- 1 -

- 2 -

LIST U ENIKA OSNOVNE ŠKOLE GUSTAVA KRKLECA Školska godina 2011./2012.

BROJ 18

Uvodnik

Pred vama je osamnaesti broj Krgusa. Ovaj puta itat e te ga u digitalnom obliku, sve ostalo ostaje isto. Tekstovima i fotografijama popratit emo ve tradicionalna zbivanja kao što su Boži ni sajam i Boži na priredba, priredba i izložba povodom Dana kruha, Dan škole... itajte o natjecanjima i našim uspjesima, saznajte kako su se naši osmaši snašli u srednjoj školi, ali i o novinama kao što su Matemati ke ve eri, GUBA dan, kreativne radionice za u enike i u itelje... Tema broja posve ena je društvenim mrežama, o ekuju vas literarni i likovni radovi te fotografije naših u enika i još mnogo mnogo toga. I u ovome broju zrcali se životni ritam naše škole. Uživajte u itanju!

Vaše uredništvo KrgusList u enika Osnovne škole Gustava Krkleca Školska godina 2011./2012. Broj 18

Izdava : Osnovna škola Gustava Krkleca Ulica Božidara Magovca 103

Za izdava a: Slavica Vuk evi , ravnateljica

Uredništvo:

Marija avar Sopta, u iteljica hrvatskoga jezika

Grafi ka urednica: Mihaela Mareni , u iteljica informatike

Likovna urednica: Lidija Župan, u iteljica likovne kulture

Fotografije:

Matija Pintari , u itelj geografije i povijesti; Lidija Župan, u iteljica likovne kulture

Naslovnica: Fotografije: radovi lanova fotogrupe Likovni radovi: u enici škole Logo Krgusa: Tea Špoljar, 5.c

Nina Lovri , 7. b; Lea Lemaji , 7. b; Tea Vergaš, 7. d; Tia Tešanac, 7. d; Izabela Bariši , 5. c; Tamara Mikšaj, 5. c, Lucija Opi , 5. c; Tamara Ramadi, 5.c, Tea Špoljar, 5. c;

Tea Kosec, 7.b; Ana Novak, 7.d; Lorena Medi , 7.d; Bruna Pelaji , 7.c; Antonia Sruk, 7.c;Lara Sa eri , 7.d; Tea Vargaš 7.d; Sven Vuji , 8.b

SADRŽAJ

Doga ajnica ………………………………………..…3

Tema broja……………………………………………13Put pod noge…………………………………………16

Kulturni kutak………………………………………..20

Športske stranice……………………………………21

Duhovne stranice……………………………………23Ku ni ljubimci………………………………………..25

Likovno - literarni podlistak………………….……27

Kutak za jezi are ……………………………………34Zabavne stranice…………………………………….35

- 3 -

Gubiš um biraju i alkohol

Dan borbe protiv alkoholizma u OŠ Gustava Krkleca

Prvi dan mjeseca travnja poznat je kao dan šala, ali malo ljudi zna da je to i Me unarodni dan borbe protiv alkoholizma. Alkohol je najstarije sredstvo ovisnosti i naj eš e prvo sredstvo s kojim se mladi susre u. Problem alkoholizma me u mladim i maloljetnim osobama vrlo esto bude prepoznat tek kada je, nažalost, ve kasno. Da ne mora uvijek biti

tako, pokazali su u enici Osnovne škole Gustava Krkleca koji su na poticaj i u organizaciji Vije a u enika, uz svesrdnu pomo školske pedagoginje Azre Krkali , osmislili vrlo inventivan i nesvakidašnji program povodom obilježavanja Dana borbe protiv alkoholizma koji su nazvali GUBA dan (Gubiš um biraju i alkohol). Kra i program otvaranja u predvorju Škole po eo je plesnim to kama, a nakon lutkarskoga nastupa u enika etvrtoga razreda uslijedila je u eni ka prezentacija o štetnosti alkohola. Nakon programa otvaranja u enici su se raspršili po terenima školskoga igrališta i sportskoj dvorani. Uslijedilo je u eni ko natjecanje u razli itim sportovima. Igrala se košarka i nogomet, odbojka i grani ar, a u enici su se okušali i u povla enju užeta i štafeti te va enju jabuka iz lonca. Sportski program osmislili su sami u enici. Razrednici i dežurni u itelji nadzirali su tijek natjecanja i sudili. Nakon završetka natjecanja uslijedila je dodjela priznanja i skromnih nagrada najboljima. GUBA dan popratili su kamerama snimatelji Net televizije koji su baš ovoga dana snimali emisiju Najškola u Osnovnoj školi Gustava Krkleca. Tako e se glas o ovoj hvalevrijednoj akciji proširiti, sti i i do drugih škola. Ova preventivna akcija, potaknuta od samih u enika, dobar je po etak borbe protiv sve ranijeg konzumiranja alkohola me u mladima. A i svi smo se taj dan dobro zabavili.

Marija avar Sopta, prof

Dani kruha

Listopad je mjesec u kojem zahvaljujemo zemlji na obilju kojim nas svake godine nesebi no dariva. Vrhunac je uvijek Dan kruha koji smo ove godine sve ano proslavili 12. listopada. Sve ana izložba otvorena je u predvorju Škole. Na stolovima bili su izloženi kruhovi i razli ite vrste peciva, kola i, poga e i sve ostale mirisne i ukusne stvari izra ene vrijednim rukama naših majki i baka. Na panoima izloženi su likovni i literarni radovi u enika naše Škole. Sve ana priredba po ela je raspjevanim to kama školskoga zbora, a zatim su uslijedile recitacije, igrokazi, pjesmice u enika razredne i predmetne nastave. Kruh, plodove zemlje, ali i sve nas prigodnom je molitvom blagoslovio naš župnik Danijel Duki . Osobitost ovogodišnje proslave Dana zahvalnosti za plodove zemlje bila je humanitarna akcija naših u enika koji su prikupljali odjevne predmete za nezbrinutu djecu doma u Ladu u te još jednom polazali svoju velikodušnost i plemenitost.

Tea Vergaš, 7. d

- 4 -

Obljetnica smrti Gustava Krkleca

Dana 28. listopada 2011.godine obilježili smo trideset i petu obljetnicu smrti Gustava Krkleca, pjesnika ije ime nosi naša škola. Gustav Krklec bio je hrvatski pjesnik, esejist, feljtonist, kriti ar, dje ji književnik i prevodilac. Rodio se 23. lipnja 1899. u Udbini pokraj Karlovca, a umro je u Zagrebu, 30. listopada 1977. godine. Ve tradicionalno, palili smo svije e i položili cvije e ispred pjesnikove biste u predvorju škole. Godišnjicu pjesnikove smrti obilježili smo izložbom pjesnikovih fotografija iz mladosti i njegovim pjesmama u rukopisnom obliku. Bilo je zanimljivo vidjeti pjesnika kojega pamtimo po fotografijama iz zrele dobi kao dijete ili mladi a.

Za vrijeme odmora projicirani su video-uradci njegovih ugla-zbljenih pjesama. Mo-gli smo uti pjesmu Jesenji motiv u izvedbi Arsena Dedi a te pjesme Bezimena i

Srebrna cesta u izvedbi Ibrice Jusi a. Tako smo ove godine na malo druga iji na in obilježili obljetnicu Krkle eve smrti. Lea Lemaji , 7.b

Školske prometne jedinice

U našoj Školi, Osnovnoj školi Gustava Krkleca, ve petnaest godina djeluje grupa pod nazivom Školske prometne jedinice pod vodstvom u itelja Josipa Funtaka.

lanom Školskih prometnih jedinica može postati svaki u enik uzornoga ponašanja od šestoga do osmoga razreda.

lanovi ŠPJ na ovoj grupi stje u posebna znanja i vještine kako bi se mogli sigurno kretati u prometu. Osim što aktivno sudjeluju u životu naše Škole, mogu se pohvaliti brojnim uspjesima na županijskim i državnim natjecanjima. A esto ih možete vidjeti kako pomažu djeci pri sigurnom prelasku ulice i upozoravaju nesmotrene voza e.

Jutarnji vjetar

Na tvrdom drumu htjedoh jednom stati i le i, smiren, u zelenu travu. Oblaku, vjetru ili zaboravu htio sam teret svoga srca dati.

Jer ne znah zašto da se trpi, pati: za barjak, zlato ili mra nu bravu; da jednom kao marljivome mravu ve ernje sunce mravinjak pozlati.

Ali me nešto nevidljivo trže ko jeza liš e jasike, ko jedro jutarnji vjetar nakon mrtve no i.

I osjetih da treba dalje po i, dignuti glavu, pogledati vedro – pa po oh naprijed smjelije i brže. Gustav Krklec

- 5 -

Ove školske godine oživjela je nova školska grupa koju vodi školska knjižni arka Ida, a okuplja zainteresirane u enike i u enice za djelatnosti udruge Prijatelji životinja.

Na prvom sa- stanku grupe koju ine u enice 7.a i 7.d razreda Stella, Veronika, Dora, Lucija, Ana, Lucijana, Ivona, Ena i mla a sestra Nika, izabrale smo kao prvu aktivnost posjetiti azil za nezbrinute životinje u Dumovcu „Noina arka“, „snimiti“ situaciju i donijeti ma-lu donaciju dekica, ru-nika i nešto hrane

(koliko smo mogle nositi u ruksacima).

Tako smo krenule u petak, 21.10.2011., nakon nastave u po-sjet (naime, postoji odre eno vrijeme za to u azilu).

Ipak smo se naputovale gradskim prijevozom i uz detaljne upute koje su nam dali u udruzi. Preporuka: tko može neka ide privatnim automobilom, ima dosta pješa enja od autobusne ili željezni ke stanice do azila.

Ipak, kad smo stigle i vidjele životinje – sav umor je nestao. Kako sve to izgleda pogledajte na fotografijama koje je fotkala Veronika.

Ostale bismo mi i duže ali, s obzirom na dužinu puta i gradski prijevoz, i nepunih sat vremena bilo je dovoljno za daljnje odluke i prijedlog akcije koju e, sigurne smo, poduprijeti cijela škola.

Naime, naša škola se ove školske godine pridružila radu Udruge «Reciklist» tj.reciklaži tekstila pa se akcije sakupljanja starih ( istih) dekica, ru nika i sl. itekako uklapaju u navedenu tematiku kao i

op enito uz djelovanje nas kao eko-škole.

Veselimo se što e prikupljene stvari poslužiti životinjama a ne još ve em zaga enju kao i našem druženju i korisno provedenom vremenu.

Ida Bogadi

OŠ Gustava Krkleca - Me unarodna ekoškola

Naša škola sve ano je otvorena 25. studenoga 1977.godine, a status Me unarodne ekoškole dobila je 28. travnja2006. Mi smo mlada ekoškola ( VI. generacija) koja e svoj status sve ano obnoviti po tre i put u šk.god. 2011./2012. Ove školske godine nastavljamo s radom u okviru naših ekotema: Otpad, Pravilna prehrana – zdrav život , Urbana ekologija i Održiva potrošnja. Zahvaljuju i kreativnosti naše knjižni arke Ide Bogadi temu: Održiva potrošnja posvetili smo recikliranju tkanina. Cilj nam je da kroz itavu školsku godinu u sve nastavne i izvannastavne aktivnosti uklju imo u enike, roditelje i sve djelatnike naše škole i upoznamo ih s važnoš u recikliranja ne samo papira, plastike, baterija ve i tkanina. Tijekom prvoga polugodišta u našoj je školi proveden niz ekoaktivnosti povezanih s recikliranjem tekstila. U mjesecu listopadu, unutar DJE JEG TJEDNA (od 3. do 7.10.2011.), svaki je u enik donio jedan isti odjevni predmet i time sudjelovao u humanitarnoj akciji kojom su darivana djeca iz siromašnih obitelji iz cijele Hrvatske. U toj prvoj humanitarnoj akciji sura ivali smo s Udrugom Mali zmaj. U mjesecu studenome smo, zahvaljuju i kreativnosti u iteljice likovne culture, ali i u enika, izradili stalni ekopano od razli itih vrsta tkanina. Stalni ekopano sadrži sedam programskih koraka Me unarodne ekoškole i nalazi se kod glavnog ulaza u školu. Kako bismo zimu u inili ugodnijom životinjama u azilu za nezbrinute životinje u Dumovcu, školska grupa Prijatelji životinja pod vodstvom naše knjižni arke, organizirala je drugu humanitarnu akciju prikupljanja dekica i ru nika. U iteljica likovne kulture Lidija Župan je i nas u itelje oduševila edukativnom radionicom na kojoj smo upoznali neke nove tehnike obrade i pripreme tkanine kao recikliranog materijala u izradi boži nih ukrasa ( estitke, slike, izmice, ukrasna srca…). Iznimno se veselimo periodu od 16. do 20. travnja 2012. g. kada planiramo projektni ekotjedan uz Dan planeta zemlje.

Ekokoordinator Andrea Pehar

Ostvaren je prijedlog školske grupe Prijatelji životinja, udružili su se u enici naše škole i prikupili dosta uporabljivih ru nika, dekica pa ak i igra aka i hrane za životinje u azilu u Dumovcu. Sve je upakirano i eka transport do azila (i to se mora organizirati) – zahvaljujemo našem domaru, gospodinu Branku, koji e obaviti taj posao. Akcija je potpuno uspjela, hvala svima koji su sudjelovali i utoplili nastambe psima u Dumovcu!

Ida Bogadi

- 6 -

Svatko je kroja svoje sudbine

Kaže se da je svatko kroja svoje sudbine. Ne posu ujte svoje škare drugima, budite aktivni u stvaranju svog vlastitog svijeta. Režite, oblikujte, šivajte... Maštajte, sanjajte, stvarajte… Na inimo zajedni ko platno u koje e svatko utkati svoju vlastitu nit, svoju ideju, svoju posebnost. Jer svi smo povezani. I zajedno možemo mnogo više.

U tkanju života svaka je nit važna. Izvu emo li jednu, rašit emo platno. Dodamo li novu nit, platno dobiva novu nijansu i kvalitetu. Svatko je poseban. Ali svi smo dio ve e cjeline. Svoj život tkamo povezuju i se s drugima. Sami možemo u initi dosta toga, ali zajedno, ostvarit emo mnogo više. Jer cjelina nije nikada samo zbir svojih dijelova, nego je u nju utkana i kvaliteta energije potrebne za povezivanje dijelova; energije prijateljstva, ljubavi, truda, nade... Uostalom, i sama svrha jedne niti jest da bude utkana u platno, skladno, sa svim ostalim nitima.

Pod zajedni kim nazivnikom reciklaže tekstila, koja je ovogodišnja nit vodilja u nastojanju da naša Škola uspješno obnovi status ekoškole, cijele se godine provode razli ite aktivnosti od prikupljanja stare, ali uporabljive odje e za dje je domove, dekica i ru nika za azil za napuštene životinje, suradnje s udrugom Reciklist (koja se bavi na inima korisne prenamjene rabljenog tekstila) te razli itih radionica za u enike, ali i u itelje. Tako je ideja zaživjela i u praksi se pokazala uspješnom upravo na našem tradicionalnom Boži nom sajmu gdje se na štandovima, osim ostalih, ve prepoznatljivih predmeta poput boži nih ukrasa ili mirisnih medenjaka, moglo na i i mnoštvo zanimljivih uradaka izra enih iz starih i odba enih traperica, samterica i ostalih odjevnih predmeta (torbice, broševi, oslikane platnene vre ice i ostalo). No, kako svaka uspješno provedena ideja ra a mnoge nove ideje, aktivnosti povezane s recikliranjem tekstila nastavljaju se i dalje.

Tako je u iteljica likovne kulture Lidija Župan, nastavljaju i niz uspješnih radionica pod nazivom Tako lako, na kojima je podu avala u itelje kako izra ivati razli ite predmete od tekstila (ukrase, okvire za slike, torbice), a vo ena idejom da kreativna energija uvijek proizvodi i pozitivno radno ozra je te osvježava rutinu nastavnog procesa, zahtijevaju i novi pristup radu, osmislila šarenu, meku, ali i bodljikavu radionicu pod nazivom Svatko je kroja svoje sudbine. Radi se o jedinstvenoj radionici za u itelje, posebice razrednike, koji e ideju potom prenijeti u svoje razrede i animirati djecu da sudjeluju u izradi zajedni kog prekriva a složenog od mnogostrukih, raznobojnih, druga ijih dijelova. Svaki bi razred dao svoj doprinos izradi ovog zajedni kog prekriva a (patchworka ). Postoji li bolji na in da u enike podu imo zajedništvu i razumijevanju od izrade jedinstvenog prekriva a u kojem bi svatko sudjelovao i koji bi, simboliziraju i

našu Školu, predstavljao i svakog pojedinog njezinog lana? Proširuju i tako naziv radionice, možemo zaklju iti: Svatko je kroja svoje sudbine, ali zajedno možemo krojiti sudbinu cijelog svijeta.

Ana-Marija Šoštari , prof.

- 7 -

U o ekivanju Boži a

U duhu Boži a koji se približava i praznika kojima se veselimo, svi smo s nestrpljenjem o ekivali boži nu priredbu koju su u enici zajedno sa svojim u iteljima vrijedno pripremali. Pozornicu je oživjela pjesma i dje ji smijeh, a publika je najviše uživala u igrokazima koje su vješto odglumili Filip Sever iz 8. a razreda, Dora Soleni ki, Stjepan Lovri iz 7.a te Nika Mandi iz 5.d razreda. Za glazbu su se pobrinuli u enici na školskom razglasu, a školski zbor izveo nam je niz boži nih pjesama. Djevoj ice iz plesne skupine otplesale su s pozornice kao snježne pahuljice, a djevoj ice i dje aci iz nižih razreda do arali su nam kako se proslavlja Boži na selu. Završetak priredbe ozna ilo je zajedni ko ukrašavanje jelke na pozornici, a ravnateljica Slavica Vuk evi uputila je svim u enicima, njihovim obiteljima i djelatnicima škole boži nu estitku. Nakon priredbe uslijedili su ve tradicionalni Glazbeni susreti u organizaciji u enika naše škole i Glazbene škole Zlatko Balokovi , pod vodstvom u iteljice glazbene kulture ur ice Berakovi . Ovu ve er svi nazo ni dugo e pamtiti.

Tea Vergaš, 7. d

- 8 -

Baltazarovci

Mudri Baltazarovci 2.c razreda sa svojom razrednicom Tatjanom Tomec bave se istraživanjem Baltazarija kod ku e i u školi.

Profesor Baltazar je znanstvenik, dobro udan ljubitelj prirode i svih živih bi a, zaštitnik, borac za dobro i protiv zla, ekolog, promicatelj tolerancije, mira i ljubavi, duhovit, maštovit, skroman i nenametljiv, uslužan i požrtvovan. Kultni crtani film bez nasilja, bez agresije, gdje se svi problemi rješavaju humano i prihvatljivo na Baltazarski na in.

Profesor Baltazar je razredni ljubimac našeg, 2.c razreda. Svakoga tjedna on je u posjeti jednoj obitelji i druži se, odlazi u goste, ita pri e, igra se i spava. Pišemo dnevnik kao uspomenu na naše

druženje. Jednog dana došlo je pisamce od samog Profesora! Zamislite!

Pozvao nas je u svoj arobni svijet na Zagreba kom velesajmu, na INOVU 2011.

A što smo sve radili? Zajedno smo prošetali paviljonom i vidjeli puno zanimljivih inovacija. Najviše smo se družili u Balt kutku gdje smo istražili Baltazarije i pogledali nekoliko crtanih filmova iz serijala Profesor Baltazar. Posjetu i druženje smo zaokružili

uživanjem u igri skriva a i lovice.I vrijeme je jednostavno projurilo! Jeste li znali da je Profesor Baltazar hrvatska animirana humoristi na serija snimana od 1967. do 1972. u Zagreb filmu? Serija je do danas ostala najuspješniji projekt Zagreba ke škole crtanog filma. Otac lika profesora Baltazara je Zlatko Grgi a u

cijelom projektu je sudjelovala ekipa od 20 ljudi me u kojima su se isticali Ante Zaninovi , Pavao Štalter, Boris Kolar, Milan Blažekovi i Zlatko Bourek uz glazbu Tomice Simovi a. Simpati nom znanstveniku, koji rješava probleme svojih sugra ana uz pomo mašte i pozitivne energije, ime je dao Pavao Štalter. Jedan od otaca Zagreba ke škole crtanog filma, hrvatski filmski redatelj, animator, karikaturist, ilustrator i grafi ki dizajner, Borivoj Dovnikovi – Bordo, oduševljen našim projektom, došao nas je posjetiti. Pri ao nam je kako je pomogao svom prijatelju Grgi u u nastanku Profesora Baltazara, rade i s njim na prvom crtanom filmu „Izumitelj cipela“. Nau ili smo kako nastaje crtani

film, a vidjeli i kako nastaje crtež. Naš Baltazar prisutan je u svim nastavnim predmetima. Na satu likovne kulture, igraju i se

osnovnim i izvedenim bojama, oslikali smo našeg dragog ljubimca. Kako sat prirode i društva u initi zanimljivim uz profesora Baltazara? Kako bismo nau ili kako se zaštititi od požara, pogledali smo crtani film „Vatrogasna pri a“, epizodu snimljenu 1977.godine. Nakon toga smo posjetili i prave vatrogasce, naravno, s našim ljubimcem. Pokazali su nam kako se oni pripremaju (još kao djeca) za to plemenito zanimanje. Probali smo njihovu odoru, vrlo je teška, a i kacige su im jako teške, no, nau ili smo zašto su takve, štite ih od ozljeda i vatre. Natjecali smo se u gašenju požara mlaznicom, upoznali vatrogasno vozilo i njegove stanovnike i na kraju smo slagali puzzle.

Matemati ke ve eri

Matematika je zabavna! Upravo su se u to mogli uvjeriti u enici naše škole tijekom Matemati kih ve eri podvodstvom profesorice Tanje Soucie.

Što su Matemati ke ve eri? To su radionice posve ene matemati kim aktivnostima u kojima zajedni ki sudjeluju u enici i njihovi roditelji. Njihov je cilj razviti pozitivan stav u enika prema matematici te uz

ugodno druženje pokazati u enicima da je matematika svugdje oko nas. Do sada su u našoj školi održane Matemati ke ve eri za u enike sedmih

razreda te u enike 5.a razrednog odjela. U enici sedmih razreda i njihovi roditelji mogli su rješavati sudoku, kakuro ili magi ne kvadrate, slagati tangrame, rješavati slagalice sa zadacima vezanim uz postotke, obla iti medvjedi e i pomo u dijagrama stabla prebrojavati na koliko se na ina medvjedi može odjenuti sa zadanim odjevnim predmetima te odigrati igre Tornjevi Hanoi-a i Ko-no. Uz radne centre bile su pripremljene i dvije zajedni ke

igre – Matemati ki twister i Matemati ki stolci (glazbeni stolci na matemati ki na in).

U enici 5.a razrednog odjela i njihovi roditelji družili su se uz Jamb te igre S etiri do pobjede (igra u kojoj se uvježbava tablica množenja), Staza djelitelja (igra u kojoj se uvježbava odre ivanje svih djelitelja zadanog broja) i Osam (igra u kojoj se uvježbava redoslijed ra unskih radnji). Zajedni ke igre uklju ivale su Tombolu i matemati ke stolce.

Uz puno smijeha i u opuštenoj atmosferi svi su se dobro zabavili. Povratna informacija od roditelja i u enika bila je izuzetno pozitivna. Stoga se raspitajte me u u enicima i roditeljima koji su došli na Matemati ke

ve eri, pogledajte snimljene fotografije na mrežnim stranicama škole te nam se i vi pridružite u sljede em obrazovnom razdoblju!

- 9 -

Posjet Muzeju suvremene umjetnosti

Umjetnost na druga iji na in

Svi sedmi razredi Osnovne škole Gustava Krkleca u sklopu terenske nastave posjetili su Muzej suvremene umjetnosti u pratnji svojih razrednika i u iteljice likovne kulture Lidije Župan. Osim što smo razgledali stalni postav i uživali u djelima istaknutih doma ih i stranih umjetnika, imali smo mogu nost dodirom osjetiti skulpture što nije uobi ajeno u muzejima te sudjelovati u radionici Kreiraj pravedno društvo. Svima e ova terenska nastava ostati u lijepom sje anju.

Tea Vergaš, 7. d

Naši radovi u Muzeju suvremene umjetnosti

Tre a izložba likovnih radova u enika osnovnih škola, u organizaciji voditelja Županijskog stru nog vije a u itelja Likovne kulture Grada Zagreba, posve ena je 225. obljetnici prvih risarskih škola (1786.) i 105. obljetnici prve javne izložbe dje jih crteža u zagreba kom Umjetni kom paviljonu (1905.). U iznimnom umjetni kom okruženju, poput razglednice izložba pokazuje raznolikost metodi kog pristupa i rješavanja likovnih problema prema Nastavnom planu i programu, slobodnim odabirom u itelja. Izložba pod nazivom "7. u akciji" predstavila je radove u enika 7. razreda (otvorena 9. prosinca 2011. zbog velikog interesa javnosti produžena je do No i muzeja).

Autori likovnih radova uklju enih u izložbu: Tessa Slovenc, Matej Cvetanovski, Filip Dima , Katarina Zubovi , Patricija Podkubošek.

Lidija Župan

Natje aj za najbolju digitalnu fotografiju

Ve etvrtu godinu zaredom u Osnovnoj školi Dr. Ivan Merz organiziran je natje aj za najbolju digitalnu fotografiju. Ovogodišnji zadatak bio je Portret. Na natje aju su sudjelovali mladi fotografi, u enici osnovnih škola grada Zagreba koji su svoje radove poslali u velikom broju. Radovi pedesetak u enika iz deset škola izloženi su u prostoru škole. Otvorenje izložbe bila je prava mala sve anost na kojoj su svoje

umije e pokazali i u enici glazbene škole. Prostorija u kojoj se održavala izložba bila je prepuna raznolikih fotografija. Svaka je od fotografija bila posebna te je svaka imala svoju pri u. Bile smo ponosne što su me u svim tim fotografijama bile i naše. Izložba nam se svidjela i mislimo da je to dobar na in prikazivanja naših radova.

Lara Sa eri i Tea Vergaš 7.d

- 10 -

Plesni te aj u u ionici geografije

Praznici na druga iji na in

Školski praznici vrijeme su odmora, osobito odmora od profesora, ispitivanja, nastave, ak i od školske zgrade. Tada u enici zaobilaze školu u širokom luku. Da nije uvijek tako, pokazali su u enici 8. a razreda koji su, 28. prosinca 2011., zajedno sa svojom razrednicom organizirali plesnu radionicu u školi. Radionici su vodili u enici 8. a razreda, Sara i Filip, iskusni plesa i koji ve nekoliko godina treniraju standardne i latinoameri ke plesove i na natjecanjima redovito osvajaju prva mjesta. U ionica geografije pretvorila se u plesni podij, a uz taktove glazbe Sara i Filip prvim plesnim koracima cha-cha-cha, valcera i drugih plesova podu avali su prijatelje iz razreda. Uz lijepu glazbu, vrhunske plesne pokrete i one malo manje spretne, puno zabave i smijeha, vrijeme je projurilo. Veselimo se našem ponovnom druženju. Stela Joveti , 8. a

Kestenijada u Šestinama

Iznenadio nas je poziv iz OŠ Šestine. Tre i a i tre i c su pozvani na sudjelovanje na Kestenijadi. Bili smo oduševljeni. Nestrpljivo smo o ekivali 13. listopad. Vremenska prognoza nije nam bila naklonjena i do zadnjeg smo trenutka smo iš ekivali ho emo li i i. Ispratile su nas kapljice kiše. Oblaci su se namrgodili i nisu nam ulijevali povjerenje. U Šestinama jednako tmurno. Ne pada. Igre e se održati. I onda je krenulo. Sedam ekipa iz sedam škola iz Zagreba i okolice. I etiri igre: tronogo tr anje, nošenje kestena na pladnju, košarka s kestenima i nošenje kestena na žlici preko kestena. Sastavili smo tim za pobjedu, ali nije uvijek sve jednostavno. Bodrili smo naše natjecatelje, navijali. U igrama je trebalo malo suradnje, spretnosti i sre e. Nismo pobijedili, nismo izgubili. Dobro smo se zabavljali. Šestinjani su nas izvrsno ugostili. Smazali smo sendvi e, napili se toplog aja i najeli pe enih kestena. Sve je prošlo u hipu. Vrijeme povratka u školu prebrzo je došlo. U autobusu nas je pratio miris pe enih kestena i vesela pjesma.

U enici 3. a i 3. c

Boži na razredna priredba u 2.d

KOMENTAR RODITELJA NA PRIREDBU…

No, dojam koji je ostao kod mene nakon priredbe i druženja je zbližavanje roditelja, rušenje granica koje samo odrasli imaju i pomalo "retro" povratak u djetinjstvo. Mislim da smo se svi opustili,i što je najvažnije, postali na trenutak djeca.

mama Vesna Poduška Farkaš

Što bi bio Boži bez dje jeg smijeha i veselja, obiteljskog okupljanja, darivanja...Mi smo na najbolji na in obilježili po etak blagdanskog veselja na razrednoj priredbi, daruju i djecu svojim nastupanjem. Tako smo jedni drugima dali najvrijednije za blagdane-svoje otvoreno srce.

mama Nada Bariši

Uz malo truda i iznena enje koje je osmislila naša u iteljica Ines da našim klincima i klincezama pripremimo predstavu i igrokaz za mene je bilo više od iznena enja, vratiti se barem na tren u one dane kada smo mi bili djeca i iznenadili ak i same sebe. Bilo je zabavno, smiješno i nadasve pou no, a naro ito kad smo vidjeli njihova iznena ena lica. Mojoj klincezi sam bila glavna faca...i to mi je potvrda da se i mi odrasli eš e moramo IGRATI..

mama Sandra Dasovi

- 11 -

Je li srednja škola bauk?

Razgovor s našim bivšim osmašicama Anamarijom Beljan i Mateom Macan

Dok poha amo osnovnu školu, naši nas profesori esto plaše srednjom školom i svime što nas tamo o ekuje. Kako bismo saznali iz prve ruke je li srednja škola tako strašna, odlu ili smo porazgovarati s našim dvjema bivšim u enicama, Anamarijom Beljan i Mateom Macan. Koju srednju školu poha ate? Kako ste se snašle?Poha amo Prvu, op u gimnaziju. Dobro smo se snašle, zato što smo došle u sredinu gdje su ljudi sli niji nama. Osnovnu školu ipak svi moraju završiti, a ovdje su ljudi s kojima dijelimo više interesa. Što se ti e same nastave i školskog programa, vrlo smo zadovoljne. Upravo to smo i o ekivale. U po etku je bilo malo teže jer smo se morale upoznati sa svim profesorima i njihovim na inom rada; ali nakon mjesec dana uhvatile smo ritam.

Kako ste završile polugodište? Jeste li zadovoljne?Od nas trideset u razredu šestero nas je prošlo s odli nim uspiehom, a nas dvije smo me u njima. Naravno da smo zadovoljne postignutim.

Svi a li vam se na in na koji su vam profesori pristupili? Kakav je na in rada gimnazijskih profesora? Imaju li velika o ekivanja, kakav je odnos profesor – u enik? U globalu smo zadovoljne svim profesorima, iako uvijek postoji neki profesor s kojim ne emo u potpunosti biti zadovoljne. Gotovo svi profesori nisu o ekivali mnogo od nas – barem su nam tako govorili na po etku – no barem jednom tjedno nam neki profesor napomene kako smo mi došli kao najbolji iz svojih razreda i da se od nas o ekuje odre ena razina znanja. Svi profesori vrlo su pristupa ni, možemo im se obratiti kad god nam nešto nije jasno i uvijek e nam iznova objasniti i pomo i. Neki profesori imaju više kriterije, a neki su malo 'blaži', ali svi su pravedni i o ekuju maksimum od nas.

Nedostaje li vam osnovna škola? Nedostaje nam toliko raznoliko društvo, sloboda – opuštenost i ona razbibriga, to jest manja napetost prije testova i ispitivanja.

Jeste li zadovoljne znanjem ste enim u Krklecu?Relativno, neke predmete smo vrlo dobro usvojile poput kemije, biologije i hrvatskoga jezika, a s nekim predmetima smo u malom zaostatku. Ali trudimo se i radimo pa se nadamo da rezultati ne e izostati.

Sjetite li se ponekad Krkleca? Da, uglavnom, svaki put kad se vra amo iz škole i prolazimo pored. Hahahahaha!

Koje su vam najdraže uspomene iz osnovne škole? Definitivno razredni biseri, sve one gluposti koje smo izvodili, nevolje u kojima smo se našli i iako se nismo baš slagali kao razred, uvijek smo si uvali le a. Naravno da emo pamtiti izlete i vrijeme koje smo zajedno provodili kako i u školi, tako i izvan nje.

Nakon svega što su nam ispri ale Matea i Anamarija, gimnazija nam se ini kao izazov s kojim emo se znati nositi. Želimo im mnogo uspjeha, a mi natrag u školske klupe u Krklecu.

Nina Loviri , 7. b

Ivana Na Paula Vrbanovi Lorena para

- 12 -

Posjet lanova Mladih uvara prirode i Mladih biologa izložbi akvarija i terarija na Zagreba kom velesajmu.

Postavljenje postaja Križnog puta u holu Škole

povodom Uskrsa

Marljiva i radišna likovna grupa i njihova voditeljica brinu o estetskom ure enju škole.

U lipnju oprostili smo se od još jedna generacija osmaša Krkle ana.

Tradicionalna Krkle eva to ka povodom Dana Škole. Policijsko predavanje za

prvaši e.

Hrvatski olimpijski dan

U enici tre ih razreda na Sljemenu.

Energetski tjedan Projektni tjedan posve en Danu voda.

Posjetio nas je i sveti Nikola.

- 13 -

FACEBOOK – DRUŠTVENE MREŽE

Facebook je internetska društvena mreža koju je osnovao Mark Zuckerberg, nekadašnji student Harvarda. U po etku je bio zamišljen kao mreža kojom e me usobno komunicirati i razmjenjivati obavijesti samo studenti Harvarda, no ubrzo su im se priklju ila mnoga

sveu ilišta i srednje škole. Ve u prosincu 2005. godine ova mreža ima 5,5 milijunaregistiranih korisnika i on vrtoglavo raste. U rujnu 2011. godine Facebook je imao više od 800 milijuna korisnika, a procjenjuje se da e u sije nju 2012. imati preko milijardu korisnika. Ovo je ujedno i najpopularnije mjesto za objavljivanje fotografija jer se dnevno dodaje više od 14 milijuna fotografija. Namjera Marka Zuckeberga bila je da Facebook poveže one ljude koji se poznaju u stvarnom životu kao i socijalizacija ljudi koji su im bliski, s kojima rade, studiraju ili oni koje su nekad poznavali. Mnogi koriste Facebook kako bi ostali u kontaktu s prijateljima iz školskih klupa, mladosti, kao i sa svima onima s kojima želimo ostati u vezi. Ovaj web servis potpuno je besplatan za sve svoje korisnike, ali mreža ostvaruje prihod od sponzora i oglašavanja putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil. Mreža je doživjela silovit uspon na tržištu, ali najve i procvat dogodio se nakon 2006. godine

Kako postati korisnik Facebooka?

Vrlo jednostavno, dovoljno je imati samo e-mail adresu i kreirati vlastiti profil na Facebooku. Nakon registracije, korisnik sam ure uje svoj profil i pridružuje se ljudima koje poznaje. U profil je mogu e dodati brojne aplikacije pa nakon toga možete igrati razli ite igrice, dodavati svoje omiljene glazbene brojeve, imati virtualne ku ne ljubimce i brinuti o njima, rješavati psihološke testove, sudjelovati u kvizovima, komunicirati putem virtualnih poruka i još mnogo mnogo toga. Razumljivo je da je sve ovo u inilo Facebook planetarno popularnim. Me utim, pitanje koje se redovito javlja uz Facebook, pitanje je o uvanja privatnosti. Iako oni na svojim stranicama isti u da je bitna odrednica Facebooka mogu nost o uvanja privatnosti svakoga korisnika, u praksi to nije uvijek tako. Korisnik može prema vlastitoj želji sakriti svoj profil i fotografije od nepoznatih osoba, ali mnoge su kritike upu ene upravo stoga što su neki podatci koje su korisnici objavljivali na Facebooku, korišteni za marketinška istraživanja, interne istrage sveu ilišta i kompanija, pa ak i policije. Tako se spominje slu aj žene koja je bila na bolovanju, a zapravo je u to vrijeme putovala, što su iz uprave njene tvrtke iskoristili za otkaz. Podatke o njenom putovanju pronašli su na Facebooku, a upravo ih je ona sama objavila. Drugi problem vezan uz ovu društvenu mrežu, problem je cenzure.

Unato osporavanjima, Facebook je najpopularnija društvena mreža za socijalizaciju, a broj njezinih korisnika u ogromnom je porastu. Nijedna društvena mreža nije ga ugrozila. Tako da ga danas nazivaju novim internetom.

Mark Elliot Zuckerberg, osniva Facebooka, ro en je 14. svibnja 1984. godine u White Plainsu u državi New York. Ovaj ra unalni programer ujedno je vlasnik i direktor najutjecajnije društvene mreže na svijetu, a nazivaju ga novim Billom Gatesom i drže ga jednim od najutjecajnijih ljudi na svijetu. Zuckerberg je došao na Forbesovu listu najbogatijih Amerikanaca gdje zauzima 321. mjesto i ime je postao najmla om osobom koja je ikada dospjela me u prvih 400 na Forbesovoj listi.

Kako se moja mama navukla na Facebook

Bilo je to prije dvije ili tri godine. Moja mama i njezini prijatelji slavili su godišnjicu mature. Mama je molila moju mla u sestru da joj pomogne prona i prijatelje na Facebooku. Mojoj sestri se to nije dalo pa je odlu ila mami napraviti profil na Facebooku. Kako mama nije "bila na ti" s ra unalom, uvijek je tražila moju pomo ili pomo mojih sestara. U po etku se zbližila s prijateljima iz srednje škole, a onda su se uklju ili i njeni prijatelji iz osnovne škole. S vremenom je mama postala prava ovisnica o Facebooku. Po ela je igrati Farmville, stavljati svoje slike i slike svojih prijatelja, a onda je po ela stavljati moje slike i slike mojih sestara s pliva kih natjecanja. Danas se moja mama redovito služi Facebookom i na njemu provodi više vremena nego moje sestre i ja. Tia Tešanac, 7. d

- 14 -

Josip Juri , professor Društvene mreže, a osobito Facebook, korisna su zla. Smatram da je to kra a privatnosti, premda i sam imam profil na Facebooku, a i na Twitteru. Korisnik sam Facebooka otkad postoji, a Twitter imam odnedavno. Na Facebook odlazim uvijek kad idem na internet jer mi se automatski otvori. Ne zabrinjava me sigurnost na društvenim mrežama jer koristim lažne podatke i nikad nisam doživio neku neugodnost. Na Facebooku ne igram igrice, ali imam grupu 7. d preko koje komuniciram sa svojim razredom. Mogu zamisliti život bez Facebooka.

Aleksandra Šeremet, profesorica Društvene mreže poput Facebooka odli an su na in komunikacije s ljudima s koje ne vidimo esto, osobito ako žive u drugim zemljama ili ak kontinentima. Dugo sam oklijevala poduzeti taj korak, ali na kraju sam se ipak priklju ila Fejs-fanovima. Ve etiri-pet godina imam profil i posje ujem ga tri do etiri puta dnevno, a kad imam vremena i eš e. Ne znam mnogo o sigurnosti na Facebooku, ali sigurno je da ne bismo trebali otkrivati previše o sebi i svojoj obitelji na profilu. Mislim i da bismo trebali razmisliti koje emo slike staviti na Fejs. Kako nikad nisam doživjela nikakvu neugodnu situaciju, još uvijek smatram Fejs zanimljivim sredstvom komunikacije. Ako se netko krije iza 'lažnog profila', mogu e je da ima i skrivene namjere. U svakom slu aju mislim da je Fejs sredstvo komunikacije me u prijateljima i treba biti oprezan pri odobravanju zahtjeva za prijateljstvo s osobama koje ne poznajemo. Još uvijek mogu zamisliti život bez Facebooka jer mislim da je važnije odvojiti vrijeme za šetnju, izlazak u klub, kino, kazalište s prijateljima od provo enja vremena na Fejsu.

Danijel Matoševi , u enik 5. d razreda Unato zabavi i razli itim sadržajima koje pružaju društvene mreže, mislim da su pomalo dosadne. Facebook je vrlo koristan i zanimljiv jer možemo stvarati grupe, dopisivati se s prijateljima i još mnogo toga. Facebook profil imam ve dvije i pol godine, ali bih mogao zamisliti život bez njega jer više volim iza i na isti zrak i igrati se s prijateljima. Na Facebooku provodim pola sata do sat dnevno. Na Facebooku postoje mnogi ljudi koji se kriju iza lažnih profila i mislim da je to loše jer ovjek bi uvijek trebao biti ono što jest. Nisam doživio nikakvu neugodnost na Facebooku ili na Ineternetu op enito, ali svjestan sam da nije siguran i da treba biti oprezan.

Lorena Medi , u enica 7. d razreda Mislim da su društvene mreže, a osobito Facebook, jako korisne jer se na taj na in brzo povezujemo s drugima i dolazimo do informacija. Profil na Facebooku imam ve pet godina i teško bih mogla zamisliti svakodnevni život bez njega jer na njemu provodim jako mnogo vremena. Naj eš e posje ujem profile prijatelja i razli ite sadržaje poput Ok je ok! i sli nih. Sigurnost je vrlo loša na društvenim mrežama, osobito zbog provaljivanja na tu e profile. Doživjela sam neugodnost na Facebooku, ne bih o tome, ali to nije promijenilo moje mišljenje o njemu. Osobe koje se kriju iza lažnih profila mislim da nemaju vlastiti život i trebalo bi ih ukloniti s društvenih mreža.

Marija Lukovi , u iteljica razredne nastave Facebook, ali i ostale društvene mreže, dobar su na in povezivanja prijatelja i razmjene informacija. Posjedujem profil na Facebooku i svakodnevno ga posje ujem, naj eš e dnevne statuse i igrice. Teško da bih mogla zamisliti život bez njega. Mislim da je, op enito, sigurnost na bilo kojoj internetskoj stranici vrlo niska i da zato treba biti pažljiv tijekom korištenja i objavljivanja razli itih sadržaja. Mislim da nije toliko problem u osobama koje se kriju iza lažnih profila, ve u nama koji smo u stanju komunicirati s nepoznatim osobama. No, ukoliko se te osobe kriju iza imena nama poznatih osoba, vrlo brzo su otkriveni.

- 15 -

Provjerite ovom anketom kako stojite s društvenim mrežama.

1. Koliko vremena provodiš na Facebooku/internetu?

a) Manje od sat vremena. b) itave dane, ne stignem ništa drugo. c) Nemam pristup internetu.

2. Imaš li Facebook? a) Da. Bez njega ne mogu! b) Ne, ne želim Facebook. c) Tu i tamo svratim.

3. Kakve sadržaje posje uješ na internetu? a) Naj eš e samo provjerim imam li poruka na Facebooku i e-mailu, ne igram igrice. b) Igram igre, lan sam raznih grupa… Na internetu se koristim samo Facebookom. c) itam samo školsku web stranicu.

4. Misliš li da je internet koristan? a) Mislim da je Wikipedia korisna, a i Facebook za brze poruke. b) Da nema interneta, ja bih poludio/jela. c) Nije koristan.

5. Koristiš li ra unalo? a) Da, ali u normalnim koli inama. b) Da, jako puno. c) Rijetko, samo za školske projekte.

Legenda: Najviše A: Za tebe su nove tehnologije tu kako bi ti olakšale život. Koristiš ra unalo u razumnim koli inama za istraživanja, u enje i povremeno za zabavu. Samo tako nastavi!

Najviše B: Ti si pravi ovisnik o ra unalu. Prvo na što pomisliš ujutro i zadnje što vidiš prije nego što utoneš u san je ra unalo. Ne pamtiš kada si posljednji put razgovarao sa živim ovjekom, a i emu, kad su tu

društvene mreže.

Najviše C: Ti si kao špiljski ovjek! Nešto si na uo o društvenim mrežama, ali pro i e godine prije nego što se odvažiš pristupiti nekoj. Trebao bi i i ukorak s novim tehnologijama.

Sigurniji internet za djecu

U informatici se velika pažnja poklanja sigurnosti na internetu. U enici sedmih razreda su raspravljali o toj temi, iznosili svoja iskustva i razmišljali kako bi mogli i drugim u enicima prenijeti svoja zapažanja i novoste ena znanja. Po etkom sije nja otvoren je natje aj "Sigurniji internet za djecu" 2011. o sigurnosti na internetu.

Od mnoštva lijepih i zanimljivih radova koje smo izradili odlu ili smo na natje aj poslati njih deset na kojima je radilo osamnaest u enika. Konkurencija je bila velika – 184 rada na kojima je radilo 400 u enika iz osnovnih i srednjih škola.

Tri rada naših u enika uvrštena su me u najboljih 94! To su prezentacije: Nezgoda s porukom (Leona Ban i Petra Šinkovi , 7.a), Virusi i zaštita (Vedran Varga i Kristian Ognjenovi , 7.d) i Internetske opasnosti (Paulo Polovi i Marin Ramljak, 7.d). U enici su nagra eni diplomama i prigodnim darovima.

Ne smijemo zaboraviti niti ostale koji su dobili diplome za svoje radove: Lana Banjeglav, Ivan Kaliterna, Dominik Pavel i Filip Sever iz 7.a, Sara Dobrijevi , Valentina Baksa, Iva Levar i Karlo Radoviiz 7.b te Borko Tkal i , Klaudia Babi i Kristina Debeljak iz 7.d razreda. Svi radovi objavljeni su na web stranici www.ucitelji.hr. Na kraju svega, 30. ožujka u Središnjem državnom uredu za e – Hrvatsku otvorena je multimedijska izložba ''Zajedno za sigurniji Internet'' na kojoj su se mogli vidjeti svi radovi, a sve je popratila i

Hrvatska televizija. Poneseni uspjehom i saznanjima da imamo što pokazati i prenijeti drugoj djeci, s veseljem iš ekujemo neki

novi izazov. Sanda Pavlek, prof.

- 16 -

Moj put u Svetu Zemlju

Bazilika Isusova ro enja

Prošle godine išla sam k baki i djedu u posjet. Oni žive u Jeruzalemu. Bio je po etak školskih praznika. Cijeli tjedan prije polaska pakirala sam svoje kov ege. Kupila sam poklone baki i djedu. Uzela sam i svoje najdraže igra ke. Kona no je došao taj etvrtak. Krenula sam s mamom na aerodrom. Tamo su došle i moje sestri ne kako bi me ispratile. Baš su me razveselile. Avion je poletio to no na vrijeme. Sjela sam do prozora i uživala. Let je bio miran. Malo smo prolazili kroz bijele, a malo kroz sive oblake. Stjuardesa nam je poslužila ru ak i sok. Njam, njam, baš je bilo fino. Nakon tri sata pilot nas je obavijestio da smo iznad Tel Aviva. Pogledala sam dolje. Sve je bilo plavo. Ispod nas bilo je Sredozemno more. Na aerodromu smo uzele taksi i krenule u Jeruzalem. Baka i djed su plakali od sre e. Jedva su ekali da me vide. Vrijeme je bilo jako ugodno. Baka ima veliku ku u s naran ama oko nje. Dobila sam svoju sobu, izvadila poklone, a baka je spremila ukusan ru ak.

Tata mi je pri ao o mnogim prekrasnim mjestima koja u obi i. Zato smo ve ujutro krenuli na put do Mrtvog mora.

Na autoputu, sa strane, na kamenim ogradama pisala je obavijest o nadmorskoj visini. Spuštali smo se sve niže. Mrtvo more je na -481 metar ispod razine mora. To je najniža to ka na zemlji. Uzeli smo ležaljke i smjestili se ispod sjenice. Bilo je jako mnogo turista. Najviše Francuza i Rusa. Ušla sam s tatom u more. Voda je bila topla. Legla sam na le a, kao i svi, i plutala na vodi. Mrtvo more jako je slano i ne treba mahati rukama da bismo se održali na vodi. Voda je toliko slana da je jako neugodno ako kap vode u e u oko ili usta. Ne smije se roniti ni plivati. Samo ležati na le ima. Može se potamniti, ali ne i izgorjeti jer nema UV zra enja. Slušala sam sve tatine savjete i bilo mi je ugodno, kao na pikniku. Pojeli smo fine bakine sendvi e od doma eg kruha i sira s maslinama. Mama me namazala ljekovitim morskim blatom. Rekla je da e mi koža poslije biti jako sjajna i meka. I stvarno, bila je. Sutradan sam s mamom i tatom otišla u stari grad Jeruzalem. Oko grada stoji veliki stari zid. Ušli smo kroz jedna od sedam vrata. Stari grad pun je malih uskih uli ica. Svaka je puna brojnih du an i a sa suvenirima, za inima, slatkišima i restoranima. Sa svih strana mirišu za ini i kava. Velika je buka i gužva i zato sam vrsto držala mamu za ruku. Vidjela sam prekrasne svilene haljine te mnogo suvenira od drveta i sedefa. Kupila sam si prekrasno

ukrašenu kutijicu za nakit i mnogo suvenira za prijatelje. Tata mi je pri ao kako je tu bilo kada je on bio dijete i išao u školu. Svaki dan morao je tuda pro i. Pokazao mi je i bolnicu u kojoj se rodio. Tako er smo obišli Baziliku svetog groba. Prema Bibliji, na tom je mjestu posljednja postaja Isusovog križnog puta, a zove se Golgota ili Kalvarija. U blizini je i mjesto Isusove posljednje ve ere i Davidov grob. David je bio židovski kralj i prorok. U samom srcu staroga grada nalazi se džamija Al Aksa, jedno od tri najsvetija muslimanska mjesta. Džamija je velika sa zlatnom kupolom na vrhu. Prema islamu tamo je prorok Muhamed otišao u nebo. Odmah do džamije nalazi se najsvetije židovsko mjesto, Zid pla a. Mama i tata su me slikali kako bih imala uspomenu za cijeli život. Na povratku ku i kupila sam pravi doma i sok od roga a. Prodava je nosio prekrasno ukrašenu narodnu nošnju. Zamolili smo gospodina da me mama slika zajedno s njim. Baka me nave er jako razveselila. Povest e me sutra na svadbu svoje prijateljice. Uh, baš se veselim. I ja bih htjela jednu prekrasnu svilenu haljinu,a sad imam i razlog za kupnju. Ve ujutro sam s mamom i tatom krenula u kupovinu. Bilo je teško izabrati izme u prekrasnih crvenih, bijelih i zlatnih haljina. Kupila sam jednu crvenu, meni najljepšu. Sad znam kamo u do i po maturalnu haljinu. Tamo su sve lijepe.

Crkva svetog groba

Mama mi je uredila kosu, malo sam se našminkala i odjenula. I baka je bila jako lijepa. A kako je tek mladenka bila lijepa! U predivnoj dugoj bijeloj haljini plesala je cijelu ve er. Nakon nekoliko dana odmora i igre s djedom, krenuli smo na put u Tel Aviv. To je jako veliki grad na obali Sredozemnog mora. Oko nas je sve bilo zeleno s brojnim plantažama naran i. U daljini ve su se vidjeli veliki neboderi. Tel Aviv je veliki grad s mnogo širokih ulica i staklenih nebodera. Uz obalu su smješteni brojni hoteli. Plaže su velike i pješ ane, a more toplo i valovito. Cijeli dan sam skakala po velikim

- 17 -

Brati i ja ispred jeruzalemskih zidina

valovima i gradila kule od pijeska. U blizini sam vidjela veliki znak McDonaldsa. Sjetila sam se prijateljica iz Zagreba s kojima sam ponekad znala oti i na ru ak. Bilo mi je ovdje jako lijepo, ali mi nedostaju moje prijateljice. Voljela bih da su ovdje sa mnom. Na povratku ku i tata mi je pri ao kako je moj djed u mladosti živio ovdje u blizini u mjestu Jaffa i kako je njegov djed imao veliku plantažu naran i. Nave er sam bila jako umorna. Sanjala sam more i valove. Ujutro me baka upoznala s djevoj icom iz susjedstva pa smo nekoliko idu ih dana provele zajedno igraju i se. Nave er bih s mamom i tatom otišla u šetnju do meni najdraže slasti arnice Jafar. Imaju fine kola i e i sladoled. Tata mi je pri ao o velikom Galilejskom jezeru, poznatom iz Biblije. Odlu ili smo ga posjetiti. Jezero se nalazi na sjeveru zemlje, u blizini sirijske granice. Priroda je prekrasna. Posvuda su velike palme. Još sam jedno poznato mjesto željela posjetiti. Prema Bibliji na tom je mjestu Isus proveo 40 dana. Zove se Isusova kušnja. Nalazi se u blizini staroga grada Jerihona, u visokim planinama. Do tamo se dolazi ži arom. Moj tata se jako bojao, a mama i ja smo se smijale i uživale. Kroz planinu prolazi uska staza koja nas vodi do špilje. Sada se tamo nalazi samostan. Redovnici uvaju mjesto Isusova boravka. Na povratku smo obišli i grad Jerihon. Uživali smo u jelu u jednom arapskom restoranu. Probala sam arapske specijalitete i saznala da moj djed i tata imaju brojnu obitelj u gradu. Posjetili smo ih i tada sam saznala da je u blizini njihove ku e zemlja koju je kupio moj djed. Odmah sam poželjela posaditi naran e i mandarine. Kad odrastem, sigurno u tamo sagraditi vikendicu. Zemlja je samo 15 min udaljena od Mrtvoga mora, a 30 minuta od Jeruzalema.

Baka me jako razmazila, svaki dan mi je spremala ukusna jela. Obožavala sam jesti sir i masline te evap i e prema bakinom receptu. Mislim da sam malo

pretjerala s hranom. Morat u poja ati treninge kad se vratim u Zagreb.

Djed mi je preporu io da posjetim Betlehem u kojem se rodio Isus i Mojsijev grob. Djed mi je mnogo pri ao o povijesti i o sebi. Vježbao je sa mnom matematiku. To oboje volimo. On je kao profesor matematike najviše uživao kad mi je mogao zadati neki zadatak koji ne u mo i jednostavno riješiti. U Betlehem smo krenuli rano ujutro. Baka je išla s nama. Posjetili smo mjesto Isusovog ro enja. Na tom mjestu, na tlu se nalazi velika metalna zvijezda. Mnogo turista dolazi svakodnevno autobusima iz cijeloga svijeta. Crkva je vrlo skromno ure ena i na trenutak ovjek osje a kao da se vratio 2000 godina unazad.

Jako me se dojmilo. Mojsijev grob nalazi se u planinama. Od kamena je sagra ena prekrasna gra evina u arapskom stilu. Grob uvaju muslimani, a Mojsije je bio veliki židovski prorok.

Posjet džamiji

Posjetili smo i grad Hibron gdje se nalazi Abrahamov grob star 5 000 godina. Tamo sam pojela najfiniji sladoled u svom životu i kupila prekrasne cipelice, balerinke. Moj boravak u Svetoj Zemlji bližio se kraju. Mjesec i pol dana jako je brzo prošlo. Još mnogo toga želim vidjeti i sigurno u se idu e ljeto vratiti. Baka i djed opet su plakali. I ja sam plakala. Djed je dosta star i svaki put se boji da me više ne e vidjeti. Zato se s bakom i djedom svaki dan ujem i vidim putem ra unala. I djed je još živ i eka me. Jedva ekam da ih ponovno zagrlim. Let je

bio ugodan. Malo sam spavala. Zagreb ispod mene je predivan. Vidjela sam Medvedgrad. Još mi je malo vremena ostalo do po etka škole. Zato brišem u Zadar na kupanje.

Tamara Ramadi, 5. c

Prodava roga eva napitka

- 18 -

Dubrovnik

Ovo novo iskustvo promijenilo nas je kao osobe What happens in Dubrovnik, stays in Dubrovnik.1

U travnju 2011. godine obavijestili su nas o uzvratnom posjetu u enicima Osnovne škole Antuna Masle u Dubrovniku. Mjesec i pol dana razmišljali smo o iskustvu koje emo doživjeti, bili smo nervozni, nestrpljivi i inilo nam se da e tih pedesetak dana trajati vje no. No i tom iš ekivanju došao je kraj. U subotu 28. svibnja, oko podneva, svi smo se bili sastali na aerodromu, odnosno u zagreba koj zra noj luci Pleso. Nas šestero u enika, profesorica engleskoga jezika Aleksandra Šeremet, psihologinja Iskra Peji i ravnateljica otišli smo ekirati karte,a ujedno i predati prtljagu. Pozdravili smo se s obiteljima te krenuli prema izlazu broj etiri. Uslijedila je regularna kontrola

ru ne prtljage i nas samih. Odre eno vrijeme polaska aviona bilo je u etrnaest sati i petnaest minuta. Autobus nas je odveo do ulaznih stepenica aviona. Ona knedla u grlu i nervoza u želucu polagano su rasle u nama koji se još nikada nismo bili vozili avionom. Dok smo se vozili prema pisti, uo ili smo Zdravka Mami a koji je letio istim avionom kao i mi. Odmah nam je pao kamen sa srca i znali smo da smo u dobrim rukama. Prije uzlijetanja morali smo pogledati kratak prilog o sigurnosnim mjerama prije, tijekom te nakon leta avionom ili u slu aju opasnosti. Let je trajao nešto više od pola sata. Zra na luka ilipi, u kojoj su nas do ekali naš doma ini, iznena uju e je mala usporedimo li je sa zagreba kom zra nom lukom. Svatko je pošao sa svojim doma inima 'ku i' i ostatak dana smo proveli druže i se. Mi, u enici, bili smo smješteni u središtu grada, jer naši doma ini žive u okolici samog Dubrovnika (Veliki i Mali Zaton, Orašac, Trsteno itd.). Sljede eg jutra, u nedjelju, pošli smo na otok Lopud, koji je u blizini Dubrovnika. Tamo su nas do ekala dva u enika, od ukupno tri, iz podru ne škole Antuna Masle u Dubrovniku. Posjetili smo njihovu školu te crkvu na otoku, no franjeva ki samostan nije bio u mogu nosti primiti posjetitelje. Zatim smo pješice morali prije i cijeli otok kako bismo došli do predivne pješ ane plaže imenom Šunj. Tamo smo proveli ostatak dana kupaju i se u moru, pri aju i i zabavljaju i se. Oko šest sati smo se zaputili natrag prema luci i brodom se vratili u Dubrovnik. U Dubrovniku autobusi nisu toliko redoviti kao u Zagrebu, istina, voze svakih sat vremena, ako i toliko, zato smo se trebali buditi prije pijetlova kako bismo se spremili za školu. Naši doma ini morali su ostati na nastavi, a mi smo se u pratnji profesorice Šeremet i psihologinje Iskre zaputili prema samoj jezgri Dubrovnika. Tamo smo se sastali s ravnateljicom, a vodi nam je bila naša draga bivša pedagoginja Azra. Prošetali smo Stradunom, razgledali suvenirnice, obišli muzeje i pogledali 3D film o povijesti Dubrovnika. Malo smo izgorjeli na jakom popodnevnom suncu, ali to nije toliko utjecalo na naše raspoloženje. Sami smo se autobusom morali vratiti svojim 'ku ama'. Kasnije smo se svi opet sastali u gradu na druženju. Zadnji dan našeg boravka u tom drevnom gradu zapo eo je i kao prijašnji, bu enjem u ranu zoru. Opet smo putovali do škole autobusom i zaputili se do arboretuma u Trstenom. U enici škole doma ina priredili su nam vrlo zanimljivu prezentaciju o raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta u tom arboretumu te samoj povijesnoj pri i tog parka. Nakon prezentacije pošli smo ku ama, uzeli svoje stvari i odvezli se na aerodrom. Tamo je uslijedila ista procedura kao i pri dolasku u Dubrovnik, jedina razlika bila je u tome što smo se sada opraštali sa svojim doma inima. Put je protekao bez ve ih problema i sretno smo stigli u Zagreb. Rije i poput šugaman, finjestra, špigete, ku ak, skalini, pinjur, lancun, peškir, ardin, pome, patate, lampadati, mudante postale su dio naše svakodnevice tih etiri dana; morali smo se priviknuti na druga iji na in života, druga iju klimu i mentalitet. Ovo novo iskustvo koje je promijenilo nas same kao osobe donijelo nam je i nova prijateljstva koja e, vjerujemo, potrajati. Nadamo se da ete i vi biti u prilici iskusiti bilo kakvu razmjenu u enika, makar ona trajala samo etiri dana, kao ova naša.

Anamarija Beljan i Matea Macan, bivše u enice 8.d razreda

Terenska nastava Istra

Odredište jesenske terenske nastave osmaša bila je Istra. Preciznije, gradi i u unutrašnjosti Istre; Ro , Hum i Motovun, te kvarnerska ljepotica – Opatija. Cilj je bio upoznati i vidjeti uživo ono s im smo se iz pojedinih predmeta ve susretali i ono što emo tek u iti iz povijesti, geografije, hrvatskog jezika, likovne kulture, vjeronauka. Prvo mjesto u kojem smo se zaustavili bio je Ro . Kao i ve ina istarskih gradi a u unutrašnjosti smjestio se na vrhu brežuljka. U njemu smo vidjeli starokrš ansku crkvicu sv. Maura i posjetili srednjovjekovnu crkvicu sv. Antuna u kojoj se nalazi vrijedna freska Ro ki glagoljski abecedarij.

U Ro u smo zapo eli pri u o glagoljici i glagoljaštvu, a nastavili smo je pratiti Alejom glagoljaša. To je 7 km duga staza uz koju je postavljeno 10 kamenih obilježja koja zapo inje Stupom akavskog sabora, a završava bakrenim vratima grada Huma. Aleja glagoljaša svjedo i o Istri kao središtu hrvatske pismenosti i kulture.

Hum, najmanji grad na svijetu, oduševio nas je netaknutim srednjovjekovnim izgledom, neobi nom tišinom i autohtonim suvenirima, glagoljskim slovima i istarskim boškarinima izra enim od kamena, biskom-rakijom od imele, doma im medom… Zavojitom cestom središnje Istre, nakon Huma, stigli smo do još jednog grada na brežuljku - Motovuna. Njegov postanak seže još u bron ano doba, a danas je najpoznatiji po filmskom festivalu koji se u njemu održava svake godine. Nakon kratkog predaha za ru ak, šetnje, uživanja u pogledu na dolinu rijeke Mirne, požurili smo na more, u Opatiju. U Opatiji smo prošetali Stazom slavnih, zabavili se pokraj mora, a neki su požurili isprobati poznati desert- tortu Millenium i istarske marune. U autobusu zabave i pjesme nije nedostajalo. U Zagreb smo se vratili u ve ernjim satima puni dojmova s ovog sadržajnog putovanja. Neka nam više progovore fotografije…

Vaši osmaši

- 19 -

Škola u prirodi

U Dugoj Uvali

Bilo je sun ano i toplo jutro. Uzbu eni i veseli etvrtaši požurivali su svoje roditelje, odane nosa e torbi. Nestrpljivi autobusi ve su palili motore, a Travno nam je mahnulo i zaželjelo sretan put. Modro more, ekaj nas! Hotel Cvr ak umoran je „starac“ koji je do ekao nove goste vepomalo sit vriske i galame. Uselili su se k njemu tihi gosti: škorpioni, skakavci, zrikavci i druge vrste napasti. Nije mu bilo lako. Sobe nam je širom otvorio, a iz torbi su po eli letjeti badi i, ru nici, japanke i kreme, kao da se radi o potrazi za blagom. Prva no je prošla mirno i svi su brzo zaspali. Druge no i doga ale su se udne i pomalo sumnjive stvari. Sobama kruži pri a o lopovu koji krade predmete. Nestali su mobiteli, nao ale, odje a iz sobe u kojoj su bile aka ice. Svi su zabrinuti, a nema inspektora Rexa u blizini. Idu i dan razveselili su nas jedino veliki valovi koje smo pozdravljali s grebena i bacali im se u zagrljaj. No, no nije bila nimalo bezbrižna. Neki su skrivali svoje vrijedne stvari pod jastuk. Kako su u strahu velike o i, može se re i da je to bila no suznih o iju. Inspektor Rex nije se pojavio u Dugoj Uvali, ali su u iteljice odradile pravi detektivski posao. Naše detektiveke, ve uspješne u hvatanju prepisiva a na testovima i discipliniranju nestašne djece, razrješile su misterij Duge Uvale. Lopov je bio samo plod mašte u enica iz a razreda. Ukradene stvari na ene su u hrpi nereda u njihovoj sobi. Hostelu, našem starcu, svi smo otplesali za kraj waku – waku da nas se sjeti u vrijeme pustih zimskih dana. Kad smo sjeli u autobus, bili smo pomalo tužni jer je kraj našoj pustolovini u Dugoj Uvali ozna io i kraj druženja s u iteljicom Marijom Lukovi koja nas je u ila prva slova i brojke kao male prvaši e.

Tea Špoljar i Izabela Bariši , 5. c

Terenska nastava

U postojbini krapinskoga neandertalca

Svi u enici petoga razreda krenuli su jednog obla nog listopadskog dana u 9 sati autobusom na terensku nastavu u Krapinu posjetiti Muzej evolucije. Po dolasku u Krapinu, prošetali smo gradom. Napokon smo ušli u Muzej. Prvo smo pogledali zanimljiv film o životu neandertalaca. Film je snimljen na hrvatskom podru ju na temelju arheoloških dokaza. Lutke u Muzeju izra ene prema likovima iz filma i vrlo vjerno prikazuju izgled neandertalaca. Postanak Zemlje od Velikog praska do pra ovjeka prikazan je u vremenskom rasponu od 24 sata, kao jedan dan. U Muzeju se nalazi mnoštvo zanimljivih eksponata koji su privukli našu znatiželju

uz stru no objašnjenje našega vodi a. Po završetku obilaska, puni dojmova, požurili smo kupiti suvenire koji e nas podsje ati na ovaj zanimljivi razgled. Za uspomenu mnogi od nas slikali su se u tijelu pra ovjeka ili astronauta s našim licem. Puni uzbudljivih dojmova i maštovitih suvenira uputili smo se u naš autobus i krenuli prema Zagrebu sretni što smo izbjegli kišu koja je cijeli dan prijetila zagorskim bregima.

Lucija Opi , 5. c

- 20 -

Osvrt na film

KOKO I DUHOVI

Film „Koko i duhovi“ ima mnogo akcije, zabavan je, ali i opasan. Koko i njegovi prijatelji Zlatko i Božo upuštaju se u pustolovinu koja bi mogla biti opasna za njih. Svi a mi se što je film nepredvidljiv i što se na kraju dogodi nešto o emu nisam mogla ni sanjati. Kratak sadržaj: Koko se seli sa sela u grad, nadaju i se novim prijateljima i pustolovinama. Useljava se u stan koji je nekada pripadao Vinceku, starcu iji su život i

smrt vrlo tajnoviti. Koko i njegov prijatelj Zlatko sumnjaju da ih proganja Vincekov duh, a slu ajnosti koje su se dogodile ukazuju na isto. Kraj je vrlo zanimljiv, ali Vam ga ne u otkriti. Film je, sve u svemu, jako dobro i profesionalno odra en i jedino što mu pridaje epitet „dje ji“ jest injenica da djeca rješavaju ozbiljne probleme prije odraslih i policije. Svi aju mi se vremena u kojima djeca nemaju mobitele, Play Statione i ra unala.

Tamo djeca uživaju u itanju, igranju i u pustolovinama. Uz sve to film je jako duhovit, a najzanimljivije mi je kako je redatelj Daniel Kušan u film utkao i druge romane Ivana Kušana kao što su: „Uzbuna na Zelenom Vrhu“ i „Koko u Parizu“. Završavam Kokovom re enicom iz filma s kojom e se djeca koja ne vole itati složiti: „Neka se film zove „Koko i duhovi“ “.

Nina Lovri ,7. b (Nakon premijere filma Koko i duhovi raspisan je natje aj za najbolju recenziju filma. Naša u enica Nina Lovri iz 7. b,

svojom je recenzijom ovoga filma osvojila 3.nagradu. Nininu recenziju donosimo u cjelosti.)

Dje ji koncert Maurica Ravela Moja majka guska

U utorak, 29.studenoga 2011., bili smo u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Slušali smo dje ji koncert M. Ravela Moja majka guska. Dvoranu sam posjetio prvi puta. Dvorana je lijepa i izvana i iznutra. Posebno su bili lijepi lusteri i boži ne lampice koje su visjele sa stropa.

Kada smo ušli u dvoranu gdje smo slušali glazbu, nisam o ekivao da e biti tako velika, to jest ogromna. Koncert je bio super, samo što je bio prekratak. Prvo smo slušali Bolero. Bilo je dobro što su nam predstavljali sve instrumente i slikom i zvukom pa smo mogli razlikovati koji je koji. Sve zajedno bilo je odli no !!!

Sven Palac, 3. c

Iva Peh Ema Periši

- 21 -

Neizostavan dio mog života

Zovem se Vivian Vidakovi i imam 11 godina. Treniram ritmi ku gimnastiku u KRG "LEDA" od svoje pete godine. Kao i sve djevoj ice, tako sam i ja najprije po ela trenirati u rekreativnom programu. Me utim, ja sam bila oduševljena gledaju i velike cure koje su ve radile s rekvizitima i nadala se kako u i ja jednom mo i sve što i one mogu. Sa svojih 9 godina izabrana sam kao jedna od djevoj ica koje ine selekciju kluba. Tada su po eli treninzi grupnih vježbi

tako da sam tada trenirala 3-4 puta tjedno po 2 sata. Ve te šk. god. 2009./2010. kao grupna vježba sa obru ima osvojile smo 2. mjesto na prvenstvu Zagreba i 2. mjesto na prvenstvu Hrvatske. Za mene i djevoj ice iz kluba nova školska godina po inje ranije jer ve 15.8. po inju ljetne pripreme kada treniramo 4 sata dnevno svaki dan do po etka škole. U jesenskom dijelu godine sve djevoj ice vježbaju u grupnim vježbama, a u drugom dijelu godine trenerice biraju djevoj ice s kojima žele raditi i individualni program. Prošle 2010./2011. godine sam i ja imala tu sre u da je jedna trenerica odlu ila sa mnom raditi individualno. Tako da su moji treninzi postajali sve teži i eš i te su na kraju bili 5 puta tjedno po 2-3 sata. Bilo je ponekad naporno to uskladiti sa školom i u enjem. Puno puta nisam uspjela oti i na neki ro endan. Drugi to nisu razumjeli, ali meni treninzi puno zna e. Taj se trud isplatio. U 3. mjesecu 2011. sudjelovala sam na 111 Irish Open Rhythmic Championships (Irska) i osvojila 8. mjesto. Na me unarodnom turniru u Zagrebu osvojila sam 3. mjesto (individualno) i 1. mjesto (grupno), na Kupu grada Zagreba 8. mjesto, na prvenstvu Hrvatske u Pore u 7. mjesto. Ove sam godine vježbala u grupnoj vježbi s loptama i do sada smo osvojile: 2. mjesto, me unarodni turnir Visoko, BIH 3. mjesto, prvenstvo Zagreba 2. mjesto, prvenstvo Hrvatske Bez obzira na odricanja, strpljenje, upornost i sve drugo što je potrebno za ovaj sport ja bih ga preporu ila svim djevoj icama jer uz lijepo držanje, eleganciju, nova prijateljstva i druženja za mene ritmi ka gimnastika predstavlja nešto više od samog sporta. Ona je postala neizostavan dio mog života…

Sportski uspjesi Tene ondor

Tena ondor nije samo odli na u enica 4. a razreda Osnovne škole Gustava Krkleca. Osim što redovito izvršava sve svoje školske obveze, postiže izvrsne rezultate u ritmi koj gimnastici. Tenina ljubav prema ovom sportu po ela je u jesen 2008. godine kada je nakon nekoliko treninga u rekreativnoj grupi, prepoznata njezina nadarenost pa ve krajem iste godine osvaja 1. mjesto u grupnoj vježbi bez rekvizita na gradskom, a 2. na državnom natjecanju. Po etkom 2009. godine Tena prelazi u individualni A program i nastupa na brojnim doma im i me unarodnim natjecanjima gdje osvaja mnogo medalja. Teško je prebrojati sve njezine uspjehe. Neki od njih su 1. mjesto na Baver cupu u eškoj bez rekvizita, 1. mjesto na

višebojskom prvenstvu Zagreba u ritmi koj gimnastici, 2. mjesto na 12. Obuda cupu u Ma arskoj i još mnogo njih. Tenina ljubav prema ritmi koj gimnastici zahtijeva puno odricanja. Ona trenira šest puta tjedno što iznosi 25 do 30 sati treninga tjedno. Unato tome odli na je u enica i ne zanemaruje ni jednu svoju školsku obvezu. Želimo joj da ustraje na tom putu, uvjereni da emo još puno puta itati i slušati o njezinim sportskim uspjesima.

Lucija Opi , 5. c

- 22 -

Športski uspjesi naših u enika

Naš u enik Josip Buri , u enik 4.a, mla i kadet hokejaškog kluba Zagreb, igrao je u studenom 2011. u okviru hrvatske selekcije „Team Zagreb“ sastavljene od igra a klubova Medveš aka, Zagreba i Mladosti utakmicu protiv hokejaškog kluba SK Centr iz Moskve. Mali ruski hokejaši Centra igraju u Moskovskoj ligi koja je sa injena od 25 klubova i trenuta no se nalaze na 11. mjestu. Uz dvije odigrane utakmice i razmijenjene darove nije nedostajalo veselja i druženja.

Dvadeseti Ve ernjakov Zagreb maraton

I ove godine, dana 9. listopada, održan je jubilarni dvadeseti po redu Zagreb maraton. Trasa maratona ve je dobro poznata, kre e se s Jela i evoga trga Juriši evom, Marti evom, Bauerovom, Vlaškom, Maksimirskom do Poljanica II i natrag istim putem. Polumaratonska utrka obuhva ala je 21

km, a utrka za gra ane 5 km. U utrci gra ana sudjelovali su i mnogi naši u enici. Potpisnica ovih redova tr ala je pod rednim brojem 3993. što svjedo i o brojnosti sudionika maratona. Naša osnovnoškolska ruta bila je od Trga bana Jela i a do Kvaternikova trga. U enica naše škole, Klaudija Babi osvojila je tre e mjesto od svih osnovnoškolaca. Bilo nam je jako zabavno i voljela bih opet tr ati maraton.

Tia Tešanac, 7. d

Lucija Blaslov Stella Vrbanjac Talia Basleti Požar

- 23 -

Safari Hakuna Matata

Bezbrižno putovanje

Bili smo tamo gdje se ne pita što emo jesti, ve ho emo li jesti!

Zoran, Martina, An ela i Ivo pošli su kao volonteri u afri ku zemlju Keniju, u grad Subukia. Putovali su avionom deset sati. Nisu otišli u isto vrijeme, An ela i Ivo otišli su u studenome prošle godine, a Zorana i Martina još prije godinu i pol dana. Njih etvero održali su 15. ožujka 2011. godine vrlo zanimljivu prezentaciju u Osnovnoj školi Gustava Krkleca o na inu života, kulturi, obi ajima, i poteško ama s kojima se susre e stanovništvo Afrike. Ispri ali su nam svoju pri u.... Misiju u Africi vode franjevci u sklopu katoli ke misije koja pomaže jednoj osnovnoj, jednoj srednjoj školi, vrti u i domu za nezbrinutu djecu. Volontirali su u svim tim ustanovama, no ponajviše su brinuli o djeci s nezadovoljavaju om roditeljskom skrbi.

Small Home je dom u kojem su zbrinuta djeca napuštena od roditelja. Zastrašuju e je to što bilo koje dijete ro eno i s najmanjim nedostatkom biva odba eno od vlastite obitelji.

Voda je u Subakiji uvedena tek prije godinu dana. Volonteri su nam prepri avali svoje doživljaje te opisali kako je izgledao jedan njihov dan u vrti u, odnosno

u školi. Ne ete vjerovati, ali djeca u dobi od tri godine sama pješa e etiri kilometra kako bi došla do vrti a. Ve ina

njih dolazi ne bi li pojela barem jedan obrok dnevno. U školi u e zbrajati i oduzimati do etrdeset. Cijeli njihov sustav školovanja temelji se na ponavljanju, veliki je problem što djeca tamo ne znaju razmišljati i sami zaklju ivati, isti u volonteri.

Nevjerojatno je da se kupaju samo jednom tjedno, subotom, i svi u istoj posudi, a voda se mijenja nakon što se okupa dvadeseto dijete.

Volonteri su se vratili iznimno zadovoljni novim životnim iskustvom i mnogo bogatiji, ne materijalno, vedruga ijim pogledom na život. Uspjeli su nam barem malo do arati tamošnju na in života i time nas taknuti u srca. Svi smo te ve eri otišli na spavanje zadovoljniji onim što imamo. Šteta što više posjetitelja nije vidjelo ovu toplu prezentaciju.

Ta djeca imaju toliko malo i tako su siromašni da svi imaju jedan ormar, a istu odje u nosi više njih. Unato tome, puni su života i sretni. Trebali bismo se zapitati što se doga a s našim društvom jer smo nesretni i nezadovoljni, a imamo gotovo sve u životu.

Anamarija Beljan i Matea Macan, 8. d

Hvala ti bože(Jakovljeva molitva)

Hvala ti Bože, što brojno potomstvo eš mi

dati, i što mi pomažeš,

da me sre a na putu prati. Puno ti hvala,

što sad mi se javljaš, te što takvu odgovornost,

na mene stavljaš. Zahvaljujem ti na tome, što eš sa mnom biti, te što me tvoja ljubav,

cijeli život štiti.

Klara Barda , 5.a

Zahvaljujem Bogu

Hvala ti, Bože što dao si mi radost.

Hvala ti, Bože što dao si mi mir.

Hvala ti, Bože što dao si mi sre u.

Hvala ti, Bože što dao si mi ljubav.

Ja te volim, ja te ljubim,

ja te poštujem, ja ti vjerujem.

Andrija Gudelj, 5.a

Dragi , Bože!

Hvala ti na našem životu, našem zdravlju, na obitelji, prijateljima i svim bi ima. Hvala na lijepoj prirodi, Jadranskom moru, rijekama, biljkama i životinjama. Puno ti zahvaljujem na svemu što si u inio za nas.

Vivian Vidakovi , 5.d

Molitva

Dragi Bože, hvala ti što me uvaš i što mi daješ snagu. Hvala što me podupireš gdje god idem. Amen.

Marita Duman i , 5.d

- 24 -

Iskustvo božje blizine

Me u ljudima osje am Boga, Našeg Oca, Oca moga. Mislim na njega dok sunce zalazi, Znam da me uva i pazi. Dok vjetar puše On mi iz prirode maše. On je uvar moje duše. Nika M hl, 4.d

Iskustvo božje blizine

Bio sam na nedjeljnoj misi i osjetio sam da je Bog sa mnom. Da je blizu mene. Do em ku i i kažem mami : „Mama, osjetio sam Boga.“ A mama mi kaže : “To je sre a!“ Poslije, kada sam se molio prije ru ka, zahvalio sam Mu što je sa mnom i što se brine za mene. Bog je s nama na misi i u obitelji.

Marin Radilovi , 4.d

ovjeka ne ini odje a, ve djela

Šetaju i šarenom livadom, ugledala sam žuti masla ak. Spustila sam se bliže zemlji gledaju i baš u njega jer njegove su latice druk ije od latica svakog drugog cvijeta. Promatrala sam te njegove iglice spojene u žutom krugu. Sjetila sam se što sam sve u ila o njemu i njegovom životu, ali shvatila sam da zapravo o tom cvijetu ne znam ništa. Ne znam što voli, ne znam je li ljut, ne znam spava li... Upitala sam se zna li on išta o meni. Sjela sam na travu i sjetila se pri e o Ivici i Marici. Naizgled dobra starica lijepo je ugostila gladnu i umornu djecu u svojoj ku i. Ivica i Marica njezino pravo lice upoznaju tek kada želi pojesti Ivicu. Tako je možda i s ovim masla kom. Možda je on ispod svojih latica lukav i sebi an. Možda sam i ja takva. Dok še em gradom, sretnem mnogo ljudi. Svi oni žure, neki na posao, a neki ku i. esto vidim i nekog siromašnog ovjeka koji stoji i eka da mu netko ubaci pet lipa, samo da zaradi za kruh. S druge strane ulice stoji drugi ovjek, jednako odjeven. Jedna mu žena pokuša ubaciti nekoliko lipa u posudu, no kada ugleda kovanice, on izmakne posudu, okrene glavu i namršti se. Ova su dva ovjeka naizgled bila ista. Stajali su u istoj ulici, nosili poderane majice i prljave tenisice, kosa im je bila raš upana, a u rukama su držali zdjelice. Unato svim tim sli nostima, u duši su sasvim razli iti; jedan je skroman, a drugi pohlepan. Opet sam pogledala masla ak. Sjajio se obasjan suncem podsje aju i na zlatnik. Zatim sam ustala i pogledala u nebo razmišljaju i baš o ljudima i o tome kako nikada nikoga ne u potpuno upoznati. Zaklju ila sam da koliko imaš mana, toliko imaš i vrlina, te da ljude ne smijemo ocjenjivati po njihovoj odje i, po njihovom govoru ili hodu. Ljude moramo cijeniti baš zbog njihovih nedostataka i posebnosti jer ništa nije savršeno.

Klaudia Babi , 7.d

Humanitarne akcije

I ove su godine u enici i u itelji naše škole pokazali osjetljivost za potrebe bližnjih uklju ivši se u brojne humanitarne akcije na razli itim razinama. Sve je zapo elo u listopadu akcijom Crvenog križa „Solidarnost na djelu“ i raspodjelom 200 bonova u iznosu od 5 kuna. Nastavilo se po etkom Došaš a skupljanjem nepokvarljivih namirnica za župni Caritas koje su djeca uo i 3. nedjelje Došaš a – Nedjelje Caritasa- prenijela u crkvu gdje su složeni paketi za korisnike. Tijekom prosinca razrednici su s u enicima na prigodnim radionicama izra ivali ukrasne predmete za Boži ni sajam, a poseban naglasak je bio na recikliranju tekstila. Dio zara enog novca svaki razred je dao za pomo našim malim prijateljima u Caritasovoj Ku i ljubavi (Savica Šanci). Velika akcija hrvatskog Caritasa koja je još u tijeku je akcija „ Za tisu u radosti“ iji je prihod namijenjen u enicima naše škole koji su u teškoj situaciji. Uz ove akcije sakupljali smo i igra ke za dje je domove i pokriva e za životinje u prihvatilištima. „Sve ono što u iniste jednome od moje najmanje bra e, meni ste u inili“, poru uje nam Isus. Nadamo se da emo i dalje uo avati potrebe bližnjih koji nas okružuju i da emo znati na njih odgovarati.

Lea Banjeglav

- 25 -

Moji ku ni ljubimci

Jako volim životinje, posebno konje i pse. Kod ku e imam osam konja (Tina, Matilda, Lenka, Saba i njezino ždrijebe, Cura, Samsung i Cato) i dva psa (Dolly i Don). Kada me pitaju koga od njih najviše volim, uvijek kažem: „Sve podjednako“, jer se od toliko predivnih i umiljatih životinja jednostavno nije mogu e odlu iti samo za jednu. Za mene svaka od njih posebna je na svoj na in. Druže i se tako sa svojim ljubimcima, shvatila sam kako su životinje, ne samo pametnije, ve i puno osje ajnije od ljudi! I koliko god to zvu alo glupo i udno, zaista je istina! Životinje to no znaju kako se taj dan osje aš i tako se i same ponašaju. Životinje te nikad ne povrijede i znaju kada su nešto krivo u inile. One te vole i tu ljubav nesebi no pokazuju. I što je najvažnije – životinje nikad ne lažu. Ali, naravno, svaka životinja, kao i ovjek, daje onoliko koliko joj pružaš pa se tako ja, unato mnogim

obavezama, pokušavam što više brinuti za svoje životinje. Za svoje pse izdvajam mnogo vremena kada sam slobodna, a ono što i oni i ja najviše volimo raditi su trikovi. Dolly obožava u iti nove trikove jer zna da e dobiti poslasticu pa se esto znam nasmijati njezinim o ajni kim pokušajima da izvede neki trik samo da dobije hranu. Dolly je kujica zlatnog retrivera stara tri i pol godine, a moj drugi pas, Don, štenac je njema kog ov ara. Konji koje imam razli itih su vrsta: haflinger, appaloossa, hrvatski toplokrvnjak ,arap, pony... Konji zahtijevaju nešto više brige nego psi. O ekuju hranu i vodu na vrijeme, iš enje, društvo drugih konja, moraju i trenirati kako bi ostali zdravi i u

formi... Puno je to brige, ali premalo za svu onu ljubav koju ti daju zauzvrat. Sa svojim konjima volim provoditi vrijeme na paši, iste i ih i jašu i. Ove se godine posebno veselim snijegu jer e to biti prvo zimsko jahanje na snijegu za mene i moje ljubimce, konje. Eto, to je bilo ukratko o mojim ljubimcima, a svima vama koji ih tako er imate ili barem planirate imati, želim poru iti da se brinete o njima i da ih volite jer ipak su životinje naši prijatelji – zauvijek!

Tea Vergaš, 7. d

Moj papagaj Pikica

Moj papagaj Pikica ubraja se u rod tigrice i egzoti ne ptice. Prednjica mu je plave boje, a na glavi i krilima ima crno-bijele boje s tamnoplavim perjem pokraj kljuna koji je snažan kako bi mogao zobati. Raspon krila mu je 26 cm (sa svake strane po 13 cm), a rep mu je dug 8,5 cm i plave je boje. Na nogama ima oštre kandže kako bi se njima mogao primati za predmete. Tijelo mu je toplo, ali ne smije biti izložen propuhu. Godine se odre uju prema prema nosnici, ukoliko su ljubi aste, mlad je, a ako su plave boje, star je. Moj ljubimac ne traži mnogo pažnje. Ukoliko je u stanu buka, ponekad se po inje buniti. Osim hrane i vode, Pikica ne može bez sipine kosti na kojoj oštri kljun, kadice, zvonca, ljulja ke i malih ljestava. Dugo sam ekala ljubimca sve dok se mama nije smekšala i kupila mi ga. Još uvijek se prilago avamo jedno drugome. Kada za uje moj glas, po inje kriještati i skakutati. Želim ga uhvatiti svojim velikim rukama, a on mi tada objavi rat. Grize me za prst kao da je rije o nekoj poslastici. Tako me svaki dan do eka moj ku ni ljubimac.

Tamara Mikšaj Kos, 5. c

Karlo Kopi Leona Ban Luka CaganiKlara Daj i

- 26 -

Kako je naša ma ka spasila bakin život

Moj prijatelj Sven

Kad sam bio još jako malen, stavili su me u izlog jedne trgovine. Svidjelo mi se kako me svi gledaju i dive mi se. Sa mnom je bilo još mnogo poklona koji su mi nakon nekog vremena postali jako dobri prijatelji. Kad su došli boži ni dani, maknuli su me iz izloga tako da me netko može kupiti. Uostalom, nisam vam se ni predstavio. Ja sam malo štene bischona havanezera i veoma sam sladak. Jednoga dana došao je jedan dje ak po imenu Sven. Gledao me i gledao i zatim otišao do svoje mame. Kada su se vratili, prodava me izvadio iz kaveza te predao Svenu. Nakon nekog vremena jako sam zavolio Svena i postao mu najbolji prijatelj. Puno smo toga lijepog doživjeli zajedno, npr. putovanje u Gardaland, duga ljetovanja, sanjkanja, puno lijepih izleta, razli itih dogodovština. Najviše sam se prepao i iznenadio kada je pao snijeg. Nisam znao što je to pa sam po eo tr ati na svoju livadu po kojoj ina e tr imo Sven i ja. Propao sam u duboki snijeg. Strašno sam se uplašio, ali kada sam vidio da se Sven smije i ja sam se iskoprcao i po eo veselo skakati po tom snijegu. Bilo je još puno takvih doga aja. Tužnih, veselih, šaljivih, radosnih... Nadam se da vam se svidjela moja pri a o mojem najboljem prijatelju Svenu i meni.

Sven

Roza – moj ku ni ljubimac

Roza je bijeli zec. Ima duge uši. I roze o i. Idealno ime za ljubimca – Roza. Stara je godinu i pol, teška 5 kilograma. Uši su joj duge 12 cm. Kada se ispruži duga ka je 76 cm. Meka dlaka. Ona je mazna, vesela, zaigrana. Danju boravi na dvorištu. Hrani se

liš em,blitvom,salatom,jabukama…Njezina prehrana pomalo je udna. Voli ips, okoladu s rižom, razli ite pikantne grickalice ... Mrkva, salata i kupus nisu joj omiljeno povr e. Voli se zasladiti ze jim kroketima od jabuke, jagode i ananasa. Dolazi kad kažem: ”Do i, Roza, i traži kroki.” U ruci držim gran icu i kažem joj: ”Grickaj zeko!” Ona reže zubi ima gran icu na komadi e. Ima kocku od stiropora koju baca u zrak i veseli se kad je pohvalim rije ima: ”Bravo, Roza!” Kad kiši skriva se u ku i. Obožava se smjestiti na trosjedu i ekati da joj pri em, mazim je i eškam. Jedan se dan sakrila iz kreveta. Nije htjela iza i kada sam je zvala, a kad je izašla pravila sam se da ju ne vidim. Podigla se na zadnje noge, zubi ima me povukla za kapulja u i pobjegla. udna je i neobi na moja Roza! Volim je ...

Lucija Opi , 5.c

Moja ma ka zove se Mina, stara je dvije godine. Mješanac je obi ne ku ne ma ke, a naša veterinarka rekla je da ima obilježja egipatske ma ke zbog oblika ušiju i glave. Šarena je, njeno je krzno kombinacija bijele, crne i razli itih nijansi sme e boje. Dlaka joj je lijepa poput prugastoga kaputa, a noge su joj bijele do koljena i izgleda kao da je u dokoljenicama. Moja baka kaže da kad spava, bruji kao traktor. Razmažena je i ako je razljutite, zna jako ogrebati. Budi me ujutro kada je gladna, igra se sa mnom, ali ono po emu je Mina posebna, to je što je spasila bakin život.

Moja baka je asmati arka i boluje od apneje. Apneja je poreme aj disanja u snu uzrokovan astmom. Jedne no i moja je baka zaspala i u snu prestala disati na duže vrijeme. Naša ma ka Mina, koja je spavala ispod bakinih nogu, to je primijetila, prišla baki i gurala je hladnom vlažnom njuškicom po licu sve dok se baka nije probudila iz dubokog sna i u posljednji as uzela svoju pumpicu s lijekom. Tako je Mina spasila baki život i dokazala da su životinje ponekad ovjeku najbolji prijatelji. Uvijek u joj biti zahvalna jer život bez svoje bake ne mogu ni zamisliti.

Tea Špoljar, 5. c

Tessa Slovenc

Tara Kova eviTara Kova evi

- 27 -

Da sam Sunce

Dragi crni obla e, obra am ti se ja, Sunce. Ve tri dana liješ kišu. Molim te prestani i pusti da provirim i ugrijem djecu. Djeca se ne mogu oti i van igrati. Jako su tužna. Kad ih moje zrake pomiluju, bit e sretna. Kasnije se možeš ponovo vratiti. Stjepan Nemec, 2.d

Ljetna sje anja

Bila sam na Malom Lošinju. Otišla sam na plažu. More je bilo puno ježeva. Bila sam oduševljena. Sko ila sam u vodu i izronila pet ježeva. Jednog od njih stavila sam na ruku i po eo je puzati. Vratila sam ih u vodu. Znamo da ježevi žive u nezaga enoj vodi, a meni je to znak da je naše more još isto.

Iva Nikoli , 3. a

Adrian Ruško

Ivana Na

Jelena SakaIvana Na Nikola Matanovi

Petra Žulj

Skupni rad 7.c razreda

Skupni rad 7.d razreda

- 28 -

Marita Duman i

Helena Pašali

Dan

Sta

ni

Tin

Štiv

evi

- 29 -

Dan Stani Ines Jagodi

Da sam kiša

Da sam kiša, nježno bih zasipila po krovovima ku a. Prošetala bih niz ulicu tiho zaviruju i kroz prozore. Zaletjevši se, svakim korakom sivom bih bojom kitila svijet oko sebe. Veselo bih doletjela do jezera i, jedva se suzdržavaju i da ne sko im u njega, oprezno dotaknula njegovu površinu. Rukama bih prosula tisu u i jednu kap kiše po njemu i, iako bi mi ovo bio ve ne znam koji put, o arano gledala taj udesan prizor. Potr ala bih preko livade, usput ubiru i i poneki cvijet, pa kroz šumu, vješto zaobilaze i visoko drve e kako bih došla do

vrha planine. Stala bih na rub litice i dopustila da mi moj prijatelj vjetar prstima prolazi kroz kosu. Preplašeno provirivši preko ruba, progutala bih knedlu i brzo se strmoglavila niz liticu prema gradu. Ve umorna, tiho i polako prolazila bih gradom crtaju i lokve vode po cesti. Nježno bih potapkala po pokojem prozoru i otpjevala tihu uspavanku. Preumorna da napravim uop e i jedan korak, zaputila bih se nazad na nebo, na svoj oblak, i zadovoljno zaklju ila kako sam uspješno obavila svoj posao.

Talia Basleti Požar, 7.a

Jesenski list mi pri a

Na putu prema školi uhvatim sme i jesenski list. List progovori i krene pri ati svoju životnu pri u… Rodio sam se u prolje e. Bio sam najmanji pup. Kada sam malo narastao, bio sam svijetlozelen. Sunce me grijalo, kiša me prala, a vjetar sušio. Najdraže mi je bilo moje stablo jer me njegovalo.Onda sam po eo mijenjati boje. Ah, bio sam svakakvih boja! Crven, žut, naran ast, a sada sam sme . Star sam. Rastao sam se od svoga stabla. Svi me gaze, prljaju mi brkove. Nije lako biti stari list kad te gaze i prljaju. Bit e najgore na kraju kada me poderu! Mirna Javorovi , 3.c

Paula Vrbanovi

Ema Baksa

Petra Žrvnar

Martina Brki

Lana Joveti

- 30 -

MOJE NEOBI NO NASELJE

U rano jutro izašla sam iz ponosne Mamutice. Krenula sam u park. Tamo sam ugledala klupu i poželjela se malo odmoriti. Klupa mi je rekla: „Ne možeš sjesti na mene! Ovo mjesto uvam za nekog posebnog!“ A ja sam samo u sebi pomislila: „Ne možeš biti tako sebi na. Ti služiš kako bi svi umorni ljudi mogli sjesti

na tebe i odmoriti se!“ Produžila sam dalje. Veselo sam skakutala i pjevušila. Približavala sam se školi i radosno ju pozdravila, a škola mi nije odgovorila, nego je pažljivo gledala u knjigu i pisala zada u. U daljini, na školskom igralištu za ulo se plakanje. Potr ala sam i ugledala žalosno stablo. Tužno sam upitala: „Zašto pla eš?“ A stablo mi je kroz pla odgovorilo: „Vidi ovu djecu kako se lijepo igraju i tr e, ja bih tako er želio pretr ati milijune kilometara!“ Malo sam razmišljala pa rekla: „Ti nam služiš kako bismo imali malo hlada, da tebe nema sunce bi nas jako grijalo. Ti si nam od velike koristi i volimo te takvo kakvo jesi!“ Stablu se na licu prikazao smiješak, a ja sam krenula dalje. Uputila sam se prema vrti u u kojemu sam se igrala prije pet godina. Vrti je bio tako živahan i nasmijan, ak sam se i ja po ela smijati. Sjetila sam se onih dana kada je meni pri ao viceve i sve nas zabavljao. Tako sam se zamislila i dugo razmišljala na ogradi vrti a dok moje razmišljanje nije prekinuo mobitel. Mama me nazvala da se vratim ku i. Laganim korakom krenula sam prema ponosnoj Mamutici. A zašto je ponosna, otkrit u vam sutra!

Tamara Sa eri , 5.d

Boje i mirisi moga kraja

Moj kraj ima puno boja i lijepih mirisa. Ujutro ima miris svježeg kruha i svijetlu plavu boju. Kad idem u školu, vidim samo šarenilo i osjetim miris rose, a kad idem po cesti, osjetim miris nafte i vidim sivo. U parku vidim crvenu, zelenu, žutu i plavu boju, a osjetim miris keksa koje su majke ponijele svojoj djeci ako budu gladna. Volim svoj kraj i ne želim ga mijenjati. Hana Mikas, 4.d

Moja ulica lijepa lica

Volim svoju ulicu iako je siva. Mene to nije briga. ista je i puna cvije a. U njoj ja volim živjeti. Iako ima puno zlo estih ljudi, mene to nije briga. Ima i jako puno dobrih. Moja ulica se zove Ulica Božidara Magovca. Ima puno zelenila i dva vrti a. I mene nije briga što ima samo jedna škola. Filip Lon ar, 2.d

Tuga i radost grada heroja

Davno, dani su bili crni kao no . Strah je vladao ulicom. Svije e su stajale kraj hrabrih ku a. Život je bio pun straha i mržnje. Ujutro bi golubica tiho govorila tužnu pri u. Srca su bila puna tuge. Taj tužni život nije dugo trajao. I danas nosimo svije e i širimo glas srca. Ovaj je dan hrabar poput bijele golubice. Nad ravnicom je osvanulo sunce. Molitva je oživjela. Crno je postalo bijelo. Ravnica je zašumjela. Ostalo je samo tužno i tmurno sje anje.

Marita Duman i , 5.d

Pravda i nepravda Nepravda je to što moram pisati ovu zada u. I druge zada e. Baš je nepravedno što se ne mogu cijeli dan igrati. Nepravda je što ljudi umiru i to što neki budu optuženi za ono što nisu u inili. Nepravda je kad bratu ukradem komad okolade, ali on se ne ljuti zbog toga. Nije sve nepravda. Ima i pravde. Pravda je kad dobijemo ono što smo zaslužili. Pravedno bi bilo kad bih bratu dao svoj komad okolade.

Sebastian Ruško, 3. a

Patricia Štrbec

Ant

onio

Cvj

etko

vi

Borna Fürst

Radovi u enika 5.d razreda

- 31 -

Zimska pri a jednog aja

Zima je stigla. Bliži se Boži i ljudi stalno idu u kupovinu. aj je trenutno najprodavaniji proizvod u velikoj trgovini. Svi ajevi nalaze se na istoj polici što im omogu uje razgovor. Na polici se nalaze ajevi od borovnice, metvice, kamilice i šumskoga vo a. Jednoga jutra zapo ela je njihova zimska pri a. aj od metvice prvi se probudio i rekao: ”Ajme, što je hladno, ovo su pravi zimski dani.“ “I meni je hladno”, re e aj od borovnice. S tim se složila i kamilica. aj od šumskog vo a samo je šutio i razmišljao. Mislio je da ga nitko ne e kupiti zato što ima loš okus. Dani su prolazili, a nitko od ljudi ga nije ni pogledao. Ostao je usamljen i tužan. Jednog dana ugledao je lijepu djevoj icu. Krenula je prema njemu i on se zarumenio. Kada je došla do njega, rekla je: ”Mama, htjela bih da me ovaj aji grije svaki dan.” Mama je pristala. aji je bio uzbu en i sretan. Svakoga dana, kad bi se djevoj ica vratila s grudanja, oni su se družili. Bio je najsretniji aj na svijetu. ajevi od kamilice, metvice i borovnice bili su davno prije kupljeni, ali nisu uživali kao aj od šumskog vo a. Andrija Gudelj, 5. aZima

Zima, zima u bijelom kaputu, šeta kroz duboku šumu i pravi bijele snjegovi e.

Erna Liebl, 2.d

Patricia Štrbec

Sara Bangoura

Klaudija Babi

Ant

onel

a ve

liko

v

- 32 -

Boži ni snjegovi i

Tiha je no , pada snijeg Boži ni snjegovi i žure na brijeg Tr e po snijegu Tuk!Tuk! U cijelom je kraju zavladao muk.

Boži se sprema Pa za snjegovi e odmora nema. Moraju napraviti važan posao, Kako bi Djed Boži njak darove nosao.

A taj vam posao otkriti ne u Neka vam ova tajna bude za sre u!

Matea Tusti , 5.d

Boži

Boži , Boži , svuda pada snijeg, a djeca se sanjkaju niz brijeg.

Kada nam pokuca na vrata, kao da donese lon i zlata.

Donosi nam darove razne, nikad nema ruke prazne!

A kada padnemo u san, ve drugi je boži ni dan!

I tako Boži pro e, i ve prolje e nam do e.

Renata Šiti , 5.a

Brigita Kuštaj Bo kaj

- 33 -

U zemlji vilenjaka

Znate li onaj osje aj kada na Badnjak idete na spavanje i ne možete do ekati Boži ? Meni se to dogodilo, ali ne kao ina e. Kada sam tu no legla u krevet, doživjela sam udesnu avanturu. Otišla sam u neki neobi an svijet niskih, malih ljudi sa šiljastim ušima. Rekla sam u sebi da u ih zvati vilenjaci. Svi su bili užurbani, a ja sam tako htjela pomo i. Tada je došao Djed Boži njak i po eo je govoriti da ne e biti spremni za Boži , da nemaju dovojno darova. Previše je djece bilo dobro. U tom trenutku ja sam usko ila i rekla da emo zajedno raditi i uspjeti. I tako nemamo što izgubiti. Po eli smo raditi, ali više nismo bili u žurbi, nego smo radili smireno i brzo. Stigli smo na vrijeme napraviti sve darove. Netko je morao pomo i Djedu Boži njaku raznositi darove. Uzela sam dio darova i otišla ih raznositi u svoje naselje. Na jedno sam dijete zaboravila, na sebe naravno. Kada sam, kasno u no , došla ku i, bor mi je bio prazan. Nije bilo niti poklona pod njime. Nisam mogla zaspati. Vidjela sam neku svjetlost ispod bora. Znala sam da je to moj poklon. Stavila sam ga ispod jastuka i zaspala. Kad sam se probudila, više nije bilo ni ega, ni nakita niti darova. Kad su se roditelji probudili, vidjeli su da nema darova. Probudili su me. Upitali su me jesam li bila zlo esta.“Ne, mama, nisam! No nije sve u darovima.“

Kruna Ivaniš, 3.a

Bila sam tužna

Dok sam još bila mala djevoj ica, voljela sam se družiti i pri ati s ljudima, starijima, mladima, djecom. Brzo sam sklapala prijateljstva i to me inilo jako sretnom. Tako sam se u Zagorju sprijateljila s Robijem. Robi je bio dje ak stariji od mene sedam godina. Svaki put kad bih došla u vikendicu, otišla bih do Robija i s njim pri ala o svemu. Pri ali bismo o školi, prijateljima, ljetovanju, ponekad bi mi povjerio svoje ljubavne jade, a ja, kao velika djevoj ica, dala bih mu pokoji savjet. Volio je ribolov pa je i mene nau io pecati, a ja njega brati vrganje i tako su nam prolazili prijateljski dani. Kada je po ela nastava, bila sam u Zagrebu, a za vrijeme školskih praznika odlazila bih u Konjš inu i opet bih se družila s Robijem. Jednog zimskog, tmurnog, maglovitog dana zazvonio je telefon, a ja uvijek potr im kako bih se prva javila. Kada sam se javila, ula sam tužan i pla an glas susjede Branke iz Konjš ine koja je govorila da mojega prijatelja više nema. To su za mene bile najtužnije i najbolnije rije i koje sam ula. A kako sam bila mala, ništa nisam razumjela, ve mi je djed ispri ao što se dogodilo mojem prijatelju. Robi je svaki dan putovao vlakom u školu. Toga tmurnog i maglovitog dana nije bio baš pažljiv na željezni koj stanici ve se zapri ao s prijateljima i u naglom naletu vlak mu je zaka io torbu i povukao ga ispod vagona. Nema dana da se ne sjetim svoga prijatelja Robija i naših razgovora. Sada razumijem mamu kada mi daja savjete i bez prestanka me upozorava o opasnostima koje mi se mogu dogoditi. Da je bar njegova mama bila tako uporna s upozorenjima, možda se to Robiju ne bi dogodilo.

Tamara Mikšaj Kos, 5. cPetra Žrvnar

Sara Straži i

Sara

Stra

žii

- 34 -

Klara Daj i

Sara Trohar

- 35 -

Ivana Radilovi

Lorena Mulkovi

Grigor Škori

Jelena Luli

IZ DNEVNIKA JEDNE PRVAŠICE

26.12.2011., ponedjeljak Mama i tata nisu radili, pa smo se cijeli dan odmarali. Mama i ja igrale smo Tombolu i Juha puna muha. … 31.12.2011., subota Cijeli dan sam se samo igrala i gledala crti e. Nave er sam vidjela malo vatrometa, no zaspala sam prije pono i. … 4.1.2012., srijeda Danas sam pro itala pri u Cvilidreta. Ostala sam na kratko sama kod ku e dok je baka otišla pogledati poštu i nije me bilo strah. … 13.1.2012., petak Mama i tata su danas poslije posla došli kod bake po mene jer je sutra vikend. Moram se pripremiti za školu koja po inje u ponedjeljak.

Mia Šimi 1.C

MOJ PRIJATELJ

Moj prijatelj zove se Filip. Filip je jak, visok i mršav. Lice mu je veselo, simpati no i srcoliko. Njegova kosa je kratka ,sme a i uredna. Volim se s njim družiti zato što je dobar prijatelj i zato što se lijepo s njim igrati.

Gabriel Matkovi 2.a

JABUKE

Rastite,rastite jabu ice slasne i slatke. Padajte,padajte jabu ice u moju šarenu košaricu, Da i ona bude puna Slasnih, jesenskih plodova. Ema Adamec 2.a

Una Corazza

- 36 -

A little something about me

I attend Gustav Krklec elementary school. My home is opposite the school, so I need only two or three minutes to get there. My school day starts at eight o'clock and it finishes at half past one. I have a snack and lunch at school, so I don't have to take food from home.

I have six lessons every day. My favourite subject is Croatian because I like grammar and literature. I attend music lessons five times a week, I train swimming twice a week and attend dancing classes three times a week, so I don't have a lot of free time. I have free time only on Fridays and this is when I go out with my friends. When we are together, we laugh, sing and have a good time. I am sad when I think about high school because I won't see some of my friends that often. I am also scared because high school will be more difficult than elementary school.

I am interested in languages. In the future I would like to enroll to the Faculty of Humanities and Social Sciences or the Faculty of Science. After that, I would like to work as an elementary school teacher of Croatian or Math. I hope my wish will come true and I hope I will be a good teacher.

Sara Štiv evi , 8.A

My short biography

My name is Deni. I was born on 3 July, 1993. I live in Zagreb, Croatia with my parents and my brother. My school is in Travno. I go to class 8A. My favourite subjects are English, Mathematics, History and PE, althoug I like studying all

subjects. In my free time I walk my dog, study and do my homework. I spend most of my free time practicing acrobatic rock and roll. Next year I will start secondary school. After that I'm planning to go to university. I would like to be a lawyer. That way I could help

innocent people. After watching Goran Mili 's documentary on Canada, I decided that I would like to live in Canada when I grow up. I was

fascinated by life and traditions of that country. I hope my dreams will come true. Deni Žiljak, 8.A

My Years In Finland

My name is Iva Peh and I lived in Finland for four years. When I came to Finland I was very scared. I went to Finnish school in English. At school we got lunch every day. The lunch was typical Finnish food. In other words it was disgusting! We had salmon soup with some “ green hair“. It took me a while to figure out that the“ green hair“ was actually a spice. We also had potatoes that were sometimes green as well. When Finnish people talked it sounded like they were choaking, but it turned out they were just saying „yes“. My classmates were great, but I can´t say that about other Finnish people. They rarely held the door for me and rarely said „hi“. Finns love winter. Sometimes the temperature was minus thirty degrees. It was so cold that the sea froze. To keep warm, Finns went to the sauna and when they were warm enough they cracked some ice in the sea and just jumped in. All in all, my time spent there is a memory worth remembering! I will always remember my friends, neighbours, teachers and those fun times. I´m glad I had the opportunity to live there!. Some Finnish expressions: Moi = Hi Kyllä = Yes Ei = No Hyvää päivää = Good day Mitä kuuluu? = How are you?

Iva Peh, 6.c

I´ll Follow My Dream

I have dreams. Actually a few of them. Some members of my family don´t or didn´t have any dreams at all. They even say that it is a vaste of time. They think that if you dream too much you will not be able to achieve anything serious in life. Or if you have too many dreams you will be very disapointed if they don´t come true or if you finally realise that real life is quite a different story. But I disagree! I often daydream, in fact almost every day. Those are the moments of the day when I can really relax, when I don´t have to think about things like school, grades, problems around me. This is my time only, and noone is allowed to bother me. My biggest dream is to travel around the world.Some of the places I want to visit first are Australia, New Zeland and Sweden. When people ask me why those places, I really don´t know what to tell them. I usually say that there is some kind of force that pulls me towards those places. I also don´t know yet how long I want to travel or how long I want to stay in each of those countries. In fact I would like to visit every corner of the world! From Arctic to Antartic, from Alaska to Russia. I know it will be very expensive so I´d better start saving money right now! I´ve already got a little bit of the amount needed for my world trip, but, hey, it is just the beginning! And I know, if I try hard enough, sooner or later my dream will come true.

Marija Blaževi , 8.d

My trip to Dunnellon (Florida)

One day my mom came to me and said:˝We talked to your cousin in America and made an arrangement for you to go over there and stay at her house for 3 weeks this summer. Is that OK with you?˝I was surprised. Of course it was OK with me. Why not? I was supposed to leave on July 26th. Finally, that day came. I woke up at 5 am.We put the suitcases in the car and headed to the airport.The plane was leaving at 9 am. I still couldn´t believe it ! I was actually going over the Atlantic to visit my cousin, and stay in Florida for 3 weeks! I had to fly to Frankfurt first, and then to Orlando. It was a very long trip. It lasted for 10 hours. At Orlando airport I picked up the suitcases and found my way to the entrance. I saw them in the crowd. It was strange at the beginning, because I had never seen them before and now I was going to stay with them for 3 weeks. My three weeks in Florida were really exciting. First they took me to Bush Gardens. It's a park with rollercoasters and animals, and it looks like a smaller version of Disney World. It was my first time on rollercoasters and it was awesome.We (mostly me and Ivan, their son) were spinning and turning upside down and screaming.Then,we went to the section with animals.They have every type of animals, lions, crocodiles, tigers, monkeys, huge turtles and snakes...They took me to Homossasa Spring, Silver Spring and Rainbow River, too.Those are parks with animals and gift shops, where you can also go canoeing, rafting, tubbing, you can drive a boat...I went tubbing. It was great. We also went to Indian Rock Beach in the Gulf of Mexico and we tried our luck fishing in the Gulf of Mexico.They let me drive a boat. Wow, that was one of the best things I did there.They took me on a few motorcycle rides and four-wheeler rides.We went to a lot of restaurants, and I met a lot of their friends, other members of their family, and they told me about their way of life, their habits...This was a great experience for me and I will never forget it.

Marija Blaževi , 8.d

- 37 -

POTTERIJADA – me uškolski knjižni ni kviz

Potterijada je održana 15. velja e 2011. u knjižnici OŠ Gustava Krkleca. Okupila je nevelike u eni ke ekipe škole-doma ina i susjedne OŠ Mladost. Zajedni ku ideju o Potterijadi razradile su školske knjižni arke Iva Šišak i Ida Bogadi te pripremile sa zainteresiranim u enicima predmetne nastave zanimljivu i vrlo informativnu aktivnost. Potterijada je, dakle, kviz, ali s jakom dozom prijateljskog propitivanja. A pitanja su u enici priredili sami – za u enike iz susjedne škole, i tu se zaista išlo u detalje nastoje i «uloviti» drugu ekipu u neznanju. Neto nih odgovora bilo je zanemarivo malo, pokazano je zavidno znanje i interes za ovu/ove knjige pa je tako na samom po etku kviza održana i mala lutkarska predstava koju su izveli u enici OŠ Mladost. Ostalo je još puno „neotvorenih“ pitanja jer je vrijeme jednostavno prebrzo proteklo pa smo se dogovorili za još jedan sastanak, „maratonskog“ karaktera.

Kviz je obuhvatio i ispunjavanje ankete pa evo kako je ona izgledala i kakve nam je rezultate dala:

ANKETA za itatelje H.Pottera

1. Za Harryja Pottera doznao/doznala sam: a) od prijatelja/prijateljice b) od roditelja, i/ili bra e i sestara c) od u iteljice d) od knjižni arke – školske ili iz Knjižnica grada Zagreba e) iz TV reklama f) iz nekog drugog izvora (upiši kojeg)__________________________________________________

2. Jesi li prvo pro itao/pro itala knjigu o H. potteru ili si prvo odgledao/odgledala film: a) prvo sam pro itala knjigu-knjige o H.Potteru b) prvo sam odgledala/odgledao film pa onda itao/ itala knjige c) samo sam gledao/gledala film o H.Potteru

3. Volim itati knjige o H.Potteru jer: a) svi a mi se ideja o arobnja koj školi (neobi na je, privla na) i malim arobnjacima b) zanimljive su avanture glavnog junaka i njegovih prijatelja c) napeta pri a o odrastanju H.Pottera i borbi izme u dobra i zla, o prijateljstvu d) izazov mi je popamtiti sve podatke o likovima i radnji, zanimljivo mi je pamtiti nepoznate rije i kao arolije e) potpuno neobi na radnja i likovi, avanturisti ki duh, arolije, metloboj – i sve se to doga a dje aku koji odrasta u

svakoj knjizi f) ________________________________________________________________________________ (napiši svoj odgovor ako želiš)

4. emu te pou io Harry Potter i njegovi prijatelji?

REZULTATI ANKETE:

1. b) roditelja, bra e/sestara a) prijatelja, prijateljice g) iz nekog drugog izvora (TV-reklame i sl.)

2. a) prvo su pro itali knjige o H.Potteru 3. a) svi a im se ideja o arobnja koj školi

e) potpuno neobi na radnja… b) i c) podjednako d) najmanji postotak

4. - trebam imati povjerenja u svoje prijatelje, trebam biti hrabar - o snazi prijateljstva, dobro uvijek pobje uje zlo usprkos svim preprekama - ako nešto želimo u initi moramo se potruditi za to - prijatelji su važni, ljubav i hrabrost se nagra uju - trud i upornost se isplate - prijateljstvo može opstati i u najtežim uvjetima

- cijeli dan proveden u krevetu s kokicama i kakaom zvu i super

- 38 -

BISERI

Profesor: „Što su to budnice?“ U enik: „To su kao uspavanke, samo ujutro.“

Prvi program Hrvatskog narodnog preporoda zove se dizenterija, a napisao ga je Janko Draškovi .

Profesor: „ emu služi Power Point?“ U enik: „Za pisanje pisama.“

Profesor: „Što je tebi tvoj djed?“ U enik: „Stric.“

Profesor: „Tko zna jednu poslovicu koja govori o alatu?“ U enik: „Tko rano rani, dvije sre e grabi.“

Profesor: „U kojem padežu objekt nikad ne može biti?“ U enik: „Neizre enom.“

Profesor: „Koliko iznosi površina hrvatskog kopna?“U enik: „5 142 136 km2“

Profesorica: „Koliko ima književnih rodova i kako se zovu?“ U enik: „Tri. Lirika, drama i ekipa.“

Profesorica: „I jeste li kona no razumjeli što je hiperbola?“ U enik: „Da, profesorice, pri ate ve cijelu vje nost!“

Chuck Norris

Chuck Norris tjera luk da pla e. Chuck Norris ispire usta antifrizom. Chuck Norris ne jede med, on žva e p ele. Chuck Norris redovito daruje krv Crvenom križu, ali nikad svoju. Chuck Norris je naru io Big Mac u Burger Kingu i dobio ga je. Chuck Norris brije bradu katranom. Chuck Norris ima tri ro endana. Chuck Norris na gr kom zna i Zeus. Kada Chuck Norris ho e salatu, jede vegetarijance.

SUDOKU

REBUSI S O IMA VICEVI O MALOM IVICI

4 1 3 2 4 5 6

3 7 8 5 7 3 1 1 4 8 3

8 3 5 4 9 6 5 1 2 1 8 7 4 2 6

9 6 2 8 4 9 5 3

6 8 4 2 3 1 5 9 2 1

4 1 9 7 8 4 5 9 7 8 2 3 6

Rje

šenj

a re

busa

: oko

liš, s

okol

, Fac

eboo

k,

okol

adic

a

*** Kaže u iteljica Ivici: - Ju er opet nisi bio u školi. - Baka mi je bolesna. - To kažeš svaki put kad izostaneš iz škole, ne vjerujem ti. - Jeste u iteljice, i mi mislimo da baka glumi.

*** Pita u iteljica u školi tko zna brojati od 7 do 10. Ivica diže ruku i povika: - Ja znam, ja znam! U iteljica mu kaže: - ’Ajde reci ti Ivice. I po ne Ivica: - 7, 8, 9, 10. Pa ga upita u iteljica:- Dobro, Ivice, a znaš li kako ide dalje?A Ivica e: - Kako da ne! De ko, baba, kralj i as!

*** U iteljica: Možeš li malo obratiti pažnju na ono što govorim? Mali Ivica: Pazim najmanje što mogu.

*** Mali Ivica: Biste li Vi mene kaznili za nešto što nisam napravio? U iteljica: Ivica, naravno da ne bih. Ivica: Dobro je, onda Vam mogu re i da nisam napravio doma u zada u.

*** Djeca u školi u e futur. U iteljica: -Marice, reci nam jedan primjer. -Spavam, spavat U! -Bravo! Perice? -Tr im, tr at U! - Dobro! Ivice? -Jedem juhu, pile U!

- 37 -

Lara Sa eri , 7.d

- 38 -