Ašelejenska kultura i naseljavanje Europe

Ašelejenska kultura ..prema francuskom nalazištu St. Acheul u Francuskoj..John Frere (1740-1802) –pronašao prve šačnike na nalazištu Hoxne

H. erectus..razvija se iz H. habilisa/rudolphensisa..pojavljuje se prvi put prije 1.8-1.7 mil. g...nedoumice:..H. ergasterili H. erectus

H. ergaster i/ili H. erectus..podjela na H. ergasterai erectusanije univerzalno prihvaćena..nedvojbene sličnosti..pojedini znanstvenici ističu suptilne i potencijalno značajne razlike (afričke lubanje su više, tanjih stijenki, manje lice, nadočni lukovi)..glavni proponenti razdvajanja: Bernard Wood, Richard Klein

H. ergaster..H. ergaster–prema jednoj evolucijskoj shemi vezan isključivo za Afriku u vremenu između 1.8/1.7 mil. i 600 000 g...prema ovome azijski nalazi bi pripadali vrsti H. erectus

H. ergaster/erectus..prvi čovjek koji napušta Afriku..anatomske promjene, naprednija tehnologija, pretpostavljene prednosti u ponašanju

Dječak s jezera Turkana..Nariokotome..KNM WT 15 000..otkrio ga je Kamoya Kimeu 1984...starost 1.56 mil. g...datirani su slojevi tufa iznad i ispod slojeva s fosilnim nalazima (1.64 i 1.33 mil. g.)..najcjelovitiji kostur stariji od 130 000 g...starost: 12 godina..kranijalni kapacitet: 880 cm3..visina : 1.62 m (pretpostavljena visina u odrasloj dobi 1.82 m)

Ašelejen..nastaje na temeljima oldovanske industrije..vremensko trajanje: 1 650 000-250 000 g...karakteristična alatka je šačnik (ručni klin; hand axe/biface)..šačnik: obostrano oblikovana alatka bademasta oblika s oštricom uzduž cijelog ruba alatke..najstarije alatke potječu sa zapadne obale jezera Turkana (1.65 mil. g.)..Konso-južna Etiopija, Karari-sjeverna Kenija, Peninj-jezero Natron u blizini Olduvaja (1.5 –1.4 mil. g.)..najstariji ašelejenski skupovi nalaza uz šačnike imaju i oldovanske jezgre i odbojke..oblici oldovanskih jezgri anticipiraju ašelejenske šačnike, ali nijedna od ovih industrija nema prave prijelazne oblike..koncept šačnika pojavljuje se iznenada, kao i H. ergaster/erectus

1

Ašelejen i Early Stone Age..ašelejenski skupovi nalaza iz Afrike pripisuju se ESA (Early Stone Age)..ašelejenski skupovi nalaza iz Europe pripisuju se donjem paleolitiku

Funkcija šačnika..rezanje i komadanje mesa..Jelinek (1977): prijenosne jezgre..Calvin (2002): diskovi za lov..Kohn & Mithen (1999): uspoređuju funkciju šačnika s funkcijom perja pauna..nakon što je ispunio svoj zadatak odbacuje se..Melka Kunturé (Etiopija)..Olorgesailie (Kenija)..Isimila (Tanzanija)..Kalambo Falls (Zambija)..stotine šačnika na malom prostoru bez očitih tragova korištenja..dolaze u širokom rasponu veličina i oblika i vjerojatno su korišteni u različite svrhe..Klein: “imaju puno više zajedničkog sa švicarskim nožem nego s paunovim perjem”..korelacijska analiza šačnika iz Kilombea pokazala je da rani čovjek u ovom slučaju H. ergaster/erectuskoristi iste predloške za izradu oruđa različitih dimenzija..drugim riječima, već su razvijene kognitivne sposobnosti za osnovne matematičke transformacije bez upotrebe olovke, papira i ravnala

Razvojne faze..od svoje pojave ašelejenska industrija je konzervativna..Glynn Isaac je na temelju analiza provedenih na materijalu s nalazišta Ologesailie došao do sintagme “variable sameness”..pod ovim je mislio da se promjene u formi šačnika događaju uglavnom nasumce od sloja do sloja i od vremena do vremena i da ne postoji neki usmjereni vremenski trend razvoja..rani ašelejen..kasni ašelejen

Rani ašelejen..1 650 000-600 000 g...deblji šačnici, manje dotjerani, simetrični..negativi odbojaka su jako duboki..izrađeni tvrdim čekićem

Kasni ašelejen..600 000-250 000 g...dotjeraniji, simetričniji, tanji šačnici..negativi su plići..upotreba mekog čekića..dotjeraniji odbojci koji nagovještavaju musterijen i MSA..promjena unutar ašelejena nastupa prije c. 600 000 g...poklapa se s pojavom H. heidelbergensisa/arhaičnog H. sapiensa

Ašelejenske inovacije..upotreba mekanog čekića..primjena levaloaške metode

2

Mekani čekić..pojavljuje se Africi prije c. 700 000 g...preciznije i bolje dotjerivanje alatki

Levaloaška metoda..pojavljuje se prije c. 500 000 g...ime je dobila po zapadnom predgrađu Pariza gdje je otkrivena i prepoznata krajem 19. st...termin Levallois odnosi se isključivo na metodu izrade kamenih artefakata, a ne na kulturu ili tradiciju

Važnost levaloaške metode..priprema jezgre kako bi se dobili unaprijed definirani, standardizirani odbojci..složena koncepcija koja odražava povećanje kognitivnih sposobnosti čovjeka

Otkriće H. erectusa na Javi..Eugene Dubois (1858-1941) -nizozemski liječnik i vizionar ..potraga za karikom koja nedostaje..kratka kronologija boravka u Indoneziji:..1887. stiže na Sumatru gdje je počeo istraživanja..1890. g. prebacio se na Javu..listopad 1891. -u riječnim nanosima rijeke Solo kod sela Trinil u središnjem dijelu Jave pronašao je gornji dio lubanje (nisko nadsvođena, debelih stijenki s jako izraženim nadočnim lukovima) ..1894. nazvao ga je Pithecantropus erectus..1895. vraća se u Nizozemsku

Datiranje javanskog H. erectusa..Java –otok vulkanskog porijekla..rezulati datiranja su kontroverzni zbog komplekse regionalne stratigrafije i nepoznate točne stratigrafske pozicije pronađenih fosila..dio znanstvenika smatra da je H. erectusnaselio Javu prije 1 mil. g., drugi prije 1.65 mil. g.

Kasni H. erectus s Jave..Ngandong, Sambungmacan..obično se smatraju evoluiranim varijantama erectusa..kosti sisavaca sugeriraju starost manju od 300 000 g...ESR starost između 53 000 i 27 000 g.

Electron Spin Resonance (ESR)..tehnika mjerenja broja uhvaćenih electrona u zubnoj caklini, koja ih je akumulirala razmjerno radioaktivnosti okoliša u koji je zub bio ukopan

Kineski H. erectus..Zhoukoudian –kompleks vapnenačkih špilja i pukotina 40 km JZ od Pekinga..1921. švedski geolog J. G. Anderson (1874-1960) započeo je iskopavanja (nalazište I) i otkrio 2 ljudska zuba..1927. Kanađanin Davidson Black nastavlja iskopavanja..1933. Black umire, a nasljeđuje ga Franz Weidenreich (1873-1948)..Black je nalaze pripisao novoj vrsti Sinanthropus pekinensis..fosilni ostaci s nalazišta I su izgubljeni na početku II svj. rata, ali Weidenreich ih je srećom opisao detaljno i načinio odljeve koji se danas čuvaju u Museum of Natural History u New Yorku

3

Datiranje..kineski ostaci H. erectusa se datiraju između 800 000 i 400 000 godina, uglavnom na temelju paleomagnetizma i biostratigrafije

..na kineskim nalazištima su pronađeni brojni artefakti

..na većini nalazišta artefakti su pripisani erectusuna temelju slične geološke starosti

..artefakti u asocijaciji s ostacima erectusa -nalazišta Lantiana i Zoukoudiana –nalazište I

..najstariji artefakti potječu iz doline Nihewan, oko 150 km zap. od Pekinga

..paleomagnetizam i pretpostavljena brzina akumuliranja jezerskih sedimenata sugeriraju starost od 1.6 mil. g. ..ukoliko su ovi datumi točni, naseljavanje sjeveroistočne Azije dogodilo se znatno ranije nego se prije mislilo

Ekspanzija H. ergastera/erectusa..Ubeidiya (Izrael)..starost: 1.4-1 mil. g. (paleomagnetizam, fosilni ostaci sisavaca, K-Ar)..8000 artefakata (šačnici, komadi koji podsjećaju na ranoašelejenske artefakte afričkih nalazišta)

Dmanisi (Gruzija)..c. 100 km jugozapadno od Tbilisija..1984. probivši temelje srednjovjekovne strukture došlo se do riječnih sedimenata s litički artefaktima i životinjskim kostima..kasnija iskopavanja su otkrila 4 djelomično sačuvane lubanje, 2 mandibule i elemente postkranijalnog dijela kostura..starost: 1.7-1.6 mil g...litička industrija: odbojci, cijepani obluci, nema šačnika..lubanja D2700 nalikuje lubanji KNM ER 1813(H. habilis) i sugerira starost između 1.7 i 1.6mil. g...ostale dvije opisane lubanje najsličnije su afričkom H. ergasteru/erectusu ..H. ergaster/erectus se javlja sve do prije 1 mil. g. tako da bi ove lubanje mogle biti i mlađe

Najraniji Europljani..Atapuerca –Gran Dolina (Španjolska)..Ceprano (Italija)

Gran Dolina..nalazište smješteno u Sierra de Atapuerca..18 m sedimenta..iskopavanja od 1976...intenzivirana od 1993...sloj TD 6: 90 fosilinih fragmenta i 200 artefakata..sloj oko 1 m iznad ovog pokazuje normalni polaritet..ESR datumi: 857 000 –780 000 g.

Gran Dolina –fosilni ostaci..najmanje 6 osoba starosti između 3 i 18 godina..H. antecessor?..izdanak H. ergastera/erectusa koji nestaje nakon pokušaja koloniziranja južne Europe..litički skup nalaza: odbojci, jezgre, čekići..nema šačnika..sirovinski materijal prikupljen u okolici špilje (rožnjak, kvarcit, pješčenjak, kvarc, vapnenac)

4

Gran Dolina –kanibalizam?..životinjske kosti: tragovi rezanja, razbijanja, grebanja..25 % ljudskih kostiju ima tragove slične onima na životinjskim koji se tumače kao rezultat ljudskog djelovanja..slični tragovi se javljaju i na sličnim pozicijama (skidanje velikih mišića i razbijanje kostiju zbog koštane srži)

Ceprano..ostatak lubanje bez artefakata..pronađen 1994...starost 900 000-800 000 g...K/Ar

Fosilni ljudi iz Gran Doline i Ceprana..vjerojatno se radi o regionalnoj varijanti grupe H. ergaster/erectus, odnosno ranim nalazima H. hedelbergensisa

Najznačajnija europska donjopaleolitička nalazišta..Vallonnet..Arago..Swanscombe (donji slojevi)..Clacton..Vértesszőllős..Isernia la Pineta..Bilzingsleben..Stranska Skala..Atapuercabez šačnika

..Terra Amatta

..Torralba

..Ambrona

..Abeville

..St. Acheul

..Hoxne

..Swanscombe (srednji slojevi)

..Boxgrovesa šačnicima

Le Vallonet..špilja u okolici Nice..procijenjena starost 900 000 g. ..jednostavna oruđa na oblucima (oldovanska tradicija)

Isernia la Pineta..jugoistočno od Rima..brojni artefakti..starost: ~730 000 g. (K-Ar)..sjekači načinjeni na riječnim oblucima

5

Drugi kolonizacijski val

..H. heidelbergensis/arhaični H. sapiens

..dobio je ime prema nalazu mandibule iz kamenoloma u Maueru kod Heidelberga (1907)

..kranijali kapacitet veći nego kod ergastera/erectusa

..sofisticiranija tehnologija kasnoašelejenskih ljudi mogla je biti ključna za uspjeh koloniziranja Europe

Najznačajnija europska nalazišta H. heidelbergensisa..Petralona..Arago..Bilzingsleben..Boxgrove..Vértesszölös ..Mauer..Sima de los Huesos

Sima de los Huesos..jama kostiju..1976. g. pronađena je prva ljudska kost..od 1984. istražuje se kontinuirano..sloj s ljudskim kostima starosti između 500 000 i 400 000 g...preko 2000 ljudskih kostiju..pronađen je samo jedan artefakt..ostaci najmanje 32 osobe..jednak udjel žena i muškaraca..zastupljene su različite dobne skupine..razlog pomora: ..epidemija ..napad druge grupe (nema tragova nasilja) ..otvoreno pitanje..kako su dospjele kosti u Simu: ..možda su jednostavno pobacane (higijenski razlozi ili ceremonijalni?)

Alternativni materijali..kameni artefakti su zbog svoje dugotrajnosti dominantni u paleolitičkoj arheološkoj građi..sigurno su rabili i druge materijale podložne propadanju: drvo, trsku, kožu

Alternativni materijali –retuširane kosti..Fontana Ranuccio..Malagrotta..Castel di Guido..La Polledrara..Bilzingsleben

Alternativni materijali –drveni artefakti..Kalambo Falls (Zambija)..Gesher Benot Ya'aqov (Izrael)..Clacton-on-Sea (Engleska) ..Schöningen (Njemačka)

6

..Schöningen

..tri cijela drvena koplja

..dužina preko 2 m

..najdeblja i najteža pri zašiljenom vrhu

..najstariji, najuvjerljiviji dokaz lova kod ljudi

..starost: 400 000 g.

Nastambe..Terra Amata..Le Lazaret..Bilzingsleben..Ariendorf I

Upotreba vatre..prednosti: ..toplina ..kuhanje mesa/biljaka čime se povećava probavljivost, a u nekim slučajevima se neutraliziraju toksini ..ojačavanje drveta vatrom, npr. vrh koplja ..tjeranje konkurentnih predatora iz špilje i obrana od opasnih životinja ..rasvjeta u špiljama i produžetak iskoristivog svjetla tijeko noći..Zhoukoudian ..ovo nalazište se obično smatra prvim sigurnim dokazom za upotrebu vatre..znakovi korištenja vatre: izgorene kosti i tanke tamne leće sedimenta (vatrišta?)..nova istraživanja tvrde drukčije..u većini slučajeva gorenje kostiju nastupilo je nakon fosilizacije..geokemijskim analizama tankih leća nije utvrđeno postojanje pepela i drvenog ugljena

..Europa:

..Vértesszölös, Bilzingsleben, Schöningen –dvojbeno

..ukoliko se odbace ova nalazišta najstariji široko prihvaćeni dokazi o korištenju vatre dolaze s nalazišta Pech de l'Azé, La Cotte de St. Brelade iz vremena pretposljednjeg glacijala OIS 6 (186 000 –127 000)

Tragovi donjeg paleolitika u Hrvatskoj..Šandalja I..Donje Pazarište u Lici..Punikve kod Ivanca

Šandalja I..sjekač pronađen u koštanoj breći..starost 900 000 g. ?

Donje Pazarište i Punikve..šačnici pronađeni na površini izvan arheološkog konteksta..ne mogu se točno datirati

7