom razdoblju slijedi minimalni prosjeni ukupni troak vie kratkih vremenskih razdoblja.

Krivulja prosjenog ukupnog troka prikazuje ekonomski efikasnu veliinu poduzea koja garantira najmanji ukupni troak pri razliitim veliinama ukupnog proizvoda.

37.PROSJENI UKUPNI TROAK I PRINOS RAZMJERA Prinosi razmjera- predstavljaju poveanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog jednakog postotnog poveanja svih inputa poduzea. U uvjetima ekonomije razmjera (ukupni proizvod raste bre od rasta svih imbenika proizvodnje) Prosjeni ukupni troak Granini troak Ukupni proizvod Prosjeni varijabilni troak Prosjeni fiksni troak Prosjeni trokovi i granini troak Ukupni proizvod Prosjeni ukupni troak PUT1 PUT2 PUT3 PUT4 Prosjeni ukupni troak u dugom razdoblju 14 UP0 UP1 UP2 prosjeni ukupni troak opada (GT < PUT). U uvjetima stalnih prinosa razmjera (GT = PUT) ukupni prosjeni troak ostaje neizmjenjen. U uvjetima disekonomije razmjera prosjeni ukupni troak raste (GT > PUT) 38.GRANINA STOPA SUPSTITUCIJEKAPITALA RADOM Granina stopa sustitucije kapitala radom- pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvoa spreman rtvovati po jedininom poveanju rada, a da pritom njegov ukupni proizvod ostane isti. RKrada Poveanjekapitala SmanjenjeGSSAA= =predznaci se zanemaruju. ZAKON OPADAJUE GRANINE SUPSTITUCIJE KAPITALA RADOM: Kada input kapitala opada, nuno opada i GSS kapitala radom. Granina stopa supstitucije odreuje kut izokvanteu svakoj njenoj pojedinoj toki na nain da veoj GSSodgovara vei kut izokvante vrijedi i obrnuto.

39.IZOKVANTA ILIKRIVULJA ISTIHKOLIINA IZOKVANTA (KRIVULJA ISTIH KOLIINA) povezuje sve kombinacije imbenika proizvodnje koje rezultiraju istim ukupnim proizvodom. Izokvanta je istovjetna krivulji indiferencije. Du izokvante vrijedi pravilo UP = 0. Eventualno smanjenje inputa kapitala mora biti kompen- zirano odgovarajuim poveanjem inputa rada kako bi ukupni proizvod ostao nepromjenjen. KARTA IZOKVANTI predstavlja niz krivulja istih koliina od kojih svaka predstavlja drukiju veliinu ukupnog proizvoda zbog ega su razliito udaljene od ishodita koordinatnog sustava. Manja udaljenost znai manjiukupni proizvod (manji angaman inputa). Ukupni proizvod Ekonomija razmjera GTPUT KapitalRad GSS=3/8=0,375 GSS=7/4=1,75 KapitalRad Kapital 15 Rad Rad

40.CRTA IZOTROKACRTA IZOTROKA- povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znae isti ukupni troak. Crta izotroka identina je crti prorauna.. 41.JEDNADBAIZOTROKA IRELATIVNA CIJENA RADA JEDNADBA IZOTROKA K C R C UT K R + =RCCCUTKKRK = Isto kao i jednadba prorauna. rada cijena lativna ReCCKR=Veliina relativne cijene rada odreuje kut crte izotroka na nain da veoj relativnoj cijeni rada odgovara i vei kut crte izotroka. (upravno su proporcionalne) Dvije e crte izotroka biti paralelne ako su im jednake relativne cijene rada. KARTA IZOTROKOVA- predstavlja seriju crta izotroka koje su paralelne a razliito udaljene od ishodita. Udaljenost od ishodita ovisi o veliini ukupnog troka i s njim je upravno proporcionalna IzotroakKarta izotrokova 42.JEDNADBAIZOTROKA IUKUPNI TROAK JEDNADBA UKUPNIH TROKOVAJEDNADBA IZOTROKA K C R C UT K R + = RCCCUTKKRK = 43.PROIZVODNJA UZ MINIMALNI UKUPNI TROAK

U toki tangiranja izokvante i crte izotroka izjednaeni su njihovi kutovi. Kut crte izotroka odreuje relativna cijena rada (Cr/Ck),a kut izokvante granina stopa supstitucije kapitala radom (K/R) Crta izotroka KapitalRad Rad KapitalRad Kapital Rad A B C Izokvanta Karta izotroka Kapital 16

44.PROPOZICIJEEKONOMSKIEFIKASNE TEHNIKE PROIZVODNJE Ekonomski efikasna tehnika proizvodnje je odreena tokom tangiranja izokvante i crte izotroka! 1.Granina stopa supstitucije kapitala radom mora biti jednaka relativnoj cijeni inputa.CkCrRKGSS = |.|

\|AA- Temeljno pravilo proizvodnje uz minimalni ukupni troak Granini proizvod rada (GPR) = RUPAA Granini proizvod kapitala (GPK)=KUPAA U sluaju promjene inputa rada promjena ukupnog proizvoda je UP = GPR * R. U sluaju promjene inputa kapitala, promjena ukupnog proizvoda jeUP = GPK * K. Uz uvjet da nema promjene ukupnog proizvoda (UP = 0) proizlazi: - GPK * K = GPR * R:R - GPK * K/R = GPR :GPK GPKGPRRK= AA - (zanemarujemo negativni predznak) Granina stopa supstitucije kapitala radom zamjenimo je pravilom (1) - CkCrGSS = i dobivamo2. CkCrGPKGPR= 2.Proizvoa odabire ekonomski efikasnu tehniku proizvodnje kada izjednai kvocijent graninih proizvoda inputa s njihovom relativnom cijenom. iz ega izvoenjem nadelje dobivamo: CkGPKCrGPR= 3.Trei (alternativni) uvjet minimaliziranja ukupnog troka Tehnika proizvodnje je ekonomski efikasna ukoliko se uspije izjednaiti granine proizvode po novanoj jedinici razliitih inputa. 45.SAVRENAKONKURENCIJA - DUGORONARAVNOTEA Savrena konkurencija podrazumijeva: a) postojanje velikog broja proizvoaa istog dobra b) postojanje velikog broja kupaca c) niim ograniena mobilnost svih resursa pa i poduzea slobodno ulaze i naputaju trite d) savrenu obavijetenost kupaca i proizvoaa o svim trinim podacima Savreni konkurent je preuzimatelj cijene jer zbog vrlo velikog broja proizvoaa pojedinac nema utjecaj na formiranje cijena nema trinu mo. U uvjetima savrene konkurencije ne postoji osobni utjecaj konkurencije na prodaju. 46.UKUPNI, GRANINI I PROSJENI PRIHOD SAVRENOGKONKURENTA Ukupni prihod (UP) jednak je umnoku koliine prodanih dobara i njihove cijene ) C ( Cijena * ) K ( Koliina UP = Granini prihod (GP) -poveanje ukupnog prihoda kao rezultat jedininog poveanja realizirane koliine dobara Koliinaprihod UkupniGPAA= Granini prihod savrenog konkurenta kada savreni konkurent svaku dodatnu jedinicu outputa realizira po istoj cijeni kao i prethodnu proizlazi CijenaKoliinaCijena Koliina) sk ( GP ==AA Prosjeni prihod (PP) prihod po jedinici realiziranog dobra u svim trinim strukturama jednak je cijeni dobra. CijenaKoliinaCijena KoliinaKoliinaprihod UkupniPP == = U UVJETIMA SAVRENE KONKURENCIJE I SAMO U NJIMA VRIJEDI DA JE CIJENA DOBRA JEDNAKA 17 GRANINOMI PROSJENOM PRIHODU SAVRENOG KONKURENTA. 47.POTRANJA ZA PROIZVODIMASAVRENOGKONKURENTA 48. TOKAMAKSIMALIZIRANJA PROFITA UUVJETIMA SAVRENE KONKURENCIJE (GRAFIKI PRIKAZ) Profit je razlika izmeu ukupnog prihoda i ukupnog troka, a zadaa je poduzea maksimalizirati profit. U uvjetima savrene konkurencije nije mogue kontrolirati cijenu pa niti manipuliranjem cijenom poveati profit. Savreni konkurent moe manipulirati veliinom svog outputa i stabilizirati ga na razini koja znai maksimalni profit. Koliina dobraUkupni prihodUkupni troakProfit 0025-25 101201155 2024019545 3036028575 4048038595 5060052575 607207155 70840955-115 Maksimalni profit ostvaruje output od 40 jedinica. Kada je ukupni troak vei od ukupnog prihoda javlja se gubitak. U uvjetima kada su ukupni prihod i ukupni troak izjednaeni poduzee nema niti gubitka niti profita pa je to prijelomna toka.

Maksimalni profit u uvjetima savrene konkurencije postie se onda kada je cijena (granini prihod) jednaka graninom troku. Pravilo maksimaliziranja profita glasi: PUTKoliinaTrina ponuda Trina potranjaSavreno elastina potranja Granini prihod = Prosjeni prihod CijenaKoliina Koliina Cijena Savreni konkurentTrite Koliina dobra UP, UT Koliina Ukupni troak Ukupni prihod Maksimalni profit Prijelomna toka Profitno-maksimalizirajui outputGran. prihod, Prosj.prihodProsjeni profitToka maksimaliziranja profitaPROFIT GP, GTGT 18 Cijena = Granini troak 49.PRIJELOMNA TOKA U UVJETIMASAVRENEKONKURENCIJE (GRAFIKI PRIKAZ)

U odreenim uvjetima toka maksimaliziranja profita moe postati prijelomna toka (poslovanje bez gubitaka ali i bez profita). To nastaje kada trina cijena padne na razinu minimalnog prosjenog ukupnog troka. Optimalni output i dalje je u presjecitu krivulja graninog prihoda (cijene) i graninog troka, no prijelomna se toka nalazi na crti graninog prihoda pa nema ni gubitka ni profita. Svako poveanje ili smanjenje proizvodnje vodi poduzee u gubitak u situaciju u kojoj je prosjeni ukupni troak vei od prosjenog prihoda. 50.TOKAMINIMALIZIRANJA GUBITKA UUVJETIMA SAVRENE KONKURENCIJE (GRAFIKI PRIKAZ)

Ukoliko cijena padne ispod minimalnog prosjenog ukupnog troka, svaki e obujam proizvodnje rezultirati gubitkom u uvjetima savrene konkurencije. Minimalni gubitak biti e kada su izjednaeni granini prihod (cijena) i granini troak. Prosjeni gubitak je gubitak po jedinici proizvoda - Prosjeni gubitak = Gubitak / Koliina no prosjeni gubitak jednak je i razlici izmeu prosjenog ukupnog troka i prosjenog prihoda (cijene). 51.PROSJENI PROFIT I PROSJENI GUBITAK PROSJENI PROFIT profit po jedinici realiziranog dobra, ali to je i razlika izmeu prosjenog prihoda i prosjenog ukupnog troka. PROSJENI GUBITAK gubitak po jedinici realiziranog dobra, ali to je i razlika izmeu prosjenog ukupnog troka i prosjenog prihoda 52.PITANJE PREKIDANJA PROIZVODNJE Pitanje prekida proizvodnje postavlja se prilikom pojave gubitka, no gubitak ne mora nuno znaiti i prekid proizvodnje. Poduzee neminovno prekida proizvodnju kada gubitak prelazi razinu fiksnog troka, a to se pojavljuje kada cijena dobra postane nia od prosjenog varijabilnog troka. Tada ukupni prihod ne moe pokriti niti varijabilni troak pa je prekid proizvodnje neminovan. 53.KRIVULJA PONUDE SAVRENOGOptimalni output savrenog konkurenta odreen je presjecitem krivulja graninog troka i graninog prihoda (cijene). Optimalni output Toka minimaliziranja gubitka GUBITAK Prosjeni ukupni troak Granini troak Prijelomna toka Koliina dobra Granini prihod, Prosjeni prihod Optimalni output Prosjeni ukupni troak Granini troak Prosjeni gubitak Koliina dobra Granini prihod, Prosjeni prihod 19 KONKURENTAKrivulja ponude savrenog konkurenta identina je krivulji graninog troka. Toka ''a'' na krivulji graninog troka moe, a i ne mora znaiti poetak ponude jer ovdje proizvoa biljei gubitak jednak fiksnom troku proizvodio ili ne. Ako cijena padne ispod razine minimalnog prosjenog varijailnog troka nuno se prekida proizvodnja tako da ponude nema. 54.DUGORONARAVNOTEA SAVRENEKONKURENCIJE 1.UP = UT - ekonomski profit dugorono jednak je 0. to savrene konkurente zadrava na tritu ako je njihov ekonomski profit jednak nuli?- odgovor je NORMALNI PROFIT! NORMALNI PROFIT jedino postoji u uvjetima dugorone savrene konkurencije. Podjela ukupnog troka: - eksplicitni troak (raunovodstveni troak) troak svih inputa koji nisu vlasnitvo poduzea (poduzee ga mora kupovati od drugih poduzea) - implicitni troak (oportunitetni troak) troak svih inputa koji su vlasnitvo poduzea (poduzee ih ne mora kupovati). Normalni profit jednak je implicitnom troku (vlastiti rad, kamate na sredstva koje bi ostvarili, najamnina za prostor koju bi ostvarili da ga nismo koristili sami). 2. C = GT- alokacijska efikasnost Savreni konkurent proizvodi onu koliinu pri kojoj je cijena jednaka graninom troku. Dugorono trite savrene konkurencije jest alokacijski uinkovito buduu da savreni konkurenti proizvode outpute koji znae jednakost graninog troka i cijene (graninog prihoda). Ova jednakost znai da aktualna i alternativna upotreba istih inputa ima za posljedicu proizvodnju istih vrijednosti te inpute nije potrebno realocirati! 3.C = min PUT-savreni konkurenti dugorono koriste svoje kapacitete znai proizvoditi c

b

aGran. prihod, Prosj.prihodGP, GTGTGran. prihod, Prosj.prihodGran. prihod, Prosj.prihodKoliinac

b

aPonuda,GTKoliinaPVT C>PVT C< 20 onaj output koji minimalizira ukupni troak. 55.MONOPOL INJEGOVI OBLICI MONOPOL predstavlja trite na kojem postoji samo jedan proizvoa jedinstvenog dobra koji je zatien od pojave konkurencije. Postoje dva tipa monopola: 1. ZAKONSKI ili LEGALNI nastaje na osnovi nekih zakon utvrenih povlastica (patenti, koncesije, carinska zatita) 2. PRIRODNI ili NARAVNI nastaje na dva naina: - da jedno poduzee monopolizira prirodne resurse i - da poduzee koje biljei rastue prinose razmjera (ekonomija razmjera) stalnim obaranjem prosjenog ukupnog troka istisne sve konkurente s trita i osvoji monoploski poloaj. Primjer za takav monopol predstavljaju poduzea koja imaju vrlo visok fiksni troak, pa se poveanjem outputa znaajno smanjuje prosjeni fiksni troak koji rezultira smanjenjem prosjenog ukupnog troka distribucija plina, el.energije, vode i sl. 56.UKUPNI I GRANINI PRIHOD MONOPOLA Dok je u uvjetima savrene konkurencije cijena dobra jednaka graninom i prosjenom prihodu, u uvjetima monopola cijena je jednaka samo prosjenom prihodu jer je granini prihod monopola manji od prosjenog prihoda odnosno cijene dobra. Granini prihod monopola s jedinstvenom cijenom se javlja kao razlika izmeu poveanja UP zbog poveanja utrene koliine (uinak outputa) i smanjenja UP zbog smanjenja cijene dobra (uinak cijene). Rezultat je da je granini prihod uvijek manji od cijene dobra (prosjenog prihoda) GP < C.. 57.CJENOVNAELASTINOSTPOTRANJE IGRANINI PRIHOD MONOPOLA * Sve dok smanjenje cijene dobra znai pozitivan granini prihod, ukupan prihod monopola raste u tom podruju trina potranja je cjenovno elastina Ec > 1 * Kada je GP monopola jednak 0, ukupni je prihod maksimalan u tom je podruju potranja stabilno elastinaEc = 1 * Kada smanjenje cijene dobra znai negativan granini prihod, ukupni prihod monopola opada u tom podruju imamo cjenovno neelastinu potranju0 < Ec < 1 Monopol e svoj profino-maksimalizirajui output traiti u podruju trine potranje koji znai rast ukupnog prihoda znai kada je pozitivan granini prihod i cjenovno elastina potranja. Ako monopol zae u podruje cjenovno neelastine potranje, on e ga napustiti poveavajui cijenu i smanjujui output. GP > 0 GP < 0GP = 0Ukupni prihodEc = 1Cijena, Granini prihodGranini prihodPotranja, prosjeni prihodPotraivana koliinaEc > 1Ec < 1 21 58.TOKAMAKSIMALIZIRANJA PROFITA UUVJETIMAMONOPOLA(GRAFIKI PRIKAZ) Toka maksimaliziranja profita moe se odrediti na dva naina: 1. profit predstavlja pozitivnu razliku izmeu ukupnog prihoda i ukupnog troka output koji predstavlja najvei ekonomski profit predstavlja i toku maksimaliziranja profita. 2. pomou graninog prihoda i graninog troka monopol e poveavati svoj ukupni prihod sve dok je granini prihod vei od graninog troka te dostie svoj maksimum kada su izjednaeni. Stoga i maksimalni profit monopola nastaje u trenutku kada je granini prihod jednak graninom troku. Za grafiki prikaz nuno je prikazati i prosjeni ukupni troak, a prosjeni profit je razlika izmeu prosjenog prihoda i prosjenog ukupnog troka. Presjecite krivulja graninog prihoda i graninog troka ukazuje na optimalni output. Razlika izmeu prosjenog prihoda (cijene) i prosjenog ukupnog troka predstavlja prosjeni profitkoji pomnoen s optimalnim outputom daje MAKSIMALNI (EKONOMSKI) PROFIT. Za razliku od savrenog konkurenta koji u dugom vremenskom razdoblju moe raunati samo na normalni profit, monopol u dugom vremenskom razdoblju moe realizirati ekonomski profit zato to je zatien od konkurencije zove se i monopolski profit. Ipak promjene trine potranje mogu monopolu omoguiti samo ostvarenje normalnog profita, a ponekad ga gurnuti u gubitak. 59.PRIJELOMNA TOKA U UVJETIMAMONOPOLA(GRAFIKI PRIKAZ) Ukoliko se trina potranja smanji tako da njena krivulja pri optimalnom outputu tangira krivulju prosjenog ukupnog troka, monopol ostvaruje tek normalan profit poto je prosjeni prihod jednak prosjenom ukupnom troku. Svaka promjena outputa vodi monopol u gubitak. U uvjetima monopola, prijelomna toka ne znai jednakost cijene (prosjenog prihoda) i minimalnog prosjenog ukupnog troka kao to je to sluaj kod savrene konkurencije. Maksimalni profitPotraivana koliinaUkupni prihod, ukupni troak Ukupni prihodUkupni troakEc = 1 Ec < 1 Ec > 1 Potraivana koliinaProfitno maksimalizirajui outputProfitno maksimalizirajui outputProsjeni ukupni troakGranini troakProfitPotranja, prosjeni prihodGranini prihodCijena, granini prihod, granini troak, prosjeni ukupni troak Potraivana koliinaProsjeni profitCKProsjeni ukupni troakGranini troakPotranja, prosjeni prihodGranini prihodCijena, granini prihod, granini troak, prosjeni ukupni troak Potraivana koliina 22 60.TOKAMINIMALIZIRANJA GUBITKA UUVJETIMAMONOPOLA(GRAFIKI PRIKAZ) Ako je kod svih razina proizvodnje prosjeni ukupni troak vei od prosjenog prihoda monopol e ostvariti gubitak, a jedino to se u takvoj situaciji moe napraviti je minimalizirati gubitak. Minimalni gubitak ostvaruje optimalni output odreen sjecitem krivulja graninog prihoda i graninog troka. Ako je gubitak vei od fiksnog troka, odnosno cijena nia od prosjenog varijabilnog troka, monopol je prisiljen prekinuti proizvodnju. 61.PRAVILO PROFITNO MAKSIMALIZIRAJUEG OUTPUTA U UVJETIMAMONOPOLA Monopolist e maksimalizirati profit podeavajui svoju koliinu proizvodnje na onu razinu kod koje su izjednaeni granini prihod i granini troak. 62.MONOPOL IKRIVULJA PONUDE Krivulja ponude savrenog konkurenta jednaka je krivulji njegovog graninog troka ako je cijena vea od minimalnog prosjenog varijabilnog troka. Za razliku od savrenog konkurenta, monopol nema krivulju ponude. Krivulja ponude pokazuje odnos izmeu cijene nekog dobra i ponuene koliine via cijena znai i veu ponuenu koliinu. No kod monopola taj odnos ne vrijedi jer monopol uvijek nastoji proizvesti onu koliinu dobra koja znai jednakost graninog prihoda i graninog troka i pri tome zahtijeva najviu cijenu koju doputa trina potranja. 63.USPOREDBASAVRENEKONKURENCIJE I MONOPOLAKod savrene konkurencije ravnotena cijena biti e odreena presjecitem krivulja trine ponude i potranje (krivulja trine ponude istovremeno je i krivulja graninog troka). U savrenoj konkurenciji svaki konkurent prihvaa cijenu koju diktira trite i proizvodi onau koliinu dobara pri kojoj je granini prihod (cijena) jednak graninom troku. GP=GTCK0 K1Gr.prihod 2Potranja 1GUBITAKC

KProsjeni ukupni troakGranini troakPotranja, prosjeni prihodGranini prihodCijena, granini prihod, granini troak, prosjeni ukupni troak Potraivana koliinaPotranja 2Gr.prihod 1Gran.troak 23 (GRAFIKI PRIKAZ)Kod monopola mora se razmatrati krivulja graninog prihoda jer je optimalni output odreen jednakou graninog prihoda i graninog troka. Optimalni output odreuje na krivulji trine potranje cijenu koju ta potranja moe podnijeti. Temeljem gornjeg prikaza moe se zakljuiti: 1.Monopolska cijena (CM) vea je od cijene kod savrene konkurencije (CK) 2.Monopolski output (KM) manji je od konkurencijskog outputa (KK) 3.Monopolska cijena vea je od graninog troka 4.Cijena u savrenoj konkurenciji jednaka je graninom troku. 64.KOEFICIJENTKONCENTRACIJE ETIRIJU PODUZEA Koeficijent koncentracije etiriju poduzea mjeri njihovu trinu mo i predstavlja postotono izraenu vrijednost prodaje etiri najvea poduzea nekog sektora tj. grane. Visoki koeficijent koncentracije znai da je odreena grana u stvari monopol, a niski koeficijent koncentracije znai da je grana podvrgnuta konkurenciji. Za monopol je koeficijent blizu 100%, a za konkurenciju je blii nuli. 65.MONOPOLISTIKA KONKURENCIJA Monopolistika konkurencija je trite na kojem veliki broj poduzea meusobno konkurira proizvodei slino dobro. Monopolistika konkurencija ima opadajuu krivulju potranje. Monopolistika konkurencija je mjeavina obiljeja svojstvenih savrenoj konkurenciji i monopolu. 66.DUGORONARAVNOTEA UUVJETIMAMONOPOLISTIKE KONKURENCIJE (GRAFIKI PRIKAZ) U kratkom vremenskom periodu monopolistiki konkurent ima isto pravilo maksimaliziranja profita kao i monopol, tj. proizvodi onaj output pri kojem je granini prihod jednak graninom troku to namee opadajua krivulja potranje. U povoljnim trinim uvjetima monopolistiki konkurent realizira ekonomski profit (isto kao i monopol). Ovo je mogue iskljuivo u kratkom vremenskom razdoblju.

U dugom vremenskom razdoblju na tritu se pojavljuju novi konkurenti privueni ekonomskim profitom kojeg ostvaruju monopolistiki konkurenti. Nova poduzea preuzimaju dio kupaca pa se potranja smanjuje to krivulju potranje pomie blie ishoditu. Prevelik broj konkurenata pomie krivulju potranje toliko blizu ishoditu da se pojavljuje gubitak, a gubitak nadalje znai izlaskom Cijena, granini prihod, granini troak, prosjeni ukupni troak Cijena dobraGranini prihodTrina potranjaTrina ponuda, granini troakKM KKCMCKKoliina dobraPotraivana koliina KProsjeni ukupni troakGranini troakProfitPotranjaGranini prihod 24 dijela konkurencije s trita. Izlazak s trita traje sve dotle dok monopolistiki konkurenti ne ostvare samo i jedino normalni profit. Prema tome, dugorona ravnotea na tritu monopolistike konkurencije znai da je ekonomski profit jednak nuli kao i kod savrene konkurencije. Razlike ipak postoje i to: -cijena dobra monopolistikog konkurenta vea je od graninog troka -cijena dobra monopolistikog konkurenta vea je od minimalnog PUT -monopolistiki konkurent realizira manji output od onoga koji znai minimalni PUT (zato to dugorono ne koristi svoje kapacitete) 67.EKONOMSKI INORMALNI PROFIT Ekonomski profit predstavlja pozitivnu razliku izmeu ukupnog pruhoda i ukupnog troka Ukupni troak sastoji se od eksplicitnog troka i implicitnog troka Eksplicitni troak raunovodstveni troak troak svih upotrebljenih inputa koji nisu vlasnitvo poduzea i koje poduzee mora kupiti na tritu. Implicitni troak oportunitetni troak troak svih inputa koji su vlasnitvo poduzea (rad, najamnina koju bi ostvarilo za iznajmljeni prostor, kamate za uloena sredstva da ih je bilo uloiti u banci i sl.) Normalni profit do ukupnog prihoda koji pokriva implicitni troak. 68.OLIGOPOLOLIGOPOL je trite u kojem mali broj poduzea meusobno konkurira proizvodei ista ili slina dobra. Ako proizvoai proizvode isto dobro onda predstavljaju ISTI OLIGOPOL. Ako proizvoai proizvode slino (diferencirano) dobro, predstavljaju DIFERENCIRANI OLIGOPOL. Ako na tritu postoje dva proizvoaa onda je to DUOPOL. U oligopolu proizvoai imaju trinu mo, ali manju od monopola. STRATEGIJSKA INTERAKCIJA stanje u kome poslovna strategija svakog poduzea ovisi o poslovnim postupcima i odlukama svih njegovih konkurenata. 69.TAJNI OLIGOPOL (GRAFIKI PRIKAZ) Postoji nekoliko naina formiranja cijena u oligopolu: 1. Vodstvo u cijenama (price leaderhip) jedno poduzee, obino najvee, preuzima ulogu voe u cijenama - odreuje i mijenja cijene ovisno o uvjetima na tritu, a drugi ga slijede. 2. Rat cijenama (price war) 3. Tajni dogovor (collunon) zajedno se dogovaraju o cijeni pa cijena predstavlja monopolsku cijenu koja je odreena presjecitem krivulja zajednikog graninog troka i graninog prihoda (kao kod monopola) CKProsjeni ukupni troakGranini troakPotranja, prosjeni prihodGranini prihodCijena, granini prihod, granini troak, prosjeni ukupni troak Potraivana koliinaCijena, granini prihod, granini troak Granini troak( individualni GT) 25 4. Ograniavanje ulaza (entry limit pricing) sputanjem cijene odbijamo potencijalnog konkurenta 5. Stabilne cijene (price rigidity) kada smo sigurni da nas nitko ne prati dignemo li cijene i da nas svi prate ako spustimo cijene. 70.TEORIJA IGARATeorija igara je podruje ekonomske teorije koja se bavi analizom stratekog uzajamnog djelovanja meu oligopolistima. To je analiza situacija u kojima djeluju dva ili vie donosioca odluka koji imaju protivne ciljeve. U svakoj igri postoje pravila (npr. broj igraa monopol, duopol), pa tako i u ovoj igra nastoji realizirati profit. MATRICA REZULTATA (Pay of Matrix) je nain prikazivanja strategija u igri izmeu dva igraa. JOHN NASHOVA RAVNOTEA -je nesuradnika ravnotea jer svaka strana izabire onu strategiju koja je u njihovom najboljem interesu ona je konkurencijska. SURADNIKA RAVNOTEA nastaje kada strane u igri djeluju suglasno kako bi nale strategije koje e im objema koristiti. Mogue je da e formirati kapital i odrediti visoku cijenu i meusobno dijeliti profite. DOMINANTNA STRATEGIJA ostaje uvijek najbolja bez obzira to drugi igra poduzima kad oba igraa imaju dominantnu strategiju, a ishod je dominantna strategijska ravnotea. KARTEL grupa poduzea koja sklopi tajni sporazum o smanjenju outputa i poveanju cijena radi poveanja profita. IGRA U DUOPOLU: O p c i j e: 1.Oba poduzea potuju sporazum 2.Oba poduzea ne potuju sporazum 3.Poduzea A potuje sporazum, a poduzee B vara 4.Poduzee A vara, a poduzee B potuje sporazum. Duopol ine dva poduzea sainili su sporazum o podjeli trita i cijeni dobra. Na raspolaganju su im dvije strategije potovati sporazum ili varati. Varati znai pokuati snienjem cijene osvojiti vei dio trita te ostvariti vei ekonomski profit. MATRICA REZULTATA: Poduzee A strategije Ne varatiVarati A+ 2A+ 4 Ne varatiB+ 2B- 2 Poduzee B strategijeA- 2A0 VaratiB+ 4B0 Dominantna strategijska, ali i Nashova ili nesuradnika ravnotea ove igre znai da e oba poduzea varati ui u rat cijenama jer najgore to im se moe dogoditi je ostvarenje normalnog profita.Zatvorenici svoju igru mogu igrati samo jednom, dok poduzea mogu igru ponavljati uz mogunost kanjavanja nekorektnog ponaanja strategijom ''milo za drago'' vraanjem istom mjerom u narednom periodu. Kroz vrijeme ipak se moe ostvariti suradnika ravnotea kojom oba poduzea ostvaruju ekonomski profit od 2 mil.NJ. 71.ZATVORENIKOVA DILEMA Opcije ponude: 1.Priznanje jednog, a poricanje drugog zatvorenika nosi 1 godinu onome koji prizna i 8 godina onom koji ne prizna 2.Priznanje obojice nosi po 4 godine svakom 3.Poricanje obojice znai po dvije godine svakom zbog nedostatka dokaza za prethodna djela AA strategije Ne priznatiPriznati AA2 godAA1 god Ne priznatiBB2 godBB8 god BB strategijeAA8 godAA4 god PriznatiBB1 godBB4 god Potraivana koliinaGran.prihod Potranja 26 Oba zatvorenika razmiljaju tako da im je najpovoljnije priznati neovisno kako e se ponaati drugi zatvorenik jer tako izbjegavaju 8 godina zatvora nesuradnika ili Nashova ravnotea. Voeni vlastitim interesom ponekad ne realiziramo najbolji rezultat!!! PREGLED OSNOVNIH OBILJEJA SAVRENE KONKURENCIJE, MONOPOLISTIKE KONKURENCIJE, OLIGOPOLA IMONOPOLA Savrenakonkurencija Monopolistika konkurencija OligopolMonopol Velik broj poduzeaVelik broj poduzeaNekoliko poduzeaJedno poduzee Identino dobroDiferencirano dobro Identino ili diferencirano dobro Jedinstveno dobro Nema utjecaja na cijenu Ima odreeni utjecaj na cijenu Ima znaajan utjecaj na cijenu Odreuje cijenu Dugorona ravnotea Normalni profitNormalni profitEkonomski profitMonopolski profit Cijena = min.PUTCijena > min. PUTCijena > min. PUTCijena > min. PUT Cijena = Granini troak Cijena > Granini troak Cijena > Granini troak Cijena > Granini troak Prednosti: Savrena konkurencija ima najbolje performanse, ali je nije mogue osigurati u svim granama proizvodnje. Prirodni monopol nosi prednosti ekonomije razmjera (rast ukupnog proizvoda je vei od rasta ulaganja inputa posljedica joj je pad prosjenog ukupnog troka). Oligopol takoer nosi prednosti ekonomije razmjera, ali nosi sa sobom i razliitost proizvoda (diferencijaciju). Kod monopolistike konkurencije kupci e platiti i viu cijenu da bi imali raznolikost proizvoda (razliitost odjevnih predmeta, automobila i sl.) 72.IMBENICIPROIZVODNJE,CIJENE I DOHOCI NJIHOVIH VLASNIKA Standardna podjela imbenika proizvodnje je na RAD, KAPITAL i ZEMLJU. RAD fizike i psihofizike sposobnosti ljudi koje oni koriste u proizvodnji razliitih dobara. KAPITAL sva proizvedena dobra koja se mogu koristiti u proizvodnji drugih dobara (zgrade, strojevi, alati, ureaji i oprema te zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda i sirovina).KAPITAL NE ZNAI NOVAC VE JE NOVAC FINANCIJSKI KAPITAL KOJIM SE MOGU KUPITI ELEMENTI KAPITALA REALNOG KAPITALA. ZEMLJA ne obuhvaa samo zemlju ve i sva prirodna bogatstva kao to su ume, rudna bogatstva, vode i sl. Vlasnici imbenika proizvodnje ostvaruju odreene dohotke vlasnik rada plau (sve dohotke od rada), kapitala kamatu (sve dohotke od kapitala), zemlje rentu (sve dohotke na ime upotrebe prirodnih resursa). Trita inputa i outputa se razlikuju: Kod trita inputa poduzee je na strani potranje, a domainstva na strani ponude. Ponuena koliina nekog inputa je vea ukoliko je vea i njegova cijena (i obratno). Potraivana koliina nekog inputa biti e vea ukoliko je nia njegova cijena. Trite imbenika proizvodnje odreuje cijenu inputa na isti nain kao i trite dobara i usluga. CIJENA INPUTA definirana je sjecitem krivulja ponude i potranje, a DOHODAK VLASNIKA INPUTA jednak je umnoku cijene i realizirane koliine (kao kod ukupnog prihoda poduzea). Veliina dohotka vlasnika inputa ovisi o cjenovnoj elastinosti potranje za inputom (ukuliko je potranja cjenovno elastina, onda e smanjenje cijene inputa rezultirati tolikim poveanjem potranje koji e znaiti poveanje dohotka vlasnika). DOHODAK VLASNIKA IMBENIKA PROIZVODNJE SASTOJI SE OD DVA DIJELA: 1.TRANSFERNA ZARADA je zarada koju input moe realizirati u najboljoj alternativnoj upotrebi (oportunitetni troak imbenika proizvodnje). 2.EKONOMSKA RENTA je dio dohotka koji vlasnik ostvaruje povrh transferne zarade Ekonomska renta je onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene imbenika proizvodnje. Transferna zarada je ispod krivulje ponude. Ekonomska renta ovisi o elastinosti ponude - - neelastina ponuda znai veu ekonomsku Transferna zarada Ekonomska renta Ponuda Potranja Cijena imbenika Koliina imbenika C 27 rentu i obratno. Savreno neelastina ponuda (kadaimbenik proizvodnje nema alterna- tivnih potreba), cjelokupni se dohodaksastoji samo od ekonomske rente. Kada se sadanjim angamanom inputa ostvaruje onaj dohodak koji se moeostvariti i najboljom alternativom (sa- danji dohodak je jednak oportunitetnom troku, cjelokupni dohodak sastoji se od transferne zarade savreno elastina ponuda 73.POTRANJA ZA IMBENIKOMPROIZVODNJE Potranja za imbenikom proizvodnje izvedena je (derivirana) iz potranje za dobrima koje je taj imbenik u stanju proizvoditi. Za koliinu inputa koga e poduzee angairati eli li maksimalizirati svoj profit znaajno je poznavanje dvaju kategorija: granini prihod proizvoda imbenika proizvodnjeigranini troak imbenika proizvodnje Sve dotle dok je granini prihod proizvoda nekog inputa vei od graninog troka tog inputa, poduzee e poveavati njegov angaman. Profitno maksimalizirajua koliina angairanog inputa jest ona koja znai jednakost njegova graninog prihoda proizvoda i graninog troka. 74.GRANINI PRIHOD PROIZVODAIMBENIKAPROIZVODNJE Granini prihod proizvoda imbenika proizvodnje je prihod koji donosi dodatno zaposlena jedinica tog imbenika imbenikprihod UkupniP proizvoda prihod GraniniAA= 75.VRIJEDNOSTGRANINOGPROIZVODAIMBENIKAPROIZVODNJE Vrijednost graninog proizvoda se definira kao prihod zaraen upoljavanjem dodatne jedinice imbenika proizvodnje pa temeljem toga proizlazi: 1.NA BILO KOJEM TRITU:Vrijednost graninog proizvoda jednaka je umnoku graninog prihoda (zaraenog prodajom dodatne jedinice proizvoda) s graninim proizvodom inputa. proizvod granini x prihod granini proizvoda graninog Vrijednost = 2.ZA KAMATSKA PODUZEA: Poto je granini prihod jednak cijeni formula postaje jednostavnija: cijena x prihod granini proizvoda graninog Vrijednost = 76.GRANINI TROAK IMBENIKAPROIZVODNJE Granini troak nekog imbenika proizvodnje je troak koji donosi dodatno zaposlena jedinica tog imbenika. imbeniktroak UkupniP troak GraniniAA= 77.GRAFIKOODREIVANJEPROFITNO-MAKSIMALIZIRAJUEG INPUTA (KUPAC INPUTA NEPOSJEDUJEMONOPSONSKU MO) Ako je trite inputa (rada) podvrgnuto savrenoj konkurenciji (kupac ne posjeduje monopsonumo), ponuda rada je savreno elastina pa je cijena rada jednaka graninom i prosjenom troku rada. Presjecite krivulja graninog prihoda proizvodarada i graninog troka rada (cijene, prosjenog troka) odreuje veliinu inputa koji garantira maksimalni profit. Ekonomska renta Ponuda Potranja Cijena imbenika Koliina imbenika C Transferna zarada Ponuda Potranja Cijena imbenika Koliina imbenika C Rad Granini troak rada, Cijena rada = Ponuda rada Granini prihod proizvoda rada, Vrijednost GPR = Potranja za radom PMI 28 78.GRAFIKOODREIVANJEPROFITNO-MAKSIMALIZIRAJUEG INPUTA (KUPAC INPUTA POSJEDUJEMONOPSONSKU MO) Monopson trite na kojem postoji samo jedan kupac koji stoga ima trinu mo da utjee na cijenu inputa monopsonsku mo. Ako poduzee ima monopsonsku mo, suoava se s rastu- om krivuljom ponude inputa. Varirajuikoliine kupljenog inputa ono odreuje njegovu cijenu. Cijena inputa (rada) i prosjeni troak su iste veliine. Granini troak rada je vei od cijene i PTR za razliku od savrene konkurencije.Optimalna razina zaposlenosti znai jednakost graninog prihoda proizvoda rada i graninog troka rada, a cijenu rada oitavamo na krivulji ponude rada pri profitno maksimalizirajuem inputu (PMI). Monopsonist nema krivulju potranje ba kao to monopolist nema krivulju ponude. 79.PRAVILAMAKSIMALIZIRANJA PROFITA OUTPUT I INPUT ANALIZA OUTPUT ANALIZA Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kod output analize glasi: troak Granini prihod Granini =Na tritu savrene konkurencije isto pravilo glasi: troak Granini Cijena = INPUT ANALIZA Zlatno pravilo maksimaliziranja profita kod input analize glasi: rada troak Granini rada proizvoda prihod Granini =Na tritu savrene konkurencije isto pravilo glasi: rada troak Granini rada proizvoda graninog Vrijednost =Ako je i trite inputa i trite outputa savreno konkurentno, isto pravilo glasi: rada Cijena rada proizvoda graninog Vrijednost = 80.PONUDA RADAIzazvati ponudu rada znai ponuditi odgovarajuu cijenu rada, a najnia plaa dovoljna za izazivanje ponude rada zove se plaa suzdravanja. Ponuda rada ne postoji ispod plae suzdravanja. Rast cijene rada izaziva rast ponuene koliine rada, ali nakon odreene razine poprima supro- tan uinak. Rast cijene rada izaziva dva suprotna uinka uinak supstitucijeiuinak dohotka. Uinak supstitucije djeluje pri niim cijenama rada. Poveanje cijene rada izaziva poveanje oportunitet- nog troka netrine aktivnosti (sat odmora postaje sve skuplji zbog izgubljene plae) pa ponuda rada raste. Uinak dohotka oituje se smanjenjem ponude rada jer velik dohodak u domainstvima doputa da pojedini lanovi prestaju raditi i posveuju se porodici, kolovanju i sl. 81.PONUDA IMBENIKA PROIZVODNJE Domainstva snabdjevaju gospodarstvo kapitalom na nain da troe manje nego to zarade putem tednje. Osnovni izvor ponude kapitala je TEDNJA.Nain tednje odreuje: 1.Tekui dohodak u odnosu na oekivani dohodak Rad Granini troak rada, Granini prihod proizvoda rada, PMI Ponuda = Cijena rada, Prosjeni troak rada Ponuena koliina rada Cijena rada 29 2.Vea kamatna stopa znai veu tednju i obratno Ponuda ''zemlje'' je savreno neelastina budui da je njena koliina ograniena i fiksna. Bez obzira na veliinu rente ponuena koliina ''zemlje'' ostaje ista. 82.RAVNOTEA NA TRITU IMBENIKA PROIZVODNJE Na tritu kapitala savrene konkurencijeravnotenu kamatnu stopu odreuje presjecitekrivulja trine potranje i trine ponudezajmova. Poduzee nema nikakvog utjecajana veliinu kamatne stope pa je krivulja ponudevodoravna. Iako je ponuda svakog tipa zemlje savrenoneelastina, na savreno konkurentnom trituzakupac e moi zakupiti eljenu koliinuzemlje uz tritem odreenu rentu pa sesusree sa savreno elastinom ponudomzemlje Kod trine ponude potranja, tj. granini prihod proizvoda zemlje odreuje visinu rente, a zbog istog razloga je i itav dohodak vlasnika EKONOMSKA RENTA. 83.GRANINAEFIKASNOSTKAPITALA Granina efikasnost kapitala predstavlja postotoni odnos graninog prihoda proizvoda kapitala i graninog troka kapitala. 100kapitala troak Graninikapitala proizvoda prihod Graninikapitala efikasnost Granina = Nosivost kamiona Ukupniproizvod Granini proizvod kapitala Ukupni prihod Granini prihod proizvoda GraniniprihodGPP/UProiz Ukupni troak kapitala Granini troak kapitala 00 0 0 112480120 222880240 3301200360 4361440480 5401600600 Ponuda zemlje Renta Zemlja u ha Trina ponuda kapitala Kamatna stopa (k') Zajmovni fondovi Ponuda u savrenoj konkurenciji Ponuda Potranja = granina efikasnost kapitala Zajmovni fondovi Kamatna stopa k' z Trina ponuda Zemlja u ha Renta Potranja = granini prihod proizvoda zemlje Ponuda Renta Trina potranja = granini prihod proizvoda zemlje Trina ponuda Zemlja u ha 12 10 8 6 4 2 480 400 320 240 160 80 40 40 40 40 40 40 120 120 120 120 120 120 30 6421680720 Ova tablica je u uvjetima kada se kapital moe unajmiti pa je vidljivo da je najisplativije unajmiti kamion od 5 tona nosivosti kada su izjednaeni granini troak i granini prihod proizvoda. Ukoliko se kamion mora kupiti uz cijenu desetorostruko veu od godinje najamnine, a kamata za uloena sredstva donosi 10%godinje, potrebno je izraunati graninu efikasnost kapitala. Nosivost kamiona Graniniprihod proizvoda Ukupnitroakkapitala Graninitroak kapitala Granina efikasnost kapitala Trina kamatna stopa 0010% 1120010% 22400 10% 33600 10% 44800 10% 56000 10% 67200 10% Za kamion nosivosti 1 tone GEK = (480 / 1200) * 100 = 40% Za kamion nosivosti 5 tona GEK = (80 / 1200) * 100 = 13,3%- to je najpovoljnija varijanta jer maksimalni profit jami onaj input kapitala koji znai jednakost granine efikasnosti kapitala (GEK) i trine kamatne stope. U ovom sluaju kamion od 6 tona nosivosti neemo kupiti jer je njegova GEK nia od trine kamatne stope oportunitetni troak je vii od realiziranog profita.

84.EKONOMSKA RENTA I TRANSFERNA ZARADA DOHODAK VLASNIKA IMBENIKA PROIZVODNJE SASTOJI SE OD DVA DIJELA: 3.TRANSFERNA ZARADA je zarada koju input moe realizirati u najboljoj alternativnoj upotrebi (oportunitetni troak imbenika proizvodnje). 4.EKONOMSKA RENTA je dio dohotka koji vlasnik ostvaruje povrh transferne zarade Ekonomska renta je onaj dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude i ispod cijene imbenika proizvodnje. Transferna zarada je ispod krivulje ponude. Ekonomska renta ovisi o elastinosti ponude - - neelastina ponuda znai veu ekonomsku rentu i obratno. Savreno neelastina ponuda (kadaimbenik proizvodnje nema alterna- tivnih potreba), cjelokupni se dohodaksastoji samo od ekonomske rente. 480 400 320 240 160 80 1200 1200 1200 1200 1200 1200 40% 33,3% 26,7% 20% 13,3% 6,7% Trina kamatna stopa GEK Kamatna stopa (k') Nosivost kamiona 10% 5t Transferna zarada Ekonomska renta Ponuda Potranja Cijena imbenika Koliina imbenika C Ekonomska renta Ponuda Potranja Cijena imbenika Koliina imbenika C 31 Kada se sadanjim angamanom inputa ostvaruje onaj dohodak koji se moeostvariti i najboljom alternativom (sa- danji dohodak je jednak oportunitetnom troku, cjelokupni dohodak sastoji se od transferne zarade savreno elastina ponuda 85.JAVNA DOBRA I TOKAALOKACIJSKEEFIKASNOSTI Privatno dobro je dobro koje troi jedna osoba obiljeja su mu suparnitvo i iskljuivost. Suparnitvo se odnosi na injenicu da poveanje potronje odreenog dobra znai smanjenje potronje istog dobra od strane druge osobe. Iskljuivostznai da kupac nekog dobra stie iskljuivo pravo njegove potronje. isto javno dobro predstavlja dobro u ijoj je proizvodnji sudjelovao vei broj lanova neke zajednice, koje je na raspolaganju svima i ije koritenje ne smanjuje njegovu ponudu (nema suparnitva). isto javno dobro koriste svi i nitko ne moe biti iskljuen iz njegove potronje. Ponaanje subjekata pri proizvodnji javnih dobara da se nastoje izvui iz obveze sudjelovanja, postaje pravilo budui da je isplativo. Zato trite nije u stanju osigurati proizvodnju javnih dobara ili u nedovoljnim koliinama pa ulogu realokatora preuzima drava koja nastoji osigurati alokacijsku efikasnost. Ukupna korist javnog dobra- je ukupni novani iznos kojom neka osoba procjenjuje razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom upravno je proporcionalna koliini javnog dobra. Granina korist javnog dobra- je novani iznos koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu jedinicu tog javnog dobra (poveanje ukupne koristi uslijed jedininog poveanja koliine javnog dobra). Koliinakorist Ukupnakorist GraninaAA= Raste li potronja javnog dobra (razina opskrbljenosti javnim dobrom), granina korist opada. Odreivanje alokacijski efikasne koliine javnog dobra Npr. postoje samo dva korisnika javnog dobra. Koliina JD Ukupna korist A Granina korist A Ukupnakorist B Granina korist B Ukupna drutvena korist Granina drutvena korist00

0 0 1141226 2242246 3303060 4323668 5304070 Cijena imbenika Transferna zarada Ponuda Potranja Koliina imbenika C 12 10 8 6 4 14 10 6 2 -2 26 20 14 8 2 Koliina javnog dobra Granina korist Dobro A Dobro B Drutvena korist (A+B) 32 Uvoenjem troka moi emo odrediti toku alokacijske efikasnosti. Koliina JD Ukupna drutvena korist Granina drutvena koristUkupni troak Granini troakNeto korist 00 0 0 126818 2 462224 3604218 468680 570100-30 Neto korist je razlika izmeu ukupne koristi i ukupnog troka Optimalna razina proizvodnje, alokacijska efikasnost javnog dobra postignuta je kadaje izjednaena granina drutvena korist i granini troak javnog dobra

86.NEREGULIRANO TRITE IEKSTERNALIJE Eksternalije predstavljaju uinke (trokove ili koristi) koje osjeaju subjekti koji nisu izravno ukljueni u aktivnosti nekih gospodarskih subjekata. Eksterni troak (prosuti troak, negativna eksternalija) buka, zagaenje zraka ili vode i sl. Eksterna korist (prosuta korist, pozitivna eksternalija) korist koju donosi dobar sustav obrazovanja i sl. Pojava eksternalija vezana je za trinu neefikasnost kako pozitivna tako i negativna, pa drava intervenira realokacijom koja moe smanjiti eksterne trokove i poveati eksterne koristi. 87.POREZI I EKSTERNI TROKOVI TOKA ALOKACIJSKEEFIKASNOSTI Na nereguliranom tritu eksterni se troak ne nalazi u kalkulacijama onih koji ih osjeaju, a trite primorava proizvoae i potroae da vode rauna jedino o privatnom troku. Granini privatni troak troak koji neposredno optereuje proizvoaa nekog dobra. Granini drutveni troak zbroj graninih privatnih i graninih eksternih trokova. Tek kada su svi trokovi ukljueni u odluke o alokaciji resursa moe biti realizirana alokacijska efikasnost. Kada je proizvodnja optereena negativnimeksternalijama, proizvodnja nekog dobra jeprevelika uz preniske cijene pa drava inter- venira dodatnim porezima tako da skuplja proizvodnja smanjuje proizvodnju (ponudu)i dovodi je u razinu alokacijske efikasnosti.

88.SUBVENCIJE I EKSTERNE KORISTI - Granina privatna korist-je korist koju neposredno uiva potroa nekog dobra. Granina drutvena korist je zbroj graninih privatnih koristi i graninih eksternih koristi. 26 20 14 8 2 8 14 20 26 32 Koliina javnog dobra Toka alokacijske efikasnosti Granini troak Granina drutvena korist Granina drutvena korist i granini troak Granini drutveni troak = PONUDA Granini privatni troak = PONUDA Granina korist = POTRANJA Toka konkurencijske ravnotee Toka alokacijske efikasnosti Koliina 33 TOKAALOKACIJSKEEFIKASNOSTI Tenja je poveati proizvodnju i potronjudobara koja izazivaju pozitivne eksternalije. Rjeenje drava subvencionira proizvodnju takvih dobara prenosi dohodak na proizvoaa koji slui za pokrie trokova i na taj nain utjee na poveanje potranje.

89.REGULIRANJEPRIRODNOGMONOPOLA(GRAFIKI PRIKAZ) Prirodni monopol nastaje ekonomijom razmjera ili rastuim prinosima razmjera (ukupni proizvod raste bre od angairanih inputa pa imamo pad prosjenog troka). Prirodni monopol je poeljan kada su u pitanju odreeni proizvodi (distribucija plina, el.energije, vode i sl.) jer ima pozitivne posljedice ekonomije velikih serija. Stoga je potrebno regulirati cijenu njegovog dobra. Bez intervencije drave, monopol bi zahtijevao monopolsku cijenu CM, a proizveo bi monopolsku koliinu Km i realizirao monopolski profit. Poveanje outputa mu znai poveanjegraninog troka u odnosu na granini prihod (smanjenje profita). Idealna situacija je kada je izjednaen granini troak i cijena dobra, no ne moe se primijeniti jer je tako odreena cijena CI nia od prosjenog ukupnog troka to donosi gubitak. Stoga drava odreuje cijenu koja je jednaka prosjenom ukupnom troku pri emu prirodni monopol proizvodi koliinu KR i realizira tek NORMALNI PROFIT. 90.LORENZOVAKRIVULJA Kod preraspodjele dohotka drava preuzima delikatnu obvezu pronai pravu mjeri izmeu savreno jednake i trine raspodjele, nastojei dio dohotka preusmjeriti siromanima i onima koji se ne mogu brinuti o sebi. to posjedujete vie kapitala i zemlje, uz vlastiti rad, realizirat ete i vei dohodak. DOHODAK je ono to zaradite, a BOGATSTVO je ono to posjedujete (novana vrijednost cjelokupne imovine umanjena za obveze). Raspodjela dohotka i bogatstva prikazuje se pomou LORENZOVE KRIVULJE: Kumulativni postotakobitelji Kumulativni postotakdohotka Kumulativni postotakbogatstva 2050 40150 60355 806015 100100100 to je Lorenzova krivulja blie crti savrene jed- nakosti, to je raspodjela ujednaenija (pravednija). Na razlike utjeu obrazovanje, sposobnost, anse, Granina privatna korist = POTRANJA Granina drutvena korist = POTRANJA Granini troak = PONUDA Toka konkurencijske ravnotee Toka alokacijske efikasnosti GK, GT Koliina Koliina Cijena Prosjeni ukupni troak Granini troak Prosjeni prihod =Cijena = POTRANJA Granini prihod CM CR CI KMKRKI Raspodjela bogatstvaRaspodjela dohotka Crta savrene jednakosti Kumulativni % dohotka i bogatstva 34 mjesto ivljenja pa i srea. Siromatvo je ona veliina dohotka koja nije u stanju pokriti trokove ivota na razini egzisten- cije. 91.LORENZOVAKRIVULJA TRINE DISTRIBUCIJE IDISTRIBUCIJENAKON POREZA I TRANSFERA Drava nastoji pomoi siromanima i ujednaitiraspodjelu dohotka odreenim korekcijamatrine raspodjele. Raspodjela nakon dravnekorekcije (posredstvom poreza i transfernihplaanja) zove se raspodjela nakon poreza itransfera. Drava smanjuje jaz oporezujuivisoke dohotke i pomaui siromane transfe- rima (socijalnim pomoima, dodacima za djecui sl.). 92.NEZAPOSLENOST STOPANEZAPOSLENOSTI I OBLICI Nezaposlen moe biti svaki imbenik proizvodnje, no uglavnom se razmatra nezaposlenost rada. ZAPOSLENOST je broj radno sposobnih osoba koje imaju posao. NEZAPOSLENOST obuhvaa sve radno sposobne osobe koje nemaju posao a koje ga aktivno trae. OBESHRABRENI -oni koji su radno sposobni, nemaju zaposlenje, ele raditi, ali ga aktivno ne trae. RADNA SNAGA -zbroj zaposlenih i nezaposlenih radnika (obeshrabreni se ne smatraju nezaposlenima pa nisu niti radna snaga). STOPA NEZAPOSLENOSTI -postotak nezaposlene radne snage 100snaga Radnai Nezaposlenosti nezaposlen Stopa = OBLICI NEZAPOSLENOSTI: 1.Frikcijska nezaposlenost- obuhvaa osobe koje prvi puta trae zaposlenje i osobe koje su napustile stari posao i trae drugi ne treba previe zabrinjavati jer je kratkotrajna.2.Sezonska nezaposlenost- obuhvaa osobe koje rade na sezonskim poslovima (graevinari, turistiki radnici i sl.) 3.Strukturna nezaposlenost-nastaje zbog razliitosti ponude i potranje radne snage kvalifikacijska struktura ponude ne odgovara potranji nunost prekvalifikacije. 4.Ciklika nezaposlenost-uzrokuje je pad agregatne ili ukupne potranje za dobrima zbog ega poduzea smanjuju potrebu za svim inputima pa i radom. Ide usporedo s opim padom poslovne aktivnosti i bruto nacionalnog proizvoda pa predstavlja predmet pune panje makroekonomske politike. Ukoliko se uspije stabilizirati rast bruto nacionalnog proizvoda, rjeava se i pitanje ciklike nezaposlenosti. PUNA ZAPOSLENOST- se sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti, a stopa nezaposlenosti se tada zove PRIRODNA STOPA NEZAPOSLENOSTI . Po nekima puna zaposlenost postoji onda kada egzistiraju samo oni oblici nezaposlenosti kojima uzrok nije nepostojanost bruto nacionalnog proizvoda. Ona ne znai da je stopa nezaposlenosti svedena na nulu. Phillipsova krivulja nezaposlenosti Izmeu inflacije i nezaposlenosti postoji obrnuto proporcionalan odnos to je inflacija vea to je stopa nezaposlenosti manja i obratno. To vrijedi u kratkom vremenskom razdoblju, dok se u dugom vremenskom razdoblju stopa nezaposle- nosti stabilizira na razini prirodne stope nezaposlenosti neovisno o inflaciji. Kumulativni % obitelji Trina raspodjela Raspodjela nakon poreza i transfera Crta savrenejednakosti Kumulativni % obitelji Kumulativni % dohotka i bogatstva Stopa nezaposlenosti Kratkorona Phillipsova krivulja Dugorona Phillipsova krivulja Stopa inflacije Stopa inflacije 35 93.NOMINALNI,REALNI,POTENCIJALNIBRUTO NACIONALNI PROIZVOD BRUTO NACIONALNI PROIZVOD(GNP)-je novana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom odreenog razdoblja najee tijekom jedne godine. FINALNA DOBRA I USLUGE su ona koja se ne koriste u proizvodnju drugih dobara da bi se izbjeglo dvostruko raunanje. C K C K C K GNP n n 2 2 1 1... + + + = REALNI BRUTO NACIONALNI PROIZVOD-mjeri vrijednost finalnog outputau stalnim cijenama ili cijenama baznog razdoblja te eliminira utjecaj promjena prosjene razine cijena. POTENCIJALNI BRUTO NACIONALNI PROIZVOD je dugoroni trend realnog GNP-a i predstavlja onu vrijednost finalnih dobara koju neka ekonomija moe proizvesti uz stopu nezaposlenosti jednakoj prirodnoj stopi nezaposlenosti, tj uz punu zaposlenost. GNP-jaz je razlika izmeu potencijalnog i realnog GNP-a moe biti pozitivan i negativan. 94.MJERENJE BRUTO NACIONALNOG PROIZVODA PRISTUP TROENJA Pristup troenja mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih troenja uinjenih radi kupovine novih, finalnih dobara i usluga.Postoje etiri kategorije troenja koji ine strukturu GNP-a: POTRONJA(C)-sve kupovine finalnih dobara od strane domainstava neke ekonomije osim kua i stanova (prehrana, pribor, dugovjenija dobra TV, automobili). BRUTO PRIVATNE DOMAE INVESTICIJE(I)-nabava realnog kapitala ili kapitalnih dobara - kupovina kapitalnih dobara poduzea (strojevi, alati, ureaji, oprema, poslovne zgrade), kupovina novih stanova i kua od strane domainstava te zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda i sirovina. Kupovina dionica, dravnih obveznica i sl. nema karakter investicija. DRAVNA POTRONJA(G)-nabavka razliitih finalnih dobara od strane drave za osiguranje obrane, pravosua, obrazovanja i sl. iskljuena su transferna plaanja. NETO IZVOZ(Ex Im) razlika izmeu vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im) moe biti i negativan! Im) Ex ( G I C GNP + + + = 95.MJERENJE BRUTO NACIONALNOG PROIZVODA PRISTUP DOHOTKA Pristup dohotka mjeri bruto nacionalni proizvod kao zbroj svih dohodaka koje tijekom odreenog razdoblja realiziraju domainstva neke ekonomije. GNP je zbroj plaa, renti, kamata i profita kojima se dodaje amortizacija i neizravni porezi. Amortizacija predstavlja svojevrsnu tednju poduzea i vanu komponentu GNP-a. Neizravni porezi- su porezi koje potroai plaaju prilikom kupovine dobara i predstavljaju dohodak drave. porezi Neizravni ja Amortizaci ofit Pr Kamata nta Re Plaa GNP + + + + + = Dohodne komponenteNedohodne komponente ALTERNATIVNI NAIN: Prema nainu koritenja zaraenog dohotka i to: ) T ( porezi Neto ) S ( tednja ) C ( Potronja GNP + + =Neto porezi (bruto porezi tranferna plaanja) Zbroj potronje i tednje predstavlja raspoloivi dohodak -dohodak koji domainstvu stoji na raspolaganju za potronju i tednju ukupni (agregatni) dohodak umanjen za neto poreze. JEDNAKOST PRISTUPA C + I + G + Ex Im = C + S + T:C I + G + Ex Im = S + T+Im Stopa nezaposlenosti PODUZEADOMAINSTVA Finalna dobra i usluge Troenja Inputi Dohoci 36 I + G + Ex = S + T + Im Proizlazi da valja izjednaiti investicije, dravnu potronju i izvoz sa tednjom, neto porezima i uvozom ukoliko se eli imati stabilan bruto nacionalni proizvod. Ukoliko je lijeva strana vea imamo rast GNP-a, i obratno. 96.OD BRUTONACIONALNOG PROIZVODA DO RASPOLOIVOG DOHOTKA BRUTO NACIONALNI PROIZVOD(GNP) je novana vrijednost finalnog outputa koje neka ekonomija proizvede godinje vrijednost finalnog outputa proizvedenog imbenicima proizvodnje koji su vlasnitvo neke zemlje i njezinog stanovnitva. BRUTO DOMAI PROIZVOD(GDP) mjeri vrijednost finalnog proizvoda neke zemlje proizvedenog imbenicima proizvodnje koji su locirani u nekoj zemlji bez obzira tko ih posjeduje. RAZLIKA IZMEU GNP I GDP lei u neto investicijskom dohotku (profiti i dividende koje stanovnici neke zemlje primaju izvana umanjeni za profite i dividende koje zemlja plaa stranim invenstitorima). GNP dohodak ski investicij Neto GDP = GNP rauna i amortizaciju NETO NACIONALNI PROIZVOD (NNP) ne rauna amortizaciju ve isto poveanje realnog kapitala. NNP ja Amortizaci GNP = NACIONALNI DOHODAK (NI) predstavlja neto nacionalni proizvod umanjen za neizravne poreze (sastoji se iskljuivo od dohodovnih komponenti. NI porezi Neizravni NNP = OSOBNI DOHODAK (PI) kada od nacionalnog dohotka (NI) oduzmemo zaraene ali ne i primljene i dodamo a nezaraene dohotke (transferna plaanja). Moe biti vei od nacionalnog dohotka (NI). PI plaanja Transferna primljeni ne a Zaraeni NI = + RASPOLOIVI DOHODAK (DI) ostaje kada od osobnog dohotka odbijemo osobne poreze i predstavlja onaj dohodak koji ostaje domainstvima za troenje i tednju. DI porezi Osobni I P = 97.POSLOVNI CIKLUSPOSLOVNI CIKLUS predstavlja periodine i nepravilne promjene realnog GNP kao i ostalih makroekonomskih veliina kao to su zaposlenost i cijene. Sastoji se od etiri faze: -EKSPANZIJA kada realni GNP raste nastaje nakon to je GNP dotakao dno poslovnog ciklusa i traje sve dok ne dosegne njegov vrh. -VRH znai da je GNP najvii u odnosu na potencijalni GNP. -KONTRAKCIJA faza poslovnog ciklusa kada realni GNP biljei pad moe se oznaiti kao recesija razdoblje od najmanje dva tromjeseja u kojima realni GNP biljei pad. Depresija predstavlja snaniji oblik kontrakcije nego je to recesija. -DNO se nalazi tamo gdje je realni GNP najnii u odnosu na potencijalni GNP. Odstupanje realnog GNP od potencijalnog zve se GNP-jaz. 98.POSLOVNI CIKLUS I NEZAPOSLENOST Tijekom poslovnog ciklusa ne varira samo GNP ve i nezaposlenost, a izmeu nezaposlenosti i pojedinih faza poslovnog ciklusa postoji jasna veza: U ekspanziji stopa nezaposlenosti biljei pad te je u trenutku izjednaenog realnog i potencijalnog GNP jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti postoji puna zaposlenost. Vrh poslovnog ciklusa znai najveu zaposlenost i vea je od pune zaposlenosti stopa nezaposlenosti manja je od prirodne stope. U fazi kontrakcije stopa nezaposlenosti raste, a pad realnog GNP ispod potencijalnog uzrokuje pojavu ciklike nezaposlenosti. Dno znai najveu stopu nezaposlenosti. OKUNOV ZAKON svaka 2% pada realnog GNP u odnosu na potencijalni ima za posljedicu 1% poveanja stope nezaposlenosti. 99. INFLACIJA CPI I GNP DEFLATOR INFLACIJA-JE RAST PROSJENE RAZINE CIJENA U NEKOM DRUTVU. Suprotna pojava zove se DEFLACIJA. INDEKS POTROAKIH CIJENA (CPI)- indeks pomou kojega se prati i mjeri kretanje razine cijena. CPI predstavlja kvocijent vrijednosti standardne koare dobara u tekuem razdoblju i vrijednosti standardne koare dobara u prethodnom ili baznom razdoblju pomnoen sa 100. 100godini baznoj u koare iste Vrijednostgodini tekuoj u dobara koare Vrijednostcijena h potroaki Indeks = STOPA INFLACIJE- je postotna promjena prosjene ili ope razine cijena. 37 100godini proloj u cijena Razinagodini proloj u cijena Razina godini tekuoj u cijena Razinalacije inf stopa Godinja = ili 100godini proloj u cijena h potroaki Indeksgodini proloj u godini tekuoj ucijena h potroaki Indeks cijena h potroaki Indekslacije inf stopa Godinja = DEFLATOR BRUTO NACIONALNOG PROIZVODA(GNP-deflator)-prati kretanje cijena svih dobara i usluga koje ine GNP. Rauna se kao kvocijent nominalnog i realnog GNP pomnoen sa 100. 100GNP i ln a ReGNP i ln a min Nodeflator GNP = NOMINALNI GNP mjeri vrijednost svih finalnih dobara u cijenama tekue godine. REALNI GNP mjeri vrijednost svih finalnih dobara u stalnim cijenama ili u cijenama baznog razdoblja. Dobro Tekua godinaBazna godina KoliinaCijenaUkupnoCijenaUkupno A1000220001,51500 B42000800019007600 C2010002000090018000 D5000150000,52500 Ukupno3500029600 Nominalni GNP = 35000 Realni GNP = 29600 24 , 118 1002960035000r GNPdeflato = = U tekuoj godini razina cijena porasla je u odnosu na prolu za 18,24% - stopa inflacije iznosi 18,24%. Proilazi da je 100r GNPdeflato GNP i ln a ReGNP i ln a min No= ili 100r GNPdeflatoGNP i ln a min NoGNP i ln a Re = 100.KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA Sutinu kvantitativne teorije novca mogue je predstaviti formulom: QMP =-P prosjena razina cijena,M koliina novca u opticaju, Q realni GNP Prema tome prosjena razina cijena ovisi o koliini novca u opticaju (Q je fiksna veliina) s poveanjem koliine novca u opticaju dolazi do poveanja prosjene razine cijena. Jednadba prometa dobiva se uvoenjem u razmatranje i brzine novca (v)Brzina novca prosjeni broj godinje uporabe novane jedinice v M Q P = -) Q P ( - nominalni GNP Ako su Q i v stalne veliine, proizlazi da promjena koliine novca u opticaju povlai razmjernu promjenu prosjene razine cijena, a time i nominalnog GNP. 101.AGREGATNAPOTRANJA AGREGATNA POTRANJA je odnos izmeu agregatne potraivane koliine i prosjene razine cijena Agregatna potraivana koliina predstavlja zbroj svih finalnih dobara i usluga potraivanih od svih kupaca, izraen kao GNP. GNP = C + I + G + (Ex-Im) KRIVULJA AGREGATNE POTRANJE pokazuje promjene agregatne potraivane koliine mjerene realnim GNP, uslijed promjene razine cijena mjerene GNP-deflatorom.

Krivulja agregatne potranje opadajueg je oblika zbog tri kljuna razloga: Uinka realnog bogatstvaUinka realne kamatne stope i Uinka vanjske trgovine Realni GNP GNP-deflator 38 Promjene agregatne potranje: Promjenu agregatne potraivane koliine uzrokuje promjena razine cijena u sprezi s uinkom realne kamatne stope i uinkom vanjske trgovine i znae kretanje uz ili niz krivulju agregatne potranje. Promjenu agregatne potranje, koja znai pomicanje poloaja krivulje agregatne potranje u odnosu na ishodite, uzrokuje niz imbenika kao to su: 1.Veliina stanovnitva vei broj stanovnika znai veu potranju neovisno o razinama cijena i obratno. 2.Oekivana inflacija oekivani rast cijena izaziva poveanje agregatne potranje. 3.Oekivani profit oekuje li se rast profita u budunosti, raste i agregatna potranja danas 4.Dravna potronja rast dravne potronje znai i rast agregatne potronje 5.Porezi rast poreza izaziva pad agregatne potranje rast poreza izaziva pad dohotka. 6.Transferna plaanja rast transfernih plaanja izaziva rast agregatne potranje jer izaziva rast dohotka. 7.Kamatne stope agregatna potranja raste ako padaju kamatne stope nezavisne od GNP-deflatora i obratno. 8.Novana masa ili koliina novca veoj koliini novca u opticaju odgovara vea agregatna potranja uzrokuje i pad kamatnih stopa, pa kroz to i sekundarni utjecaj. Promjene koliine novca u opticaju, a s tim i promjene kamatnih stopa glavni su uzrok promjena agregatne potranje. Promjene agregatne potraivane koliinePromjene agregatne potranje

102.AGREGATNAPONUDA AGREGATNA PONUDA- je odnos izmeu agregatne ponuene koliine i razine cijena. AGREGATNA PONUENA KOLIINA je koliina GNP-a ponuena od strane proizvoaa u nekoj ekonomiji pri danoj razini cijena. KRIVULJA AGREGATNE PONUDE pokazuje promjene agregatnog finalnog outputa mjerenog GNP-om, pod utjecajem promjena razine cijene mjenih GNP-deflatorom. 103. DUGORONAAGREGATNAPONUDA DUGORONU AGREGATNU PONUDU znai dasvaki proizvoa koristi upravo svoj kapacitet(PUT=min) i koja predstavlja punu zaposlenost(postoji samo prirodna stopa nezaposlenosti).Kako postoje samo jedan kapacitet i samo jednaprirodna stopa nezaposlenosti, postoji i samojedna razina dugorone agregatne ponude. Krivulja dugorone agregatne ponude okomit jepravac jednak krivulji potencijalnog GNP-a. Dugorona agregatna ponuda je savreno neelastina jer ne reagira na promjene razine cijena. Realni GNPRealni GNP GNP-deflatorGNP-deflator Smanjenje Poveanje PoveanjeSmanjenje GNP-deflator Realni GNP Potencijalni GNP Dugorona agregatna ponuda 39 104.KRATKORONA AGREGATNAPONUDA KRATKORONA AGREGATNA PONUDA - je odnos izmeu agregatne ponuene koliine (realnog GNP) i razine cijena (GNP-deflatora) koji pretpostavlja da su cijene inputa (posebno rada) konstantne. Ako rastu cijene finalnog dobra dok cijene inputa ostaju iste, proizvodnja se poveava to izaziva pad nezaposlenosti. Daljnji rast cijena dovest e realni GNP u razinu potenci- jalnog, izjednaiti kratkoronu i dugoronuagregatnu ponudu i postii punu zaposlenost. Nastavak rasta cijena znai rad preko kapaciteta to ne donosi gotovo nikakav rast realnog GNP-a, zaposlenost je vaa od pune pa je rije o ''pregrijanoj ekonomiji''. imbenici koji izazivaju promjene kratkorone i dugorone agregatne ponude i mijenjaju poloaj njihovih krivulja. 1.Radna snaga s rastom radnog potencijala raste i agregatna ponuda. 2.Zalihe kapitala povea li se fond kapitalnih dobara, poveat e se i agregatna ponuda. 3.Sirovine s otkrivanjem novih izvora sirovina, poveava se agregatna ponuda. 4.Tehnoloki napredak upravno razmjeran odnos 5.Klima povoljni klimatski uvjeti znae i veu agregatnu ponudu (poljoprivreda). 6.Promjene sastava realnog GNP-a znaajan rast udjela nekih grana u realnom GNP-u uz dramatian pad udjela drugih grana obavezno znai pad zaposlenosti i pad agregatne ponude. imbenici koji izazivaju promjene kratkorone agregatne ponude: 1.Cijene rada rast plaa izravno utjee na rast ukupnog troka i na pad outputa poduzea. 2.Cijene sirovina na isti nain utjeu na promjenu agregatne ponude kao i cijene rada. GNP-deflator Realni GNP Potencijalni GNP Kratkorona agregatna ponuda Dugorona agregatna ponuda Kratkorona agregatna ponuda Puna zaposlenost Pregrijana ekonomija Nezaposlenost PotencijalniGNP2 PotencijalniGNP1 Realni GNP GNP-deflator Dugorona agregatna ponuda Kratkorona agregatna ponuda KAP1 KAP2DAP1DAP2 KAP1 KAP2 Dugorona agregatna ponuda PotencijalniGNP Realni GNP GNP-deflator 40 105.AGREGATNAPONUDA IAGREGATNAPOTRANJA MAKROEKONOMSKA RAVNOTEA(GRAFIKI PRIKAZ) MAKROEKONOMSKA RAVNOTEA znai jednakost agregatne ponuene koliine i agregatne potraivane koliine. Presjecite krivulja agregatne ponude i agregatne potranje odreuje ravnotenu razinu cijena i realnog GNP-a. Makroekonomska ravnotea znai da u prosjeku agregatna ponuena koliinaodgovara agregatnoj potraivanoj koliini, odnosno da na nekim tritima moe posto- jati neizbalansiranost. Ako je razina cijena via od ravnotene, agregatni viak dobara gura razinu cijene nanie, a tada viak zaliha prisiljava proizvoae da smanje output to ujedno poveava nezaposlenost. Ako je razina cijena nia od ravnotene,agregatni manjak die razinu cijena to izaziva rast outputa i smanjenje nezaposlenosti. 106.MAKROEKONOMSKA RAVNOTEA I PUNA ZAPOSLENOST (GRAFIKI PRIKAZ) Makroekonomska ravnotea pri punoj zaposlenosti postoji kada je ravnotenirealni GNP jednak potencijalnom GNP-u.Tada je