Studenti s invaliditetomosobama s invaliditetom i njihovim roditeljima koji su „nevidljivo“ pridonijeli pisanju ovoga priručnika. S nadom da će vas ponuđena rješenja potaknuti

Studenti s invaliditetom

Ovaj projekt financira se uz potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava stajališta autora, te stoga Europska komisija ne snosiodgovornost za bilo kakvo korištenje informacija sadržanih u publikaciji.

This project has been funded with support from the EuropeanCommission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Popis članova projektnog konzorcija 1. Hrvatski partneri: Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studentski zbor, Institut za razvoj obrazovanja2. EU partneri: Sveučilište Aarhus (Danska), Sveučilište Göteborg (Švedska), Sveučilište Masaryk (Češka), Sveučilište Strathclyde (Velika Britanija)

158757-TEMPUS-1-2009-1-HR-TEMPUS-JPGR.

www.eduquality-hr.com

1 OPĆE SMJERNICE

2 PROSTORNA PRISTUPAČNOST

3 PRISTUP INFORMACIJAMA I USLUGAMA

4 IZVOĐENJE NASTAVE I ISHODI UČENJA

5 MENTORSTVO I KONZULTACIJE

6 MEĐUNARODNA MOBILNOST STUDENATA

7 SLOBODNO VRIJEME

8 PSIHOSOCIJALNE POTREBE STUDENATA


PROSTORNAPRISTUPAČNOST2Urednica: Elizabeta Haničar

Autori:Asja Barić, Ivan Dolanc, Elizabeta Haničar,Nataša Pavlović, Damir Španić,Zrinka Udiljak-Bugarinovski

PROSTORNAPRISTUPAČNOST


Urednica:Elizabeta Haničar

Autori:Asja Barić, Ivan Dolanc, Elizabeta Haničar, Nataša Pavlović, Damir Španić, Zrinka Udiljak-Bugarinovski

2

Knjiga-2_Fin1.qxd:Layout 1 3/26/12 3:23 PM Page 1

Izdavač: Sveučilište u Zagrebu

Urednica zbirke priručnika “Studenti s invaliditetom”: Lelia Kiš-Glavaš

Urednica: Elizabeta Haničar

Lektura: Vlatka Kranželić

Grafička priprema: ABS95 d.o.o.

Tisak: Offset NPGTO d.o.o.

Naklada: 1100 kom.

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 802770

ISBN 978-953-6002-63-4 (cjelina)

ISBN 978-953-6002-56-6 (2)

∂ Sva prava pridržana.

Cjelokupnom izvedbom (sadržajem i strukturom sadržaja, grafičkom pripremom, tiskom iopremom) ova je serija priručnika prilagođena za korištenje osobama s invaliditetom.Naslovi priručnika prepisani su na hrvatsku brajicu, a brajični taktemi standardnih suMarburg Medium dimenzija.Pojmovi koji se koriste u ovome priručniku, a koji imaju rodni značaj, bez obzira na to koristeli se u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Knjiga-2_Fin1.qxd:Layout 1 3/28/12 11:55 AM Page 2



O priručnicima

Ovaj je priručnik dio zbirke priručnika nadnaslova“Studenti s invaliditetom” koja je nastala u okviruTempus projekta (u kategoriji združenih projekata)“Education for Equal opportunities at CroatianUniversities − EduQuality” (Nr: 158757-TEMPUS-1-2009-1-HR-TEMPUS-JPGR) nositelja Sveučilišta uZagrebu.

Svrha priručnika je doprinos izjednačavanjupristupa visokom obrazovanju studentima sinvaliditetom informiranjem, educiranjem isenzibiliziranjem sveučilišnih nastavnika, stručnog iadministrativnog osoblja na rektoratima,fakultetima i akademijama o specifičnimpotrebama studenata s invaliditetom u sustavuvisokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Studentima s invaliditetom smatramo studente soštećenjima vida i sluha, motoričkimporemećajima, kroničnim bolestima, specifičnimteškoćama učenja (disleksija i ADHD) te studente sapsihičkim bolestima i poremećajima. Svrstavajućiove studente u skupinu studenata s invaliditetomnikako nam nije bila namjera stigmatizirati ih ilietiketirati, nego ukazati na potrebu prilagodbeakademskih sadržaja njihovim mogućnostima iprezentirati neke primjere takvih prilagodbi.

U izradi priručnika sudjelovali su predstavnici svihpartnerskih institucija u Projektu: akademsko,stručno i administrativno osoblje sa Sveučilišta u


Zagrebu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zadru,Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Dubrovniku,predstavnici studenata sa i bez invaliditetaHrvatskoga studentskog zbora, predstavnik Institutaza razvoj obrazovanja te svojim velikim iskustvomu pružanju potpore studentima s invaliditetom, ali ikonkretnim smjernicama i savjetima, stručnjaci snaših inozemnih partnerskih institucija: AarhusUniversity, Masaryk University, University ofStrathclyde i University of Gothenburg.

Pojedinačno priručnici uglavnom pokrivaju važnapodručja svakodnevnog akademskog životastudenata definirajući ih i ukazujući na njihovuvažnost u stjecanju potrebnih profesionalnihkompetencija. Istovremeno, oni svojim sadržajemukazuju na prepreke koje mogu postojati u odnosuna dostupnost studentima s invaliditetom, ali inastoje definirati preduvjete kojima bi se preprekešto jednostavnije prevladale, pazeći pritom da sene kompromitiraju definirani akademski standardi.Ukazujući na prava svih studenata na jednakpristup obrazovanju i predlažući mjere kojima ječesto na vrlo jednostavan način i bez dodatnihfinancijskih sredstava moguće izjednačitimogućnosti studentima s invaliditetom u visokomobrazovanju, približavamo se i nastojanjima da sedefiniraju jasni standardi pristupačnosti za ovuskupinu studenata na nacionalnoj razini.

Koristim ovu priliku kako bih zahvalila svima kojisu sudjelovali u izradi ovih priručnika, direktno iliindirektno, a posebice bivšim, sadašnjim, ali i

Urednica

Autori


budućim studentima s invaliditetom koji su, i kojiće, svojom upornošću, hrabrošću, strpljivošću ivelikom motivacijom, ali i ukazujući na potrebe inajjednostavnije načine zadovoljenja tih potreba,graditi toliko potreban sustav potpore studentima sinvaliditetom u visokom obrazovanju u RepubliciHrvatskoj. Ipak, njihovi bi napori bili uzaludni bezčitavog niza sveučilišnih nastavnika, stručnjaka izaposlenika u administraciji koji su bez postojanjajasnih smjernica, ali vodeći se empatijom i željomza unapređenjem sustava, omogućili da potporastudentima s invaliditetom zaživi u praksi. Vjerujemda će im ovi priručnici omogućiti jasnije i sustavnobuduće djelovanje.

Lelia Kiš-Glavaš, voditeljica projekta

Urednica

Elizabeta Haničar, mag. rehab. educ., Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Autori

Asja Barić, studentica diplomskog studijaArhitektonskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu




Recenzentice

Ivan Dolanc, univ. bacc. ing. kem. teh., studentSveučilišnoga studijskog centra za forenzičkeznanosti, Sveučilište u Splitu

Elizabeta Haničar, mag. rehab. educ., Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

doc. dr. sc. Nataša Pavlović, Katedra za engleskijezik, Odsjek za anglistiku, Filozofski fakultet,Sveučilište u Zagrebu

Damir Španić, dipl. nov., voditelj Ureda zastudente s invaliditetom Osijek, Sveučilište JosipaJurja Strossmayera

Zrinka Udiljak-Bugarinovski, prof./dipl. bibl.,voditeljica Knjižnično dokumentacijskog centra,Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu




Recenzentice

prof. dr. sc. Alenka Delić, izvanredna profesoricana Katedri za arhitektonsko projektiranje,Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš, redovita profesoricana Odsjeku za inkluzivnu edukaciju irehabilitaciju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet,Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. Ljubica Pribanić, izvanrednaprofesorica na Odsjeku za oštećenja sluha,Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište uZagrebu


Predgovor

Predgovor

Priručnik „Prostorna pristupačnost“ drugi je u nizupriručnika Tempus projekta Education for Equalopportunities at Croatian Universities ∑ EduQuality.Autori priručnika su akademsko-administrativnidjelatnici (Damir Španić i Zrinka Udiljak-Bugarinovski), sveučilišna nastavnica (NatašaPavlović) i studenti (Asja Barić, Ivan Dolanc iElizabeta Haničar).

Ovo je prvi priručnik na hrvatskom jeziku ovetematike. Priručnik je zamišljen na način da ponudipraktični, teorijski i zakonodavni okvir prostornepristupačnosti. Odgovara na mnoga pitanja vezanaza prostornu pristupačnost i nudi praktičnarješenja. Nastojali smo vam predočiti važnostprostorne pristupačnosti za integraciju inediskriminaciju studenata s invaliditetom.Osiguravajući prostorno pristupačno akademskookruženje uvažavamo osobe s invaliditetom,prihvaćamo njihovu različitost i potičemo ih nanjihov osobni rast i razvoj.

Ovim putem zahvalila bih svim stručnjacima,osobama s invaliditetom i njihovim roditeljima kojisu „nevidljivo“ pridonijeli pisanju ovoga priručnika.

S nadom da će vas ponuđena rješenja potaknuti tevam pomoći u iznalaženju prostorno pristupačnihrješenja za osobe s invaliditetom.

Elizabeta Haničar, urednica priručnika


11

15

25

35

43

157

169

175

184

198

211

Sadržaj

UVODElizabeta Haničar

DEFINICIJA PRISTUPAČNOSTIDamir Španić

ZAKONSKA REGULATIVA I PROPISIDamir Španić

PROSTORNO PRISTUPAČNO AKADEMSKOOKRUŽENJE ZA STUDENTE S INVALIDITETOMElizabeta Haničar

PROSTORNE PREPREKE ∑ PRILAGODBE I RJEŠENJAAsja Barić, Ivan Dolanc, Elizabeta Haničar, NatašaPavlović, Damir Španić, Zrinka Udiljak-Bugarinovski

UNIVERZALNI DIZAJN ∑ MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA U VISOKOM OBRAZOVANJUNataša Pavlović

ZAKLJUČAKElizabeta Haničar

PREPORUKE GRAĐEVINSKIH NORMI ZA PROSTORNU PRISTUPAČNOST

POJMOVNIK

LITERATURA

PRILOG - LISTA ZA UTVRĐIVANJE PROSTORNE PRISTUPAČNOSTIElizabeta Haničar, Nataša Pavlović



UVOD

Elizabeta Haničar



Priručnik se bavi pitanjima vezanima uz prostornupristupačnost, prostorne prepreke, zakonskuregulativu, moguća rješenja te pojam univerzalnogdizajna. Također ukazuje na značenje prostornepristupačnosti za studente s invaliditetom, odgovarana pitanje što čini okruženje pristupačnim,prikazuje primjere iz prakse, nudi procjenuprostorne pristupačnosti i predlaže neka rješenja, sciljem uključivanja što većeg broja osoba sinvaliditetom u sustav visokog obrazovanja tepoboljšanja kvalitete obrazovanja. U prilogupriručnika nalazi se Lista za utvrđivanje prostornepristupačnosti. Cilj liste je utvrđivanje prostornih idrugih prepreka te ponuda rješenja za osiguravanjeprostorne pristupačnosti. Prostorne prilagodbečesto su moguće uz jednostavne zahvate koji neiziskuju veliki trošak.

Pristupačnost podrazumijeva sve što osobama sinvaliditetom omogućava samostalno življenje isudjelovanje u svim aspektima života, na jednakojosnovi kao i drugima (Počuč, 2008). Uz pojamprostorne pristupačnosti usko je vezan i pojamprostorne prepreke. Prostorne prepreke ometaju i/ilisprečavaju nesmetan pristup, kretanje, boravak, rad(Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,NN, 151/05) i obrazovanje. Pojavljuju se kadprostori i površine za kretanje postanu premali zahodanje, boravak, manevriranje ili ih pak uopćenema (http://www.gradimo.hr/3640.aspx).Prostorna pristupačnost uvelike utječe naakademski i socijalni život studenata sinvaliditetom, drugim riječima, prostorne prepreke

Bilješke



13


stoje na putu potpune integracije u svakodnevnaživotna zbivanja.Nerijetko se susrećemo s činjenicom da se kodprilagodbe prostora vodi računa samo o osobama smotoričkim poremećajima, dok se osobe soštećenjima sluha i vida zanemaruje. Tomu u priloggovori i činjenica da neke prilagodbe za osobe soštećenjima sluha i vida nisu standardizirane. Udaljnjem tekstu u okviru prostorne pristupačnostiosvrnut ćemo se na sve skupine osoba sinvaliditetom i njihove potrebe s ciljem razvijanjasvijesti, poboljšanja pristupačnosti te upotrebeuniverzalnog dizajna. Univerzalni dizajn nezaobilazan je kada govorimoo ovoj temi. Predstavlja interdisciplinarni konceptdizajna s izrazito visokim estetskim zahtjevima kojiobuhvaća velik broj društvenih skupina ljudi sasvim njihovim potrebama (http://www.gradimo.hr/3640.aspx).

Elizabeta Haničar

UVOD

14


DEFINICIJA

PRISTUPAČNOSTI

DAMIR ŠPANIĆ



Pristupačnost je rezultat primjene tehničkih rješenjau projektiranju i građenju građevina, kojima seosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivostiosigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i radu tim građevinama na jednakoj razini kao i ostalimosobama. Pristupačna građevina je dakle onagrađevina, dio građevine ili oprema koja osiguravaispunjavanje obveznih elemenata pristupačnosti(Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,NN, 151/05).

Obvezni elementi pristupačnosti su elementi zaprojektiranje i građenje kojima se određujeveličina, svojstva, instalacije, uređaji i drugaoprema građevine radi osiguranja pristupa,kretanja, boravka i rada osoba s invaliditetom ismanjene pokretljivosti na jednakoj razini kao iostalim osobama (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05). Primjenjujuse odabirom najpovoljnijeg rješenja u odnosu nanamjenu i druge značajke građevine, a podijeljenisu na (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05; Priručnik za primjenupravilnika o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,2006):

• elemente pristupačnosti za svladavanje visinskihrazlika

• elemente pristupačnosti neovisnog življenja• elemente pristupačnosti javnog prometa

Bilješke



17


Damir Španić

DEFINICIJAPRISTUPAČNOSTI

Za potrebe svladavanja visinskih razlika prostorakojim se kreću osobe smanjene pokretljivosti moguse koristiti sljedeći elementi pristupačnosti: rampa,stubište, dizalo te vertikalno podizna platforma ikoso podizna sklopiva platforma.

U svrhu omogućavanja neovisnog življenjaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivostisluže sljedeći elementi pristupačnosti: ulazniprostor, komunikacije, WC, kupaonica, kuhinja,soba, nastavna učionica, radni prostor, stan, kavanai restoran, kabina za presvlačenje, tuš-kabina, ulazu vodu na plaži i na bazenu, mjesto u gledalištu,telefon, tekstofon, faks, bankomat, električneinstalacije, kvake na vratima i prozorima, šalter,pult, induktivna petlja, oglasni pano i orijentacijskiplan za kretanje u građevini.

Za osiguranje uvjeta neovisnog kretanja osoba sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti u javnomprometu služe sljedeći elementi pristupačnosti:stajalište, peron, parkirališno mjesto, javna pješačkapovršina, semafor, pješački prijelaz, pješački otok iraskrižje.

Oznake pristupačnosti su oznake kojima seobilježavaju primijenjeni obvezni elementipristupačnosti (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05). Dimenzije i boja svakeoznake pristupačnosti te vrsta materijala iz kojeg jeizrađena određuju se u odnosu na podlogu na koju seoznaka postavlja, oblikovanost unutarnjeg i vanjskogprostora te udaljenost s koje osoba smanjene

18


Slika 1.1. Oznaka pristupačnosti za osobekoje se kreću uz pomoć invalidskih kolica.

Slika 1.2. Oznaka pristupačnosti za slijepeosobe.

Slika 1.3. Oznaka pristupačnosti zaslabovidne osobe.

Slika 1.4. Oznaka pristupačnosti za osobe soštećenjima sluha.

Slika 1.5. Oznaka pristupačnosti za osobekoje se kreću uz pomoć štapa, štaka ihodalice.

Slika 1.6. Oznaka pristupačnosti za osobekoje se kreću s bijelim štapom i psom.

Slika 1.7. Oznaka pristupačnosti za osobe sdječjim kolicima.

Slika 1.8. Oznaka pristupačne rampe.

pokretljivosti i osoba s oštećenjem vida treba moćiuočiti oznaku (Priručnik za primjenu pravilnika oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, 2006).

Bilješke



19


Slika 1.9. Oznaka pristupačnog stubišta.

Slika 1.10. Oznaka pristupačnog dizala.

Slika 1.11. Oznaka pristupačne vertikalnopodizne platforme.

Slika 1.12. Oznaka pristupačne koso podiznesklopive platforme.

Slika 1.13. Oznaka pristupačnog ulaznogprostora.

Slika 1.14. Oznaka pristupačnog WC-a.

Slika 1.15. Oznaka pristupačne kupaonice ituš-kabine.

Slika 1.16. Oznaka pristupačne kavane irestorana.

Slika 1.17. Oznaka pristupačnog ulaza u voduna plaži i bazen.

Damir Španić


20


Slika 1.19. Oznaka pristupačnog tekstofona,faksa i bankomata.

Slika 1.20. Oznaka pristupačnog mjesta ugledalištu.

Slika 1.21. Oznaka komunikacijskogpomagala.

Slika 1.22. Oznaka za induktivnu petlju ilitransmisijski obruč.

Slika 1.23. Oznaka pristupačnog šaltera ipulta.

Slika 1.24. Oznaka pristupačnog oglasnogpanoa.

Slika 1.25. Oznaka pristupačnogaparkirališnog mjesta.

Slika 1. Slikovni prikaz oznaka pristupačnosti (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetomi smanjene pokretljivosti, NN, 151/05; Priručnik zaprimjenu pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, 2006).

Slika 1.18. Oznaka pristupačnog telefona. Bilješke



21


22

Važno je napomenuti da bi se građevine javne iposlovne namjene trebale projektirati i bitiizvedene tako da, ovisno o svojoj namjeni, sadržepropisane elemente pristupačnosti. Visoka učilištaprema propisima koji su na snazi trebaju imatiprilagođene ulaze, komunikacije, WC-e,predavaonice i oglasne panoe.

Iste elemente pristupačnosti, uz dodatakkupaonice, kuhinje i sobe, treba sadržavatiučenički i studentski dom s 50 i više soba sazajedničkim sanitarnim jedinicama i studentskidom hotelskog tipa (soba/TWC) s 50 i više soba, astudentska apartmanska naselja s 50 i višeapartmana umjesto soba imaju stanove (Priručnikza primjenu pravilnika o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, 2006).

Kada je riječ o uvjetima studiranja za studente sinvaliditetom u Hrvatskoj, oni se ne mogu ocijenitijednoznačno. Tako primjerice, ako se promatraprilagođenost sastavnica Sveučilišta u Zagrebu,treba istaknuti da je Filozofski fakultet općenitonajprilagođeniji potrebama studenata sinvaliditetom (Kiš-Glavaš, Ruškan, Rudić, 2005).Nikako ne smijemo izostaviti neprilagođenostRektorata Sveučilišta u Zagrebu. Rezultatiistraživanja provedenog u ožujku i travnju 2011.godine na Sveučilištu u Zagrebu pokazuju relativnološu prostornu pristupačnost gotovo svih sastavnica.Najbolje su prostorno pristupačni Ekonomskifakultet i Filozofski fakultet, dok su Stomatološkifakultet i Akademija dramske umjetnosti prostorno

Damir Španić



23



Bilješkenajnepristupačnije. Na loše rezultate uvelike jeutjecao smještaj na nekoliko lokacija, smještaj ustambenim zgradama te činjenica da nemastudenata s invaliditetom, a samim time i njihovepotrebe su neprepoznate što onemogućavaizgrađivanje prostorno pristupačnog okruženja(Haničar, 2012).

Izgradnja kampusa na Sveučilištu u Rijeci iSveučilištu u Zadru predviđa zadovoljenje svihprostornih uvjeta za osobe s invaliditetom.Problem jednog fakulteta Sveučilišta u Splitu jestdjelovanje na čak šest lokacija, od kojih su samoneke potpuno pristupačne za osobe s invaliditetom.Ostali su fakulteti Sveučilišta u Splitu relativnopristupačni.

Veliki prostor za napredak postoji u Osijeku gdje seintenzivno radi na preseljenju dijela znanstveno-nastavnih sastavnica u sveučilišni kampus (prostornekadašnje vojarne), pri čemu se u adaptacijizgrada posebna pažnja posvećuje pristupačnosti.Neki fakulteti, kao i Sveučilišna knjižnica, dobit ćenove zgrade u potpunosti prilagođene osobama sinvaliditetom.

Potrebno je naglasiti da, kada se govori opristupačnosti, uprave većine fakulteta i sveučilištarade uglavnom na rješavanju problema fizičkihprepreka i nastoje prije svega prostore učinitidostupnima osobama koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica. Često se zanemaruju, primjerice,taktilne crte vođenja i upozorenja za osobe soštećenjima vida koje se služe bijelim štapom.


Slika 2. Primjer loše prakse: fotografija prikazujehorizontalne prepreke (stolove) u hodniku fakulteta kojiotežavaju kretanje osobama s oštećenjima vida.1

Osobama koji se kreću uz pomoć invalidskihkolica često nisu prohodni hodnici koji moždaizvorno i jesu građeni kako bi bili prilagođeniosobama s invaliditetom, ali se naknadno opremajuklupama, stolcima i pokućstvom koji čine fizičkeprepreke i smanjuju prohodnost. Problem osoba smotoričkim teškoćama znaju biti i kvake u oblikukugle i slične „sitnice“ koje se uglavnomzanemaruju, dok se pazi na opću sliku prostora.

1 Autori priručnika ujedno sui autori fotografija, osim akonije drukčije navedeno.

Damir Španić


24


ZAKONSKA

REGULATIVA

I PROPISI

DAMIR ŠPANIĆ



27



BilješkeOpća deklaracija o pravima čovjeka Ujedinjenihnaroda (1948) predstavlja priznanje prirođenogdostojanstva te jednakih i neotuđivih prava svihčlanova ljudske zajednice. Ovo načelo predstavljatemelj međunarodnih i nacionalnih dokumenatakojima se štite sve kategorije ljudskih prava.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetomUjedinjenih naroda (2006) međunarodni jedokument koji jamči, uz uvažavanje osnovnihnačela koja proizlaze iz Opće deklaracije opravima čovjeka (poštovanje urođenogdostojanstva, sloboda osobnog izbora i neovisnostosoba, nediskriminacija, jednakost spolova), pravakoja proizlaze iz osnova invaliditeta. Tako su međuopćim načelima navedene sljedeće obveze: puno iučinkovito sudjelovanje i socijalna inkluzija,poštovanje razlika i prihvaćanje osoba sinvaliditetom kao dijela ljudske raznolikosti ičovječnosti, jednakost mogućnosti te poštovanjerazvojnih sposobnosti djece s teškoćama u razvojui osoba s invaliditetom (Konvencija o pravimaosoba s invaliditetom, 2006).

Bitno je naglasiti da se države potpisnice ovekonvencije obvezuju osigurati ostvarenje svihljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba sinvaliditetom bez bilo kakve diskriminacije na osnoviinvaliditeta. One su dužne prilagoditi svoju zakonskuregulativu i poduzeti potrebne mjere za provedbuprava priznatih Konvencijom. Na ovaj načinKonvencija o pravima osoba s invaliditetom (2006)svojim odredbama s jedne strane jamči, a s drugeobvezuje države potpisnice na praktičnu provedbu


28

temeljnih ljudskih prava, ali i njihovu razradu u svrhupunog uživanja i od strane osoba s invaliditetom.

Poduzimanju odgovarajućih mjera osiguravanjapristupačnosti osobama s invaliditetom dana jevelika važnost u Konvenciji o pravima osoba sinvaliditetom (2006) jer je cilj osobama sinvaliditetom osigurati život neovisan o tuđojpomoći i potpuno sudjelovanje u svim područjimaživota. Bez pristupačnosti ne može biti jednakostimogućnosti.

Države se stoga obvezuju preuzeti odgovarajućemjere u vidu (Konvencija o pravima osoba sinvaliditetom, 2006):

a) provedbe minimalnih standarda i smjernica zapristupačnost prostora i usluga namijenjenihjavnosti

b) osiguravanja da privatne pravne osobe koje nudeprostore i usluge namijenjene javnosti voderačuna o svim aspektima pristupačnosti

c) pružanja obuke interesnim skupinama opitanjima pristupačnosti s kojima se suočavajuosobe s invaliditetom

d) osiguranja natpisa na brajici kako bi osiguraličitljivost osobama s oštećenjima vida uprostorima otvorenima za javnost

e) osiguranja pomoći u vidu osobnih asistenata iposrednika kako bi se olakšao pristup javnimobjektima i prostorima otvorenima za javnost

f) promicanja ostalih odgovarajućih oblika pomoći ipotpore osobama s invaliditetom kako bi im seosigurao pristup informacijama

Damir Španić

ZAKONSKAREGULATIVAI PROPISI


29



Bilješkeg) promicanja pristupačnosti novih tehnologijah) promicanja dostupnih informacijskih i

komunikacijskih tehnologija i sustava u ranojfazi, s ciljem da postanu pristupačni uzminimalne troškove

Republika Hrvatska u svoj je pravni sustav ugradilanačela Opće deklaracije o pravima čovjeka te jepostala i stranka Konvencije o pravima osoba sinvaliditetom. Konvencija o pravima osoba sinvaliditetom (2006) rezultat je kontinuiranog iučinkovitog djelovanja upravo osoba sinvaliditetom u svojim sredinama, ali i njihoveaktivnosti na globalnoj razini. Republika Hrvatskapristupila je potpisivanju konvencije među prvih 20država, 20. ožujka 2007. godine (Nacionalnastrategija izjednačavanja mogućnosti za osobe sinvaliditetom od 2007. do 2015. godine, NN,63/07).

Kako provođenje politike ljudskih prava u RepubliciHrvatskoj proizlazi iz usvajanja ključnihmeđunarodnih dokumenata, a odražava se unjihovoj ugradnji u nacionalni zakonodavni okvir iprovedbi u praksi, naše zakonodavstvo donijelo jenekoliko dokumenata s ciljem napretka i daljnjegsnaženja zaštite prava osoba s invaliditetom.

Ključan dokument jest Nacionalna strategijaizjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetomod 2007. do 2015. godine (NN, 63/07) koja imazadaću uskladiti sve politike djelovanja na područjuzaštite osoba s invaliditetom s trendovima koji za ciljimaju nastojanje da sva područja života budu


Damir Španić


otvorena i pristupačna osobama s invaliditetom. Ovajdokument kategorizira pristupačnost kao jedan odosnovnih preduvjeta za provođenje svih aktivnostisvakodnevnog življenja osoba s invaliditetom injihova uključivanja u zajednicu (Nacionalnastrategija izjednačavanja mogućnosti za osobe sinvaliditetom od 2007. do 2015. godine, NN, 63/07).

Naglašava se neophodnost dostupnosti javnogprijevoza na svim linijama, pristupačnost voznogreda i vozila, kao i osiguravanje pružanja jasnih idostupnih informacija na terminalima i u vozilima.S obzirom na to da je prijevoz jedan od preduvjetaza postizanje jednakih mogućnosti, njegovounapređenje planira se u skladu s europskimstandardima, s ciljem da cjelokupni prijevozni lanacpostane pristupačan svim osobama s invaliditetom.

Promicanje univerzalnog dizajna jedna je odnajvažnijih zadaća u razdoblju provođenjaStrategije. Time je planirano pojednostavljivanježivota svima na način da se izgrađeno okruženjeučini pristupačnim i razumljivim.

Ciljevi Nacionalne strategije izjednačavanjamogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do2015. godine (NN, 63/07) su:

a) potpuno uspostaviti okruženje pristupačnoosobama s invaliditetom primjenom načelauniverzalnog dizajna, izbjegavajući na taj načinstvaranje novih prepreka

b) omogućiti dostupnost prijevoza za sve osobe sinvaliditetom

30


c) razviti edukacijske programe vezane uz primjenuuniverzalnog dizajna

d) osigurati pristup informacijama ikomunikacijama svim osobama s invaliditetom

e) osigurati primjenu suvremenih tehnologijaf) ustanoviti sustav pomoći kod rješavanja

stambenog pitanja za osobe čiji je invaliditetuzrokovan trenutnim stradavanjem ili naglombolešću

Propisi koji u Republici Hrvatskoj uređuju područjepristupačnosti su Zakon o gradnji (NN, 175/03) iPravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti(NN, 151/05). Više o tome u poglavlju Definicijapristupačnosti.

Na godišnjoj skupštini Udruge gradova u RepubliciHrvatskoj gradonačelnici 19 gradova potpisali su 9.veljače 2011. godine Povelju o pristupačnostijavnih prostora osobama s invaliditetom. Ovimpotpisivanjem Povelje broj gradova potpisnikapopeo se na 80, a njihovi su gradonačelnici na ovajnačin izrazili svoje nastojanje na uklanjanjupostojećih prostornih prepreka i promicanjuodgovarajuće pristupačnosti javnih prostoraosobama s invaliditetom (http://www.r-1.hr/potpisana_povelja_o_pristupacnosti_javnim_prostora_osoba ma_s_invaliditetom/37902_4).

Na kraju, potrebno je napraviti osvrt na činjenicuda je Sveučilište u Zagrebu jedna od 42 članiceUNICA-e (Network of Universities from the Capitalsof Europe), mreže sveučilišta koja broji više od

Bilješke



31


32

120.000 zaposlenih i 1,500.000 studenata. Usvojim nastojanjima osiguravanja jednakihmogućnosti, članice UNICA-e usvojile sudokument u obliku preporuka minimalnihstandarda za osobe s invaliditetom na UNICAsveučilištima. Jamstvo je osiguranja jednakostimogućnosti postizanje sljedećih minimalnihstandarda, od kojih se prva i četvrta točka odnoseupravo na pristupačnost (Minimum standards fordisabled persons for UNICA universities, 2008):

• potrebe osoba s invaliditetom (osoblja istudenata) uzimati u obzir u svim strategijskimplanovima institucije

• sveučilište donosi službeni dokument ojednakosti prava, koji jasno definira politiku iprocedure u vezi s osobama s invaliditetom

• sveučilište osigurava specijaliziranu službu zaosobe s invaliditetom, ili minimalno jednu osobuzaposlenu na puno radno vrijeme, odgovornu zakoordiniranje djelatnosti

• sveučilište određuje jasne kriterije opristupačnosti službi i smještaja

• sveučilište primjenjuje jednake standarde priocjenjivanju studenata, bez obzira na to imaju liinvaliditet ili ne

• studentima s invaliditetom osigurava se jednakizbor studijskih programa kao i ostalimstudentima

• sveučilište osigurava zaštitu informacija koje seodnose na invaliditet ili zdravlje pojedinca i tepodatke tretira kao povjerljive

• sveučilište promovira svijest o invaliditetu međustudentima i zaposlenicima

Damir Španić



33



Bilješke• sveučilište osigurava treninge osposobljavanja zasvoje zaposlenike (nastavnike i administrativnoosoblje)

Prava studenata s invaliditetom, kao što se moževidjeti, na papiru su zaista čvrsta, kao što su iminimalni standardi određeni raznim propisima izakonima. Međutim potrebno je raditi na svijestišire akademske zajednice o potrebama studenata sinvaliditetom. Također treba ustrajno nastojatiminimalne standarde vezane za prostornupristupačnost s papira prenijeti u realno isvakodnevno okruženje studenata s invaliditetom,kako bi ih integrirali i učinili ravnopravnimčlanovima akademske zajednice.

Uza svu dobru volju pri prilagođavanju i izgradnjigrađevina namijenjenih studentima, prečesto seizraz osobe s invaliditetom poistovjećuje s osobomkoja se kreće uz pomoć invalidskih kolica, azanemaruju se ostale skupine osoba sinvaliditetom. Gleda se, također često, opća slikagrađevina kako bi se propisi, opet na papiru,zadovoljili, pri čemu se zaboravlja koliki je stvarnispektar teškoća s kojima se osobe s invaliditetomsvakodnevno susreću. Potpuno prilagođenomgrađevinom teško se, primjerice, može nazvati onakoja ima rampu i dizalo, iako je možda pristupnekoj od predavaonica ili čak samo određenogmjesta u predavaonici nedostupan, što je čestoslučaj. Kako bi se mrtvo slovo na papiru oživjelokoliko je to moguće, potrebno je češće i višekomunicirati, ne samo s pravilnicima i propisimanego i sa stvarnim osobama s invaliditetom.



PROSTORNO

PRISTUPAČNO

AKADEMSKO

OKRUŽENJE

ZA STUDENTE

S INVALIDITETOM

Elizabeta Haničar



37



BilješkeKako akademski život ne čini samo sustavobrazovanja, prostorno pristupačno akademskookruženje potrebno je razmatrati u okvirima širimod prostorne pristupačnosti visokoškolskegrađevine (prilaza i ulaza u građevinu, inventara,prostora za manevriranje, taktilne crte vođenja iupozorenja, vizualno svjetlosne najave, induktivnepetlje…).

Priznavanjem važnosti mogućnosti pristupafizičkom, socijalnom, ekonomskom i kulturnomokruženju te pristupu obrazovanju, informacijama ikomunikaciji, omogućujemo uživanje svih ljudskihprava i temeljnih sloboda (Konvencija o pravimaosoba s invaliditetom, 2006). Time omogućujemostudentima s invaliditetom pravo na kvalitetno iravnopravno obrazovanje u zajednici u kojoj živete pristupačnost učinkovitom sudjelovanju iinkluziji u društvo (Konvencija o pravima osoba sinvaliditetom, 2006). Ne diskriminiramo ih, negopoštujemo razlike i prihvaćamo invaliditet kao dioljudske raznolikosti i čovječnosti, a samim timepotičemo na jednakost mogućnosti (Konvencija opravima osoba s invaliditetom, 2006).

Uvjeti života i utjecaji iz okoline kojima je osobaizložena uvelike utječu na kvalitetu života.Pokazatelji ostvarenja kvalitete življenja za studentes invaliditetom sukladni su općeprihvaćenimglavnim dimenzijama kvalitete življenja, štouključuje fizičku, materijalnu i emocionalnudobrobit, osobni razvoj, samoodređenje,međuljudske odnose, socijalnu uključenost iostvarivanje prava. U daljnjem tekstu bit će rečeno


38

nešto više o dimenzijama koje su najzastupljenije uakademskom životu studenta s invaliditetom:fizičkoj dobrobiti, međuljudskim odnosima,osobnom razvoju i socijalnoj uključenosti. Fizičkadobrobit podrazumijeva mobilnost, rekreaciju,slobodno vrijeme, svakodnevne aktivnosti i dr.Međuljudski odnosi između ostalog uključujuinterakciju, prijateljstva, potporu, dok socijalnauključenost podrazumijeva društvenu integraciju iparticipaciju, potporu te društvene uloge. Osobnirazvoj odnosi se na obrazovanje, različite vještine,ostvarenja, osobne kompetencije i postignuća(Bratković, 2002). Prethodno navedene dimenzijekod studenta s invaliditetom potrebno je promatratiu kontekstu prostorne pristupačnosti. Istraživanje koje je provedeno 2009. godine naSveučilištu u Zagrebu, točnije u studentskimdomovima „Cvjetno naselje“, „Ante Starčević“ i„Ivan Meštrović“ u sklopu diplomskog rada,ukazuje na zadovoljstvo studenta s invaliditetomkvalitetom života, životom u studentskom domu iobrazovanjem (Franulović, 2009).

Za studente s invaliditetom mobilnost ne značisamo uspostavljanje odnosa u prostoru i vremenunego i predstavlja značajan preduvjet zaostvarivanje društvenih kontakata i neovisnosti(Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobes invaliditetom od 2003. do 2006. godine, NN,13/03), odnosno integraciju (Fejzić, 2007) usvakodnevni život. U našim uvjetima čestonailazimo na situaciju da izgrađeno okruženjeisključuje studente s invaliditetom umjesto da ihuključuje. Nerijetko ne nailaze na razumijevanje

Elizabeta Haničar

PROSTORNO PRISTUPAČNOAKADEMSKOOKRUŽENJE ZA STUDENTE S INVALIDITETOM


39



Bilješkezajednice, što im onemogućava samostalno islobodno kretanje, a time i komuniciranje,obrazovanje, rad, uživanje u kulturnom isocijalnom životu te bavljenje sportom. Korištenjematerijalnih i kulturnih dobara, odnosnoravnopravno uključivanje u svakodnevni život injegove tokove, uglavnom je otežano, a češćepotpuno onemogućeno. Time su prisiljeni biti izvandruštva i svih društvenih zbivanja. Na tragu togaNacionalna strategija izjednačavanja mogućnostiza osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine(NN, 63/07) u propisanim mjerama ukazuje naosiguranje infrastrukturne potpore studentima sinvaliditetom, pristupačnost građevina osobama sinvaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti,primjenu pomoćnih tehnologija radi unapređenjamobilnosti osoba s invaliditetom, posebnuproračunsku poziciju na kojoj će se iskazivatiplanirana i utrošena financijska sredstva zauklanjanje građevinskih i drugih prepreka. Nadalje,u mjerama se navodi poticanje razvojauniverzalnog dizajna te osiguranje različitih oblikapomoći na području komunikacije osoba sinvaliditetom.

Svi smo svjesni važnosti prijateljskih i drugihsocijalnih odnosa u svojim životima. Studenti sinvaliditetom nerijetko nailaze na nerazumijevanjei neprihvaćanje socijalne zajednice. Istraživanjekoje je provela Franulović (2009) ukazuje na to dasu studenti nezadovoljni druženjem i zabavom ustudentskom domu. Pozitivniji stavovi premaosobama s invaliditetom uzrokovani suneposrednim kontaktom s osobama s invaliditetom


40

(Leutar, Štambuk, 2006). Istraživanje koje suprovele Leutar i Štambuk (2006) pokazalo je daiskustvo u ophođenju s osobama s invaliditetomsmanjuje nelagodu i nesigurnost u interakciji, aujedno utječe i na promjenu stereotipa i stjecanjepozitivnijih stavova. Pokretanjem različitih oblikadruženja i integrativnih programa povećavaju sešanse da se osobe bez invaliditeta oslobode“straha” prema osobama s invaliditetom, apovećani kontakt trebao bi poticati i unapređivatiprijateljstva između različitih grupa te takomijenjati stavove (Leutar, 2003; prema Leutar,Štambuk, 2006). Sve to potiče na potrebuintenzivnijeg druženja i međusobnog upoznavanja,kako kroz akademske sadržaje, tako i u sveopćemdruženju u slobodno vrijeme. Možemo zaključitida druženje pozitivno djeluje na mijenjanju stavovao vršnjacima s invaliditetom (Leutar, Štambuk,2006).

Uključivanje studenata s invaliditetom u obrazovniproces i ispitivanje njihovih stavova pretpostavke suza ostvarenje određene razine kvalitete uobrazovnom procesu (Sinković, Sinković, 2008).Kvaliteta u znanosti i visokom obrazovanjupredstavlja višedimenzionalan i dinamičankoncept, u kojem se naglasak stavlja naudovoljavanje općeprihvaćenim standardima iočekivanjima društva u cjelini, uz težnju premastalnom unapređenju svih procesa i njihovih ishoda(Konačni prijedlog zakona o osiguravanju kvaliteteu znanosti i visokom obrazovanju, 2009). Zauspostavu, održavanje i razvijanje sustavaosiguranja kvalitete u obrazovnom procesu trebali

Elizabeta Haničar



41



Bilješkebi biti zainteresirani: država (odnosno resornoministarstvo), sveučilišta i sveučilišne sastavnice,studenti, poslodavci i profesionalne udruge(Mencer, 2005). U visokom obrazovanju“osiguravanje kvalitete” sveobuhvatni je izraz kojiobično uključuje politiku, procese, aktivnosti imehanizme kojima se priznaje, održava i razvijakvaliteta visokog obrazovanja (Ivković, 2009).Ivković (2009) navodi neke od pokazatelja kvaliteteu visokom obrazovanju, a ovdje im pridružujemokontekst studenata s invaliditetom kako bismonaglasili njihovu perspektivu u visokomobrazovanju. Pokazatelji kvalitete u visokomobrazovanju mogu biti: potražnja studenata sinvaliditetom za programom, raspoloživi resursi zastudente s invaliditetom, broj studenata sinvaliditetom, uspjeh studenata s invaliditetom naispitu, odustajanje studenata s invaliditetom, što sedogađa s diplomiranim studentima s invaliditetom(Ivković, 2009). Studenti s invaliditetom su daklesamo jedna od zainteresiranih strana u procesuobrazovanja pa je sustavno ispitivanje i uvažavanjenjihovih stavova nužan uvjet za postizanjeodređene razine kvalitete, što nikako ne može bitidovoljno (Sinković, Sinković, 2008). U idealnimsituacijama studente s invaliditetom će se pitati zanjihovo mišljenje o kvaliteti obrazovanja i uključitće ih se u metode osiguranja kvalitete (Ivković,2009).

Rezultati istraživanja Franulović (2009) pokazujuda su studenti s invaliditetom zadovoljni sustavomobrazovanja, opsegom prava u visokoškolskomobrazovanju, profesorima na fakultetu, ali nisu


Elizabeta Haničar


zadovoljni izvođenjem nastave, prilagođenošćuopreme i nastavnim pomagalima.Iz prethodno navedenog možemo zaključiti daprostorno pristupačno akademsko okruženje zastudente s invaliditetom osim pristupavisokoškolskoj građevini čini: smještaj, menze,prijevoz, predavaonice, informatičke učionice,laboratoriji i prostori za nastavne vježbe, knjižnice,administrativne službe, sportsko ∑ rekreacijskedvorane, klubovi i savjetovališta i sl.

42


PROSTORNE

PREPREKE ∑

PRILAGODBE

I RJEŠENJA

Asja Barić, Ivan Dolanc, Elizabeta Haničar,Nataša Pavlović, Damir Španić, Zrinka Udiljak-Bugarinovski



... iz života

Darija ima 23 godine i studentica je treće godinejednog humanističkog fakulteta Sveučilišta uZagrebu. Darija ima cerebralnu paralizu i kreće seuz pomoć invalidskih kolica. Završila je redovnusrednju školu i imala veliku želju upisati se nafakultet. Dugo joj je trebalo da se odluči zastudiranje u Zagrebu. Okolina je u početku bilaskeptična, ali vidjevši Darijinu volju i želju zastudiranjem postala joj je potpora. Prije upisa nafakultet Darija je kontaktirala Ured za studente sinvaliditetom i informirala se o pravima imogućnostima za studente s invaliditetom. Darijaje smještena u Studentskom domu “Cvjetnonaselje” i ima prostorno prilagođenu sobu. U domuje upoznala mnogo prijatelja i nakon dugo godinamože reći da ima svoje društvo. Prijevoz dofakulteta organiziran joj je preko jedne studentskeudruge. Kolege sa studija velika su joj pomoć ipotpora. Profesori su susretljivi i prihvaćaju je kaoravnopravnog člana akademske zajednice.

Prostorne prepreke

Od svih prepreka s kojima se u visokomobrazovanju susreću studenti s invaliditetom, onekoje najviše upadaju u oči su grube fizičkeprepreke koje nedostupnima čine uglavnomdijelove fakulteta, ali i ostala područja od velike



45


PROSTORNEPREPREKE ∑ PRILAGODBE I RJEŠENJA

Prostorne prepreke

Elizabeta HaničarDamir Španić

važnosti za kvalitetan studentski život. Izgrađenookruženje, pogotovo kada je riječ o starijojinfrastrukturi, često ostavlja dojam da je građenokako bi osobe s invaliditetom isključilo, a neuključilo u akademsku zajednicu (Wolanin, Steele,2004). Iako su nove građevine, zahvaljujući sveboljoj zakonskoj regulativi, uglavnom pristupačneosobama s invaliditetom, nije naodmet obratitipažnju i na prepreke koje se tiču prijevoza,računalne i ostale opreme, ali i upozoriti na vrsteprepreka općenito.

Uz specifične prepreke o kojima ćemo više reći upotpoglavljima, važno je obratiti pažnju naopćenite prepreke s kojima se susreću osobe sinvaliditetom te kako se one prema preporukamavezanim za kvalitetnu gradnju mogu izbjeći.Potrebno je stvaranje prostora za sve osobe iomogućavanje realizacije njihovih potreba,odnosno pravovremeno prepoznavanje prepreka(http://www.gradimo.hr/3640.aspx) koje mogu biti

46

Slika 3. Prikaz svladavanja razlika u visini s pomoću rampeza različite osobe ∑ roditelje s dječjim kolicima, osobe smobilnim pomagalom, osobe koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,NN, 151/05).


Slika 4. Prikaz širineprilaznih staza ili hodnikaza paralelno kretanje višeosoba (http://www.gradimo.hr/3733.aspx).

vertikalne, horizontalne, ergonomske,antropometrijske i senzorne.

Vertikalne prepreke za osobe s motoričkimporemećajima predstavljaju najveći problem.Prepreke, odnosno razlike u visini, ne bi smjele bitiveće od 2 cm kako bi ih i osobe koji se kreću uzpomoć invalidskih kolica mogle uspješno svladati.Kao alternativno rješenje grade se elementipristupačnosti za svladavanje visinskih razlika(http://www.gradimo.hr/3640.aspx).

Horizontalne prepreke onemogućavaju ulaz isigurno kretanje u objektima i prostorima. Preuskiulazi u objektima i preuski unutarnji prostori ilihodnici onemogućavaju nesmetano kretanje dvijuosoba koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica iliosoba koje se koriste mobilnim pomagalima zakretanje. Vrata i prolazi širine 90 cm omogućujusiguran prolazak svim ljudima. Vrata, kao i ulazi udizala, trebali bi biti široki najmanje 90 cm.

Bilješke



47


Slika 5. Prikaz prostora potrebnog za upotrebu štapa (lijevo),štaka (u sredini) i hodalice (desno)(Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN, 151/05).


Prostorne prepreke


Prilazne staze do zgrada i hodnici u unutrašnjostiobjekata trebaju biti široki najmanje 150 cm kakoosoba ne bi mijenjala pravac kretanja u slučaju dajoj druga osoba dolazi iz suprotnog pravca. Još jebolje ukoliko je širina unutarnjih hodnika 180 cmkako bi se dvije osobe koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica ili s drugim pomagalima moglebez problema mimoići. Za hodnike u unutarnjimprostorima dovoljna je širina (s izuzetkom ulaznogprostora) od 120 cm. Predlaže se da ulazni hodnicibudu široki najmanje 150 cm jer ovi prostoritrebaju nuditi još dodatnog mjesta za drugeaktivnosti ili funkcije(http://www.gradimo.hr/3573.aspx).

Ergonomske prepreke sprečavaju ili otežavajunesmetano i slobodno korištenje opreme i

48


predmeta tijekom svakodnevnog života(http://www.gradimo.hr/3640.aspx). Ergonomijauzima u obzir čovjeka, njegove mogućnosti,sposobnosti i granice u kojima se neki zahtjevmože postaviti pred čovjeka. Ovim pristupomomogućuje se pravilno korištenje čovjekoveenergije u okolini u kojoj ljudi mogu postićimaksimalni učinak bez nepotrebnoga izlaganjariziku od ozljede ili bolesti. Ergonomski dizajn jeoblikovanje predmeta za čovjekovu upotrebu te uobzir uzima čovjekove mogućnosti i ograničenja(http://www.medicina.hr/clanci/ergonomija.htm).

Antropometrijske prepreke pojavljuju se uvijek kadčovjek nije mjerilo cijelog planiranja gradnje(http://www.gradimo.hr/3640.aspx). Osoba koja jeu izravnom doticaju s inventarom postaje dioantropotehničkog sustava koji čini pokretni dio(ljudsko tijelo) i nepokretni dio (tehnički objekt)(Smardzewski, 2009). Kad se radi bilo kakvoplaniranje ili uređenje, polazna točka uvijek trebajubiti antropometrijski podaci o čovjeku. Predlaže se

Slika 6. Fotografija prikazujeergonomski oblikovanogmiša za računalo(http://infotrend.hr/clanak/2008/5/ergonomija-i-obveze,12,298.html).

Bilješke



49


Slika 7. Prikaz vertikalnog područja aktivnog dosega osobekoja se kreće uz pomoć invalidskih kolica (Neufert, 2000).

Slika 8. Prikaz horizontalnog područja aktivnog dosegaosobe koja se kreće uz pomoć invalidskih kolica (Neufert,2000).


Prostorne prepreke


50


Slika 9. Prikaz vizualnog dosega osobe koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica (Neufert, 2000).

Bilješke



51

da oprema bude postavljena i uređena tako da jebez problema može koristiti što više ljudi(http://www.gradimo.hr/3640.aspx).

Senzorne prepreke pojavljuju se kad se tijekomplaniranja i gradnje objekata u obzir ne uzimajuzahtjevi i potrebe osoba s oštećenjima vida i osobas oštećenjima sluha. Osobe s oštećenjima vidaorijentiraju se zahvaljujući dodiru i/ili zvuku, aosobe s oštećenjima sluha zahvaljujući vidu. Stogasve informacije trebaju biti dostupne prekonajmanje dva osjetila i to: vida, sluha ili dodira.Potrebno je osigurati dostupnost, pravovremenost,razumljivost i jasnoću informacija. Također jevažno voditi računa i o jednostavnom čitanju iprikazivanju točnim slovima, odgovarajuće veličinei dobrim kontrastima. Rasvjeta treba biti ispravnoregulirana, ne smije zasljepljivati oči, a upute za


Slika 10. Prikaz kretanja osobe s oštećenjima vida uunutarnjem prostoru. Upute koje ukazuju na opasna mjestamoguće je izvesti s pomoću taktilnih indikatora ili ih jemoguće vizualno predstaviti(http://www.gradimo.hr/3640.aspx).


Prostorne prilagodbe i prijedlozi rješenja


opasnosti potrebno je pravovremeno istaknuti(http://www.gradimo.hr/3640.aspx).

Nakon što smo se upoznali s vrstama prepreka skojima se svakodnevno susreću osobe sinvaliditetom, nameće se pitanje što se može učinitite na koji način, kako bi se prepreke ne samodeklarativno nego prije svega kvalitetno uklonile.Prije nego što obradimo specifične prepreke vezaneza prostore u kojima studenti najčešće provodevrijeme (studentska menza, sobe u domu,predavaonice...), reći ćemo nekoliko riječi upravo opreporukama za izbjegavanje prepreka koje suzajedničke svim prostorima, a podijelili smo ih načetiri kategorije. Sve kategorije traže poštivanjejednoga jednostavnog pravila. Ljudi naime sa svojimindividualnim osobitostima predstavljaju mjerilo svihstvari. Tjelesne proporcije čovjeka i potreba za

52


Slika 11. Prikaz prostora koji je potreban za korištenjebijelog štapa i psa vodiča. Prostor koji je potreban zakorištenje bijeloga štapa i psa vodiča (lijevo) i dimenzijekoje zauzima osoba s oštećenjem vida s bijelim štapom ipsom vodičem (desno) (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,NN, 151/05).

kretanjem određuju način planiranja prostorija,njihove dimenzije i veličinu kao i njihovuopremljenost. Kad se nalazimo u situaciji da moramograditi objekte za najveći mogući broj ljudi, onda tojčinjenici pristupamo na način univerzalnogagrađenja (www.gradimo.hr/3573.aspx).


Prilazni prostorPrilazne i prolazne površine obuhvaćaju sva onaprilazna mjesta do zgrada, ulaze u stanove,stubišne prostore, dizala i hodnike

Bilješke



53


Slika 12. Prikaz širina vrata za osobe s mobilnimpomagalom (lijevo) i osobe koje se kreće uz pomoćinvalidskih kolica (desno)(http://www.gradimo.hr/3640.aspx).




(http://www.gradimo.hr/Prilazi-i-prolazi-u-zgradama/hr-HR/3733.aspx). Pravilnim planiranjemprilaza, prolaza, ulaza, hodnika i sličnoomogućavamo nesmetano kretanje i korištenje ovihprostora (http://www.gradimo.hr/Prilazi-i-prolazi-u-zgradama/hr-HR/3733.aspx). Prilazni prostor trebabiti dovoljno širok za nesmetan prilaz. Prostor trebaomogućiti nesmetano kretanje osobama smotoričkim poremećajima kao i osobama soštećenjima vida koje pri kretanju koriste pomoćpsa vodiča ili videćeg vodiča (osobe u pratnji).

Ulazni prostorUlazni prostor u građevinu je ulaz do kojeg se dolaziizravno s javne pješačke površine ili uz pomoćelemenata pristupačnosti za svladavanje visinskihrazlika (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjene

54


pokretljivosti, NN, 151/05). Pristupačan ulazniprostor potrebno je obilježiti oznakom pristupačnosti.

Planiranje i gradnja ulaza u zgradu zahtijevajuposebnu pozornost; ulazi bi trebali biti takokoncipirani i građeni da se do njih u svakomtrenutku može stići bez problema. Ulazi trebajunuditi zaštitu od nevremena i oborina, trebaju bitidobro osvijetljeni i omogućavati nesmetanokretanje i korištenje svim ljudima(http://www.gradimo.hr/Prilazi-i-prolazi-u-zgradama/hr-HR/3733.aspx).

Ulazni prostor treba biti dovoljno širok zanesmetan prolaz osobe s motoričkim poremećajimate osoba s oštećenjima vida koji se kreće uz pomoćpsa vodiča.

Ulazna vrata trebaju biti zaokretna ili klizna.Preporučuje se izbjegavati rotacijska vrata jerosobama koje se kreću uz pomoć invalidskih kolicaotežavaju kretanje, a za kretanje osoba soštećenjima vida predstavljaju povećani rizik.

Na ulazna vrata potrebno je postaviti oznake kojeukazuju na smjer otvaranja vrata.

InventarPristupačnost inventara uvelike utječe napristupačnost prostora za osobe s invaliditetom.Kod rasporeda inventara potrebno je voditi sedimenzijama koje su potrebne za manevarskiprostor. Opremu koja je dostupna osobama koje sekreću pomoću invalidskih kolica, koja ne smeta za

Bilješke



55


Slika 13. Prikaz inventara pristupačnog osobama sinvaliditetom. Prikaz (lijevo) radne plohe i visećihelemenata u aktivnom dosegu osobe koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica (Neufert, Neufert, 2000). Prikaz(desno) police u aktivnom dosegu osobe koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica(http://www.webgradnja.hr/lifestyle/adaptacije-interijera-ured-arhitekta-kriznjak/stan-za-osobu-s-invaliditetom/427/).




kretanje, potrebno je učvrstiti na zid i izvestikontrastno u odnosu na pod i zidove (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05). Prilikom nabavke inventara potrebno jevoditi računa o aktivnom dosegu osoba koje sekreću uz pomoć invalidskih kolica.

Dimenzije stolova trebale bi biti takve da je gornjaploha na visini od najviše 85 cm, a podgled navisini od najmanje 70 cm s dubinom pristupa odnajmanje 50 cm. Dimenzije stolca trebale bizadovoljiti sljedeće kriterije: sjedalo na visini odnajviše 45 cm, veličina sjedala 40 × 40 cm, avisina naslona 50 cm (Neufert, 2002).

56


Sustav evakuacijeNe postoje zakonski regulirani načini postupanja sosobama s invaliditetom u situacijama evakuacije.Mnogo je razloga koji uvjetuju neujednačenuregulaciju sustava evakuacije osoba s invaliditetom.Činjenica je da je evakuacija osoba s invaliditetomiznimna i rijetka situacija i većina se ljudi ne pitašto učiniti i na koji način postupati kada seevakuacija općenito dogodi, a kamoli kakoreagirati kad se u toj situaciji nađu osobe sinvaliditetom. Budući da ne postoje zakonskipropisi koji zahtijevaju evakuacijske planove, nijejasno čija je odgovornost izrada evakuacijskihplanova i sustava evakuacije za osobe sinvaliditetom (Bondi 2001; prema Kailes, 2002). Udaljnjem tekstu bit će stoga prikazani savjeti kakopostupati s osobama s invaliditetom u iznimnimsituacijama.

Dodatne informacije

Lista „Trebate li ponuditi asistenciju u situacijamaevakuacije?“ (Kailes, 2002) ukazuje na koju jepopulaciju potrebno posebno obratiti pažnju.

Bilješke



57


58

Odgovorite na pitanja u nastavku. Ukoliko jeodgovor potvrdan na bilo koju od tvrdnji,predlažemo da osigurate sustav evakuacije.

1. Postoje li osobe koje imaju motoričkeporemećaje (npr. bol u zglobovima, kreću seuz pomoć invalidskih kolica, štake, hodalice)?

2. Postoje li osobe koje imaju smanjenuizdržljivost ili se brzo umaraju?

3. Postoje li osobe koje imaju respiratorne i/ilisrčane probleme ili druge simptome izazvanestresom i naporom?

4. Postoje li osobe koje imaju emocionalne,kognitivne ili teškoće u učenju (mogu postatizbunjeni u nepoznatim i hitnim slučajevima)?

5. Postoje li osobe koje imaju oštećenja vida(potreban im je zvučni signal i pomoć uučenju puta evakuacije)?

6. Postoje li osobe koje imaju oštećenja sluha(potrebno im je pružanje obavijesti svjetlosnimsignalom)?

7. Postoje li osobe koje imaju privremenaograničenja koja proizlaze iz:• nesreće i ozljede (uganuća, slomljenih kostiju)• trudnoće• ostalo?

8. Postoje li osobe koje se oslanjaju natehnologiju koja ne može raditi u hitnimslučajevima (slušna pomagala, vizualnapomagala, invalidska kolica)?

9. Ostalo:_________________________________________________________________________

Da

A

A

A

A

A

A

A

A

A

Ne

A

A

A

A

A

A

A

A

A




TREBATE LI PONUDITI ASISTENCIJU USITUACIJAMA EVAKUACIJE?


59



BilješkeU velikoj mjeri detaljno razrađen evakuacijskisustav povlači mnoga etička pitanja kada se radi oosobama s invaliditetom. Emergency Evacuation forPersons on Campus with Disabilities, HumanResources & Affirmative Action (2007) predlaže dasustavi evakuacije trebaju imati sustav zasamoidentifikaciju za osobe kojima je potrebnapomoć prilikom evakuacije. Kako ih se ne biprozivalo, popisivalo i izdvajalo, potrebno je sveupoznati sa sustavom evakuacije i mogućnostimakoje se nude za osobe s invaliditetom. Također jepotrebno ostaviti mogućnost dodatnog kontakta.Najbolji način da se pomogne osobi s invaliditetomje da joj se individualno pristupi te da seidentificiraju potrebe u situaciji evakuacije. Mnogine prepoznaju potrebu za pomoći (Kailes, 2002)tako da će se informiranjem i ukazivanjem naozbiljnost situacije osvijestiti spoznaje i potrebeosoba s invaliditetom. Ujedno je potrebnoosvijestiti i odgovornost osoba s invaliditetom(Emergency Evacuation for Persons on Campus withDisabilities, Human Resources & AffirmativeAction, 2007) i potrebu za aktivnom uključenošću(Kailes, 2002). Ukoliko se koristi neki obliksamoidentifikacije, treba biti dobrovoljnoorganiziran. Osobe s invaliditetom trebaju bitiupoznate s postojanošću takvog sustava. Podatkekoje osoba s invaliditetom daje povjerljivi su ikoriste se samo u situacijama evakuacije (Kailes,2002).

Svaka je građevina jedinstvena i treba imati vlastitiplan evakuacije. Važno je individualno pristupitiosobama s invaliditetom. Predlaže se da se





60

osiguraju pristupačni izlazi u slučaju opasnosti zasve osobe s invaliditetom (NFPA, 2007). Ukoliko seputovi i izlazi u slučaju opasnosti nalaze narazličitim visinskim razlikama, potrebno je osiguratipristupačno svladavanje visinskih razlika (NFPA,2007) koje su testirale osobe s invaliditetom. Izuzevstandardnih elemenata za svladavanje visinskihrazlika (rampa, dizalo, vertikalno podiznaplatforma i koso podizna sklopiva platforma),moguće je koristiti i druga, npr. evakuacijski stolac(NFPA, 2007).

Osobe s oštećenjima sluha i vida mogu bitisamostalne u slučaju opasnosti ukoliko jeevakuacijski plan dobro razrađen i ako su osobe snjime upoznate (Bondi 2001; prema Kailes, 2002).Za osobe s oštećenjima vida potrebno je koristitizvučni signal, dok su za osobe s oštećenjima sluhaod velike koristi svjetlosni signali upozorenja.Većina osoba s oštećenjima vida upoznata je sasvojom neposrednom okolinom. Ukoliko osoba

Slika 14. Prikazevakuacijskog stolca(http://www.evacuation-chair.co.uk/featured/saver-safe-evacuation-chair.html).


61



Bilješkenije upoznata s evakuacijskim putom i izlazima tese nije u mogućnosti samostalno orijentirati, bit ćepotrebna asistencija za vrijeme evakuacije(Emergency Evacuation Planning Guide For Peoplewith Disabilities 2007; NFPA 2007). Ukoliko jepotrebna asistencija, valja provjeriti koliko je osobai vremena potrebno za evakuaciju (NFPA, 2007).Evakuacijski izlazi trebaju biti taktilno označeni.Pristupačan put za evakuaciju potrebno je jasnooznačiti ukoliko postoji više izlaza i putova uslučaju opasnosti, a nepristupačni putovi trebajusadržavati oznake koje će ukazivati na pristupačneputove. Oznake pristupačnosti moraju biti vidljive ičitljive, na brajici kako bi omogućili čitanjeosobama s oštećenjima vida te u crnom tisku.

University of Michigan u svom EmergencyEvacuation for Persons on Campus with Disabilities,Human Resources & Affirmative Action (2007)navodi da je potrebno osigurati pristupačnepostupke za osobe s invaliditetom. U pristupačnepostupke mogu se svrstati dostupnost telefonskihbrojeva službi koje mogu pomoći u iznenadnimsituacijama te dostupnost evakuacijskog plana ualternativnim oblicima. Posebno je potrebnonapomenuti da treba osigurati odgovornost osobezadužene za zaštitu na radu u odnosu na osobe sinvaliditetom tijekom evakuacije (EmergencyEvacuation for Persons on Campus with Disabilities,Human Resources & Affirmative Action, 2007).

Sustav evakuacije potrebno je redovito kontrolirati(Emergency Evacuation for Persons on Campus withDisabilities, Human Resources & Affirmative


Odgovarajući na pitanja dobit ćete uvid uučinkovitost svoga sustava za evakuaciju.

1. Znaju li osobe s invaliditetom lokaciju alarmau slučaju požara i lokaciju protupožarnihaparata?

2. Nalazi li se alarm i protupožarni aparati uaktivnom dosegu osobe koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica?

3. Mogu li osobe s invaliditetom aktivirati alarm?

Da

A

A

A

Ne

A

A

A

SAMOPROCJENA SUSTAVA EVAKUACIJEPROSTORNEPREPREKE ∑ PRILAGODBE I RJEŠENJA



Action, 2007; NFPA, 2007). Također je potrebnoredovito provoditi vježbe (Kailes, 2002; NFPA,2007) u koje je dobro uključiti osobe sinvaliditetom. Osobe s invaliditetom moraju bitiupoznate sa svim izlazima u slučaju opasnosti(Kailes, 2002; NFPA 2007). Svaka građevina trebaimati razrađen evakuacijski plan s kojime morajubiti upoznate osobe s invaliditetom. Evakuacijskiplan treba biti tako razrađen da ga osobe sinvaliditetom mogu samostalno koristiti (Kailes,2002).

Dodatne informacije

Lista za samoprocjenu sustava evakuacije (Kailes,2002).

62


4. Mogu li osobe s invaliditetom koristitiprotupožarni aparat?

5. Jesu li osobe s invaliditetom vježbale upotrebuprotupožarnih aparata i aktiviranje alarma?

6. Znaju li osobe s invaliditetom lokaciju svihizlaza u slučaju opasnosti?

7. Je li osobama s invaliditetom dostupanevakuacijski plan u alternativnom obliku?

8. Jesu li osobe s invaliditetom u mogućnostisamostalno izaći u slučaju opasnosti?

9. Jesu li osobe s invaliditetom u mogućnostikoristiti sve izlaze u slučaju opasnosti?

10. Jeste li upoznati s tim koliko bi vremenatrebalo osobama s invaliditetom zaevakuaciju?

11. Trebaju li osobe s invaliditetom pomoćprilikom evakuacije?

12. Osiguravate li osobnog asistenta za osobe sinvaliditetom?

13. Jeste li upoznati s hitnim zdravstveniminformacijama (npr. pri epileptičnom napadu)osoba s invaliditetom?

14. Ima li osoba s invaliditetom napisanezdravstvene informacije kako s njompostupati u hitnim situacijama?

15. Objašnjavaju li jasno zdravstvene informaciješto je potrebno učiniti u situacijamaopasnosti?

16. Ukoliko je potrebno, poznajete li osnovnilijek koji je potreban osobi s invaliditetom?

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

Bilješke



63


17. Nose li osobe s kroničnim bolestimapotrebnu medicinsku opremu (npr.inhalatore, inzulin)?

18. Imaju li osobe s invaliditetom sa sobombljeskalicu (kako bi u situacijama (npr.zadimljen prostor) kad im je potrebno pružitipomoć bile lakše uočljive)?

19. Imaju li osobe s invaliditetom napunjeneprijenosne uređaje i dodatne baterije zapomagala koja koriste?

20. Nose li osobe s invaliditetom sa sobom papiri olovku (npr. ukoliko se služe alternativnimoblikom komunikacije)?

21. Nose li osobe uz kontaktne leće i naočale, zaslučaj iznenadne opasnosti (npr. dim,prašina, para)?

22. Postoji li mogućnost korištenja dvosmjernekomunikacije s pomoću uređaja instaliranihu dizalu?

23. Jeste li isprobali korištenje dvosmjernekomunikacije?

24. Dajete li upute osobnom asistentu kako seponašati?

25. Osiguravate li razumljivost govornih uputaosobama s oštećenjima sluha?

26. Jeste li pokušali dati hitne informacijeosobama s oštećenjima vida?

27. Rade li slušna pomagala u vlažnim uvjetima(npr. prskalice u slučaju požara)?

28. Jesu li pristupačni prikazi (televizijskimonitori, govorne i znakovne obavijesti) naraspolaganju u cijeloj građevini?

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A




64


29. Hoće li pristupačni prikazi raditi ukolikonestane struje?

30. Znaju li osobe s invaliditetom lokacije nakojima se nude pristupačni prikazi?

31. Jesu li prijenosni uređaji (taktilni i vibracijski)dostupni za korištenje?

32. Je li osoblje upoznato s načinomkomunikacije u hitnim slučajevima kadaosobni asistent nije prisutan?

33. Postoji li dogovoren sustav komunikacijeosoba koje koriste alternativne oblikekomunikacije s osobljem koje pruža pomoću slučaju evakuacije?

34. Nose li osobe koje koriste alternativne oblikekomunikacije ključne fraze koje su specifičneza hitne slučajeve u novčaniku, ruksaku ilitorbici?

35. Jeste li upoznati s načinom korištenja opremeosobe s invaliditetom?

36. Postoje li jednostavne upute za upravljanjeopremom osoba s invaliditetom?

37. Ukoliko nije moguća evakuacija s postojećimpomagalima/opremom koju osoba sinvaliditetom koristi, imate li drugu opremukoja to osigurava?

38. Znate li lokaciju svih evakuacijskih stolaca?

39. Jeste li vježbali njihovo korištenje?

40. Jesu li osobe s invaliditetom brže kada se koristievakuacijski stolac ili kad ih se „prenosi“?

41. Mogu li se osobe s invaliditetom alternativnokretati niza stube (npr. uz pomoć ruku)?

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

Bilješke



65


42. Jesu li osobe s invaliditetom pokušale koristitialternativne metode?

43. Koriste li osobe koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica transfere samostalno?

44. Je li osoblje upoznato s transferima osobakoje se kreću uz pomoć invalidskih kolica?

45. Jesu li osobe s invaliditetom upoznate slokacijom skloništa u slučaju evakuacije?

46. Ukoliko postoje evakuacijska dizala, znaju liosobe s invaliditetom njihovu lokaciju?

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

Dodatne informacije

Osobna evakuacijska lista (NFPA, 2007) može sekoristiti za samoidentifikaciju osoba s invaliditetom.Potrebno je napomenuti da je samoidentifikacijadobrovoljna.




66


OSOBNA EVAKUACIJSKA LISTA

Osobni podaci o osobi s invaliditetom

Ime i prezime: ........................................................................................................

Adresa stanovanja: ..............................................................................................

Građevina: ................................................................................................................

Broj telefona:............................................................................................................

Adresa građevine: ................................................................................................

Broj mobitela:..........................................................................................................

Etaža: ............................................................................................................................

E-mail: ..........................................................................................................................

Usluga životinja Da A Ne A

Postupanje u iznenadnim situacijama

Iznenadna Metode, uređaji i/ili načini stanja obavještavanja

Požar ..........................................................................................................

Potres ..........................................................................................................

Poplava ..........................................................................................................

Oluja ..........................................................................................................

Napad ..........................................................................................................

Ostalo ..........................................................................................................

Bilješke



67


68




Samoprocjena

1. Možete li lociratiobavijesti i razumjetinjihovoznačenje/funkciju?

2. Poznajete li zvučni isvjetlosni signalupozorenja za hitneslučajeve?

3. Jeste li upoznati sbrojevima telefona uslučaju opasnosti?

4. Postoji li način da,kao osoba soštećenjem sluha iligovora prijaviteiznenadno stanje?

5. Znate li gdje senalaze izlazi uslučaju opasnosti?

6. Je li vam potrebanevakuacijski plan ualternativnom obliku?

7. Možete li samostalnokoristiti izlaze uslučaju opasnosti?

8. Koliko vam jevremena potrebnoukoliko samostalnokoristite izlaze uslučaju opasnosti?

Da

A

A

A

A

A

A

A

A

Da/Ne

A

A

A

A

A

A

A

A

KomentarNe

A

A

A

A

A

A

A

A


69



Bilješke9. Možete li se kaoosoba s invaliditetomkretati uz pomoć svogpomagala u slučajuevakuacije?

10. Koje pomagalokoristite?

11. Ukoliko usituacijamaevakuacije koristitedodatno pomagalo,znate li gdje jelocirano pomagalo?

12. Je li vam potrebnapomoć zaevakuaciju?

13. Kakva vam jepomoć potrebna?

14. Je li za vašegosobnog asistentapotreban trening?

15. Koja područjatrebaju bitiobuhvaćenatreningom?

16. Znate li kada ćete seobratiti osobnomasistentu?

17. Koliko vam jeosobnih asistenatapotrebno?

18. Kako ćetekontaktirati osobneasistente?

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A


Osobni asistent

Ime i prezime asistenta: ....................................................................................

Broj mobitela:..........................................................................................................

Broj telefona:............................................................................................................

E-mail: ..........................................................................................................................


Broj mobitela:..........................................................................................................

Broj telefona:............................................................................................................

E-mail: ..........................................................................................................................


Broj mobitela:..........................................................................................................

Broj telefona:............................................................................................................

E-mail: ..........................................................................................................................


Broj mobitela:..........................................................................................................

Broj telefona:............................................................................................................

E-mail: ..........................................................................................................................


Broj mobitela:..........................................................................................................

Broj telefona:............................................................................................................

E-mail: ..........................................................................................................................




70


1. Ukoliko koristite psavodiča, je li služba zapružanje pomoćiupoznata s načinompostupanja s vašimpsom?

2. U kojim iznimnimsituacijama osobljeima dopuštenjeostaviti vašeg psa?

3. Koji je najbrži načinda se pomogne vašemdezorijentiranompsu?

4. Imate li ispisaneinformacije za pomoćvašem psu?

5. Imate li uza serezervne zalihe hranei vode za svoga psa?

Da

A

A

A

A

A

Ne

A

A

A

A

A

Da/Ne

A

A

A

A

A

Komentar


Broj mobitela:..........................................................................................................

Broj telefona:............................................................................................................

E-mail: ..........................................................................................................................

Postupanje sa životinjama

Bilješke



71


Slika 15. Prikaz različitih veličine manevarskog prostorakoje su uvjetovane različitim zahtjevima koji stoje prednekom osobom ∑ osobom bez pomagala (lijevo), osobom smobilnim pomagalom (u sredini) i osobom koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica (desno)(http://www.gradimo.hr/3573.aspx).




Prostor za manevriranjeSvakoj je osobi potreban određeni prostor kako bise nesmetano kretala ∑ njezin manevarski prostor.Odrasloj osobi potrebno je 60 cm prostora zanesmetano hodanje, a za okretanje oko osi vlastitogtijela potrebno je oko 60 × 60 cm. Osobama soštećenjima vida te osobama koje se tijekom hodasluže dodatnim pomagalima za slobodno kretanjepotrebno je 120 × 120 cm, a osobama koje sekreću uz pomoć invalidskih kolica potrebno je čak150 × 150 cm. Veći manevarski prostor zahtijeva iveće površine tijekom gradnje, stoga je potrebnoplanski pristupiti gradnji te svima osigurati prostorza slobodno i nesmetano kretanje(http://www.gradimo.hr/3573.aspx).

72


Taktilna crta vođenja/taktilna crtaupozorenja/vizualno-svjetlosna najavaOsobe s oštećenjima vida orijentiraju se s pomoćudodira i/ili zvuka, dok se osobe s oštećenjima sluhaorijentiraju s pomoću vida. Iz tog razloga potrebnoje omogućiti dostupnost, pravovremenost irazumljivost informacija.

Taktilne crte vođenja i upozorenja omogućavajuorijentaciju osobama s oštećenjima vida. Predlažese osigurati taktilne hodne površine koje će voditiod ulaza do javnih prostora radi lakše orijentacijeosoba s oštećenjima vida.

Za osobe s oštećenjima sluha predlaže seosiguranje vizualno-svjetlosne najave ikomunikacijskih pomagala.

Induktivna petlja (transmisijski obruč)U građevinama javne i poslovne namjene premaPravilniku o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti(NN, 151/05) potrebno je osigurati induktivnupetlju za osobe s oštećenjima sluha. Kakograđevine odgojne i obrazovne namjene pripadajuu javne i poslovne građevine, može se očekivati daimaju induktivnu petlju.

Induktivna petlja ugrađuje se u prostorije površineveće od 500 m², odnosno u prostorije kojeistovremeno može koristiti više od 100 osoba te ukojima se govor reproducira preko zvučnika(Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjenom

Bilješke



73



Smještajstudenata

Nataša Pavlović

pokretljivosti, NN, 151/05). Postoje dvije osnovnevrste ovih sustava; prva za šaltere, pultove i tezgegdje je klijent „izvan“ petlje, ali u dohvatu njezinamagnetskog polja; i druga vrsta za velike i maleprostorije u kojima su sve osobe i fizički unutarpetlje, a koja opasava cijelu prostoriju(http://www.uriho.hr/index.php?option=com_content &task=view&id=35&Itemid=57&limit=1&limit-start=1).

Induktivna petlja ili transmisijski obruč elektroničkije uređaj koji omogućava bežični prijenos zvuka uodređenom prostoru direktno u slušni aparat iumjetne pužnice (noviji modeli). Većina slušnihaparata i umjetne pužnice imaju na sebimikrosklopku koja se može postaviti u T-položaj.Slušni aparati i umjetne pužnice imaju ugrađenuposebnu zavojnicu koja može primati zvuk koji seu određeni prostor emitira s pomoću induktivnepetlje. Zvuk se prima s pomoću mikrofona te sepretvara u električni signal i pojačava u posebnompojačalu. Električni signal koji je istovjetangovornom zvuku iz pojačala prolazi krozinduktivnu petlju. Oko induktivne petlje nastajepromjenjivo magnetsko polje (na taj se načinizbjegavaju sve smetnje u mediju zraka(http://www.uriho.hr/index.php?option=com_content &task=view&id=35&Itemid=57&limit=1&limitstart=1)) koje je istovjetno promjenama zvuka.Ukoliko se osoba nalazi u magnetskom poljuinduktivne petlje, u slušnom aparatu nalazi seposebna mikrozavojnica u kojoj će se induciratistruja. Inducirana struja pretvara se u zvuk kojiosoba čuje u slušnom aparatu

74


(http://www.taracentar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=28&Itemid=38).

Medij za prijem signala nije zrak, nego magnetskopolje petlje. Iz tog je razloga važno da se slušateljnalazi na mjestu gdje je polje dovoljno jako da ganjegov slušni aparat može primiti. Slušatelj možeprimiti i magnetsko polje nekih drugih uređaja, kojisu smetnja. To se rješava prikladnim smještajempetlje te eventualnim preraspoređivanjem objekatakoji čine smetnje(http://www.uriho.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=35&Itemid=57&limit=1&limitstart=1). Više o tome u priručniku Opće smjernice.

Smještaj studenata

... iz života

Josip je student Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayerau Osijeku. Josip ima 20 godina i kreće se uz pomoćinvalidskih kolica. Prilikom upisa na fakultet velikiproblem predstavljao mu je prostorno nepristupačan smještaj. Temeljem informacije koju jedobio od svog kolege s godine, kontaktirao je Uredza studente s invaliditetom gdje je upoznat snačinom i realizacijom prava na smještajstudenata. Danas je Josip smješten u novomestudentskom domu u sobi za osobe s invaliditetom.

Bilješke



75



Smještajstudenata

Nataša Pavlović

Soba je izvedena tako da se poštuju propisi zaosiguranje prostorne pristupačnosti osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti; ulazniprostor, prostor za manevriranje, inventar…Prostorno pristupačan smještaj omogućuje Josipusamostalnost i olakšava aktivno sudjelovanje ustudentskom životu.

Tijekom studija studenti s invaliditetom mogu bitismješteni u studentskim domovima ili privatno.Studenti koji se opredjeljuju za privatni smještajsami ga organiziraju. Studenti s invaliditetom“iznad 60% tjelesnog oštećenja” (Odluka okriterijima za raspodjelu mjesta u studentskimdomovima studentskih centara i učeničkimdomovima u Republici Hrvatskoj za akademskugodinu 2010./2011., 2010b) ostvaruju izravnopravo na smještaj u studentskom domu, uključujućii studente na poslijediplomskom sveučilišnomstudiju. Status se dokazuje rješenjem o postotkutjelesnog oštećenja Hrvatskog zavoda zamirovinsko osiguranje.

Studentski dom pristupačan za studente sinvaliditetom trebao bi zadovoljavati određenekriterije. Uz pristupačni ulazni prostor (više o tomeu poglavlju Ulazni prostor) i pristupačno područjeza kretanje (komunikacije), treba sadržavatiodgovarajući broj pristupačnih soba, WC-a,kupaonica s kadom ili prostorom za tuširanje tepristupačni oglasni pano. Broj pristupačnih soba ustudentskom domu određuje se tako da se na prvih50 soba izvodi jedna pristupačna, te po jedna zasvakih idućih deset (Pravilnik o osiguranju

76


Slika 16. Fotografijaprikazuje ulaz u pristupačnustudentsku sobu. Vrata sudovoljno široka, a u hodnikuje dovoljno prostora zamanevriranje. Međutim,vješalica je izvan aktivnogdosega osobe koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica.

pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Pristupačna studentska soba treba udovoljavatiuobičajenim uvjetima pristupačnosti: u prostorijitreba biti dovoljno prostora za manevriranje tedovoljno prostora za kretanje oko pokućstva.Ulazna vrata sobe trebaju imati dovoljnu širinusvijetlog otvora za prolazak studenta koji se krećeuz pomoć invalidskih kolica. Soba treba imati vratai prozore s pristupačnim kvakama te pristupačneelektrične instalacije. Više o tome u poglavljuPreporuke građevinskih normi za prostornupristupačnost.

Kvake na vratima i prozorima trebaju bitipristupačne, primjereno oblikovane te omogućavatilagano rukovanje. Više o tome u poglavljuPreporuke građevinskih normi za prostornupristupačnost.

Bilješke



77


Slika 17. Primjer loše prakse (lijevo) i dobre prakse (desno):fotografija na lijevoj strani prikazuje nepristupačnu kvaku uobliku kugle, a ona na desnoj strani pristupačnu, zaobljenukvaku kojom se može rukovati bez velikog napora,kontrastno izvedenu u odnosu na podlogu kako bi bilavidljiva osobama s oštećenjima vida.


Smještajstudenata

Nataša Pavlović

Električne instalacije trebaju biti pristupačne (više otome u poglavlju Preporuke građevinskih normi zaprostornu pristupačnost) i sa svjetlosnom oznakom.Sva oprema električnih instalacija trebala bi bitiizvedena u kontrastu s podlogom zida kako bi bilevidljive osobama s oštećenjima vida. Nadalje, studentska soba trebala bi imati radni stol,i to konzolno izveden (pričvršćen na zid s jednestrane), primjerene visine, podgleda i dubinepristupa za osobe koje se kreću pomoću invalidskihkolica. Stolac i krevet trebali bi biti ergonomskioblikovani. Police i ormari trebali bi biti unutaraktivnog dosega osobe koja se kreće uz pomoćinvalidskih kolica. Više o tome u poglavljuPreporuke građevinskih normi za prostornupristupačnost.

78


Slika 18. Fotografije prikazuju pristupačnu studentsku sobu.Radni stol omogućava pristup osobama koje se krećupomoću invalidskih kolica (lijevo). U sobi je dovoljnoprostora za manevriranje, a krevet s ladicama prilagođen jeosobama s motoričkim poremećajima (desno).

U studentskome bi domu svaka prilagođena sobatrebala imati oznaku pristupačnosti.

Pristupačni WC u studentskom domu treba imativrata dovoljne širine svijetlog otvora za prolazakosobe koja se kreće uz pomoć invalidskih kolica,koja se otvaraju prema van ili klizna vrata,pristupačnu kvaku i električne instalacije te, ako jemoguće, ugrađen mehanizam za otvaranje vrataizvana u slučaju poziva u pomoć. WC-školjkatrebala bi biti primjerene visine i udaljenostiprednjeg ruba školjke od zida. Uz školjku bi trebalabiti dva držača za ruke, postavljena na zid.Najmanje bi jedan držač za ruke trebao bitipreklopni i to onaj s pristupačne strane WC-školjke,a drugi može biti fiksno pričvršćen na zid. Pokretač

Bilješke



79


80

uređaja za ispuštanje vode u WC-školjku treba bitipostavljen na pristupačnoj visini za osobe koji sekreću uz pomoć invalidskih kolica ili izvedensenzorski. Više o tome u poglavlju Preporukegrađevinskih normi za prostornu pristupačnost.WC bi nadalje trebao imati umivaonik širine ivisine prilagođene osobama koje se kreću pomoćuinvalidskih kolica te biti izveden konzolno(pričvršćen na zid), sa sifonom u zidu ilineposredno uza zid, kako bi se osigurao prostor zakoljena. Umivaonik bi trebao imati jednoručnumiješalicu za vodu ili senzorsko puštanje vode.Ogledalo bi trebalo biti nagnuto i postavljeno uaktivnom dosegu osobe koja se kreću uz pomoćinvalidskih kolica.


Smještajstudenata

Nataša Pavlović

Slika 19. Fotografija (lijevo) prikazuje pristupačni WC sdržačima za ruke i dovoljno manevarskog prostora, a prikaz(desno) prikazuje nacrt pristupačnog WC-a s držačima zaruke i manevarskim prostorom(http://www.bibliocad.com/library/disables-washbasin_32033).


81



Bilješke

Ispred WC-školjke i umivaonika trebao bi postojatiuporabni prostor. U prostoriji je potrebno osiguratislobodni prostor za manevriranje.WC bi trebao imati i alarmni uređaj s prekidačem napritisak ili vrpcom za povlačenje. Sva druga mogućaoprema, primjerice vješalica za odjeću, trebala bibiti unutar aktivnog dosega osobe koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica, a da ne smeta kretanju.

Pristupačni oglasni pano u studentskom domu trebabiti postavljen u visini vidnog polja osobe koja sekreće uz pomoć invalidskih kolica. Više o tome upoglavlju Preporuke građevinskih normi zaprostornu pristupačnost.

Studentski dom “Cvjetno naselje” u Zagrebu prvi jedom u kojem su sobe prilagođene studentima s

Slika 20. Fotografija (lijevo) prikazuje pristupačni umivaoniks ergonomski oblikovanom jednoručnom miješalicom za vodu, a prikaz (desno)prikazuje nacrt pristupačnog umivaonika(http://www.bibliocad.com/library/disables-washbasin_32033).


Slika 21. Fotografija (lijevo) prikazuje pristupačni prostor zatuširanje s vodootpornim preklopnim sjedalom, držačem zaruke i alarmnim uređajem(http://jordanbuildersandjoiners.co.uk/disabled-access/), aprikaz (desno) prikazuje nacrt pristupačnog prostora zatuširanje (http://www.bibliocad.com/library/disables-washbasin_32033).

Slika 22. Fotografija (lijevo) prikazuje pristupačnu kuhinjuza osobe s invaliditetom u studentskom domu “StjepanRadić” u Zagrebu, a prikaz (desno) prikazuje osobu koja sekreće pomoću invalidskih kolica kako kuha u prostornopristupačnoj kuhinji (http://www.family-friendly-fun.com/images/accessiblekitchen.pdf).


Smještajstudenata

Nataša Pavlović

82


Slika 23. Fotografija prikazuje upute na brajici (lijeva stranafotografije) i crnom tisku (desna strana fotografije) zakorištenje perilice i sušilice za rublje u studentskom domu“Ante Starčević” u Zagrebu.

invaliditetom te i danas u tom domu živi najvećibroj zagrebačkih studenata s invaliditetom. U tomje domu od 1998. godine izgrađeno devetnaestsoba prilagođenih za studente koji se kreću uzpomoć invalidskih kolica (Kiš-Glavaš, Ruškan,Rudić, 2005; Marijon 2005.). U domu “StjepanRadić” prilagođeno je dvanaest soba, u domu “AnteStarčević” pet. Studenti s oštećenjima vidasmješteni su u dvokrevetnim sobama sukladnoindividualnim potrebama i zamolbama studenata.U zagrebačkim domovima u trenutku pisanja ovogapriručnika ukupno je smješteno 160 studenata sinvaliditetom.

Novi, pristupačni domovi izgrađeni su ili su uizgradnji i u drugim hrvatskim gradovima: Osijeku,Varaždinu, Splitu i Rijeci. Tako novi studentski dom

Bilješke



83



Smještajstudenata

Nataša Pavlović

u Osijeku raspolaže sa sedam pristupačnih soba(od ukupno 250). U studentskome domu uVaraždinu postoje četiri prilagođene sobe kojeukupno mogu primiti do devet studenata. U Splitustudentski dom “Hostel” ima tri sobe prilagođenestudentima s invaliditetom, a novi bi dom, koji je uizgradnji, trebao imati šest pristupačnih soba.Studentski dom Sveučilišta u Zadru raspolažedvjema dvokrevetnim sobama prilagođenimstudentima s invaliditetom, a planom izgradnjenovoga studentskog doma u sveučilišnom kampusubroj soba prilagođen studentima s invaliditetom bitće povećan. Sveučilišni kampus u Rijeci koji je uizgradnji predviđa pristupačni smještaj za osobe sinvaliditetom.

Na temelju istraživanja provedenog na uzorku od51 studenta s invaliditetom na Sveučilištu uZagrebu, u studentskim domovima “Cvjetnonaselje”, “Ante Starčević” i “Ivan Meštrović”,Franulović (2009) navodi podatak kako je prosječnaocjena zadovoljstva pristupačnom sobom ustudentskome domu 4,53 (na ljestvici od 1-5), štoukazuje na to da su sobe uglavnom nazadovoljavajući način prilagođene potrebamastudenata s invaliditetom.

Unatoč tim ohrabrujućim podacima, u hrvatskim jesveučilišnim gradovima potrebno uložiti još trudaoko smještaja studenata s invaliditetom. Ponajprije,trebalo bi se pobrinuti za pristupačni smještaj usveučilišnim gradovima u kojima on još ne postoji.U gradovima u kojima su studentski domovidonekle prilagođeni trebalo bi povećati broj

84


pristupačnih soba u skladu s Pravilnikom oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN,151/05).

Nadalje, trebalo bi u što kraćem vremenskomrazdoblju poduzeti i sljedeće korake (Kiš-Glavaš,Ruškan i Rudić 2005):• uskladiti kvalitetu smještaja s obzirom na

oštećenje i njime definirane potrebe • uz koordinaciju sa studentskim centrima osigurati

službe potpore koje bi uključivale medicinskupomoć za teže pokretne studente (ustajanje,jutarnja higijena), fizioterapijske vježbe i slično

• za sve studentske domove (po uzoru nastudentski dom “Cvjetno naselje” u Zagrebu)osigurati, ovisno o potrebama, osobne asistentekoji bi teže pokretnim studentima bili naraspolaganju tijekom 24 sata za olakšavanjeobavljanja svakodnevnih aktivnosti (odlazak utrgovinu, pomoć pri obavljanju fiziološkihpotreba, obavljanje nekih kućanskih poslova…).

Očito je da bez postojanja odgovarajućegasmještaja ne mogu biti osigurani preduvjeti zakvalitetan pristup visokom obrazovanju studentimas invaliditetom. Stoga briga oko smještaja studenatas invaliditetom ne bi nipošto smjela bitizanemarena kad je u pitanju prostornapristupačnost u visokom obrazovanju.

Bilješke



85



Studentskemenze

Asja Barić

Studentske menze

... iz života

Marija je studentica prve godine jednog društvenogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Marija imaoštećenje vida. Nakon izolacije u srednjoj školiMarija je u Zagrebu i životu u studentskom domuvidjela izlaz iz svoje samoće. Prilikom useljenja ustudentski dom, Mariji je ponuđena mogućnostdonošenja obroka u sobu. Usluga djelatnikastudentskog doma bila je više nego dobronamjernai Marija ih u početku nije mogla odbiti, nouslužnost djelatnika studentskog doma Mariju jezapravo deprimirala. Nakon nekoliko dana Marijaje upravi iznijela ponuđenu uslužnost iz svojeperspektive ∑ izolacije. Uprava je omogućila Marijisvu potrebnu potporu za objedovanje u menzi.Senzibiliziranost uprave studentskog domaomogućila je Mariji zajedničke obroke s ostalimstudentima i na taj način komunikaciju i druženje svršnjacima.

Osim smještaja, važan dio studentskog života čini iprehrana. U Hrvatskoj je osigurano pokriće dijelatroškova prehrane studenata subvencioniranjem.Studenti, ovisno o razini prava koju realizirajutemeljem Pravilnika o potpori za pokriće troškovaprehrane studenata (NN, 51/02), imaju određeniznos subvencije za cijenu konzumirane hrane.

86


Studentske menze neka su od najposjećenijihmjesta tijekom studija. U Hrvatskoj još nije riješensustav prilagodbe u studentskim menzama. Kaoprimjer loše prakse možemo navesti studentskumenzu jednog splitskog fakulteta. Menza se nalaziu prizemlju i do nje treba prijeći tri stube na kojimane postoji rampa za osobe koje se otežano kreću ilise kreću uz pomoć invalidskih kolica. Menza usklopu jednog fakulteta u Zagrebu smještena je upodrumu do kojeg se dolazi jedino stubama. URijeci su različite situacije prostorne pristupačnosti.U jednoj menzi samo prizemlje je prilagođeno, dokje kat na kojem su pizzeria, kafić i neprilagođenWC nepristupačni jer do njega vode samo stube.Druga riječka menza nepristupačna je jer jeonemogućen prilaz osobama koji se kreću uzpomoć invalidskih kolica. Studentske menze uDubrovniku nalaze se u nekoliko restorana i hotelakoji imaju prilaze za osobe s invaliditetom i dizala.U Osijeku je studentska menza novija infrastrukturai izvedena je u skladu s Pravilnikom o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti (NN, 151/05). Zbognavedenih nedostataka kod studentskih menzivažno je osigurati razne prostorne prilagodbe kaošto su pristupačan ulazni prostor, prilazni prostor,prostor za manevriranje te ostale elementepristupačnosti osobama s invaliditetom.

Da bi studentske menze zadovoljile zahtjeveprostorne pristupačnosti, preporučljivo je da onebudu smještene u prizemlju. U suprotnom jepotrebno osigurati elemente za svladavanjevisinskih razlika.

Bilješke



87


Slika 24. Primjer loše prakse: fotografija prikazuje stube kojevode prema podrumu u kojem je smještena menza.


Studentskemenze

Asja Barić

Ulazni prostor u menzu treba biti dovoljno širok zanesmetan prolaz osoba s motoričkim poremećajimate osoba s oštećenjima vida koje pri kretanju koristepomoć videćeg vodiča (osobe u pratnji) ili psavodiča. Više o tome u priručniku Opće smjernice iu poglavlju Ulazni prostor. Nesmetan prolazpostiže se ugradnjom jednokrilnih vrata širinesvijetlog otvora veće od širine invalidskih kolicaili dvokrilnih vrata. Ulazna vrata trebaju imatipristupačnu kvaku postavljenu u aktivnom doseguosobe koja se kreće uz pomoć invalidskih kolica,koja je bojom u kontrastu s podlogom vrata kako bibila vidljiva osobama s oštećenjima vida. Više otome u poglavlju Preporuke građevinskih normi zaprostornu pristupačnost. Što se tiče načinaotvaranja, vrata trebaju biti zaokretna ili klizna,predlaže se da vrata ne budu rotacijska zbogotežanog otvaranja osoba s oštećenjima vida teosoba s motoričkim poremećajima. U slučaju kada

88


Slika 25. Fotografija prikazuje pristupačna dvokrilna ulaznavrata studentske menze.

su vrata i pregradne stijene menze izrađeni odstaklenih ploha površina većih od 1,5 m², bezprečki, potrebno ih je jasno označiti (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

Kao primjer dobre prakse kod otvaranja ulaznihvrata možemo navesti mogućnost otvaranja vrataalternativnim načinom, primjericeelektromehanički ili posredovanjem senzorainfracrvenog svjetla(http://www.gradimo.hr/3640.aspx).

Prostor za manevriranje u studentskim menzama jeneophodan te treba osigurati odgovarajućedimenzije prostora za nesmetano manevriranje teukloniti sve prepreke kao što su stolovi, stolci idruge vertikalne prepreke.

Bilješke



89


90

Prilazni prostor treba biti dovoljno širok zanesmetano kretanje osoba koje se kreću pomoćuinvalidskih kolica. Više o tome u poglavljuPreporuke građevinskih normi za prostornupristupačnost.Prostor treba omogućiti nesmetano kretanje osoba soštećenjima vida koje pri kretanju koriste pomoćvidećeg vodiča (osobe u pratnji) ili psa vodiča. Više otome u priručniku Opće smjernice. Osobe sinvaliditetom trebaju imati prednost u studentskojmenzi i općenito u drugim prostorijama, jer im je zaobavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti čestopotrebno mnogo više vremena nego ostalima.

Važno je osigurati maksimalnu čitljivost bitnihinformacija (http://uik.hr/dizajn-invalidi/nacela_univerzalnog_dizajna/). Jelovnikkoji je obično ovješen na oglasnoj ploči uz šalter


Studentskemenze

Asja Barić

Slika 26. Primjer loše prakse: odjelna ograda onemogućavamanevriranje i općenito prilaz osobama koje se kreće uzpomoć invalidskih kolica liniji s hranom.


91



Bilješketreba sadržavati informacije napisane na crnomtisku, dovoljno velik font za slabovidne osobe, pomogućnosti i ispisan brajicom za slijepe osobe.Poželjno je na jelovnike uvesti popis namirnica uodređenoj hrani kako bi osobe koje zbogzdravstvenih razloga neke namirnice ne mogukoristiti bile upoznate s namirnicama u obroku.Potrebno je omogućiti jelovnik na kojem će osoba sinvaliditetom, primjerice osoba s oštećenjem sluha,zaokružiti/napisati ponuđenu hranu i piće koje želikupiti te predati na šalteru. Više o tome upriručniku Opće smjernice.

Potrebno je osigurati prostor sa stolovima čija jevisina gornje plohe i podgleda u aktivnom doseguosoba koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica tedubinom pristupa za osobe koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica (više o tome u poglavljuPreporuke građevinskih normi za prostornupristupačnost) i stolcima namijenjenim osobama smotoričkim poremećajima, osobama s oštećenjimavida, videćim vodičima (osobama u pratnji) i teprostor za psa vodića. Zbog nesmetanognaručivanja hrane i pića potrebno je konzolnoizvesti poseban šalter za naručivanje, preuzimanje iplaćanje tako da je gornja ploha u aktivnomdosegu osoba koje se kreće uz pomoć invalidskihkolica (više o tome u poglavlju Preporukegrađevinskih normi za prostornu pristupačnost) kojibi se nalazio neposredno uz naveden prostor zajedenje. Po mogućnosti treba osigurati osobe kojeće im poslužiti hranu i piće umjesto čekanja uredu, preuzeti pladanj s hranom itd. Potrebno jeosigurati mjesto za sjedenje što bliže ulazu radi



Prijevoz

Nataša Pavlović

92

smanjenog otpora kretanja te pritom paziti da ih sene izdvaja (segregira) od druženja s ostalimstudentima.

Kao primjer dobre prakse možemo navesti menzustudentskog doma “Cvjetno naselje“ u Zagrebu ukojem su osigurana 2-3 stola predviđena zastudente s invaliditetom. Naručivanje i plaćanjeobavlja se uz pomoć osoblja koje im stoji nausluzi. Također, studentske menze u sklopuSveučilišta u Rijeci imaju mogućnost dobivanjausluge prehrane od strane osoblja.

Potrebno je osigurati taktilne crte vođenja kojeusmjeravaju osobe s oštećenjima vida do šaltera iprostora za jedenje te taktilne crte upozorenja kojeupozoravaju na prepreke u prostoru pri orijentacijiosobe s oštećenjem vida. Podna obloga treba bitiizvedena od čvrstog materijala koji ne otežavakretanje invalidskih kolica (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Preporučljivo je uvesti vizualno-svjetlosnu najavuradi olakšane orijentacije osoba s oštećenjimasluha, a i studenata općenito. Takav bi se postupakobavljao uz pomoć papirića s rednim brojem (kao ubankama i sl.). Primjer loše prakse nalazi se ujednoj menzi u Zagrebu gdje se redni brojevi naračunima usmeno dozivaju i time se otežavapristupačnost osobama s oštećenjima sluha.

Poželjno je u menzama ugraditi induktivnu petljuili transmisijski obruč za osobe s oštećenjima sluha


ukoliko se govor reproducira preko zvučnika.Šalter za naručivanje, plaćanje, preuzimanje hranei pića te prostor za jedenje treba biti osigurandobrom rasvjetom za osobe s oštećenjima vida.

Poželjno je u sklopu menze ugraditi WCpristupačan osobama s invaliditetom u skladu sPravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti(NN, 151/05). Također se predlaže da pristupačniprostori budu obilježeni oznakom pristupačnosti.

Prijevoz

... iz života

Ivan je student jednog tehničkog fakultetaSveučilišta u Zagrebu. Ivan živi s obitelji u VelikojGorici. Ivan se kreće uz pomoć invalidskih kolica,a kako živi u Velikoj Gorici ne može koristitiprijevoz prilagođenim vozilima javnog gradskogprijevoza grada Zagreba. Ivan se za pomoć obratiolokalnoj udruzi i Uredu za studente s invaliditetom.Zahvaljujući senzibiliziranosti udruge i pomoćiUreda za studente s invaliditetom Ivan imaorganiziran prijevoz od kuće do fakulteta.

Bilješke



93



Prijevoz

Nataša Pavlović

Prijevoz je jedan od preduvjeta za postizanjejednakih mogućnosti. Stoga bi studenti sinvaliditetom trebali imati na raspolaganjupristupačan prijevoz od mjesta boravka do mjestana kojem se odvijaju primarne sveučilišneaktivnosti (predavanja, seminari, vježbe, terenska ilaboratorijska nastava), ali i sve druge aktivnostivezane uz studentski život (društvena, kulturna,sportska događanja i sl.).

Krajnji bi cilj trebao biti da cjelokupni prijevoznilanac postane pristupačan svim osobama sinvaliditetom. U tu svrhu Vlada Republike Hrvatske(2007) u svojoj Nacionalnoj strategijiizjednačavanja mogućnosti za osobe sinvaliditetom predviđa sljedeće aktivnosti (NN,63/07):

1. osigurati stajališta i perone, parkirališna mjesta,javne pješačke površine, semafore, pješačkeprijelaze, pješačke otoke i raskrižja prilagođenaosobama s invaliditetom na svim mjestima nakojima to nije učinjeno, a sukladno Pravilniku oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN,151/05)

2. osigurati pristupačnost javnih prijevoznihsredstava osobama s invaliditetom: na svimmeđugradskim linijama na kojima to nijeučinjeno, uvesti prilagođene autobuse,prilagođene željezničke vagone, željezničkekolodvore opremiti podiznim platformama zaukrcaj-iskrcaj osoba koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica, u gradskom prijevozu

94


osigurati prilagođena vozila za osobe sinvaliditetom, osigurati pristupačnost brodova izrakoplova, osigurati prilagođeni taksi-prijevozza osobe s invaliditetom

3. na odgovarajući način informirati stanovništvo omeđugradskim vlakovima i željezničkimkolodvorima na kojima postoji mogućnosttransfera osoba koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica

U tom se dokumentu ističe kako su u mnogimsredinama već učinjeni sljedeći pomaci: • pri gradnji svih novih prometnica obraća se

pažnja na spuštanje rubnjaka • na raskrižjima se postavljaju zvučni semaforski

uređaji • postavljaju se taktilne površine za slijepe osobe,

kao i zvučne i vizualne najave u vozilimajavnoga prijevoza

• omogućen je prijevoz slijepih osoba koje prikretanju koriste psa vodiča u svim sredstvimajavnoga prijevoza

• uvedena su prilagođena kombi-vozila,niskopodni tramvaji i autobusi

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnostiza osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine(NN, 63/07) također ukazuje na potrebu daljnjegrada na razvoju pristupačnosti: dostupnost javnogprijevoza na svim linijama, uključujući imeđugradske linije, pristupačnost voznog reda ivozila te pružanje jasnih i dostupnih informacija naterminalima i u vozilima.

Bilješke



95


Slika 27. Fotografija prikazuje kombi-vozilo za prijevozstudenata s invaliditetom. Na fotografiji se vidi vertikalnopodizna platforma te u unutrašnjosti vozila sigurnosni pojasza pričvršćivanje invalidskih kolica.


Prijevoz

Nataša Pavlović

Pristupačnost cjelokupnoga prijevoznog lancaomogućit će studentima s invaliditetom potpunu ilibar veću samostalnost i fleksibilnost kretanja sjednoga mjesta na drugo, a time i njihovoravnopravno sudjelovanje u svim vidovimastudentskoga života. Do trenutka dok to ne postanestvarnost, studenti se uglavnom služe prilagođenimprijevozom kombi-vozilima u organizaciji udrugaili gradskih prijevoznih poduzeća. U sredinama ilisituacijama u kojima sredstva javnoga prijevozanisu pristupačna osobama s invaliditetom, aposebno prilagođen prijevoz ne postoji ili jenjegovo korištenje otežano, iznimno sepreporučuje razmatranje mogućnosti povremeneprimjene alternativnih oblika nastave (primjerice e-učenja) u dogovoru sa studentom.

96


Neki studenti s invaliditetom imaju pravona naknadu dijela troškova prijevoza kojuostvaruju prilažući dokument o postotku tjelesnogoštećenja. Pravo na potporu mogu ostvariti redovitistudenti s invaliditetom sveučilišnih i stručnihstudija i studenti s invaliditetom poslijediplomskihstudija, s najmanje 60% tjelesnogoštećenja, hrvatski državljani, koji nisu umogućnosti samostalno se koristiti sredstvimajavnoga gradskog prijevoza (Odluka o kriterijima zaostvarivanje prava na potporu troškova prijevoza zaredovite studente s invaliditetom sveučilišnih istručnih studija i studente s invaliditetomposlijediplomskih studija za 2010./2011., 2010a).Možda bi, uz postotak oštećenja, trebalo uzeti uobzir i vrstu, jer studenti s različitim oštećenjimaimaju različite potrebe u odnosu na prilagođeniprijevoz.

U glavnome gradu Hrvatske Zagrebački električnitramvaj (ZET) ima Odjel za prijevoz osoba sinvaliditetom još od 1994. godine te prilagođenimkombi-vozilima svaki dan prevozi osobe sinvaliditetom u školu, na fakultet, na posao i drugamjesta. Pravo na tu vrstu prijevoza ostvaruje se natemelju molbe, koju razmatra Odjel za zaštituosoba s invaliditetom pri Gradskom uredu zazdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje(http://www.zet.hr/osobe-s-invalidnoscu.aspx).Studenti, učenici i zaposleni imaju prednost predostalim osobama s invaliditetom u slučaju vožnjeza potrebe škole, fakulteta ili posla. Premda sunapori koje ZET ulaže pohvalni, glavni je problemrelativno malen broj prilagođenih kombi-vozila (u

Bilješke



97


98


Prijevoz

Nataša Pavlović

trenutku pisanja ovog Priručnika, svega 10), a velikbroj korisnika. U jutarnjim terminima učenici izaposleni imaju prednost pred studentima pa sezna dogoditi da studenti ne uspijevaju dobitivožnju za predavanja od, primjerice, 8 sati. Unekim hrvatskim gradovima situacija je još lošija jerstudenti nemaju istaknut status kad je u pitanjuprilagođeni prijevoz, što bi svakako trebaloizmijeniti.

Udruge studenata s invaliditetom (primjerice,“Zamisli”, “Korak”) također prevoze studente odstudentskih domova do fakulteta, ali i one imajupuno više zahtjeva za vožnju nego raspoloživihkombi-vozila. Uz to, plaćanje vozača i goriva tetroškovi registracije vozila ovise o odobrenimprojektima udruga, što znači da je trajnadostupnost sredstava, pa time i usluge prijevoza,nesigurna.

Kad je riječ o prijevozu osoba s invaliditetom,nemoguće je ne spomenuti pristupačna parkirališnamjesta za osobe s invaliditetom. Predlaže se daparkirališno mjesto bude smješteno najbližepristupačnom ulazu u građevinu (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

Parkirališno mjesto za osobe s invaliditetom trebabiti određenih dimenzija propisanih Pravilnikom oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN,151/05) za jedan automobil, dok je za parkirališno


99



Bilješkemjesto za dva automobila potreban međuprostor.Izlaze s parkirališnog mjesta na pločnik potrebno jeosigurati ukošenim rubnjakom. Više o tome upoglavlju Preporuke građevinskih normi zaprostornu pristupačnost. Površinu parkirališnogmjesta potrebno je izraditi od materijala koji neotežava kretanje osobama koje se kreću pomoćuinvalidskih kolica (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).Pristupačno parkirališno mjesto potrebno jeobilježiti oznakom pristupačnosti (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

U situacijama nepostojanja parkirališnih mjestamoguće je jednostavnim zahvatima, kao što jeponovno iscrtavanje, osigurati odgovarajući brojpristupačnih parkirališnih mjesta.

Tablica 1. U tablici prikazan je preporučeni brojčani odnosparkirališnih mjesta i pristupačnih parkirališnih mjesta(Adaptive Environments Center, Inc. i Barrier FreeEnvironments, Inc. 1995; ADA, 2002).

Ukupan brojparkirališnih mjesta

1 do 2526 do 5051 do 7576 do 100101 do 150

Pristupačna parkirališna mjesta

1 pristupačno mjesto2 pristupačna mjesta3 pristupačna mjesta4 pristupačna mjesta5 pristupačnih mjesta


100

Predavaonice

... iz života

Anica je studentica preddiplomskog sveučilišnogstudija jednog humanističkog fakulteta Sveučilišta uDubrovniku. Anica se kreće pomoću invalidskihkolica. Sveučilište u Dubrovniku i prije Aničinogupisa imalo je prilagođene prilaze za osobe sinvaliditetom. Anica nije nikad tražila većuprostornu pristupačnost. Ali Sveučilište je navlastitu inicijativu postavilo rukohvate kako bi jojomogućili lakše kretanje. Svojom upornošću te uzpomoć obitelji i prijatelja, Anica uspješno svladavasve studentske obveze.

Student većinu vremena tijekom studija provodi napredavanjima. Predavanja se mogu održavati upredavaonicama (učionicama/dvoranama/amfiteatrima), crtaonicama i laboratorijima. Nafakultetima u Hrvatskoj postoje predavaonice kojenisu prostorno prilagođene ili je osobama sinvaliditetom onemogućen pristup do njih. Primjerloše prakse nalazi se, između ostalih, na jednomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje su nekepredavaonice ukoso projektirane tako da se dopripadajućih sjedala dolazi širokim stubama.Primjer dobre prakse možemo pronaći naSveučilištu u Dubrovniku gdje su u hodnicimapostavljeni rukohvati koji vode do predavaonice tena taj način olakšavaju orijentaciju i mobilitet


Predavaonice

Asja Barić


101



Bilješkeosobama s oštećenjima vida i kretanje osobama smotoričkim poremećajima. Sveučilišni studijskicentar za stručne studije u Splitu će tijekomakademske godine (2011./2012.) realizirati rješenjeza adaptaciju prostora koje će ispuniti sve zahtjeveza prostornu pristupačnost osobama s invaliditetom.

Prostorna prilagodba predavaonica važna je zanesmetano kretanje osoba s invaliditetom. Pritomtreba voditi računa o osiguranju prostornihprilagodbi ulaznog prostora, prilaznog prostora,prostora za manevriranje te ostalih elemenatapristupačnosti.

Da bi predavaonice bile pristupačne osobama sinvaliditetom, preporučljivo je da budu smještene uprizemlju. U suprotnom je potrebno osigurati

Slika 28. Primjer loše prakse: fotografija prikazujepredavaonicu u kojoj je osobama koje se kreću pomoćuinvalidskih kolica moguće sjedenje samo u prvom redu, doostalih sjedala dolazi se stubama, a otvaranje zaokretnihmasivnih vrata je otežano - cijela ploha gura se rukama.


Slika 29. Fotografija prikazuje ulazna vrata koja su jasnooznačena velikim brojevima te lagana za otvaranje.


Predavaonice

Asja Barić

dizalo, rampu, pokretne stube i/ili koso/vertikalnupodiznu platformu.

Ulazni prostor u predavaonicu treba biti dovoljnoširok za nesmetan prolaz osoba s motoričkimporemećajima te osoba s oštećenjima vida koje prikretanju koriste pomoć videćeg vodiča (osobe upratnji) ili psa vodiča. Više o tome u priručnikuOpće smjernice. Potrebno je izbjegavanje visinskihrazlika u ulaznom prostoru. Više o tome u poglavljuUlazni prostor. Ulazna vrata trebaju imati širinusvijetlog otvora veću od širine invalidskih kolica ibiti zaokretna ili klizna te lagana za otvaranje. Višeo tome u poglavlju Preporuke građevinskih normiza prostornu pristupačnost. Također trebaju bitijasno označena. Pristupačna predavaonica trebaimati oznaku pristupačnosti (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

102


Slika 30. Prikaz prostorno prilagođene predavaonice(Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Slika 31. Fotografija prikazuje predavaonicu koja jeprojektirana tako da je ulaz na istoj razini s podom te jedovoljan razmak između stolova za nesmetan prolaz.

Bilješke



103


Prostor za manevriranje treba imati odgovarajućedimenzije za nesmetano manevriranje te bitioslobođen prepreka kao što su stolovi, stolci idruge vertikalne prepreke. Prostor za kretanje okopokućstva treba biti veći od širine invalidskih kolicai omogućavati nesmetano i samostalno kretanje.Više o tome u poglavlju Preporuke građevinskihnormi za prostornu pristupačnost.

Prilazni prostor treba biti širok za nesmetan prilazmjestu za sjedenje. Po potrebi je moguće angažiratipomagača koji će studenta usmjeriti od ulaza donjegova mjesta u predavaonici s kojeg će bitiomogućeno praćenje nastave. Prostor trebaomogućiti nesmetano kretanje osoba sinvaliditetom.

Raspored inventara predavaonice treba bitiprilagođen osobama s invaliditetom jer se većinakretanja obavlja upravo unutar prostorije. Time jepotrebno osigurati dobar raspored stolova i stolacanamijenjenih osobama koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica, osobama s oštećenjima vida injihovim videćim vodičima (osobama u pratnji) iprostor namijenjen psima vodičima. Potrebno jeosigurati prostor sa stolovima čija je visina gornjeplohe i podgleda u aktivnom dosegu osobe koja sekreće uz pomoć invalidskih kolica te dubinapristupa za osobe koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica. Vrata i prozori trebaju imatipristupačne kvake koje trebaju biti primjerenooblikovane, postavljene u aktivnom dosegu osobakoje se kreće uz pomoć invalidskih kolica te bitilagane za otvaranje. Više o tome u poglavlju


Predavaonice

Asja Barić

104


Preporuke građevinskih normi za prostornupristupačnost. Osobe s oštećenjima sluha nemajuproblema s prostornom pristupačnošću, nopreporučljivo je osigurati mjesto sjedenja zastudenta i njegova prevoditelja znakovnogjezika/daktilografa (ako ga ima) u prvom redu i tona mjestu gdje je osigurana dovoljna rasvjeta damože lakše pratiti nastavnika/prevoditeljaznakovnog jezika, odnosno gdje daktilograf možezapisivati bilješke tijekom prezentacije koja je čestou mraku. Osobama koje se kreće uz pomoćinvalidskih kolica treba omogućiti mjesto zasjedenje i radni stol po mogućnosti izveden naodgovarajućoj visini. Preporučljivo je sjedalasmjestiti u istu razinu kao i ulazni prostor radinesmetana kretanja. U suprotnom treba postavitirampu. Potrebno je omogućiti sjedalaodgovarajućih dimenzija te osigurati adekvatanrazmak za nesmetano kretanje osobe koja se krećepomoću invalidskih kolica. Osobi s invaliditetommoguće je predložiti i osigurati mjesto što bližeulazu radi smanjenog otpora kretanja, ali datakođer bude što bliže nastavniku radi lakšegpraćenja nastave.

Potrebno je osigurati taktilne crte vođenja iupozorenja (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05) koje bi vodile dopristupačnih predavaonica radi lakše orijentacijeosoba s oštećenjima vida u prostoru. Preporučljivoje da osobe s oštećenjima vida samostalno ili sasvojim peripatologom upoznaju prostor prijekorištenja.

Bilješke



105


Slika 32. Slika prikazuje korištenje transmisijskog obruča iliinduktivne petlje u prostoriji(http://www.assistiveaudio.com/facts.htm). Više o tome upriručniku Opće smjernice.

Poželjno je u predavaonice ugraditi induktivnupetlju ili transmisijski obruč za osobe s oštećenjimasluha ukoliko nastavnik koristi mikrofon za vrijemepredavanja.


Informatičkeučionice

Zrinka Udiljak-Bugarinovski

106


Informatičke učionice

... iz života

Marin je student jednog humanističkog fakultetaSveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.Marin ima oštećenje vida. Osoblje fakulteta jeiznimno senzibilizirano za Marinove potrebe.Prilikom obnove informatičke učionice fakultet jeuz pomoć Ureda za studente s invaliditetomSveučilišta Josipa Jurja Strossmayera opremioinformatičku učionicu pomoćnim tehnologijama.Nekoliko računala ima čitače ekrana i govornejedinice, ali nemaju slušalice. S obzirom nanedostatak slušalica, Marin nema privatnostprilikom uporabe računala i ukoliko je buka uinformatičkoj učionici, nije u mogućnostisamostalno koristiti računalo. Osim toga, dokkoristi čitač ekrana, ometa druge studente u radu.Marin je ukazao na problem voditelju informatičkeučionice i koordinatoru za studente s invaliditetom.Voditelj informatičke učionice i koordinator zastudente s invaliditetom zajedno su iznijeli problemupravi fakulteta. Uprava fakulteta je odobrilanabavku slušalica za računala s čitačima ekrana igovornim jedinicama.

Suvremena tehnološka dostignuća praktički suneminovna za usvajanje novih znanja, vještina isposobnosti. Zbog toga se intenzivno promišlja oprimjeni tehnologija olakšanog pristupa u procesu

Bilješke



107



Informatičkeučionice


obrazovanja studenata s invaliditetom. Osimprimjene specifičnih hardverskih i softverskihrješenja s ciljem lakšeg korištenja računala,potrebno je informatičku učionicu učiniti prostornopristupačnom osobama s invaliditetom. Pristupačnainformatička učionica osobama s invaliditetomtreba biti obilježena jasnim i lako čitljivimslikovnim oznakama pristupačnosti.

Prostorna pristupačnost informatičkoj učionicizahtijeva prilagodbu prema važećem Pravilniku oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN,151/05). Pristupačnom informatičkom učionicomsmatra se ona u kojoj je izvršena adekvatnaprilagodba:

a) parkirališnog prostora i pristupa zgradib) ulaznog prostora u informatičku učionicu (više o

tome u poglavlju Ulazni prostor)c) radnog prostora unutar informatičke učionice

Kod prilagodbe parkirališnog prostora i pristupazgradi u kojoj se nalazi informatička učionicadobro je držati se načela univerzalnog dizajna(http://www.ncsu.edu/www/ncsu/design/sod5/cud/about_ ud/udprinciples.htm).

U unutarnji prostor dobro je postaviti taktilnu crtuvođenja i upozorenja kako bi se slijepe osobeupozorilo na različite dijelove objekta na putanjido informatičke učionice. Ulaz u informatičkuučionicu trebao bi biti takav da se ispred ulaznihvrata omogući dovoljno manevarskog prostora za

108


osobe koje se kreću pomoću invalidskih kolica.Unutar informatičke učionice potrebno je osiguratiadekvatan manevarski prostor. Prilikom planiranjaradnog mjesta (prostora) za studente s invaliditetomtreba voditi računa o ergonomskim iantropometrijskim preprekama. Predlaže sesavjetovanje s osobama s invaliditetom iproizvođačima prilikom planiranja inventara iopreme za informatičku učionicu, vodeći pritomračuna o načelima univerzalnog dizajna. Inventari oprema unutar informatičke učionice trebali bibiti postavljeni na sljedeći način (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05; Bogdanović, 2007):• da ne ometaju kretanje • da budu lagani za uporabu• da dubina i visina inventara budu usklađeni s

potrebama korisnika (predlažu se npr. stolovi spodesivim visinama)

• da stolci budu s čvrstim naslonima za ruke • da ispod stolova postoji dovoljno prostora za

osobe koje se kreću pomoću invalidskih kolica teda se omogući nesmetano uvlačenje invalidskihkolica pod stol

• da kvake na prozorima budu primjerenooblikovane i postavljene na visinu aktivnogdosega osoba koje se kreću uz pomoć invalidskihkolica (pritom je važno da rukovanje kvakom ilimehanizmom za otvaranje/zatvaranje budelagano)

• da se ugradi induktivna petlja ili transmisijskiobruč ukoliko učionicu koristi više od 100 osobai u kojoj se govor reproducira preko zvučnika

Bilješke



109


110


Laboratorijii prostorijeza nastavnevježbe

Ivan DolancElizabeta Haničar

Pristupačnost računalne tehnologije može se unekim slučajevima poboljšati jednostavnimrepozicioniranjem tipkovnica i ekrana (monitora), au većini slučajeva prepreke se mogu svladatiprimjenom raznih hardverskih i softverskih rješenja,poznatih i kao pomoćna tehnologija. Hardverskarješenja u segmentu primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanjustudenata s invaliditetom mogu se podijeliti na:• prilagođene tipkovnice• prilagođene miševe • prilagodbu ostalih hardverskih rješenja

Poželjno je izraditi smjernice za pristupačnu(prostorno, softverski i hardverski) informatičkuučionicu osobama s invaliditetom i napraviti kratkubrošuru za korisnike računala (na brajici i/iliaudiovodič) (http://www.savez-slijepih.hr/hr/kategorija/pomoc-slijepima-pri-obrazovanju-231).

Slika 33. Fotografija prikazuje pristupačna računala zaosobe s invaliditetom obilježena oznakom pristupačnosti.


111



BilješkeLaboratoriji i prostorije za nastavne vježbe

... iz života

Tihana je studentica jednog biomedicinskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tihana je studenticakoja se kreće uz pomoć invalidskih kolica. Velikiproblem predstavljalo joj je aktivno sudjelovanje navježbama. Većina laboratorija klasično jeopremljena, ne poštujući vertikalno područjeaktivnog dosega osobe koja se kreće uz pomoćinvalidskih kolica. Tihana se obratila za pomoćvoditelju laboratorijskih vježbi i koordinatoru zastudente s invaliditetom i uz njihovu potporuzajedno su pronašli rješenje. Danas Tihana aktivnosudjeluje na vježbama. Izvoditelji vježbisenzibilizirani su za njezine potrebe i individualnosu joj prilagodili radno mjesto i prostor.

Fakulteti trebaju osigurati jednaka prava imogućnosti ostvarivanja svih oblika nastaveosobama s invaliditetom, bez diskriminacije (Zakono suzbijanju diskriminacije, NN, 85/08; Konvencijao pravima osoba s invaliditetom, 2006), poštujućipritom individualne mogućnosti i potrebe studenta(Konvencija o pravima osoba s invaliditetom,2006). Tomu u prilog govori i Ustav RepublikeHrvatske (NN, 85/10) koji navodi da je školovanjedostupno svakomu pod jednakim uvjetima. Jedanod oblika nastave, koji se održava izvan nastavnihpredavaonica, a u kojima se ostvaruje praktični dio





nastavnog programa, je nastava u laboratorijima iprostorijama za nastavne vježbe. Nerijetko sesusrećemo s opravdanjem sastavnica koje velik diosvojih vježbi realiziraju u laboratoriju(biomedicinske, biotehničke i prirodne znanosti)kako nemaju studente s invaliditetom. No, upravoje prostorna pristupačnost svih akademskihprostora, pa tako i laboratorija, jedan od važnihpreduvjeta izjednačavanja mogućnosti za osobe sinvaliditetom. Odnosno, omogućimo li prostornupristupačnost što većeg broja nastavnih inenastavnih prostora na našim fakultetima iakademijama, to će se više osoba s invaliditetomodlučivati za nastavak obrazovanja uvisokoobrazovnim institucijama birajući studijskiprogram prema svojim interesima i sposobnostima,a ne više prema prostornoj dostupnosti.Visokoobrazovna ustanova trebala bi studentima sinvaliditetom osigurati pristup svim prostorima ukojima se održavaju vježbe (npr. institutima,terenima) te omogućiti aktivno sudjelovanje navježbama uz potporu (mentora, demonstratora,asistenta, osobnog asistenta) ili bez potpore.

Laboratorij je prostor u kojem se pri kontroliranimuvjetima obavljaju znanstvena istraživanja,mjerenja i eksperimenti. Ovisno o vrstieksperimenata koji se provode i tipu (kemijski,metalurški, medicinski i sl.), laboratoriji mogu bitirazličito koncipirani. Neovisno o vrsti laboratorijavažno je omogućiti prostornu pristupačnostlaboratorija i korištenje studentima s invaliditetom.

112


Predlaže se da laboratoriji imaju izvedenorijentacijski plan prostora radi lakše orijentacije,specifičnosti prostora te aktivnosti kojima sunamijenjeni. Kada govorimo o ulaznom prostoru(više o tome u poglavlju Ulazni prostor i Preporukegrađevinskih normi za prostornu pristupačnost),potrebno je uzeti u obzir da će se ovim prostoromkoristiti i studenti koji imaju potrebu za većimmanevarskim prostorom. Osim manevarskogprostora, potrebno se voditi i aktivnim dosegomosobe koja se kreće uz pomoć invalidskih kolica.Više o tome u poglavlju Prostorne prepreke.

Neki laboratoriji imaju odvojenu prostoriju zaodlaganje stvari (garderobu). Tu je prostorijutakođer potrebno učiniti pristupačnom osobama sinvaliditetom. Ukoliko se u prostoriji nalazeormarići za odlaganje stvari, prilikom odabiraormarića potrebno se je voditi aktivnim dosegomosoba koje se kreće uz pomoć invalidskih kolica.Također je potrebno osigurati prostor zamanevriranje. U slučaju postojanja sjedećih mjesta(klupa) potrebno je osigurati adekvatan brojsjedećih mjesta. Visina sjedeće površine klupe trebabit postavljena u razini s visinom sjedalainvalidskih kolica. Ukoliko se iznad klupa nalazevješalice za odjeću, predlaže se da se nalaze uaktivnom dosegu osobe koje se kreće uz pomoćinvalidskih kolica. Više o tome u poglavljuPreporuke građevinskih normi za prostornupristupačnost. Pristupačnu prostoriju za odlaganjestvari treba obilježiti oznakom pristupačnogprostora.

Bilješke



113





Opremljenost laboratorija treba slijediti potrebe imogućnosti osoba s invaliditetom. Potrebno jeosigurati laboratorijski pribor i inventar u aktivnomdosegu osoba koje se kreću uz pomoć invalidskihkolica. Potrebno je osigurati prostor sa stolovimačija je visina gornje plohe i podgleda u aktivnomdosegu osobe koja se kreće uz pomoć invalidskihkolica te dubina pristupa za osobe koje se krećupomoću invalidskih kolica. Dimenzije stolcatrebale bi zadovoljiti kriterije vezane za visinu iveličinu sjedala i naslona. Više o tome u poglavljuPreporuke građevinskih normi za prostornupristupačnost. Predlaže se da police na kojima senalaze kemikalije i pribor za rad sadrže jasno i lakočitljive natpise na brajici i crnom tisku kako bi ih iosobe s oštećenjima vida mogle pročitati. Kodrasporeda inventara potrebno se voditidimenzijama koje su potrebne za manevarskiprostor.

Opremu koja je dostupna osobama koje se krećuuz pomoć invalidskih kolica, koja ne smetakretanju, potrebno je učvrstiti na zid i izvestikontrastno u odnosu na pod i zidove kako bi bilavidljiva osobama s oštećenjima vida (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05). Instalacijska i druga oprema trebala bi bitiugrađena i/ili postavljena u niše u zidu. Predlaže seda razmak između stolova omogućava nesmetanokretanje osobama koje se kreću pomoćuinvalidskih kolica. Više o tome u poglavljuPreporuke građevinskih normi za prostornupristupačnost. Kako je u laboratoriju nezaobilazna

114


Slika 34. Primjer loše prakse: na fotografiji (lijevo) se vidilaboratorijska oprema izvan aktivnog dosega osobe koja sekreće uz pomoć invalidskih kolica. Visina stolova za rad ulaboratoriju veća je od 85 cm (desno).

Slika 35. Primjer loše prakse. Fotografija (lijevo) prikazujepolicu (izvan aktivnog dosega osobe koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica) s posudama u kojima se nalazekemikalije. Fotografija (desno) prikazuje posude zakemikalije s ručno napisanim nazivom kemikalije.

upotreba mikroskopa, fiksiranjem za podloguznatno bi se olakšala upotreba za osobe smotoričkim poremećajima. Pristupačan laboratorijpotrebno je obilježiti oznakom pristupačnogprostora.

Bilješke



115


Zadaci i upute za izvršavanje vježbe te upozorenjatrebaju biti napisani na crnom tisku i na brajicikako bi ih i osobe s oštećenjima vida moglepročitati. Također je potrebno voditi računa o tomena koji su način napisani natpisi na kemikalijama.Važno je da su natpisi prepoznatljivi. Predlažu senatpisi na crnom tisku i brajici kako bi ih i osobe soštećenjima vida mogle pročitati, kombinacijasvijetlog na tamnoj podlozi, veći font te upotrebapunog naziva i kratica. Također je mogućeupotrebljavati boje asocijativnog karaktera (crvenaboja simbolizira oznake kao što su “stop”,“zabranjeno” ili “opasnost”, zelena boja označavada “nema opasnosti”, znači “spasonosni prolaz”,plava boja znači određeno “ponašanje”, “slijed”,“nepostojanje opasnosti”). Dok je kontrastne bojejednakog ili sličnog stupnja zasićenosti potrebnoizbjegavati (npr. kombinacija crne i zelene)(http://www.gradimo.hr/Prilazi-i-prolazi-u-zgradama/hr-HR/3733.aspx).

Intenzitet svjetlosti treba uskladiti u odnosu naosvijetljenost okoline. Predlaže se da radno mjestoima fiksirano svjetlo koje osoba može samostalnopodesiti. Prostor je potrebno osigurati vizualno-svjetlosnom i/ili zvučnom najavom, koja biosobama s invaliditetom omogućila lakšesnalaženje u prostoru u iznimnim situacijama.U laboratoriju je potrebno osigurati zvučnu ivizualno-svjetlosnu najavu. Također je potrebnorazraditi plan evakuacije u slučaju evakuacije. Višeo tome u poglavlju Sustav evakuacije.


Terenskanastavai studentskapraksa


116


Ukoliko je studentu s invaliditetom potrebnapomoć druge osobe, može mu biti omogućenapomoć osobnog asistenta. Osobni asistent treba bitieduciran. Pomoć je moguća pri: čitanju zadatka,crtanju prema naputku studenta s invaliditetom,okretanju stranica, pružanju djelomične pomoći priizradi praktičnoga rada prema naputku studenta sinvaliditetom (i u dogovoru s nastavnikom), pisanjuprema diktatu studenta s invaliditetom, dodavanjupribora ili namještanja prilagođene/posebneopreme (Anić Kuhar i sur., 2007a; Anić Kuhar i sur.,2007b).

Terenska nastava i studentska praksa

... iz života

Adrian je student jednog biotehničkog fakultetaSveučilišta u Zagrebu. Adrian ima motoričkeporemećaje. Veliki problem predstavljala mu jeterenska nastava. Adrian se obratio za pomoćkoordinatoru za studente s invaliditetom i Uredu zastudente s invaliditetom. Zajedno su s voditeljem iizvoditeljima terenske nastave dogovorili modelkoji će omogućiti Adrianu aktivno sudjelovanje naterenskoj nastavi. Voditelj terenske nastaveuključivati će Adriana u sve aktivnosti u kojima onmože sudjelovati. Aktivnosti u kojima Adrian zbogteškoća ne može sudjelovati voditelj će modificirati

Bilješke



117





ili podijeliti u manje korake, odnosno dijeloveaktivnosti u kojima će Adrian zajedno sa svojimkolegama, dijelom uz vršnjačku potporu, aktivnosudjelovati. Važno je da modifikacije koje će bitiučinjene ne kompromitiraju akademske standardekolegija, o čemu odlučuje predmetni nastavnik,odnosno nositelj kolegija.

Terenska nastava i studentska praksa jedan su odvažnijih oblika obrazovanja na velikom brojusastavnica svih Sveučilišta u Republici Hrvatskoj.Studenti su tijekom studija obvezni provestiodređeno vrijeme na studentskoj praksi i terenskojnastavi na poslovima zanimanja za koje seobrazuju u skladu s nastavnim planom iprogramom (Pravilnik o načinu i uvjetimaobavljanja studentske prakse, 2007). Studentskompraksom i terenskom nastavom pruža se mogućnoststjecanja prvih praktičnih iskustava, kao iupoznavanja poslovne kulture institucija ipoduzeća.

S obzirom na specifičnosti nastave i različitostiprograma sastavnica, svaki bi fakultet trebao uokviru svoga nastavnog programa donijeti pravilniko studentskoj praksi i terenskoj nastavi, u kojem jekorisno navesti smjernice za studente sinvaliditetom te im omogućiti ravnopravnosudjelovanje u ovim oblicima nastave. Prilikomizvođenja ovih oblika nastave potrebno je prijesvega omogućiti studentu s invaliditetomravnopravni pristup mjestu izvršavanja studentskeprakse i terenske nastave. Uspjeh studenta sinvaliditetom podrazumijeva da će student dobiti

118


odgovarajući zadatak koji će biti u skladu snjegovim psihofizičkim mogućnostima, ali i takavda će im omogućiti stjecanje svih potrebnihprofesionalnih kompetencija.

Studentska praksaStručna je praksa organiziran i osmišljen postupakod prijema studenata, raspoređivanja, ostvarivanjaprograma prakse, do vrednovanja njihova rada(Pravilnik o stručnoj praksi, 2011). Cilj prakse jeomogućiti studentima razvijanje praktičnihaspekata, kompetencija, povezivanje teorijske(stručne i profesionalne) spoznaje iz relevantnihkolegija, osobno iskustvo samostalnog rada,razvijanje osjećaja profesionalnosti i profesionalneodgovornosti (Pravilnik o nastavnoj praksi studenataFilozofskog fakulteta u Zagrebu, 2006). Praksatreba studentima omogućiti upoznavanje iuvježbavanje temeljnih pristupa, strategija i metoda(Pravilnik o nastavnoj praksi studenata Filozofskogfakulteta u Zagrebu, 2006). Studentska praksaprovodi se u institucijama koje u okviru svojedjelatnosti obavljaju poslove za koje se studentobrazuje. Ovakav oblik nastave je uobičajen oblikzapošljavanja u razvijenim zemljama, gdje više od85% tvrtki koristi studentsku praksu kao načinregrutiranja novih zaposlenika. Studentske prakse urazvijenim zemljama odnose se na honorarneposlove u struci za vrijeme studija(www.mojprviposao.net/jseeker_wiki.php?wikiName=StudentPrakse). Pravilnik o stručnoj praksipristupnika na diplomski studij Arhitekture iurbanizma (2010) jedini predlaže da je zaobavljanje stručne prakse mogući honorar za

Bilješke



119





studente u iznosu od 10 kn/h. Studentska se praksaobavlja u djelomičnom ili punom radnomvremenu, student ima priliku u praksi primijenitistečena znanja. Za studenta je zadužen mentor kojiga obučava i brine se o njegovu napretku.Studentska praksa je prirodan ulazak u svijet rada,a poslodavci među studentima lako mogu izabratisvoje buduće zaposlenike(www.mojprviposao.net/jseeker_wiki.php?wikiName =StudentPrakse). S obzirom na prethodnonavedeno provođenje prakse i aktivno uključivanjestudenta s invaliditetom od višestruke je koristi.

Što se tiče satnice, mentora, nositelja kolegija,pronalaska mjesta odrađivanja prakse, obrasca(uputnice), na različitim fakultetima praksa jerazličito koncipirana. U pravilnicima nekihfakulteta (Pravilnik o stručnoj praksi visokepolitehničke škole u Zagrebu, 2009) navodi se da jemoguće odgoditi praksu u slučaju nepredvidljivihsituacija (npr. bolesti) te da je za to potrebnoodobrenje dekana. Predlaže se da studentovinvaliditet ne bude razlog odgode studentske praksejer time studentu s invaliditetom onemogućavamostjecanje stručnih kompetencija, a kao što je većspomenuto, praksa može biti prvi korak uzapošljavanju osoba s invaliditetom.

Studentu s invaliditetom potrebno je pravovremenodati sve potrebne informacije vezane za studentskupraksu. Studenta je potrebno upoznati s lokacijomna kojoj će se održavati praksa. Prije početkaprakse potrebno je provjeriti prostornupristupačnost objekta. Objekt bi trebao

120


zadovoljavati uvjete navedene u Pravilniku ouvjetima u pogledu prostora, opreme te stručnihradnika ustanove za profesionalnu rehabilitaciju(NN, 2/06) i Pravilniku o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti (NN, 151/05). Trebao bi biti osiguranpristup i ulaz u objekt. Ukoliko se objekt nalazi naviše razina, trebao bi sadržavati elemente zasvladavanje visinskih razlika. Ulazna vrata i vratasobe trebala bi imati širinu svijetlog otvora veću odširine invalidskih kolica. Vrata i prozori trebali biimati pristupačne kvake. Širina hodnika trebaomogućavati paralelno kretanje osoba uinvalidskim kolicima i osoba bez invalidskih kolica.Prostor za kretanje oko pokućstva treba biti širineveće od invalidskih kolica te omogućavatisamostalno i nesmetano kretanje. Više o tome upoglavlju Preporuke građevinskih normi zaprostornu pristupačnost. Inventar bi se trebaonalaziti u aktivnom dosegu osoba koje se kreće uzpomoć invalidskih kolica. Objekt bi trebao imatiodgovarajuće električne instalacije (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05). Također ga je potrebno obilježiti oznakompristupačnosti. Instituciju u kojoj student obavljapraksu potrebno je uputiti u studentove specifičnepotrebe. Studenta s invaliditetom također jepotrebno upoznati s mogućnostima institucije. Upute sa zadacima i ciljevima prakse potrebno jenapisati na crnom tisku (predlaže se kombinacijasvijetlog na tamnoj podlozi i veći font) i brajicikako bi ih i osobe s oštećenjima vida mogle vidjeti.

Bilješke



121


Terenska nastavaPod pojmom terenske nastave smatra se nastavakoja se provodi izvan prostora fakulteta (Pravilnik oterenskoj nastavi, 2003). Terenska nastava dio jeobveze nekih studija, a provodi se u skladu sodobrenim nastavnim programima i planovimarada za pojedine studije (Pravilnik o organizaciji ifinanciranju terenske nastave, 2010). PravilniciFilozofskih fakulteta sveučilišta u Osijeku, Zagrebui Splitu (Pravilnik o sufinanciranju terenske nastave,2008a; Pravilnik o sufinanciranju terenske nastave,2008b; Pravilnik o organizaciji i financiranjuterenske nastave, 2010) navode sljedeće obliketerenske nastave:a) stručna odnosno studijska putovanja u trajanju

od nekoliko dana tijekom kojih se cjelodnevnoizvodi nastava

b) izmještena nastava u trajanju od jednoga danac) terenske vježbe s malim grupama studenata

O organizaciji i izvedbi terenske nastave brine senastavnik ovisno o skupini studenata. PravilniciFilozofskih fakulteta sveučilišta u Osijeku, Splitu iZagrebu navode sljedeće brojčane odnosenastavnika i studenata:• za skupinu do 20 studenata ∑ jedan nastavnik• za skupinu do 40 studenata ∑ dva nastavnika• za skupinu do 60 studenata ∑ tri nastavnika • za skupinu veću od 60 studenata ∑ četiri

nastavnika • ako se u skupini nalazi student s invaliditetom,

potrebno je predložiti (i osigurati) studentupomoć osobnog asistenta




122


Voditelj terenske nastave dužan je organiziratikvalitetnu provedbu terenske nastave i brinuti se osigurnosti studenata te u slučaju izvanrednihokolnosti odgoditi ili otkazati putovanje (Pravilnik oterenskoj nastavi, 2003). Specifične potrebestudenata s invaliditetom često su razlogpredlaganja nesudjelovanja u terenskoj nastavi, nona taj način diskriminiramo studente na osnoviinvaliditeta (Zakon o suzbijanju diskriminacije, NN,85/08). Tomu u prilog govori i Ustav RepublikeHrvatske (NN, 85/10) koji navodi da je školovanjedostupno svakomu pod jednakim uvjetima.

Upute, zadatke i ciljeve terenske nastave potrebnoje napisati na crnom tisku (predlaže se kombinacijasvijetlog na tamnoj podlozi, veći font) i brajici kakobi bili dostupni i studentima s oštećenjima vida.Kako se terenska nastava izvodi izvan mjestafakulteta, predlaže se da se studentu s invaliditetomdetaljno napiše i/ili objasni plan puta, također sepredlaže, ovisno o potrebama studenta, da mu seosigura osobni asistent. Za terensku nastavu kojatraje više dana predlaže se da se napravi plan zasvaki dan kako bi student s invaliditetom bioupoznat sa svim mogućim izazovima.

Pravilnik o organizaciji i financiranju terenskenastave, (2010) Filozofskog fakulteta Sveučilišta uSplitu navodi da, ukoliko se terenska nastavaodržava tijekom jednog dana, plaćaju se samotroškovi prijevoza nastavnika i studenata te dalje uzPravilnike o sufinanciranju terenske nastave (2008a;2008b) Filozofskog fakulteta u Osijeku i Zagrebunavodi do visine cijene putne karte vlaka II. razreda

Bilješke



123



Knjižnica


ili autobusa. Ako se u skupini studenata nalazistudent s invaliditetom, potrebno je voditi računa oprilagođenome prijevoznom sredstvu. Pravilniciprethodno navedenih fakulteta (Pravilnik osufinanciranju terenske nastave, 2008a; Pravilnik osufinanciranju terenske nastave, 2008b; Pravilnik oorganizaciji i financiranju terenske nastave, 2010)navode da za trajanje terenske nastave od više danatroškovi terenske nastave studenata uz prijevozobuhvaćaju i troškove smještaja s prehranom uhotelu s najviše tri zvjezdice. U skupini studenata ukojoj se nalazi student s invaliditetom prilikomodabira smještaja potrebno je voditi računa oprostornoj pristupačnosti hotela, prilagođenimsobama i sanitarnom čvoru. Ovisno o potrebamastudenta s invaliditetom, predlaže se osiguratiosobnog asistenta. Ulogu osobnog asistenta u svimnavedenim slučajevima mogu odigrati kolegestudenti ∑ vršnjaci.

Onim fakultetima koji u svojim programimaterensku nastavu odrađuju u prirodnom okruženjuili na nepristupačnom terenu, kojima student sinvaliditetom zbog svojih teškoća nije umogućnosti pristupiti, predlaže se da osigurajuaktivnosti koje se odnose na sadržaje terenskenastave, a u kojima student može ravnopravnoparticipirati.

124


Knjižnica

... iz života

Ljubica je studentica jednog humanističkogfakulteta Sveučilišta u Rijeci. Ljubica se kreće uzpomoć invalidskih kolica. S obzirom na potrebestudija Ljubica je učlanjena u Sveučilišnuknjižnicu. Kako se Ljubica kreće uz pomoćinvalidskih kolica, nije u mogućnosti odlaziti uknjižnicu. Ljubica se obratila za pomoćSveučilišnoj knjižnici i Uredu za studente sinvaliditetom Sveučilišta u Rijeci. Upoznali su je sprojektom “Do knjižnice u papučama” koji nudiuslugu HALO KNJIGA. Usluga je organizirana nanačin da dostavljač City EX-a donosi naručenuknjiga na kućnu adresu. Usluga HALO KNJIGAomogućuje Ljubici aktivno i jednostavno korištenjeknjižnične građe.

Da bi se osigurale jednake mogućnosti korištenjaknjižnične građe i usluga svim osobama, neophodnoje osobama s invaliditetom osigurati prostornupristupačnost knjižnici. IFLA-in (InternationalFederation of Library Associations, 2004a; 2004b;2006) Odbor za knjižnice izradio je Listu za(samo)procjenu pristupačnosti knjižnica osobama sinvaliditetom, koja je vrlo praktično pomagalo svimvrstama knjižnica. Više o tome a web stranicihttp://www.hkdrustvo.hr/hr/izdanja/kategorija/elektronicka. Prilikom provođenja ovakve

Bilješke



125



Knjižnica


(samo)procjene, preporučeno je savjetovanje sosobama s invaliditetom ili organizacijama čiji sučlanovi osobe s invaliditetom. Prije konačneprovedbe poželjno je rezultate analize ukomponiratiu važeće hrvatske zakone i građevinske norme.

Pristupačnom knjižnicom smatra se ona u kojoj jeizvršena adekvatna prilagodba: pristupa izvanknjižnice (parkirališnog prostora i pristupa zgradi ukojoj se nalazi knjižnica), ulaza u knjižnicu iprostora unutar knjižnice.

Prilagodba pristupa izvan knjižniceNa prostornu pristupačnost knjižnice osimunutarnjeg prostora knjižnice utječe i prostornapristupačnost područja izvan knjižnice. Topodrazumijeva primjenu načela univerzalnogdizajna (http://www.ncsu.edu/www/ncsu/design/sod5/cud/about_ ud/udprinciples.htm) u:• osiguravanju pristupačnosti parkirališnog prostora• osiguravanju pristupačnosti prilaza zgradi u kojoj

je smještena knjižnica• osiguravanju pristupačnosti pristupa glavnom ulazu• osiguravanju pristupačnosti glavnog ulaza

(poželjna su klizna vrata)• postavljanju oznaka pristupačnosti radi olakšane

orijentacije• osiguravanju elemenata pristupačnosti za

svladavanje visinskih razlika• postavljanju taktilnih crta vođenja i upozorenja

koje vode od glavnog ulaza do pulta za pružanjeinformacija i uređaja za samozaduživanje irazduživanje knjiga

• osiguravanju dodatnog osvjetljenja

126


Prilagodba unutarnjeg prostora i inventaraOsobama s invaliditetom potrebno je omogućitiulazak u knjižnicu na siguran način i bez prepreka.Prostor unutar knjižnice poželjno je jasno označiti,a plan knjižničnih prostorija trebao bi biti dostupanna ulazu u knjižnicu.

Osim osiguravanja adekvatnoga manevarskogprostora ispred ulaznih vrata, poželjno je osiguratida na ulaznim vratima (i prozorima) kvake buduprimjereno postavljene i oblikovane za osobe sinvaliditetom, odnosno ako su na ulazu postavljenaautomatska vrata, prekidač za otvaranje treba biti uaktivnom dosegu osoba koje se kreće uz pomoćinvalidskih kolica. Sva staklena vrata u knjižnicitrebaju imati uočljive oznake. Ukoliko knjižnicakoristi kontrolne rampe na ulazu, važno je da onebudu postavljene na način da je omogućen prolazosobama koje se kreću pomoću invalidskih kolica ionima koji koriste pomagala za kretanje (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Unutar prostora knjižnice važno je osiguratitoaletni prostor, prostorno prilagoditi cjelokupniprostor knjižnice, osigurati pristup knjižničnoj građii uslugama te prilagoditi nekoliko radnih mjesta sračunalima za osobe s invaliditetom.

Sukladno IFLA-inim smjernicama (2004a; 2004b;2006) i Pravilniku o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti (NN, 151/05), kod prilagodbe unutarnjegprostora knjižnice osobama s invaliditetom poželjno

Bilješke



127



Knjižnica


je držati se načela univerzalnog dizajna, vodećiračuna o sljedećem:• ukoliko knjižnica ima više katova, trebalo bi

osigurati jedan od elemenata pristupačnosti zasvladavanje visinskih razlika

• stubišta i stube unutar knjižnice poželjno jeoznačiti kontrastnim bojama kako bi bile vidljiveosobama s oštećenjima vida i izvesti elementepristupačnosti za svladavanje visinskih razlika terukohvate u kontinuitetu cijelom dužinomstubišta

• poželjno je da knjižnica ima barem jedan toaletniprostor prilagođen osobama s invaliditetom

• poželjno je postaviti taktilne crte vođenja iupozorenja koje će voditi do knjižnice

• važno je osigurati dovoljno manevarskog prostoraza okretanje osoba koje se kreću pomoćuinvalidskih kolica kroz korisničke prostorijeknjižnice

• rasvjeta unutar knjižnice na radnim stolovimatrebala bi biti podesiva prema potrebamapojedinca

• ukoliko se na pod stavljaju sagovi, preporučuje seda budu tanji i gusto tkani, kako bi se olakšalokretanje osobama koji se kreću uz pomoćinvalidskih kolica ili drugih pomagala

• otirači bi trebali biti postavljeni u razini poda• požarni alarm u knjižnici trebao bi biti vidljiv i

čujan• knjižnica treba osigurati osposobljeno osoblje za

pomaganje osobama s invaliditetom u slučajuopasnosti

• pristupačan prostor treba biti obilježen oznakamapristupačnosti

128


Stvaranje ugodnog i pristupačnog okruženja zakorisnike knjižnice uvelike ovisi o uvjetima radakoje im omogućuje prilagođen inventar. Udanašnje vrijeme proizvođači pokućstva i opremenude širok asortiman proizvoda namijenjenihrazličitim vrstama knjižničnih korisnika. Svakapojedina osoba s invaliditetom zahtijeva specifičnukombinaciju opreme koja će mu omogućitikorištenje računala. Zato je vrlo važno prikupljanjeinformacija od samih osoba s invaliditetom, kao isavjetovanje o mogućnostima opreme koja senabavlja. Prilikom odabira inventara i opremedobro je držati se načela univerzalnog dizajna (višeo tome u poglavlju Načela univerzalnog dizajna) teizvršiti prilagodbu prema važećem Pravilniku oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN,151/05).

Poželjno je da informacijski pult (pult na kojem sezadužuje i razdužuje knjižnična građa) budepomičan s instaliranom induktivnom petljom ilitransmisijskim obručem radi otklanjanja šumova izokoline i poboljšanja kvalitete zvuka (u prostorijipovršine veće od 500 m² i koju može istovremenokoristiti više od 100 osoba). Pult bi trebao bitiizveden najbliže ulaznom prostoru i/ili prostoriji ukojoj se pruža usluga. Predlaže se da bude uaktivnom dosegu osobe koja se kreće uz pomoćinvalidskih kolica. Više o tome u poglavljuPreporuke građevinskih normi za prostornupristupačnost. Poželjno je osigurati prednostosobama s invaliditetom u situacijama čekanja uredu. Ukoliko se u knjižnici koristi uređaj za

Bilješke



129


Slika 36. Fotografijaprikazuje “selfcheck” koji senalazi u aktivnom doseguosoba koje se kreće uzpomoć invalidskih kolica.

Slika 37. Primjer loše idobre prakse. Fotografijaprikazuje prostor izmeđupolica bez prepreka širineveće od 150 cm (primjerdobre prakse). Knjige napolicama su izvan aktivnogdosega osoba koje se krećeuz pomoć invalidskih kolica(primjer loše prakse).


Knjižnica


samorazduživanje i samozaduživanje građe(“selfcheck“) potrebno je osigurati njegovudostupnost osobama s invaliditetom.

Oglasni panoi trebali bi biti postavljeni tako dasadržaji budu u vidnom polju osoba sinvaliditetom. Više o tome u poglavlju Preporukegrađevinskih normi za prostornu pristupačnost.Police bi trebale biti organizirane na način da ih jemoguće dosegnuti iz invalidskih kolica, a prolaz

130


Slika 38. Fotografija prikazuje prilagodbu radnog mjesta uknjižnici za osobe s invaliditetom(http://www.santarosa.edu/library/services/computers.html).

između polica trebao bi biti bez prepreka. Ukolikoknjižnica ne može osigurati police na ovakavnačin, potrebno je osigurati adekvatnu pomoćosoblja knjižnice.

Prilikom planiranja radnog mjesta unutar čitaonice(stolovi i stolci) poželjno je voditi računa oergonomskim i antropometrijskim preprekama, kaoi o manevarskom prostoru oko inventara. Radnistolovi s podesivom visinom pristupačni suosobama koje se kreću uz pomoć invalidskihkolica.

Mjesta za rad na računalima namijenjenimosobama s invaliditetom poželjno je organizirati nanačin da budu prilagođeni osobama s motoričkimporemećajima. U nekim slučajevima pristupačnost

Bilješke



131


132

računalnoj opremi može se regulirati samoosiguravanjem adekvatnog prostora s računalnomopremom za korisnike s invaliditetom irepozicioniranjem tipkovnice i ekrana. Ukolikopotrebe korisnika s invaliditetom zahtijevajuprimjenu specifičnih hardverskih i softverskihrješenja, knjižnica treba osigurati pomoćnutehnologiju, kao npr. program za prepoznavanjegovora, alternativne opcije mišu itd. Poželjno jeosigurati i tehničku potporu za rad na računalu(ukoliko je to moguće), kao i knjižnično osobljeosposobljeno za podučavanje korisnika za rad naračunalima.

Pristupačnost knjižničnoj građiDa bi knjižnična građa i usluge bile na najboljinačin dostupne osobama s invaliditetom, poželjnoje da knjižnično osoblje bude upoznato s različitimvrstama invaliditeta kako bi znali na koji načinpostupiti, posebice kada se radi o specifičnoj građiza osobe s disleksijom i osobe s oštećenjima vida.Ukoliko knjižnica ima ili može osigurati odjel zaosobe s teškoćama učenja i oštećenjima vida,poželjno je:• postaviti jasne oznake o postojanju odjela• izvesti taktilnu crtu vođenja koja vodi do tog

dijela u knjižnici• prostor učiniti ergonomski oblikovanim i dobro

osvjetlljenim• osigurati uređaje za reprodukciju i ostalu opremu

za korištenje audio i vizualne zbirke• osigurati povećalo (poželjno sa svjetlom),

elektronički čitač ili telelup• osigurati računala s programima za


Knjižnica



133



Bilješkeprilagođavanje ekrana i softverom za pomoćosobama s teškoćama pri čitanju

Prema IFLA-inim smjernicama (2004a; 2004b;2006), posebne usluge za korisnike s invaliditetompotrebno je definirati u slučajevima:• kada osobe ne mogu doći u knjižnicu, potrebno

im je pružiti uslugu u njihovu domu• kada se usluga treba pružiti osobama, u

ustanovama za njegu• kada osoba s teškoćama učenja treba pročitati

kraći tekst, uputu ili kada treba skenirati tekstovekako bi bili dostupni na računalima s programomza čitanje ekrana

Načini dostave knjiga i informacija su primjericebesplatna poštanska usluga, pokretne knjižnice,internet, elektronička pošta, telefon itd.


Administrativne službe fakulteta i akademija

... iz života

Domagoj je student jednog tehničkog fakultetaSveučilišta u Splitu. Domagoj ima disleksiju. Upisiu studentsku godinu velik su mu problem zbognemalog broja dokumenata koje mora ispuniti. Veći sama pomisao na odlazak u administrativneslužbe fakulteta pričinjava mu nelagodu.Domagojeve teškoće prepoznala je voditeljicastudentske referade. Voditeljica studentske referadepredložila je Domagoju da, kad treba ispuniti nekedokumente, u studentsku referadu dođe nakonkraja radnog vremena za studente, kad mu onamože individualno pomoći. Senzibiliziranostvoditeljice studentske referade smanjila jeDomagojevu nelagodu i učinila studentsku referadumjestom na koje Domagoj rado odlazi i gdje uvijekmože dobiti potrebnu pomoć.

Studentima s invaliditetom treba biti osiguranaprednost u korištenju usluga administrativneslužbe.

Administrativne službe fakulteta i akademija vrlo sufrekventno mjesto posjeta svih studenata tijekomstudija. Zbog toga je izuzetno važno osiguratinjihovu pristupačnost. Da bi administrativne službebile pristupačne studentima s invaliditetom,preporučljivo ih je smjestiti u prizemlje, a ukoliko


Administrativneslužbefakultetai akademija


134


to nije moguće, potrebno je osigurati dizalo,vertikalno podiznu platformu ili koso podiznusklopivu platformu.

Pristupačnost administrativnih službipodrazumijeva prilagodbu ulaznog i unutarnjegprostora.

Ulaz u administrativnu službu trebao bi imatidovoljno prostora za manevriranje i primjerenopostavljene kvake, odnosno dostupan prekidač zaotvaranje automatskih vrata. Ukoliko su ulaznavrata staklena, trebala bi imati uočljive oznakeupozorenja. Manevarski prostor unutaradministrativne službe trebao bi biti organiziran nanačin da omogućuje neometano kretanjestudentima s invaliditetom. Potrebno je osigurati

Bilješke



135

Slika 39. Prikaz moguće adaptacije unutrašnjeg prostoraadministrativne službe studentima s invaliditetom (Pravilniko osiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN, 151/05).



Administrativneslužbefakultetai akademija


taktilne crte vođenja do pulta i zvučne najave radilakše orijentacije studenata s oštećenjima vida,vizualno-svjetlosne najave i telekomunikacijskeuređaje za studente s oštećenjima sluha.

Pult treba biti organiziran na način da najmanjejedno radno mjesto bude prilagođeno osobama sinvaliditetom, odnosno da bude u aktivnom doseguosoba koji se kreće uz pomoć invalidskih kolica.Više o tome u poglavlju Preporuke građevinskihnormi za prostornu pristupačnost. Isto tako, pult jepotrebno osigurati dobrom rasvjetom radi osoba soštećenjima vida te osigurati dovoljno prostora daomogući rad i lijeve i desne ruke.

Administrativne službe vrlo često za oglašavanjeinformacija koriste oglasne panoe. Oglasni panoitrebali bi biti postavljeni u vizualnom dosegu osobakoje se kreću uz pomoć invalidskih kolica, aobjavljene informacije trebaju biti napisane nakontrastnoj i mat pozadini, fonta Ariel ili ComicSans kako bi bili čitljivi studentima s teškoćamaučenja te na crnom tisku i brajici kako bi bili čitljivistudentima s oštećenjima vida. Više o tome upoglavlju Preporuke građevinskih normi zaprostornu pristupačnost.

U praksi se nerijetko događa da su studomatismješteni na različitim mjestima unutar zgradevisokoškolske ustanove. Stoga je iznimno važnoosigurati jasne oznake o smještaju studomata temaksimalno prilagoditi njihovu primjenustudentima s invaliditetom. Potrebno je voditiračuna o fizičkom pristupu studomatima, tj.

136


Slika 40. Fotografija prikazuje studomat ispred kojeg senalazi prostor za manevriranje.

osigurati manevarski prostor za okretanje osobakoje se kreću pomoću invalidskih kolica i izvršitiprilagodbu elementima pristupačnosti zasvladavanje visinskih razlika (vertikalnompodiznom platformom, koso podiznom sklopivomplatformom, rampom ili dizalom), ako je studomatsmješten u takvom prostoru. Prilikom nabavestudomata važno je utvrditi je li u hardverskomsmislu prilagođen studentima s invaliditetom i/ilipostoji li mogućnost nadogradnje s kompatibilnompomoćnom tehnologijom.

Ukoliko administrativna služba koristi računala kaoizvor informacija, potrebno je osigurati dostupnost iprilagođenost opreme i pomagala studentima sinvaliditetom. Pritom je važno osigurati pomoćnutehnologiju, kao npr. prilagođene tipkovnice,program za prepoznavanje govora, alternativneopcije mišu, prilagođene uređaje za ispis izlaznih

Bilješke



137


dokumenata, programe za povećanje slike naekranu i sl. Računala trebaju biti organizirana nanačin da budu prilagođena studentima koji sekreću uz pomoć invalidskih kolica. U osiguranju pristupačnosti administrativnih službipotrebno je imati osposobljeno administrativnoosoblje za pomoć studentima s invaliditetom.Pristupačnu administrativnu službu i studomatepotrebno je obilježiti oznakom pristupačnosti.

Sportsko-rekreacijske dvorane

... iz života

Petar je student jednog tehničkog fakultetaSveučilišta u Zadru. Petar ima kroničnu bolest. Uslobodno vrijeme aktivno se bavi sportom. Unatočtome, a s obzirom na svoju bolest, realizirao jepravo na oslobođenje od pohađanja nastavetjelesne i zdravstvene kulture. Petra je oslobođenjeod pohađanja nastave tjelesne i zdravstvene kultureveoma frustriralo. Obratio se za pomoć profesorutjelesne i zdravstvene kulture. Upoznao jeprofesora sa svojim mogućnostima i specifičnimpotrebama prilagodbe, kao i sportskim aktivnostimau kojima može aktivno sudjelovati. Profesortjelesne i zdravstvene kulture u dogovoru s Petromnapravio je za Petra individualni plan i programnastave tjelesne i zdravstvene kulture.


Sportsko--rekreacijskedvorane


138


Osim obrazovnoga nastavnog programa, jedan odkolegija koji je zastupljen na gotovo svimfakultetima je kolegij tjelesne i zdravstvene kulture.Tjelesna i zdravstvena kultura održava se usportsko-rekreacijskim dvoranama, na bazenima,klizalištima te na nekim sastavnicama kaoorganizirane pješačke ture.

Studenti s invaliditetom mogu ostvariti oslobođenjeod nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Uvjeti inačini oslobođenja ovise od fakulteta do fakulteta.U daljnjem tekstu bit će naveden preporučljivprimjer oslobođenja od nastave tjelesne izdravstvene kulture na Agronomskom fakultetuSveučilišta u Zgrebu. Molbe i potrebnadokumentacija za oslobođenje od pohađanjanastave tjelesne i zdravstvene kulture predaju sepredmetnom nastavniku. Studenti s invaliditetommogu biti oslobođeni po sportskoj ili zdravstvenojosnovi. Oslobođenje može biti djelomično ilipotpuno te trajno ili privremeno za tekući semestar.Sportska oslobođenja odnose se na sportaše koji seaktivno bave sportom i redovito treniraju. Ti sustudenti obvezni nastupati na sveučilišnomsportskom natjecanju za svoj fakultet. Zdravstvenaoslobođenja odnose se na studente koji predajuzahtjev za oslobođenje po zdravstvenoj osnovi. Sprikupljenom dokumentacijom predmetninastavnik odlazi liječniku zaduženom za određenifakultet, koji određuje postotak oslobođenja. Udogovoru s podnositeljem molbe i predmetnimnastavnikom dogovara se način i opseg programanastave kolegija tjelesne i zdravstvene kulture.Program rada izrađuje se prema zdravstvenom

Bilješke



139





stanju i utvrđenoj dijagnozi svakog studenta sinvaliditetom (Tjelesna i zdravstvena kultura,Skripta za studente prve i druge godine studija2006).

Nerijetko se događa da profesori studente sinvaliditetom, zbog neznanja, potreba zaprilagodbom, nepristupačne dvorane,nesenzibiliziranosti, protiv njihove volje oslobodeod pohađanja nastave tjelesne i zdravstvenekulture. Postupajući na taj način, studenta sinvaliditetom diskriminira se na osnovi invaliditeta(Zakon o suzbijanju diskriminacije, NN, 85/08) teim se ujedno oduzima pravo dostupnosti sporta(Zakon o športu, NN, 71/06).

Radi obavljanja sportske djelatnosti na visokimučilištima osnivaju se studentske sportske udruge(Zakon o športu, NN 71/06). Studentske sportskeudruge za obavljanje svojih aktivnosti koristeprostor visokih učilišta (Zakon o športu, NN,71/06). Kako se neki studenti s invaliditetomaktivno bave sportom te kako su na osnovi svojihsportskih oslobođenja dužni nastupiti nasveučilišnom sportskom natjecanju, predlaže se daih nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture potaknuna osnivanje sportskih udruga za studente sinvaliditetom. Studentske sportske udruge kojedjeluju pri jednome visokom učilištu udružuju se ustudentski sportski savez koji uspostavlja i vodisustav sportskih natjecanja u okviru visokih učilišta(Zakon o športu, NN, 71/06). Sportske udrugestudenata s invaliditetom mogu se uključiti ustudentski sportski savez i sudjelovati u

140


natjecanjima na nacionalnoj i međunarodnojrazini.

Kao što je već spomenuto, većina fakulteta nastavuiz kolegija tjelesne i zdravstvene kulture održava usportskim dvoranama. Sportskim objektimasmatraju se uređene i opremljene površine i objektikoji udovoljavaju uvjetima za obavljanje sportskedjelatnosti (Pravilnik o prostornim standardima,normativima te urbanističko-tehničkim uvjetima zaplaniranje mreže športskih objekata, NN, 38/91).

Ulazni prostor (više o tome u poglavlju Ulazniprostor), kao i ostali prostori u sportskom objektu,trebao bi biti koncipiran tako da omogućujesamostalni ulazak i kretanje osoba s invaliditetom.Potrebno je voditi računa da širina svijetlog otvoravrata bude veća od širine invalidskih kolica(prosječna dimenzija je 110 × 66 × 90 cm (Fejzić,2007)) te da osobe koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica mogu samostalno svladati visinupraga. Više o tome u poglavlju Preporukegrađevinskih normi za prostornu pristupačnost. Uzto, potrebno je osigurati dovoljnu širinu prostora zakretanje i prostora za manevriranje. Predlaže se dase prostorno pristupačni sportski objekt obilježioznakom pristupačnosti. Sva oprema dostupnaosobama koje se kreću pomoću invalidskih kolicakoja ne smeta kretanju trebala bi biti učvršćena nazid i izvedena kontrastno u odnosu na pod i zidove(Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,NN, 151/05).

Bilješke



141


Slika 41. Fotografije prikazuju pristupačni ulaz u sportskudvoranu (lijevo) i pristupačni ulaz u hodnik koji vodi dosportskih garderoba i ulaza u prostor za vježbanje (desno).




Sve sportsko-rekreacijske dvorane imaju prostorpredviđen za oglasnu ploču, na kojoj se nalazerasporedi i informacije. Oglasne ploče trebale bibiti postavljene u vizualnom dosegu osobe koja sekreće uz pomoć invalidskih kolica. Više o tome upoglavlju Preporuke građevinskih normi zaprostornu pristupačnost. Pristupačne sportskegarderobe, prostori za vježbu, gledalište kao i WC-ikoji su u javnoj upotrebi trebali bi biti obilježenioznakom pristupačnog prostora.

Sportske garderobeNezaobilazna tema kada govorimo o sportsko-rekreacijskim dvoranama su i sportske garderobe.Preporučuje se da vrata sportske garderobe imajuširinu svijetlog otvora veću od invalidskih kolica.Unutar sportske garderobe potrebno je osiguratiprostor za manevriranje te adekvatan broj sjedećih

142


Slika 42. Fotografije prikazuju sportsku garderobupristupačnu osobama s invaliditetom; vrata svijetle širine 90cm bez praga (lijevo), pristupačne klupe i vješalice (desno).

mjesta (klupa). Visina sjedećih ploha klupe trebabiti postavljena na približnoj visini sjedalainvalidskih kolica kako bi bili mogući transferiosoba koje se kreću pomoću invalidskih kolica.Ukoliko se iznad klupe nalaze vješalice za odjeću,trebaju biti u aktivnim dosegu osoba koje se krećuuz pomoć invalidskih kolica. Više o tome upoglavlju Preporuke građevinskih normi zaprostornu pristupačnost.

Svaka sportska garderoba ima odvojen WC i/iliumivaonik i prostor za tuširanje. U sanitarnomčvoru sportske garderobe potrebno je voditi računao prostoru za manevriranje. Ispred umivaonika iWC-školjke predlaže se postojanje uporabnogprostora za nesmetani prilaz osobe koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica. Iz sigurnosnih razlogapotrebno je postaviti alarmni uređaj s prekidačemna pritisak ili vrpcom za povlačenje. Više o tome u

Bilješke



143





poglavlju Preporuke građevinskih normi zaprostornu pristupačnost.

Vrata WC-a trebala bi imati širinu svijetlog otvoraveću od invalidskih kolica, otvarati se prema van teimati pristupačnu kvaku na vratima. WC-školjka(zajedno s daskom za sjedenje) trebala bi senalaziti na visini sjedalice invalidskih kolica kakobi bili mogući transferi osoba koje se krećupomoću invalidskih kolica. Uz WC-školjku trebalabi postojati dva držača za ruke, postavljena na zid.Više o tome u poglavlju Preporuke građevinskihnormi za prostornu pristupačnost.

U sanitarnom čvoru sportske garderobe treba senalaziti i konzolno izvedeni umivaonik, sa sifonomsmještenim u ili uza zid. Predlaže se da slavina budejednoručna miješalica ili s ugrađenim senzorskimpuštanjem vode (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

WC koji je u javnoj upotrebi trebao bi imatizaseban ulaz, izdvojen od muških i ženskihsanitarnih grupa. Od ulaznih vrata građevine dovrata javnog WC-a trebala bi biti postavljenataktilna crta vođenja, s užljebljenjima u smjeruvođenja (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05).

Prostor za tuširanje trebao bi imati površinuprostora ispod tuša veću od invalidskih kolica tebiti izveden bez pregrada i s držačima za ruke.

144


Prostor za tuširanje trebao bi biti izveden bezpragova s protukliznom podlogom te s nagibom zaodvod vode. U prostoru za tuširanje trebalo bi bitipostavljeno vodootporno preklopno sjedalo urasponu visine sjedalice invalidskih kolica. Kako bibili mogući transferi osoba koje se kreću pomoćuinvalidskih kolica. Slavina bi trebala bitijednoručna ili slavina s ugrađenim senzorom.Držač za sapun trebao bi biti postavljen u aktivnomdosegu osobe koja se kreće uz pomoć invalidskihkolica (više o tome u poglavlju Preporukegrađevinskih normi za prostornu pristupačnost).

Prostor za vježbanjeProstor za vježbanje neizostavni je dio svakesportske dvorane. S obzirom na multifunkcionalnostprostora, valja voditi računa o prostornojpristupačnosti. Ako se ulazi u prostor za vježbanjenalaze na različitim razinama, predlaže seupotreba elemenata za svladavanje visinskih razlika(rampe, dizala, koso podizne sklopive platforme ivertikalno podizne platforme). Ulazi u prostor zavježbanje (vrata) trebaju biti dovoljne širine i visinepragova koja omogućava samostalno kretanjeosoba koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica.Više o tome u poglavlju Preporuke građevinskihnormi za prostornu pristupačnost.

Kod nabavke rekvizita i sprava za vježbanje,predlaže se upotreba i vođenje načelimamultifunkcionalnositi i univerzalnog dizajna.Potrebno je imati na umu da ih mogu koristitisportaši bez i s invaliditetom (u suprotnom ihdiskriminiramo na osnovi invaliditeta (Zakon o

Bilješke



145


146

suzbijanju diskriminacije, NN, 85/08; Zakon ošportu, NN, 71/06)), ali i sve osobe kojima je topotrebno.

Svaka dvorana ima iscrtane terene za različitesportove. Predlaže se da oznake budu izrađene slinijama širine 4 - 5 cm u jasno vidljivim bojamakako bi bili uočljivi i osobama s oštećenjima vida(Wouters, Rutigliano, Verbraeke, 2005). S obziromna to da velik broj osoba i sportaša s invaliditetomčine i osobe/sportaši s oštećenjima vida, predlaže seda polja sportskog terena budu obilježena i taktilnimoznakama. Taktilne oznake trebale bi biti debljine0,3 +/- 0,05 cm (Goalball rules 2006-2010, 2006).

Kako sportaši s invaliditetom treniraju nekespecifične sportove, predlaže se da dvorane imajuiscrtane terene i za te sportove. Jedan od tihsportova je i sjedeća odbojka. Dimenzije terena zasjedeću odbojku su 10 × 6 m, dok je mreža navisini od 115 cm (muškarci), a za žene 110 cm.Dimenzije terena za nogomet s 5 igrača (za slijepeosobe - futsal) po dužini su od 42 do 38 m, dok ješirina od 22 do 18 m. Uz dužinu terena potrebno jepostaviti ogradu u visini od 1 do 1,20 m i osiguratinagib od 10 stupnjeva (nagnuta od terena)(http://sdsks.page.tl/Nogomet.htm). Nogometniteren za 7 igrača (najčešće za osobe s motoričkimporemećajima) ima dimenzije dužine od 25 do 42m i širine od 15 do 20 m. Dimenzije gola su 3 × 2m. Dimenzije igrališta hokeja u invalidskimkolicima su 26 × 16 m. Gol je širok 250 cm, visok20 cm i 40 cm dubok. Ograda je visoka 20 cm.Odstupanja igrališta su dopuštena: minimalne





147



Bilješkedimenzije su dužina 24 m i širina 14 m, dok sumaksimalne 26 m i 16 m. Uglovi igrališta suzaobljeni. Također su dopuštena odstupanjaograde; minimalna visina je 9 cm i maksimalna je50 cm (Wouters, Rutigliano, Verbraeke, 2005).Igrališne linije za Golball (za slijepe osobe) trebalebi biti 5 cm (+/- 1 cm) u širinu te označenevizualno i taktilno zbog orijentacije igrača. Širinagola je 9 m (+/- 5 cm), a visina 130 cm (+/- 2 cm).Maksimalni promjer vratnica i prečke ne smijeprelaziti 15 cm (Good ball rules 2006-2010, 2006).

Sportski rekvizitiZa aktivno i ravnopravno sudjelovanje studenata sinvaliditetom u nastavi tjelesne i zdravstvenekulture, osim prostorne pristupačnosti potrebno jevoditi računa o postojanju odgovarajućih rekvizitaza specijalizirane sportove namijenjene osobama sinvaliditetom.

Sportske rekvizite moguće je podijeliti s obziromna sportove (gimnastika, atletika, nogomet,odbojka, košarka, rukomet, badminton, tenis, stolnitenis te lopte kao posebna kategorija (Cjenik Adriasport, 2010)). Za osobe s oštećenjima vida predlažuse zvučno označeni sportski rekviziti. U slučajupostojanja uputa za upotrebu potrebno ih jenapisati na crnom tisku i brajici kako bi bile čitljivei osobama s oštećenjima vida, kombinacijasvijetlog na tamnoj podlozi i veći font kako bi biledostupnije osobama s teškoćama učenja. Osobamas oštećenjima sluha nije potrebna posebnaprilagodba sportskih rekvizita izuzev u slučajupostojanja zvučnih najava na rekvizitima kada je





rekvizite potrebno osigurati i u vizualnom obliku(npr. na aparatima za pikado). Osobama smotoričkim poremećajima katkad je potrebnoprilagoditi dimenzije i težinu sportskih rekvizita.

Neki od rekvizita za osobe s invaliditetom suzvučne lopte, lopte različitih dimenzija i boja,lopte različitih težina, lopte za psihomotoriku(pilates-lopta), palice, obruči, čunjevi, vijače, daskeza vježbanje ravnoteže, mornarske ljestve, švedskeljestve, trampolini, strunjače, tatami podovi -judo/karate, boksačke vreće, reketi za stolni tenis(Cjenik Adria sport, 2010).

Neke sportsko-rekreacijske dvorane unutar svojihprostora imaju i teretanu. Pristup teretani trebao bibiti omogućen (elementima za svladavanjevisinskih razlika, ulazom, pragovima). Prilikomnabavke opreme i sprava za vježbanje potrebno jeimati na umu koje će je osobe koristiti. Također jepotrebno voditi se načelima nediskriminacije,mulifunkcionalnosti i univerzalnog dizajna opremei sprava. Sprave bi trebale biti dizajnirane na načinda prate pokrete tijela tijekom izvedbe različitihvježbi. Ovakav pristup svakako je potrebanpočetnicima. Sprave bi trebale biti ergonomskioblikovane. Kutovi bi trebali biti podešeni za svakimišić te bi se trebale prilagođavati visini i težinivježbača. Svaki prijenos na spravi trebao bi bitizaštićen kako ne bi došlo do ozljede vježbača.Predlažu se sljedeće sprave: terapijski bicikl, bicikli orbitrek, kombinirane fitness-sprave, bench-klupa.

148


Slika 43. Prikaz mjesta u gledalištu za osobe koje se krećuuz pomoć invalidskih kolica (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

GledališteVrlo je važno osobama s invaliditetom osiguratinesmetan pristup gledalištu, uzimajući u obzirpotrebu za širim hodnikom i prostorom zamanevriranje. Mjesto u gledalištu treba imatitlocrtne dimenzije veće od invalidskih kolica i bitiobilježeno oznakom pristupačnosti. Više o tome upoglavlju Preporuke građevinskih normi zaprostornu pristupačnost. Prilikom predviđanjamjesta za osobe s invaliditetom treba voditi računao prilasku predviđenomu mjestu. Predviđenomjesto treba se nalaziti na istoj visini kao i ulaz, aukoliko postoji razlika u visini, razliku je potrebnosvladati elementom za svladavanje visinske razlike(dizalom, rampom, koso podiznom sklopivomplatformom i vertikalno podiznom platformom).

Bilješke



149


U svakom gledalištu potrebno je osigurati i određenbroj mjesta osobama s invaliditetom u ukupnopredviđenom broju mjesta. Na 100 do 300 sjedećihmjesta izvode se najmanje dva pristupačna mjesta,na 301 do 1000 sjedećih mjesta izvodi se najmanje2% pristupačnih mjesta, dok se na 1001 i višesjedećih mjesta izvodi najmanje 1% pristupačnihmjesta (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05).

Studentski klubovi i savjetovališta

... iz života

Marija je studentica jednog humanističkog fakultetaSveučilišta u Zagrebu. Marija ima motoričkeporemećaje i kreće se uz pomoć invalidskih kolica.Korisnica je studentskog savjetovališta. Kako jesavjetovalište za studente smješteno unepristupačnom podrumu do kojeg ne postojeelementi za svladavanje visinskih razlika, Marija seobratila za pomoć voditeljici savjetovališta zastudente i koordinatoru za studente s invaliditetom.Uz pomoć koordinatora, voditelja savjetovališta zastudente i senzibiliziranosti uprave fakulteta koja jerazumjela važnost dostupnosti svih prostora iusluga studentima s invaliditetom, savjetovalište zastudente preselilo se u novi prostor u prizemlju do


Studentski klubovii savjetovališta

Asja Barić

150


kojeg vode elementi za svladavanje visinskihrazlika.

Studentski klubovi služe za druženje studenata uslobodno vrijeme i organizaciju aktivnosti idogađaja. Studentska savjetovališta namijenjena sustudentima kojima je potreban neki oblikpsihološke pomoći, savjeta, potpore i sl. urješavanju svakodnevnih problema u životustudenata kako bi se olakšalo njihovo djelotvornoobrazovanje (Konvencija o pravima osoba sinvaliditetom, 2006).

U Hrvatskoj postoje razni studentski klubovi isavjetovališta. Klubovi u Zagrebu su najčešće usklopu fakulteta npr. “Klub studenata Filozofskogfakulteta” (KSFF), “Klub studenata elektrotehnike”(KSET), “Klub studenata Grafičkog fakulteta” (KSGF)i dr. U Rijeci postoji studenski klub anglistaFilozofskog fakulteta SKAR. U Splitu djelujustudentski klubovi “Spin”, “Munja” i dr. U Zadrupostoji studentski klub “Božo Lerotić”. Studentskosavjetovalište nalazi se na Odsjeku za psihologiju uokviru Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U Rijecistudenti mogu dobiti savjet u “Studentskomsavjetovališnom centru Rijeka”, dok savjete u Zadrumogu dobiti u studentskom savjetovalištu u okviruFilozofskog fakulteta “UNIPU psihološkosavjetovalište”.Studentski klubovi, savjetovališta i drugeorganizacije trebaju biti prostorno pristupačneosobama s invaliditetom. Pritom je potrebno voditiračuna o prilagodbi ulaznog prostora, prilaznogprostora, inventara te ostalih elemenata

Bilješke



151


Slika 44. Fotografija prikazuje studentski klub koji se nalaziu prizemlju, tj. koji je pristupačan i prostran studentima sinvaliditetom.

pristupačnosti. Također je važna pristupačnostosoblja da bi se studenti ugodno osjećali u timprostorijama.

Da bi klubovi, savjetovališta i druge organizacijebile pristupačne studentima s invaliditetom,preporučljivo je da budu smještene u prizemlju. Usuprotnom je potrebno osigurati elemente zasvladavanje visinskih razlika.

Ulazni prostor u prostoriju treba biti dovoljno širokza nesmetan prolaz osoba s motoričkimporemećajima i treba omogućiti nesmetanokretanje osoba s oštećenjima vida koje pri kretanjukoriste psa vodiča ili videćeg vodiča (osobu upratnji). Više o tome u priručniku Opće smjernice ipoglavlju Ulazni prostor. Ulazna vrata trebaju imatiširinu svijetlog otvora veću od invalidskih kolica i



Asja Barić

152


Slika 45. Fotografija prikazuje studentski klub koji jeprostran za nesmetano manevriranje.

biti zaokretna ili klizna te lagana za otvaranje. Višeo tome u poglavlju Preporuke građevinskih normiza prostornu pristupačnost. Također trebaju bitijasno označena. Pristupačna prostorija treba imatioznaku pristupačnosti (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).Prostor za manevriranje treba imati odgovarajućedimenzije za nesmetano manevriranje te bitioslobođen prepreka kao što su stolovi, stolci idruge vertikalne prepreke. Prostor za kretanje okopokućstva treba biti veće širine od invalidskihkolica. Više o tome u poglavlju Preporukegrađevinskih normi za prostornu pristupačnost.Prilazni prostor treba biti dovoljno širok i izvedenbez prepreka. Ujedno je potrebno osiguratinesmetan pristup mjestu za sjedenje. Prostor trebaomogućiti nesmetano kretanje osoba s oštećenjima

Bilješke



153


Slika 46. Fotografija prikazuje prilazni prostor bez praga kojije dovoljno širok za nesmetano kretanje osoba sinvaliditetom.



Asja Barić

vida koje pri kretanju koriste pomoć psa vodiča ilividećeg vodiča (osobe u pratnji). Više o tome upriručniku Opće smjernice.

U unutrašnjosti prostora potrebno je osiguratiprostor sa stolovima i stolcima namijenjenosobama koje se kreću uz pomoć invalidskih kolicate osobama s oštećenjima vida koji pri kretanjukoriste pomoć psa vodiča ili videćeg vodiča. Radnistol treba biti izveden tako da su gornja ploha ipodgled u aktivnom dosegu osobe koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica s dubinom pristupa zaosobe koje se kreće pomoću invalidskih kolica.Vrata i prozori trebaju imati pristupačne kvake kojetrebaju biti primjereno oblikovane, postavljene uaktivnom dosegu osoba koje se kreće uz pomoćinvalidskih kolica te biti lagane za otvaranje. Više otome u poglavlju Preporuke građevinskih normi za

154


prostornu pristupačnost. Osobe s oštećenjima sluhane zahtijevaju prostornu pristupačnost, alipreporučljivo je osigurati mjesto sjedenja zanjihova prevoditelja znakovnog jezika/daktilografa(ako ga imaju). Preporučljivo je sjedala smjestiti naistu razinu kao i ulaz radi nesmetanog kretanja. Usuprotnom treba postaviti jedan od elemenata zasvladavanje visinskih razlika. Potrebno je omogućitiodgovarajuća sjedala te između njih osiguratiadekvatan razmak. Osobama s oštećenjima vida iosobama s motoričkim poremećajima potrebno jeomogućiti stol za čitanje i rad koji je prilagođennjihovim potrebama (visina stola, razmak izmeđustolaca, osvjetljenje itd.). Također je preporučljivoosigurati radna mjesta s računalima prilagođenimastudentima s invaliditetom. Osobama s oštećenjimavida i sluha potrebno je osigurati mjesto uz širustranu stola da bude što bliže djelatniku radi lakšegprikupljanja informacija (u slučaju da nemaprevoditelja znakovnog jezika/daktilografa sasobom).Potrebno je osigurati taktilne crte vođenja iupozorenja (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05) koje bi vodile od ulazado savjetovališta/kluba. Preporučljivo je da studentis oštećenjima vida samostalno ili sa svojimperipatologom upoznaju prostor prije korištenja.Zvučna i vizualno-svjetlosna najava neophodne suu slučaju evakuacije. Više o tome u poglavljuSustav evakuacije.

Bilješke



155



UNIVERZALNI

DIZAJN ∑

MOGUĆNOSTI

KORIŠTENJA

U VISOKOM

OBRAZOVANJU

NATAŠA PAVLOVIĆ


Slika 47. Crtež prikazuje različite osobe: dijete, trudnicu,osobu koja gura dječja kolica, stariju osobu, osobu koja sekreće uz pomoć invalidskih kolica i osobu koja nosiprtljagu. Sve te osobe imaju koristi od univerzalnog dizajna(http://www.norskdesign.no/design-for-all/design-for-all-inclusive-design-article3698-8530.html).

“Univerzalni dizajn” označava oblikovanjeproizvoda, okruženja, programa i usluga na načinda ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućojmjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnogoblikovanja (Konvencija o pravima osoba sinvaliditetom, 2006). Pojam univerzalnog dizajna injemu srodni pojmovi “inkluzivni dizajn” i “dizajnza sve” razvijali su se usporedno u različitimdijelovima svijeta: Skandinavija, SjedinjeneAmeričke Države, Velika Britanija... Ta sunastojanja sažeta u Stockholmskoj deklaracijiusvojenoj na sastanku Europskog instituta za dizajni invaliditet (EIDD) održanom 2004. godine.Stockholmska deklaracija opisuje univerzalnidizajn kao “dizajn za ljudsku raznolikost,

Nataša Pavlović

UNIVERZALNI DIZAJN - - MOGUĆNOSTIKORIŠTENJAU VISOKOMOBRAZOVANJU

158


društvenu inkluziju i jednakost”, „holistički iinovativni pristup [koji] predstavlja kreativni i etičkiizazov za sve arhitekte, dizajnere, poduzetnike,upravitelje i političke čelnike“ (http://www.designforalleurope.org/Design-for-All/EIDD-Documents/Stockholm-Declaration/).

Cilj je univerzalnog dizajna omogućiti svimljudima jednaku priliku da sudjeluju u svimvidovima društva(http://www.designforalleurope.org/Design-for-All/EIDD-Documents/ Stockholm-Declaration/).Univerzalni dizajn oblikuje okružja, proizvode iusluge s ciljem da svatko - uključujući i budućegeneracije, a bez obzira na dob, spol, sposobnostiili porijeklo - može sudjelovati u stvaranju društva iima jednaku priliku sudjelovati u ekonomskim,društvenim i kulturnim aktivnostima, rekreaciji izabavi, i to što samostalnije (Design for AllFoundation, 2006).

Kako bi se to postiglo, zgrade, svakodnevnipredmeti, službe, kultura i informacije, ukratko, svešto je dizajnirano i napravljeno kako bi služiloljudima, treba biti pristupačno i pogodno zaupotrebu svima u društvu i prilagođeno ljudskojraznolikosti koja se neprestano razvija i mijenja(http://www.designforalleurope.org/Design-for-All/EIDD-Documents /Stockholm-Declaration/).Univerzalni dizajn svjesno se služi analizom ljudskihpotreba, želja i očekivanja te uključuje krajnjegkorisnika u svakom stupnju procesa dizajniranja(http://www.designforalleurope.org/Design-for-All/EIDD-Documents/Stockholm Declaration/).

Bilješke



159


Slika 48. Fotografija prikazuje primjer univerzalnogadizajna, stube isprepletene rampom, kojim se mogu jednakoslužiti sve osobe. Stubište se nalazi u Vancouveru, adizajneri su Cornelia Oberlander i Arthur Erikson(http://accessibility-fail.dreamwidth.org/1101.html).

Istodobno, on ne isključuje pomoćna sredstva ilipomagala za određene skupine osoba sinvaliditetom u onim slučajevima kad je topotrebno (Konvencija o pravima osoba sinvaliditetom, 2006).

Načela univerzalnog dizajna nastala su kao plodsuradnje arhitekata, industrijskih dizajnera,inženjera i istraživača u području prostornogdizajna, a trebaju poslužiti kao vodič prilikomoblikovanja prostora, proizvoda i sredstavakomunikacija. Mogu se također primijeniti priprocjeni već postojećeg dizajna, pri upravljanjuprocesom dizajniranja te u obrazovanju, kakodizajnera, tako i potrošača o značajkama proizvodai prostora kojima se lakše služiti

Nataša Pavlović


160


Slika 49. Fotografija prikazuje jednoručnu miješalicu koja jejednostavna i lagana za korištenje velikom broju osoba, bezobzira na njihove motoričke sposobnosti.

(http://www.ncsu.edu/www/ncsu/design/sod5/cud/about_ud/udprinciples.htm). U nastavku se navodi sedam načela univerzalnogdizajna, uz napomenu da svako načelo ne moranužno biti primjenjivo na sve vrste dizajna.

Načela univerzalnog dizajna(http://www.ncsu.edu/www/ncsu/design/sod5/cud/about_ud/udprinciples.htm)

1. Nepristrana mogućnost upotrebePrvo načelo znači da se dizajnom mogu služitiosobe s različitim mogućnostima. Smjernice

1a) Treba omogućiti jednak način upotrebeza sve korisnike: posve jednak ako jemoguće, a što sličniji kad to nije moguće.

Bilješke



161


1b) Treba izbjegavati segregaciju ilistigmatizaciju bilo kojega korisnika.

1c) Briga za privatnost, sigurnost i zaštitutreba biti jednaka za sve korisnike.

1d) Dizajn treba učiniti privlačnim svimkorisnicima.

2. Fleksibilnost pri upotrebiDrugo načelo znači da se dizajn možeprilagoditi širokom spektru individualnihsklonosti i sposobnosti.Smjernice

2a) Treba osigurati mogućnost izbora što setiče načina upotrebe.

2b) Treba i dešnjacima i ljevacima omogućitipristup i upotrebu.

2c) Treba olakšati točnost i preciznostupotrebe.

2d) Treba omogućiti prilagodbu brzini itempu pojedinoga korisnika.

3. Jednostavna i intuitivna upotrebaTreće načelo znači da se dizajn možejednostavno razumjeti, bez obzira nakorisnikovo iskustvo, znanje, jezične vještine ilitrenutačnu razinu koncentracije.Smjernice

3a) Treba eliminirati nepotrebnu složenost.3b) Dizajn treba biti u skladu s korisnikovim

očekivanjima i intuicijom.3c) Treba se prilagoditi širokom spektru

razina pismenosti i jezičnih vještina.3d) Informacije treba organizirati prema

važnosti.

Nataša Pavlović


162


Slika 50. Fotografija prikazuje daljinski upravljač za TV-uređaj. Upravljač je ergonomski oblikovan, a tipke suuočljive i sadrže tekstualne oznake, simbole i taktilneoznake za slijepe i slabovidne osobe.

3e) Treba pružiti djelotvornu pomoć ipovratnu informaciju tijekom upotrebe ipo njezinu završetku.

4. Uočljive informacijeČetvrto načelo znači da dizajn korisnikuučinkovito pruža potrebne informacije, bezobzira na uvjete u kojima se dizajn koristi ili nakorisnikove osjetilne sposobnosti.

4a) Dizajn se treba služiti različitim ∑slikovnim, verbalnim, taktilnim ∑načinima izražavanja bitnih informacijakako bi se postigao korisni „višakobavijesti“ (zalihost, redundancija).

4b) Treba osigurati odgovarajući kontrastizmeđu bitnih informacija i njihovaokruženja.

Bilješke



163


Slika 51. Crtež prikazuje dizajn perilice rublja s nagnutimbubnjem, kojom je moguće rukovanje u neutralnompoložaju tijela, uz minimalni napor (Uematsu, 2007).

4c) Treba omogućiti maksimalnu čitljivostbitnih informacija.

4d) Pojedine elemente treba razlikovati nanačin koji se može opisati, tj. kojiolakšava davanje uputa ili smjernica.

4e) Treba osigurati kompatibilnost s različitimtehnikama ili uređajima kojima se služeosobe s teškoćama pri osjetu.

5. Toleriranje pogrešakaPeto načelo znači da dizajn svodi na minimumopasnosti i negativne posljedice slučajnih ilineželjenih radnji.Smjernice

5a) Elemente treba organizirati na takav načinda se opasnosti i pogreške svedu nanajmanju moguću mjeru: najčešćerabljeni elementi trebaju biti

Nataša Pavlović


164


najpristupačniji, a opasni elementiuklonjeni, izolirani ili zaklonjeni.

5b) Treba omogućiti upozorenja na opasnostili pogrešku.

5c) Treba ugraditi osiguranje u slučajupogreške.

5d) Treba ukloniti mogućnost nesvjesnihpostupaka u obavljanju radnji kojeiziskuju potpunu koncentraciju.

6. Malen tjelesni naporŠesto načelo znači da se dizajnom možeučinkovito i ugodno služiti uz najmanji mogućinapor. Smjernice

6a) Korisniku treba omogućiti da se dizajnomsluži u neutralnom položaju tijela.

6b) Napor potreban za služenje dizajnomtreba svesti na razumnu mjeru.

6c) Na najmanju moguću mjeru treba svestipotrebu za ponavljanjem radnji.

6d) Trajne tjelesne napore treba svesti nanajmanju moguću mjeru.

7. Dimenzije i prostor za pristup i upotrebuSedmo načelo znači da je dizajn odgovarajućeveličine i da postoji odgovarajući prostor zapristup, dohvat, upravljanje i upotrebu, bezobzira na korisnikovu veličinu tijela, položaj ilipokretljivost.Smjernice

7a) Svim sjedećim i stojećim korisnicimatreba omogućiti dobru preglednost premavažnim elementima dizajna.

Bilješke



165


Slika 52. Fotografija prikazuje pristupačnu radnu površinu ukuhinji. Dobra preglednost i ugodan dohvat svih elemenataomogućena je, kako stojećim, tako i sjedećim korisnicima(http://www.tuvie.com/hability-easyfood-and-valcucine/).

7b) Svim sjedećim i stojećim korisnicimatreba omogućiti ugodan dohvat svihelemenata.

7c) Elemente treba prilagoditi različitimveličinama ruke i šake.

7d) Treba osigurati odgovarajući prostor zasluženje pomoćnim sredstvima ili zapomoć druge osobe.

Ova načela pružaju smjernice dizajnerima kako dašto bolje uklope značajke koje udovoljavajupotrebama što većeg broja korisnika. Dakako,dizajn uključuje više od same brige zaupotrebljivosti. Potrebno je uzeti u obzir iekonomska, tehnička, kulturna i spolna pitanja, kaoi brigu za okoliš(http://www.ncsu.edu/www/ncsu/design/sod5/cud/about_ud/udprinciples.htm).

Nataša Pavlović


166


Uključivanje načela univerzalnog dizajna u ranomstadiju procesa dizajniranja daleko je isplativijenego uvođenje prilagodbi nakon što je proizvod(predmet, zgrada, prostor) već gotov. Tako se možereći da je smisao univerzalnog dizajnaprevladavanje, u njihovu korijenu, mnogihprepreka koje je čovječanstvo nelogično stvorilo,kako u stavovima, tako i u okružju koje jeposljedica tih stavova (Hogan, 2008).

Pristupačni predmeti, građevine i prostori dostupnisvima i jednostavni za upotrebu poboljšavajukvalitetu života svim ljudima, a ne samo starijimosobama ili osobama s invaliditetom(http://www.designforalleurope.org/Design-for-All/EIDD-Documents/Stockholm-Declaration/).Primjena načela univerzalnog dizajna uosmišljavanju prostora, zgrada i predmeta vezanihuz visokoškolsko obrazovanje omogućila bikvalitetnije i jednostavnije korištenje ne samostudentima s invaliditetom nego i svim studentima,kao i nastavnom, administrativnom i stručnomosoblju na hrvatskim sveučilištima.

Bilješke



167



ZAKLJUČAK

ELIZABETA HANIČAR


170

Elizabeta Haničar

ZAKLJUČAK

Na putu integracije u svakodnevna životna zbivanjanalaze se prostorne prepreke. Nemogućnostisamostalnog svladavanja prostornih elemenataukazuju na prisutnost prostornih prepreka (Fejzić,2007). Nažalost, u hrvatskoj praksi još nije upotpunosti zaživjelo sustavno uređenje pristupajavnim ili stambenim objektima, kao i prijevoznimsredstvima (Nacionalna strategija jedinstvenepolitike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006.godine, NN,13/03). Svi smo mi suočeni strenutačnom situacijom na hrvatskim sveučilištimakoja nije najpovoljnija za studente s invaliditetom.Studenti se svakodnevno suočavaju s preprekamakoje često umanjuju njihove mogućnostiparticipiranja u krugovima visokog obrazovanja,utječući ujedno i na socijalni život studenata sinvaliditetom. Nužno je povećanje ulaganja uobrazovanje, kao i decentralizacija upravljanjasustavom, drugim riječima, potrebno je ulaganjausmjeriti ravnomjerno na sva sveučilišta. U zadnjese vrijeme nastoji sve više otkloniti postojećeprepreke za sudjelovanje svih osoba (Nacionalnastrategija jedinstvene politike za osobe sinvaliditetom od 2003. do 2006. godine,NN,13/03). Kreirajući okruženje koje je sigurno,pristupačno i upotrebljivo, činimo okolinupristupačnom za sve studente, uvažavamo njihovurazličitost i prihvaćamo ih kao ravnopravne članoveakademske zajednice povećavajući kvalitetuobrazovanja, a samim time i kvalitetu života.

Velik broj međunarodnih i nacionalnihdokumenata navodi obvezu stvaranja mogućnostiza sudjelovanje studenata s invaliditetom u


171



Bilješkeredovnom obrazovanju (Akcijski plan Vijeća Europeza promicanje prava i potpunog sudjelovanja udruštvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvaliteteživota osoba s invaliditetom u Europi 2006. ∑2015.), pod jednakim uvjetima, u skladu sasposobnostima (Ustav Republike hrvatske, NN,85/10), bilo u okviru potpore, prostornih (Akcijskiplan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunogsudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom:poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom uEuropi 2006. ∑ 2015.; Konvencija o pravima osobasa invaliditetom, 2006) i razumnih (Konvencija opravima osoba sa invaliditetom, 2006) prilagodbaili prilagodbe materijala (Akcijski plan VijećaEurope za promicanje prava i potpunogsudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom:poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom uEuropi 2006. ∑ 2015; Konvencija o pravima osobasa invaliditetom, 2006). U tom kontekstu možemospomenuti da je u okviru prostorne pristupačnostipotrebno razmatrati i nova područja, primjericepristupačnost osobama koje imaju alergije.

Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobes invaliditetom 2003. - 2006. godine (NN,13/03)govori o većoj mogućnosti studiranja i poboljšanjukontrole kvalitete visokog obrazovanja. Iz tograzloga potrebno je osigurati (Nacionalna strategijaizjednačavanja mogućnosti za osobe sinvaliditetom od 2007. do 2015. godine, NN,63/2007): • pristupačnost građevina za studente s

invaliditetom • pristupačnost javnog prometa


172

Elizabeta Haničar

ZAKLJUČAK

• primjenu pomoćnih tehnologija • različite oblike pomoći na području

komunikacije studenata s invaliditetom • poticanje razvoja univerzalnog dizajna

Postavljanjem univerzalnog dizajna za cilj činimodizajn pristupačnim, potičemo neovisnost tečinimo sigurno i pristupačno okruženje. Prostorneprilagodbe povećavaju neovisnost. Stoga je vrlovažno adekvatno i uočljivo označiti pristupačanprostor te postaviti putokaze koji ukazuju na njega.

Neuklanjanjem prepreka činimo studente sinvaliditetom ovisnim o drugima, a time kršimonjihova osnovna prava, drugim riječima, davanjemminimuma, a postavljanjem prevelikih zahtjeva,dovodimo ih do još veće ovisnosti i izolacije izdruštva. Teškoće na koje se nailazi u primjenivažećih i reguliranih propisa rezultat su niske stopeizdvajanja sredstava za obrazovanje, lošihprostornih i materijalnih uvjeta, arhitektonsko-urbanističkih prepreka, negativnih stavova,nedostatne i neodgovarajuće opreme i pomagala(Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobes invaliditetom od 2003. do 2006. godine,NN,13/03).

Velik je problem nedovoljna educiranost iinformiranost, a samim time i senzibiliziranostprofesora, asistenata, stručnih službi iadministrativnog osoblja za specifične potrebestudenata s invaliditetom. Uzrok nedovoljnesenzibiliziranosti traži se u javnosti, ali takođermože proizlaziti iz obostrane izoliranosti. Nadalje,


173



Bilješkepostavljaju se pitanja odgovornosti i spremnostidruštvene zajednice na mijenjanje postojećihstavova i iznalaženje rješenja te kako senzibiliziratijavnost i tko je za to odgovoran. Odgovor na prvopitanje je teško dati, ali komunikacija, pozitivniprimjeri i iskustvo svakako mogu biti neki odnačina kako senzibilizirati javnost. Zasenzibilizaciju profesora, asistenata, stručnih službii administrativnog osoblja prvenstveno suodgovorni sami studenti s invaliditetom i stručneslužbe. Zastupajući se, studenti s invaliditetomsenzibiliziraju javnost. Pozitivnim primjerom iravnopravnim sudjelovanjem uklanjat ćepredrasude i mijenjati stavove.

Jednake mogućnosti za studente s invaliditetom jošnisu u potpunosti realizirane, na njima je potrebnoraditi. Ovaj priručnik jedan je od koraka kojipridonosi toj realizaciji.



PREPORUKE

GRAĐEVINSKIH

NORMI

ZA PROSTORNU

PRISTUPAČNOST


176

PREPORUKE GRAĐEVINSKIHNORMI ZA PROSTORNUPRISTUPAČNOST

Dizalo treba imati unutarnje dimenzije 110 × 140cm i vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm.Vrata dizala trebaju se otvarati klizno ili prema vanu odnosu na kabinu dizala. Pozivna i upravljačkaploča trebaju biti postavljene u rasponu visine od90 do 120 cm, izvedene s kontrastnomtipkovnicom, reljefno prepoznatljivim brojevimaetaža i drugim informacijama na brajici. Rukohvatu dizalu treba biti izveden na visini od 90 cm.Potrebno je osigurati vizualno-svjetlosnu i zvučnunajavu katova. Od ulaznih vrata građevine dodizala potrebno je postaviti taktilnu crtu vođenjaširine najmanje 40 cm, s užljebljenjima u smjeruvođenja. Pristupačno dizalo potrebno je obilježitioznakom pristupačnosti (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Električna instalacija pristupačna je ako suprekidači za svjetlo, zvonce i utičnice postavljenina visini od 90 do 120 cm te ako postoji parlafonpostavljen na visini od 120 cm sa svjetlosnomoznakom. Instalacijska i druga oprema šira od 10cm trebala bi biti ugrađena i/ili postavljena u niše uzidu (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05).

Kada treba imati visinu gornjeg ruba najviše 50 cm.Dizalo za kadu i držač za ruke trebaju bitipostavljeni uz kadu u visini od 80 do 90 cm(Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,NN, 151/05).


177



BilješkeKlupe u garderobama trebaju biti postavljene urasponu visine od 45 do 50 cm. Ukoliko se iznadklupa nalaze vješalice za odjeću, predlaže se da senalaze na visini od 120 cm (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Koso podizna sklopiva platforma treba imatinastupnu plohu platforme veličine najmanje 90 ×100 cm. Bočna podna preklopna zaštita treba senalaziti na visini od 20 cm i imati preklopni zaštitnirukohvat. Pristupačna koso podizna sklopivaplatforma treba biti obilježena oznakompristupačnosti (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05).

Kuhinja treba imati radnu površinu dužinenajmanje 90 cm. Grijaću površinu i sudoperpotrebno je konzolno izvesti s dubinom pristupa odnajmanje 50 cm, gornjom površinom na visini odnajviše 85 cm i podgledom na visini od najmanje70 cm. Vodeći se aktivnim dosegom osobe koja sekreće uz pomoć invalidskih kolica viseće elementepotrebno je postaviti donjim rubom na visinu od120 cm od površine poda, dok je donje elementepotrebno izvesti na način da je moguće izvlačenje(Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,NN, 151/05).

Kvaka treba biti primjereno oblikovana, kontrastnas podlogom vrata i postavljena na visini od 90 cm(Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina


178


osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,NN, 151/05).

Mjesto u gledalištu pristupačno osobama sinvaliditetom treba imati tlocrtne dimenzijenajmanje 90 × 140 cm i biti obilježeno oznakompristupačnosti (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05).

Oglasni pano trebao bi biti postavljen tako dapostavljeni sadržaji budu u vidnom polju osobakoje se kreću uz pomoć invalidskih kolica,odnosno donjim rubom na visinu u rasponu od 120do 160 cm (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05).

Orijentacijski plan za kretanje potrebno je postavitihorizontalno ili približno horizontalno uz ulaz navisinu od najviše 90 cm, odnosno vertikalno ilipribližno vertikalno na visinu gornjeg ruba donajviše 180 cm. Treba sadržavati informacije nabrajici. Od ulaznih vrata građevine do planapotrebno je postaviti taktilnu crtu vođenja širinenajmanje 40 cm, s užljebljenjima u smjeruvođenja. Pristupačan orijentacijski plan potrebno jeobilježiti oznakom pristupačnosti (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

Parkirališno mjesto za osobe s invaliditetomveličine je 370 × 500 cm za jedan automobil dok


179



Bilješkesu dimenzije za dva automobila 590 × 500 cm smeđuprostorom širine 150 cm. Izlaze sparkirališnog mjesta na pločnik potrebno jeosigurati ukošenim rubnjakom nagiba najviše 10%i širine najmanje 120 cm (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Prag ne smije biti viši od 2 cm, u suprotnomonemogućava samostalno kretanje osoba koje sekreću pomoću invalidskih kolica (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

Prilazni prostor treba biti širok najmanje 100 cmza nesmetan prolaz za najmanje 20% uporabnepovršine prostora (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Prostor za kretanje treba biti širok najmanje 120cm, dok je idealno 150 cm (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Prostor za manevriranje treba biti najmanjepovršine kruga promjera 150 cm (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

Prostor za tuširanje češća je opcija od kade; trebabiti veličine najmanje 90 × 90 cm, izveden bez


180


pregrade i s držačem za ruke na visini od 75 cm. Uprostoru za tuširanje treba biti postavljenovodootporno preklopno sjedalo, na visini od 45 do50 cm. Držač za sapun trebao bi biti postavljen navisinu od 90 cm (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Prozor treba imati pristupačne kvake koje trebajubiti primjereno oblikovane. Mehanizam zaotvaranje treba biti postavljen u rasponu visina od90 do 120 cm te biti lagan za otvaranje (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

Pult treba biti organiziran na način da najmanjejedno radno mjesto bude prilagođeno osobama sinvaliditetom, odnosno da gornji rub bude na visiniod 80 cm i da mu je osiguran pristup od najmanje120 cm (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05).

Rampa treba imati svijetlu širinu od najmanje 120cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90 cmu unutarnjem prostoru. Dopušteni nagib je douključivo 1:20 (5%). Iznimno, za visinsku razlikudo uključivo 76 cm, dopušteni nagib smije biti douključivo 1:12 (8,3%). Potrebno je osiguratiodmorišni podest najmanje dužine 150 cm nasvakih 6 m dužine rampe. Rampa treba imatičvrstu, protuklizno obrađenu površinu i izvedenuogradu s rukohvatima na nezaštićenim dijelovima.


181



BilješkeOgrada s ispunom od stakla treba biti uočljivoobilježena. Pristupačnu rampu potrebno jeobilježiti oznakama pristupačnosti (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

Rukohvat treba biti promjera 4 cm, oblikovan nanačin da se može obuhvatiti dlanom, postavljen nadvije visine od 60 i 90 cm, produžen u odnosu nanastupnu plohu rampe za 30 cm sa zaobljenimzavršetkom. Rukohvat na ogradi stubišta uvanjskom prostoru potrebno je izvesti od materijalakoji nije osjetljiv na termičke promjene (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

Stol treba biti izveden (konzolno) tako da je gornjaploha na visini od najviše 85 cm, a podgled navisini od najmanje 70 cm s dubinom pristupa odnajmanje 50 cm (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Stolac treba zadovoljiti sljedeće kriterije: sjedalo navisini od najviše 45 cm, veličina sjedala 40 × 40cm, a visina naslona 50 cm (Neufert, Neufert2000).

Stubište treba imati visinu stube najviše 15 cm iširinu nastupne plohe stube najmanje 33 cm.Svijetla širina stubišnog kraka u unutarnjemprostoru najmanje je 110 cm, dok je u vanjskom


182


prostoru najmanje 120 cm. Rub nastupne plohestube potrebno je protuklizno i vizualno kontrastnoobraditi u širini od najmanje 2 cm. Stubišni krakširine 250 cm i više potrebno je izvesti sasredišnjim rukohvatom. Prostor ispod početnogastubišnog kraka potrebno je ograditi ogradom visine70 cm do mjesta gdje je visina podgleda stubišnogkraka 210 cm ili pod ispod stubišnog krakadeniveliran podizanjem za najmanje 3 cm domjesta gdje je visina podgleda stubišnog kraka 210cm. Ogradu s ispunom od stakla potrebno jeuočljivo obilježiti. Ispred prve i iza posljednje stubepotrebno je izvesti taktilno polje upozorenja, upunoj širini stubišnog kraka, širine najmanje 40 cms užljebljenjima okomito na smjer kretanja.Pristupačno stubište potrebno je obilježiti oznakompristupačnosti (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05).

Šalter za naručivanje, preuzimanje i plaćanjepotrebno je konzolno izvesti tako da je gornjaploha na visini od maksimalno 85 cm. Potrebno jeosigurati komunikacijsko pomagalo na šalteru.Pristupačan šalter potrebno je obilježiti oznakompristupačnosti (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05).

Umivaonik treba biti širine najmanje 50 cm navisini od 80 cm. Treba biti konzolno izveden, sasifonom smještenim u ili uza zid. Slavina trebaimati jednoručnu miješalicu ili ugrađeno senzorskopuštanje vode. Ispred umivaonika trebao bi


183



Bilješkepostojati uporabni prostor širine najmanje 90 cm.Iz sigurnosnih razloga u WC je potrebno postavitialarmni uređaj s prekidačem na pritisak ili vrpcomza povlačenje, na visini od 60 cm (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

Ulazna vrata trebaju imati širinu svijetlog otvoranajmanje 90 cm te biti zaokretna ili klizna i laganaza otvaranje. Nesmetan prolaz postiže seugradnjom jednokrilnih vrata širine svijetlog otvoraod najmanje 110/210 cm ili dvokrilnih vrata širinesvijetlog otvora od najmanje 2 × 90/210 cm.Ulazna vrata sobe trebaju biti širine svijetlog otvoranajmanje 80 cm. Vrata pristupačna osobama sinvaliditetom ne bi smjela imati pragove više do 2cm. U slučaju kada su vrata i pregradne stijeneizrađene od staklenih ploha površina većih od 1,5m² bez prečki, potrebno ih je jasno označiti urasponu visine od 90 do 160 cm. Vrata trebajuimati pristupačnu kvaku. Također je potrebnopostaviti oznaku smjera otvaranja vrata (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

Vertikalno podizna platforma treba imati nastupnuplohu platforme veličine najmanje 110 × 140 cm.Bočne stranice platforme trebaju biti zatvorene dovisine od 120 cm. Ulazna vrata platforme trebajubiti širine svijetlog otvora najmanje 90 cm te seotvarati klizno ili zaokretno prema van. Pristupačnavertikalno podizna platforma treba biti obilježena


oznakom pristupačnosti (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

WC-školjka za osobe s invaliditetom trebala bi bitina visini od 45 do 50 cm (zajedno s daskom zasjedenje), a udaljenost prednjeg ruba školjke odzida trebala bi biti najmanje 65 cm. Uz školjku bitrebala biti dva držača za ruke duljine 90 cm,postavljena na zid u rasponu visine od 80 do 90 cmiznad površine poda. Pokretač uređaja za puštanjevode u školjku treba biti postavljen na visini od 70cm ili izveden senzorski. Ispred WC-školjke trebaobi postojati uporabni prostor širine najmanje 90 cm(Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,NN, 151/05).

Pojmovnik

Aktivni doseg osobe koja se kreće pomoćuinvalidskih kolica je visina do koje je mogućedosegnuti iz invalidskih kolica. Aktivni dosezipojedinih osoba jako se međusobno razlikujupoglavito ukoliko ih definiramo u okvirimaodređenih normi. Prostor do kojeg osoba možedosegnuti u znatnoj mjeri ovisi i o pokretljivostigornjeg dijela tijela, jer i mali pokreti ili okreti trupaovaj doseg mogu znatno proširiti.(http://www.gradimo.hr/3573.aspx).

184


Antropometrija je metoda antropologije “kojom sevrše mjerenja ljudskog tijela, njegovih dijelova ifunkcionalnih sposobnosti. Ergonomija se služiantropometrijskim podacima u svrhu oblikovanjanajboljih oblika i dimenzija okoline i proizvoda,prilagođenih antropometrijskim osobinamačovjeka” (Mikšić, 1997).

Antropometrijska prepreka je prepreka kojaonemogućava i/ili otežava interakciju s okolinom.Javlja se kada se u obzir ne uzimaju mjere čovjeka.

Brajica je reljefno točkasto pismo koje koriste oneosobe s oštećenjima vida čiji rezidualni vid (ostatakvida) nije dostatan za čitanje crnog tiska (uvećanogili standardne veličine). Osobe koji koriste brajicu,mogu istovremeno koristiti alternativne medije zapristup pisanim informacijama (Fajdetić, 2011).

Diskriminacija je stavljanje u nepovoljniji položajbilo koje osobe, kao i osobe povezane s njomrodbinskim ili drugim vezama. Diskriminacijom sesmatra i stavljanje neke osobe u nepovoljnijipoložaj na temelju pogrešne predodžbe opostojanju osnove za diskriminaciju.Diskriminacija može biti izravna i neizravna.Izravna diskriminacija je stavljanje osoba (ili je bilastavljena ili bi mogla biti stavljena) u nepovoljnijipoložaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.Neizravna diskriminacija postoji kada naizgledneutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bimogla staviti osobe u nepovoljniji položaj, uodnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji,osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu

Bilješke



185


objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstvaza njihovo postizanje su primjerena i nužna (Zakono suzbijanju diskriminacije, NN, 85/08).

Diskriminacija na osnovi invaliditeta je svakorazlikovanje, isključivanje ili ograničavanje naosnovi invaliditeta koje ima svrhu ili učinaksprečavanja ili poništavanja priznavanja, uživanjaili korištenja svih ljudskih prava i temeljnih slobodana političkom, ekonomskom, socijalnom,kulturnom, društvenom i svakom drugom području,na izjednačenoj osnovi s drugima (Konvencija opravima osoba s invaliditetom, 2006).

Dubinu pristupa možemo definirati kao dubinanekog elementa koju možemo doseći npr.dosegnuti rukom krajnji dio police itd.

Elementi pristupačnosti su oni elementi koji sekoriste za svladavanje visinskih razlika (rampa,stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma i kosopodizna sklopiva platforma), pristupačnost neovisnogživljenja (ulazni prostor, komunikacije, WC,kupaonica, kuhinja, soba, učionica, radni prostor,stan, kavana, restoran, tuš-kabina, mjesto u gledalištu,telefon, tekstofon, faks, bankomat; električneinstalacije) i javnog prometa (stajalište, peron,parkirališno mjesto, javna pješačka površina, semafor,pješački prijelaz, pješački otok i raskrižje) (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN, 151/05).Elementi za svladavanje visinskih razlika su rampa,stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma i kosopodizna sklopiva platforma.

186


Ergonomija je ukupnost proučavanja ljudi i njihovasuodnosa s radnom okolinom. Primjenjujeznanstvene informacije za dizajniranje postupaka iokoline u svrhu olakšavanja, otklanjanja ilismanjivanja umora, iscrpljenosti i bola te povećavasigurnost i učinkovitost(http://www.medicina.hr/clanci/ergonomija.htm).

Ergonomska prepreka je prepreka kojaonemogućava ili otežava korištenje opreme. Javljase kada se u obzir ne uzimaju antropometrijskipodaci o čovjeku.

Evakuacijski stolac je vrsta invalidskih kolica kojase koristi za evakuaciju osoba s motoričkimporemećajima u situacijama opasnosti, npr. zgradau plamenu. Stolac je dizajniran tako da omogućavaprijenos osoba s motoričkim poremećajima nizastube na sigurniji način nego što se može sinvalidskim kolicima.

Horizontalna prepreka je prepreka kojaonemogućava kontinuirano kretanje (npr. vrata ihodnici svijetle širine manje od 80 cm). Javlja se usituacijama kada se u obzir ne uzima svijetla širinakoja je potrebna za nesmetano horizontalnokretanje.

Induktivna petlja ili transmisijski obruč jeinstalacija koja se ugrađuje u građevinu radiotklanjanja šumova iz okoline i poboljšanjakvalitete zvuka. Ugrađuje se u prostorije površineveće od 500 m², tj. prostorije koje može koristitiviše od 100 osoba odjednom i u kojima se govor

Bilješke



187


reproducira putem zvučnika (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Invalidska kolica su ortopedsko pomagalo kojenepokretnim osobama omogućava kretanje.Invalidska kolica rade se u tri veličine: kao mala,srednja i velika. Standardna srednja invalidskakolica najčešće se koriste. Dužina ovih kolicaiznosi 110 cm, širina im je 66 cm, visina 90 cm.Sjedalo se nalazi na visini od 50 cm, a naslon zaruke na visini od 75 cm. U sklopljenom stanjunjihova širina smanjuje se na 31 cm. Težina imiznosi oko 23 kg (Fejzić, 2007).

Izjednačavanje mogućnosti označava proces kojimrazličiti sustavi društva i okoline postaju dostupnisvima, posebice osobama s invaliditetom. Principjednakih prava podrazumijeva da su potrebe svihpojedinaca jednako važne, da trebaju biti temeljplaniranja u ljudskim društvima te da se svimraspoloživim mogućnostima svakom pojedincuosigura jednaka mogućnost sudjelovanja(Standardna pravila o izjednačavanju mogućnostiza osobe s invaliditetom, 1993).

Komunikacijsko pomagalo je uređaj kojiomogućuje osobama koje koriste slušni aparatprimanje zvučnih signala bez smetnji (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

188


Koso podizna sklopiva platforma jedan je odelementa pristupačnosti za potrebe svladavanjavisinskih razlika većih od 120 cm u unutarnjem ilivanjskom prostoru. Postavlja se na bočne stubišnezidove ili stubišnu ogradu, koja vodi dužinomcijelog stubišta. Veličina nastupne plohe platformeje najmanje 90 × 100 cm. Bočna podna preklopnazaštita i preklopni zaštitni rukohvati su na visini 20cm. Pristupačnu koso podiznu sklopivu platformupotrebno je obilježiti oznakom pristupačnosti(Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,NN, 151/05).

Konzolno izvedeno je izvedeno na način da jepričvršćeno na zid.

Kvaliteta u visokom obrazovanju predstavljavišedimenzionalan, višerazinski i dinamičankoncept koji se odnosi na kontekstualne postavkeobrazovnog modela, misije i ciljeve ustanove tespecifične standarde danog sustava, učilišta,studijskog programa ili znanstvenog područja(AZVO, 2007; prema Sinković, Sinković, 2008).

Manevarski prostor je prostor koji je potreban zaokretanje. Odrasloj osobi potrebno je 60 × 60 cm,slijepim i slabovidnim osobama potrebno je 120 ×120 cm, dok je osobama koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica potrebno 150 × 150 cm. Prostorza manevriranje treba imati odgovarajućedimenzije za nesmetano manevriranje te bitioslobođeno prepreka (npr. stolovi, stolci i sl.).

Bilješke



189


Mobilitet znači biti u pokretu. Riječ koja se čestokoristi, a u kontekstu osoba s oštećenjima vida,objedinjuje dva pojma: orijentaciju i kretanje(osoba s oštećenjima vida).

Orijentacijski plan za kretanje je plan građevineizveden s ciljem olakšavanja orijentacije i kretanjaunutra građevine. Potrebno ga je postaviti ugrađevinu, horizontalno ili približno horizontalnouz ulaz na visinu od najviše 90 cm odnosnovertikalno ili približno vertikalno na visinu gornjegruba do najviše 180 cm. Treba sadržavatiinformacije na brajici. Od ulaznih vrata građevinedo plana potrebno je postaviti taktilnu crtu vođenjaširine najmanje 40 cm, s užljebljenjima u smjeruvođenja. Orijentacijski plan treba biti reljefnoizrađen i obilježen oznakom pristupačnosti(Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,NN, 151/05).

Osobe s oštećenjima vida mogu biti slabovidne ilislijepe. Oštećenje se iskazuje postotkomrezidualnog vida na boljem oku (uz korekciju), aodređuje ga liječnik ∑ oftalmolog.

Osobna asistencija je asistencija osobi sinvaliditetom u onim aktivnostima koje bi osobaobavljala sama da nema senzoričkih, tjelesnih iliintelektualnih oštećenja (Ratzka, 1997; premaBiškup, Buljevac, Leutar, 2009).

190


Osobni asistent je pomagač koji obavlja posloveonako kako bi ih obavila osoba s invaliditetom daje u mogućnosti (Biškup, Buljevac, Leutar, 2009).Cilj uvođenja instituta osobnog asistenta, u prvomredu, je unaprijediti život osoba s invaliditeta.Osobe moraju biti starosti od 18 do 65 godinaživota. Osobni asistent samo je pomagač i obavljaposlove isključivo na način kako bi ih obavilaosoba s invaliditetom da je u mogućnosti. „Osobni”znači da korisnik odlučuje koju će aktivnostzatražiti od druge osobe, koja će to osoba biti, kadai kako će se ta aktivnost izvršiti. U Hrvatskoj osobniasistent mora biti nezaposlena osoba sa završenomosnovnom školom i potvrdom o završenom tečajuza njegovatelja ili srednjom stručnom spremom.Usluge osobnog asistenta u akademskom okruženjumogu preuzeti kolege studenti ∑ vršnjaci.

Oštećenje sluha može se definirati kaonemogućnost ili smanjena mogućnost primanja,provođenja i registriranja slušnih podražaja zbogurođenih ili stečenih oštećenja, nerazvijenosti iliumanjene funkcionalnosti slušnog organa, slušnogživca ili slušnih centara u mozgu. Težina i opsegposljedica oštećenja sluha ovise o uzroku, vrsti ijačini oštećenja sluha, dobi u kojoj je oštećenjesluha nastupilo, o psihofizičkoj strukturi osobe iutjecaju socijalne sredine.

Oznaka pristupačnosti je oznaka kojom seobilježava primijenjen obvezni elementpristupačnosti. Obvezni elementi pristupačnosti suelementi za projektiranje i građenje, kojima seodređuje veličina, svojstva, instalacije, uređaji i

Bilješke



191


druga oprema građevine radi osiguranja pristupa,kretanja, boravka i rada osoba s invaliditetom ismanjene pokretljivosti na jednakoj razini kao iostalim osobama (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Peripatolog je stručnjak za orijentaciju i mobilitetosoba s oštećenjima vida.

Podest je prošireni prostor za odmor i okretanjekoji se nalazi na izmjeni stubišnih krakova.

Podgled je donji dio nekog elementa npr. pogled nadonji dio trijema, stubišta, grede itd.

Prepreka je smetnja koja osobu može ometati i/ilisprečavati u nesmetanom pristupu, kretanju,boravku, radu (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05) i obrazovanju.

Pristupačnost podrazumijeva sve što osobama sinvaliditetom omogućava samostalno življenje isudjelovanje u svim aspektima života, na jednakojosnovi kao i drugima (Počuč, 2008).

Prostor komunikacije je prostor koji povezuje ulazu neku građevinu i druge prostore te građevine.Predlaže se da komunikacije imaju širinu hodnikanajmanje 150 cm, da se sve hodne površine nalazeu istoj razini. Hodne površine koje nisu u istojrazini potrebno je povezati elementimapristupačnosti za svladavanje visinskih razlika.

192


Vrata je potrebno izvesti bez praga, širine svijetlogotvora najmanje 90 cm, s pristupačnom kvakom.Ulazna vrata koja s komunikacija vode u drugeprostore trebaju biti izvedena s pragom koji nijeviši od 2 cm. Instalacijsku i drugu opremu širu od10 cm potrebno je ugraditi i/ili postaviti u niše uzidu. Potrebno je osigurati odgovarajuće električneinstalacije. Pristupačan prostor potrebno jeobilježiti oznakom pristupačnosti (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

Protuklizno obrađena površina sprečavazadržavanje vode na površini te povećavakoeficijent trenja i otpornost na proklizavanje.Većina keramičkih pločica nije proizvedena kakone bi bile klizave u mokrim uvjetima. Sve pločice,čak i one koje se klasificiraju kao protuklizne, gubes vremenom svoje prirodno svojstvo trenja,fenomen poznat kao polimerizacija. Potencijalnoopasne klizave površine su: kuhinjski podovi,kupaonice, kade, tuševi, ulazni hodnici, rampe,garderobe, stube i dr. (http://att-stop.hr/gdje-trebam-protukliznu-zastitu/).

Rampa je element pristupačnosti za potrebesvladavanja visinske razlike do 120 cm, uunutarnjem ili vanjskom prostoru. Dopušteni nagibrampe je 5%. Svijetla širina rampe je od najmanje120 cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90cm u unutarnjem prostoru. Odmorišni podestnajmanje je dužine 150 cm na svakih 6 m dužinerampe. Površinu rampe potrebno je čvrsto i

Bilješke



193


protuklizno obraditi. Također je potrebno izvestiogradu s rukohvatima na nezaštićenim dijelovimana način da se mogu obuhvatiti dlanom. Rukohvateje potrebno postaviti na visine od 60 i 90 cm,produžiti u odnosu na nastupnu plohu rampe za 30cm, sa zaobljenim završetkom. Rampu je potrebnoobilježiti oznakom pristupačnosti (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

“Razumna prilagodba je potrebna i odgovarajućaprilagodba te podešavanje koje ne predstavljaneproporcionalno ili neprimjereno opterećenje, dabi se u pojedinačnom slučaju, ondje gdje je topotrebno, osobama s invaliditetom osiguraloravnopravno uživanje ili korištenje svih ljudskihprava i temeljnih sloboda na izjednačenoj osnovi sdrugima” (Konvencija o pravima osoba sinvaliditetom, 2007).

Senzorne prepreke onemogućavaju aktivnosudjelovanje osoba s oštećenjima vida i sluha (npr.samo zvučne ili samo vizualne oznake/obavijesti)ili gluhoslijepih osoba. Javljaju se kada se u obzirne uzimaju potrebe i mogućnosti osoba soštećenjima vida i sluha.

Smanjeni otpor kretanja možemo definirati kaosmanjeno otežano kretanje npr. invalidskih kolica,kretanje u situaciji gdje nema prostornih preprekaili su one smanjene.

194


Tekstofon (tekst-telefon) je namijenjen osobamakoje imaju veće oštećenje sluha te nisu umogućnosti koristiti telefonske uređaje. Najčešće ihkoriste gluhe osobe, no mogu ih koristiti nagluhe igluhoslijepe osobe. Tradicionalni tekst-telefoniizgledaju slično malim električnim pisaćimmašinama ili tipkovnicama koje imaju mali zaslonna kojemu osoba očitava tekst koji joj osoba sdruge strane linije napiše. Da tekst-telefoni ne biimali ograničenu primjenu, osmišljeni su tzv. relejnicentri koji posreduju u razgovoru između gluheosobe koja ima tekst-telefon i čujuće osobe kojaima obični telefon. Brzina razgovora gotovo jejednaka brzini kao kada dvije čujuće osoberazgovaraju telefonom. Danas se kod nas umjestotekst-telefona koriste faksni uređaji i mobilnitelefoni (Tarczay i sur. 2006).

Taktilna crta upozorenja je taktilna obrada hodnepovršine koja se postavlja sa svrhom upozorenja naopasnost osobama s oštećenjima vida.

Taktilna crta vođenja je taktilna obrada hodnepovršine namijenjena usmjeravanju kretanja osobas oštećenjima vida, koja se na kraju puta vođenja ina mjestu promjena smjera vođenja označavapromjenom u strukturi reljefne obrade; taktilna crtavođenja određene je širine, s užljebljenjima usmjeru vođenja (Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama s invaliditetom ismanjene pokretljivosti, NN, 151/05).

Taktilna obrada je završna reljefna obrada hodnepovršine (Pravilnik o osiguranju pristupačnosti

Bilješke



195


građevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05).

Taktilna površina je hodna površina koja je završnoreljefno obrađena; tu pripadaju taktilna crtavođenja, taktilna crta upozorenja i taktilno poljeupozorenja. Izvodi se reljefnom obradom visine do5 mm na način da ne otežava kretanje osobamakoje se kreću pomoću invalidskih kolica, da jeprepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog štapa, dane zadržava vodu, snijeg i prljavštinu te da se lakoodržava. Taktilna crta vođenja, taktilna crtaupozorenja i/ili taktilno polje upozorenja, obveznomoraju imati značajke propisane za taktilnupovršinu (Pravilnik o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti, NN, 151/05). Namijenjene su lakšojorijentaciji u prostoru te usmjeravanju,upozoravanju i obavještavanju osoba s oštećenjimavida.

Taktilno polje upozorenja je taktilna obrada hodnepovršine koja služi za upozorenje i obavještavanjeosoba s oštećenjima vida o promjeni razinekretanja. Određene je širine s užljebljenjimaokomito na smjer kretanja.

Transfer osobe koja se kreće pomoću invalidskihkolica je premještanje osobe iz jedne pozicije udrugu ili s određenog mjesta na neko drugo mjesto.Transfer iz ležećeg u sjedeći stav; iz kreveta ukolica; iz sjedećeg u stojeći stav ili sjedeći stav uauto ili na stolac i sl.

196


Univerzalni dizajn je dizajn za sve. Poštuje ljudskurazličitost i promovira inkluziju svih ljudi u sveživotne aktivnosti. Odnosi se na ljude svih godina isposobnosti. Osnova univerzalnog dizajna jefilozofija pristupačnosti, koja počiva napriznavanju, prihvaćanju i poticanju svih ljudskihprava.

Vertikalno podizna platforma je elementpristupačnosti za potrebe svladavanja visinskerazlike veće od 120 cm u unutarnjem ili vanjskomprostoru. Veličina nastupne plohe platformenajmanje je 110 × 140 cm. Bočne straniceplatforme zatvorene su do visine od 120 cm.Ulazna vrata su širine svijetlog otvora najmanje 90cm koja se otvaraju klizno ili zaokretno prema van.Pristupačnu vertikalno podiznu platformu potrebnoje obilježiti oznakom pristupačnosti (Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN,151/05).

Vertikalna prepreka je prepreka koja onemogućavajednostavno svladavanje razlika u visini. U oveprepreke ubrajamo stubišta, stube i pragove. Javlja seu situacijama kada visinske razlike nisu svladanenekim od elemenata za svladavanje visinskih razlika.

Visinska razlika, kao što sama riječ govori, jerazlika u visini (npr. prvi i drugi kat zgrade). Zapotrebe svladavanja visinskih razlika mogu sekoristiti sljedeći elementi pristupačnosti: rampa,stubište, dizalo, vertikalno podizna platforma i kosopodizna sklopiva platforma.

Bilješke



197


Vizualni doseg je doseg koji se nalazi u visiniglave, odnosno očiju. Budući da je tjelesna visina,a time i položaj očiju individualno određen,određuje se na način da se uzme visina iz kojedobivamo najbitnije informacije. Vizualni dosegnalazi se na visini od maksimalno 150 cm(http://www.gradimo.hr/3573.aspx).

Vizualno-svjetlosna najava je upozorenje iobavijest osobi s oštećenjem sluha prekosvjetlosnih signala.

Zvučna najava je upozorenje i obavijest osobi soštećenjem vida preko zvuka.

Zvučna signalizacija je signalizacija koja pomažeslijepim i slabovidnim osobama pri snalaženju uprostoru.

Literatura

Aceessibility Win! Posjećeno 30.11.2010. na mrežnojstranici dreamWIDT: http://accessibility-fail.dreamwidth.org/1101.html.

ADA ∑ Americans with Disabilities Act (2002). AccessibilityGuidelines for Buildings and Facilities ADAAG.Department of Justice. (Dostupno na: http://www.access-board.gov/adaag/html/adaag.htm#toc).

198


Adaptive Environments Center, Inc. i Barrier FreeEnvironments, Inc. (1995). „The Americans withDisabilities Act, Checklist for Readily AchievableBarrier Removal; Checklist for Existing Facilities“,verzija 2.1. (Dostupno nahttp://www.ada.gov/checktxt.htm).

Akcijski plan vijeća Europe za promicanje prava i potpunogsudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom:poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom uEuropi, 2006.-2015. (Dostupno nawww.hupt.hr/action-en-h.pdf).

Anić Kuhar, K., Blaži, D., Kovačić, M., Ljubić, M., Matok,D., Pribanić, Lj., Špoljarec, M. (2007a). Upute zaprovođenje državne mature za pristupnike s posebnimodgojno-obrazovnim potrebama. Horvatić, S. (ur.)Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanjeobrazovanja.

Anić Kuhar, K., Blaži, D., Butorac, Ž., Cvijanović, K.,Horvatić, S., Kovačević, M., Kudek Mirošević, J.,Ljubić, M., Matok, D., Pribanić, Lj., Špoljarec, M.(2007b). Upute za vanjsko vrjednovanje obrazovnihpostignuća učenika s posebnim odgojno-obrazovnimpotrebama u osnovnim školama, Horvatić, S. (ur.)Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanjeobrazovanja.

Biškup, I., Buljevac, M., Leutar, Z. (2009). Iskustva korisnikausluga osobnog asistenta. Hrvatska revija zarehabilitacijska istraživanja, 45, 2, 81-96.

Bogdanović, A. (2007). Dizajn za sve ∑ Posao za sve:Priručnik za stvaranje pristupačnog okruženja.Beograd: Centar za razvoj inkluzivnog društva.

Bilješke



199


Bratković, D. (2002): Kvaliteta življenja osoba s umjerenomi težom mentalnom retardacijom u obiteljskim iinstitucionalnim uvjetima života. Doktorskadisertacija. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetSveučilišta u Zagrebu.

Cjenik Adria sport (2010). Posjećeno 12. 3. 2011. namrežnoj stranici Adria Sport: http://www.adriasport.hr/.

Design for All Foundation. Posjećeno 1. 12. 2010. namrežnoj stranici zaklade Design for All Foundation:http://www.designforall.org/en/downloads/dossier-DfA-Fd-ang.pdf.

Design for all - Inclusive design. Posjećeno 1.12.2010. namrežnoj stranici Norwegian Design Council:http://www.norskdesign.no/design-for-all/design-for-all-inclusive-design-article3698-8530.html.

Disabled Access and Facilities. Posjećeno 7. 4. 2011. namrežnoj stranici Jordan Builders & Joiners:http://jordanbuildersandjoiners.co.uk/disabled-access/.

Disable’s washbasin. Posjećeno 15.12.2011. na mrežnojstranici bibliocad: http://www.bibliocad.com/library/disables-washbasin_32033.

Emergency Evacuation for Persons on Campus withDisabilities, Human Resources & Affirmative Action(2007). University of Michigan, Office of InstitutionalEquity.

Ergonomija. Posjećeno 4. 11. 2010. na mrežnoj stranicimedicina.hr:http://www.medicina.hr/clanci/ergonomija.htm.

200


Fajdetić, A. (2011). Neki aspekti edukacijsko-rehabilitacijskepodrške pisanoj komunikaciji u obitelji slijepogdjeteta. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja,47, 1; 98-107.

Fejzić, E. (2007). Osobe umanjenih tjelesnih sposobnosti iarhitektonske barijere. Kotor: Expeditio.

Franulović, M. (2009). Neki aspekti kvalitete životastudenata s invaliditetom. Diplomski rad. Pravnifakultet, Studijski centar socijalnog rada.

Frequently asked questions. Posjećeno 31.1.2011. namrežnoj stranici assistiveaudio:www.assistiveaudio.com/facts.htm.

Goalball rules 2006-2010 (2006). International Blind SportsFederation.

Hability: Easyfood and Valcucine. Posjećeno 10.9.2011. namrežnoj stranici Tuvie design oft he future:http://www.tuvie.com/hability-easyfood-and-valcucine/.

Haničar, E. (2012). Utvrđivanje prostorne pristupačnosti.Neobjavljeni diplomski rad. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Hogan, P. (2008). About EIDD. Posjećeno 1. 12. 2010. namrežnoj stranici Europskog instituta za dizajn iinvaliditet (European Institute for Design andDisability, EIDD):http://www.designforalleurope.org/About-EIDD/.

IFLA - International Federation of Library Associations(2006). Knjižnice za slijepe u informacijsko doba.Smjernice za razvoj službi i usluga. Zagreb: Hrvatskoknjižničarsko društvo.

Bilješke



201


IFLA - International Federation of Library Associations(2004a). Smjernice za knjižnične službe i usluge zagluhe. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo.

IFLA - International Federation of Library Associations(2004b). Smjernice za knjižnične službe i usluge zaosobe s disleksijom. Zagreb: Hrvatsko knjižničarskodruštvo.

Induktivna petlja (stranica 2/4). Posjećeno 15. 7. 2011. namrežnoj stranici Ustanove za rehabilitacijuhendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijomi zapošljavanjem ∑ URIHO:http://www.uriho.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=35& Itemid= 57&limit=1&limitstart=1.

Induktivna petlja - komunikacijsko pomagalo. Posjećeno 17.7. 2011. na mrežnoj stranici tera centar d.o.o.:http://www.taracentar.hr/index.php?option=com_content &view=article&id=28&Itemid=38.

Ivković, M. (2009). Osiguravanje kvalitete u visokomobrazovanju. Ekocentra, List studenata Geodetskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 11, 20-23.

Kailes, J. I. (2002). Emergency Evacuation Preparedness,Taking Responsibility for Your Safety, A Guide forPeople with Disabilities and Other Activity Limitations.Disability Policy Consultant, Center for DisabilityIssues and the Health profession.

Kiš-Glavaš, L., Ruškan, A., Rudić, D. (2005). Ured zastudente s invaliditetom ∑ osiguranje mogućnostikvalitetnijeg pristupa visokom obrazovanju (Izlaganjena znanstvenom skupu). Političko obrazovanje, 1, 4,229-240.

202


Konačni prijedlog zakona o osiguravanju kvalitete uznanosti i visokom obrazovanju (2009). Zagreb: VladaRH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (2006): Općaskupština Ujedinjenih naroda, New York. (Dostupnona: http://www.hupt.hr/konvencija_un.pdf).

Leutar, Z., Štambuk, A. (2006): Stavovi mladih premaosobama s tjelesnim invaliditetom. Revija zasociologiju, 37, 1∑2, 91∑102.

Libraries. Posjećeno 12. 2. 2011. na mrežnoj stranici SantaRosa: http://www.santarosa.edu/library/services/computers.html.

Marijon, S. (2005). Prikaz prava i mogućnosti za studente sinvaliditetom u Republici Hrvatskoj. Političkoobrazovanje 1, 4, 246-251.

Mencer, I. (2005). Osiguranje kvalitete i visokoškolskeustanove u Republici Hrvatskoj. Ekonomski pregled,56 (3-4), 239-258.

Mikšić, D. (1997). Uvod u ergonomiju. Fakultet strojarstva ibrodogradnje, Zagreb.

Minimum standards for disabled persons for UNICAuniversities (2008). General assembly, Prague.

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe sinvaliditetom od 2007. do 2015. godine, Narodnenovine, broj 63/2007.

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe sinvaliditetom od 2003. do 2006. godine: Narodnenovine, broj 13/03.

Bilješke



203


Načela univerzalnog dizajna. Posjećeno 18. 11. 2010. namrežnoj stranici Udruga invalida Križevci:http://uik.hr/dizajn-invalidi/nacela_univerzalnog_dizajna/.

Neufert, E. (2002). Elementi arhitektonskog projektiranja.Zagreb. Golden Marketing.

Neufert, E., Neufert P. (2000). Architects’ Dana, ThirdEdition. Oxford: Blackwell Science.

NFPA-National Fire Protection Accociation (2007).Emergency Evacuation Plannings Guide For Peoplewith Disabilities.

Nogomet. Posječeno 12.11.2011. na mrežnoj straniciSportsko Društvo Slijepih Kantona Sarajevo:http://sdsks.page.tl/Nogomet.htm.

Oblikovanje radnog mjesta, Ergonomija i obveze. Posjećeno4. 11. 2010. na mrežnoj stranici Infotrend:http://infotrend.hr/clanak/2008/5/ergonomija-i-obveze,12,298.html.

Odluka o kriterijima za ostvarivanje prava na potporutroškova prijevoza za redovite studente s invaliditetomsveučilišnih i stručnih studija i studente s invaliditetomposlijediplomskih studija za 2010./2011. akademskugodinu (2010a). Zagreb: Vlada RH, Ministarstvoznanosti, obrazovanja i športa.

Odluka o kriterijima za raspodjelu mjesta u studentskimdomovima studentskih centara i učeničkim domovimau Republici Hrvatskoj za akademsku godinu2010./2011, (2010b). Zagreb: Vlada RH, Ministarstvoznanosti, obrazovanja i športa.

204


Opća deklaracija o pravima čovjeka (1948): Opća skupštinaujedinjenih naroda, New York. (Dostupno na:public.mzos.hr/fgs.axd?id=16888).

Planiranje gradnje za nesmetano i slobodno kretanje ikorištenje. Posjećeno 17. 10. 2010. na mrežnojstranici gradimo.hr: http://www.gradimo.hr/3640.aspx.

Počuč, M. (2008). PowerPoint prezentacija: Univerzalnidizajn i dizajn za sve (Lokalni inkluzivni tim - NoviSad), (Dostupno na: http://www.inkluzija.org/biblioteka/rscprezentacijazaLIT seminar-Miki.pdf).

Pomoć slijepima pri obrazovanju. Posjećeno 17. 11. 2010.na mrežnoj stranici Hrvatski savez slijepih:http://www.savez-slijepih.hr/hr/kategorija/pomoc-slijepima-pri-obrazovanju-231/.

Potpisana povelja o pristupačnosti javnim prostora osobamas invaliditetom. Posjećeno 10. 3. 2011. na mrežnojstranici R1 (regionalna radiomreža) Portal:http://www.r-1.hr/potpisana_povelja_o_pristupacnosti_javnim_prostora_osobama_s_invaliditetom/37902_4.

Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja studentske prakse(2007). Sveučilište u Splitu: Kemijsko-tehnološkifakultet.

Pravilnik o nastavnoj praksi studenata Filozofskog fakultetau Zagrebu (2006). Sveučilište u Zagrebu: Filozofskifakultet.

Pravilnik o organizaciji i financiranju terenske nastave(2010). Sveučilište u Splitu: Filozofski fakultet.

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti: Narodnenovine, broj 151/05.

Bilješke



205


Pravilnik o potpori za pokriće troškova prehrane studenata,Narodne novine broj 51/02.

Pravilnik o prostornim standardima, normativima teurbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mrežešportskih objekata, Narodne novine broj 38/91.

Pravilnik o stručnoj praksi (2011). Veleučilište LavoslavRužička u Vukovaru.

Pravilnik o stručnoj praksi (2009). Zagreb, Zagrebačka školaza menadžment.

Pravilnik o stručnoj praksi pristupnika na diplomski studijArhitekture i urbanizma (2010). Sveučilište u Zagrebu:Arhitektonski fakultet.

Pravilnik o stručnoj praksi visoke politehničke škole uZagreb. Posjećeno 1. 3. 2011. na mrežnoj straniciVisoko politehničke škole u Zagrebu:http://www.politehnika.hr/ studij/.

Pravilnik o sufinanciranju terenske nastave (2008a).Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku:Filozofski fakultet.

Pravilnik o sufinanciranju terenske nastave (2008b).Sveučilište u Zagrebu: Filozofski fakultet.

Pravilnik o terenskoj nastavi (2003). Sveučilište u Zagrebu:Agronomski fakultet.

Prijevoz osoba s invalidnošću. Posjećeno 12. 12. 2010. namrežnoj stranici Zagrebačkog električnog tramvaja(ZET): http://www.zet.hr/osobe-s-invalidnoscu.aspx.

Prilazi i prolazi u zgradama. Posjećeno 17. 10. 2010. namrežnoj stranici gradimo.hr:http://www.gradimo.hr/3733.aspx.

206


Principles of Universal Design, verzija 2.0. Raleigh, NC:North Carolina State University. Posjećeno 1. 12.2010. na mrežnoj stranici Centra za univerzalni dizajn(Center for Universal Design):http://www.ncsu.edu/www/ncsu/design/sod5/cud/about_ ud/udprinciples.htm.

Priručnik za primjenu pravilnika o osiguranju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti (2006). Zagreb: Vlada RH, Ministarstvozaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Saver safe evacuation chair. Posječeno 15.7.2011. namrežnoj stranici evacuation chair and access productssales, service and training nationwide:www.evacuation-chair.co.uk/featured/saver-evacuation-chair.html.

Sinković. G., Sinković, E. (2008). Uloga studentske anketeu povećanju kvalitete nastave na visokim učilištima.Ekonomska istraživanja, 21, 2, 34-46.

Slobodno ili nesmetano kretanje i korištenje. Posjećeno 17.10. 2010. na mrežnoj stranici gradimo.hr:http://www.gradimo.hr/3573.aspx.

Smardzewski, J. (2009). Antropotechnical aspects offurniture design. Drvna industrija 60 (1), 15-21.

Stan za osobu s invaliditetom. Posjećeno 5. 4. 2011. namrežnoj stranici portala za graditeljstvo,webgradnja.hr: http://www.webgradnja.hr/lifestyle/adaptacije-interijera-ured-arhitekta-kriznjak/stan-za-osobu-s-invaliditetom/427/.

Standardna pravila Ujedinjenih nacija za izjednačavanjemogućnosti koje se pružaju osobama s invaliditetom(1993). Rezolucija Generalne skupštine broj 48/96.

Bilješke



207


Studentska praksa na mojprviposao. Posjećeno 9.1.2011. namrežnoj stranici mojprviposao:www.mojprviposao.net/jseeker-wiki.php?wikiName=Student.Prakse.

Tarczay, S. i suradnici (2006). Putovanja: Jeste li znali... . U:Tarczay, S. (ur.), Znak po znak 2. Zagreb: Hrvatskaudruga gluhoslijepih osoba dodir.

The EIDD Stockholm Declaration. Posjećeno 1. 12. 2010.na mrežnoj stranici Europskog instituta za dizajn iinvaliditet (European Institute for Design andDisability, EIDD):http://www.designforalleurope.org/Design-for-All/EIDD-Documents/ Stockholm-Declaration/

Tjelesna i zdravstvena kultura, Skripta za studente prve idruge godine studija (2006). Sveučilište u Zagrebu:Agronomski fakultet.

Uematsu, T. (2007). Matsushita Group’s Approach toUniversal Design. Design for All, 2,6, 20-29.(Dostupno na: http://www.designforall.in/newsletter_june_2007.pdf).

Usable Kitchens. Posjećeno 15.12.2011. na mrežnoj straniciFamily fun and disability support for the special needsfamily: http://www.family-friendly-fun.com/images/accessiblekitchen.pdf. UstavRepublike Hrvatske (pročišćeni tekst): Narodnenovine, broj 85/2010.

Wolanin, T., Steele, P. (2004). Higher educationopportunities for students with disabilities. WashingtonDC, The institute for higher education policy.

208


Wouters, A., Rutigliano, R., Verbraeke, K. (2005). ICEWH(International Committee Electric Wheelchair Hockey)Committee Regulations. The International Committeeof Electric Wheelchair Hockey.

Zakon o suzbijanju diskriminacije: Narodne novine, broj85/08.

Zakon o športu: Narodne novine broj 71/2006.

Zašto su mokri podovi skliski? Posjećeno 18.12.2011. namrežnoj stranici protuklizni sistemi, att stop: att-stop.hr/gdje-trebam-protukliznu-zastitu/.

Bilješke



209



PRILOG

LISTA ZA

UTVRĐIVANJE

PROSTORNE

PRISTUPAČNOSTI

Elizabeta Haničar, Nataša Pavlović


Briga oko prostorne pristupačnosti omogućava osobama s invaliditetompristup građevinama u kojima su smješteni, pohađanje nastave, samostalnoprikupljanje građe potrebne za učenje, bavljenje rekreacijom ili sudjelovanjeu društvenim aktivnostima. Na taj se način studenti s invaliditetom moguuključiti u sve vidove studentskog života kao ravnopravni članovi društva. Namjena Liste za utvrđivanje prostorne pristupačnosti je da pomogne priutvrđivanju prostornih i drugih prepreka koje onemogućavaju ili otežavajupristupačnost postojećih objekata (građevina). Lista je vrlo pregledna i sastojise od pitanja i predloženih rješenja. Pitanjima se nastoji utvrditi stupanjpristupačnosti građevine, dok rješenja nude pomoć oko planiranjaintervencija kojima je cilj omogućiti ili olakšati pristupačnost. Ovisno opodručju, rješenja su različito koncipirana, u nekim je područjima ponuđenosamo jedno (npr. područje A. potpodručje 3. rješenje za pitanje 3.6.), dok jeu nekima ponuđeno više rješenja (npr. područje A. potpodručje 1. rješenje zapitanje 1.1.), neka su jednostavna (npr. područje C. potpodručje 1. rješenjeza pitanje 1.1.), dok druga iziskuju više truda (npr. područje C. potpodručje3. rješenje za pitanje 3.1.), neka su moguća bez velikih financijskih ulaganja(npr. područje F. potpodručje 5. rješenje za pitanje 5.6.), dok je za nekapotrebno veće financijsko ulaganje (npr. područje A. potpodručje 3. rješenjeza pitanje 3.1.).

Izvorna lista1 temelji se na američkom zakonodavstvu, ali norme navedene uovoj listi prilagođene su hrvatskim uvjetima i pozivaju se na Pravilnik oosiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti (NN, 151/05), Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN, 29/05) iZakon o zaštiti od požara (NN, 92/10).Lista je podijeljena na devet područja, slijedom prioriteta:

A.Pristupačni prilazi/ulaziB. Pristup uslugamaC.Okomito kretanjeD.Pristup informacijama

1 Adaptive Environments Center, Inc. i Barrier Free Environments, Inc. (1995): „The Americans withDisabilities Act, Checklist for Readily Achievable Barrier Removal; Checklist for Existing Facilities“, verzija2.1. Dostupno na http://www.ada.gov/checktxt.htm.


E. InterijerF. Korištenje sanitarnih prostorijaG. Sustav evakuacijeH. Pristupačnost javnog prometaI. Dodatno

Svako je područje podijeljeno na manje cjeline.

Kao što je prethodno vidljivo, Lista za utvrđivanje prostorne pristupačnostiobuhvaća velik broj područja i pokriva područja prostorne pristupačnosti, alii pristupačnosti općenito te se odnosi na sve skupine osoba s invaliditetom.Najveći dio liste odnosi se na prostornu pristupačnost (područja Pristupačniprilazi/ulazi, Pristup uslugama, Okomito kretanje, Pristup informacijama,Interijer, Korištenje sanitarnih prostorija, Sustav evakuacije, Pristupačnostjavnog prometa i Dodatno) osobama s motoričkim poremećajima. Manji sedio odnosi na pristupačnost osobama s oštećenjima vida i sluha (područjePristup informacijama). Prilagodbe za osobe sa specifičnim teškoćama učenjavrlo se malo spominju (područje Pristup informacijama). Neka se područjačine puno širima od trenutačnih potreba sveučilišta i studenata sinvaliditetom (npr. neka potpodručja područja H. i I.), ali ukoliko topromatramo u kontekstu izgradnje sveučilišnih kampusa (Znanstveno učilišnikampus Borongaj, Sveučilišni kampus u Osijeku, Sveučilišni kampus uRijeci), studentske prakse, terenske nastave, realizacije kolegija tjelesne izdravstvene kulture, Sveučilišnog sportskog prvenstva, ta su područja nužna.

Upute za primjenu Liste za utvrđivanje prostorne pristupačnostiProstornu pristupačnost građevine odredit ćemo mjerenjem, tj. kada svakompitanju dodamo ocjenu. Ocjene su nula (0), jedan (1) i dva (2). Ocjena nula(0) označava nepostojanje takvog rješenja u građevini. Ocjena jedan (1) značida rješenje nije izvedeno u skladu s propisanim građevinskim normama, dokocjena dva (2) znači da je rješenje izvedeno u skladu s propisanimgrađevinskim normama.


Tablica 2. Primjer ocjenjivanja u situaciji kada u građevini postoji dizalo, ali ne do svihetaža.

Pitanja

1. ELEMENTI ZA SAVLADAVANJEVISINSKIH RAZLIKA

Ocj

ena

Rješenja

1.1. Postoje li rampe, podizneplatforme ili dizala do svihetaža?*

1.1.1. Ugradite rampe ili podizneplatforme.

1.1.2. Modificirajte postojeća dizala.1.1.3. Premjestite „robu“ u pristupačne

prostorije.

Mog

u -ćn

osti

A

AA

1

C. OKOMITO KRETANJE

U Tablici 2. prikazano je ocjenjivanje za situaciju kada u građevini postojidizalo, ali ne vodi do svih etaža i iz tog razloga postojeće stanje nije mogućeocijeniti ocjenom dva (jer nije adekvatno izvedeno na svim etažama) niocjenom nula (jer postoji, ali nije adekvatno izvedeno na svim etažama), negoocjenom jedan (jer postoji, ali nije adekvatno izvedeno na svim etažama).

Pitanja


Ocj

ena

Rješenja




prostorije.

Mog

u -ćn

osti

A

AA

0

C. OKOMITO KRETANJE

Tablica 1. Primjer ocjenjivanja u situaciji kada u građevini ne postoje elementi zasvladavanje visinskih razlika (rampa, dizalo, koso podizna sklopiva platforma i vertikalnopodizna platforma).

U Tablici 1. prikazano je ocjenjivanje za situaciju kada u građevini ne postojeelementi za svladavanje visinskih razlika i iz tog je razloga postojeće stanjepotrebno ocijeniti ocjenom nula.


Tablica 3. Primjer ocjenjivanja u situaciji kada se objekt čiju situaciju procjenjujemosastoji od više građevina, a dizalo se nalazi samo u jednoj građevini dok ostale građevinenemaju nijedan element za svladavanje visinskih razlika.

Pitanja


Ocj

ena

Rješenja




prostorije.

Mog

u -ćn

osti

A

AA

1

C. OKOMITO KRETANJE

Tablica 4. Primjer ocjenjivanja u situaciji kada u građevini postoji dizalo do svih etaža.

Pitanja


Ocj

ena

Rješenja




prostorije.

Mog

u -ćn

osti

A

AA

2

C. OKOMITO KRETANJE

U Tablici 4. prikazano je ocjenjivanje za situaciju kada u građevini postojidizalo do svih etaža i iz tog je razloga postojeće stanje potrebno ocijenitiocjenom dva.

U Tablici 3. prikazano je ocjenjivanje za situaciju kada se objekt sastoji odviše građevina. Samo u jednoj građevini nalazi se dizalo, iz tog razlogapostojeće stanje nije moguće ocijeniti ocjenom dva (jer nije adekvatnoizvedeno u svim građevinama) ni ocjenom nula (jer postoji, ali nijeadekvatno izvedeno u svim građevinama), nego ocjenom jedan (jer postoji,ali nije adekvatno izvedeno u svim građevinama).


Tablica 5. Prikaz unošenja rezultata za pojedino područje.

A. PRISTUPAČNI PRILAZI/ULAZI

Ukupni rezultat za potpodručjeParkirališna mjesta

10

Nakon što se ocijene sva potpodručja jednog područja, zbrajaju se ocjenesvih pitanja i unose se u za to predviđeno područje u listi.

Nakon ocjenjivanja svih područja i potpodručja, radi preglednosti ocjene seprebacuju u tablicu Rezultati gdje se dobiva uvid u maksimalnu mogućuocjenu za svako potpodručje, ostvarenu brojčanu vrijednost ocjene u tompotpodručju i realizirani postotak ostvarene brojčane vrijednosti ocjene uodnosu na maksimalnu moguću ocjenu. Nakon što se unesu rezultati za svapotpodručja, moguće je izračunati iste podatke (maksimalnu moguću ocjenuza područje, ostvarenu brojčanu vrijednost ocjene u tom području irealizirani postotak ostvarene brojčane vrijednosti ocjene u odnosu namaksimalnu moguću ocjenu) za cijelo područje, sva područja i listu.


Tablica 6. Prikaz unošenja rezultata u tablicu Rezultati.

A. PRISTUPAČNI PRILAZI/ULAZI Ocjene za pitanja

18 - 2×*(pitanja označenazvjezdicom)

10

55.55%


8

80%


8

66.66%


30

65.21%


56

65.11%

1. Ukupan rezultat za potpodručjeParkirališna mjesta

2. Ukupan rezultat za potpodručjePrilaz

3. Ukupan rezultat za potpodručjePodručje za kretanje

4. Ukupan rezultat za potpodručjeUlazni prostor

Ukupan rezultat za područjePristupačni prilazi/ulazi

Maksimalni

Ostvareni

Realizirani postotak

Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


REZULTATI


Ukoliko građevina koju procjenjujemo nema neka područja koja supredviđena listom (npr. područje Ulaz u vodu), u dijelu koji je predviđen zanapomenu potrebno je to navesti.

Napomena Procjenjivana građevina (odgojno obrazovne namjene) nema slijedeća

potpodručja: Raskrižje (H 2), Semafor (H 3), Stajalište/peron (H 4),

Bankomat (I 1) i Ulaz u vodu (I 7).

U nekim se područjima ocjena nula (nepostojanje takvog rješenja ugrađevini) ne računa za ostvarenu brojčanu vrijednost ocjene u tom područjute se na taj način ne narušavaju rezultati koji ukazuju na prostornupristupačnost procjenjivane građevine. Područja i pitanja koja su izuzeciprilikom ocjenjivanja označeni su zvjezdicom.

Slika 1. Prikaz područja za napomenu s primjerom.


Pitanja

1. PARKIRALIŠNA MJESTA

Ocj

ena

Rješenja

1.1. Postoje li parkirališna mjestaveličine 370 × 500 cm?

1.2. Je li parkirališno mjesto za dva automobila veličine 590 × 500 cm smeđuprostorom širine 150cm?

1.3. Postoji li odgovarajući brojpristupačnih parkirališnihmjesta?

1.1.1. Preuredite parkiralište ponovnimiscrtavanjem parkirališnih mjesta.

1.1.2. Dva parkirališna mjesta preuredite ujedno veličine 370 × 500 cm.


1.2.2. Četiri parkirališna mjesta preurediteu dva parkirališna mjesta veličine370 × 500 cm s međuprostoromširine 150 cm.


1.3.2. Smanjite broj parkirališnih mjestaveličine 230 × 500 cm i povećajtebroj parkirališnih mjesta veličine370 × 500 cm.

Mog

u -ćn

osti

A

A

A

A

A

A

A. PRISTUPAČNI PRILAZI/ULAZI

LISTA ZA UTVRĐIVANJE PROSTORNE PRISTUPAČNOSTI

Procjenjivač

Datum procjene

Infrastruktura

Novija infrastruktura A Starija infrastruktura A

Ukupan brojparkirališnih mjesta

1 do 2526 do 5051 do 7576 do 100101 do 150

Pristupačna parkirališna mjesta

1 pristupačno mjesto2 pristupačna mjesta3 pristupačna mjesta4 pristupačna mjesta5 pristupačnih mjesta


1.4. Je li izlaz s parkirališnogmjesta na pločnik osiguranukošenim rubnjakom nagibanajviše 10%, širine najmanje120 cm?

1.5. Je li površina parkiralištaizrađena od materijala koji neotežava kretanje osoba koje sekreću pomoću invalidskihkolica (npr. nije nasipanasamo kamenjem)?

1.6. Jesu li pristupačna parkirališnamjesta za osobe sinvaliditetom najbližapristupačnom ulazu u zgradu?

1.7. Jesu li pristupačna parkirališnamjesta obilježena oznakompristupačnosti?

1.8. Postoje li mjesta za parkiranjekombi-vozila koja prevozeosobe s invaliditetom?

1.9. Postoji li procedura kojom seosigurava da se pristupačnimparkirališnim mjestima služesamo oni kojima je topotrebno?

1.4.1. Izvedite ukošeni rubnjak.1.4.2. Produljite ukošeni rubnjak kako bi

se smanjio nagib.1.4.3. Premjestite ukošeni rubnjak.

1.5.1. Izradite površinu parkirališnogmjesta od materijala koji ne otežavakretanje.

1.5.2. Izmijenite materijal na površiniparkirališta.


1.6.2. Promijenite raspored parkirališnihmjesta.

1.7.1. Postavite oznake na mjesto na kojemneće biti zaklonjene.

1.8.1. Osigurajte mjesta za parkiranjekombi-vozila koja prevoze osobe sinvaliditetom.

1.8.2. Osigurajte mjesta za kratkotrajnozadržavanje kombi-vozila kojaprevoze osobe s invaliditetom.

1.8.3. Postavite oznake na mjesta nakojima neće biti zaklonjene.

1.9.1. Uvedite pravilo periodičnogprovjeravanja parkiraju li se napristupačna mjesta vozači koji to nebi smjeli te osigurajte prijavljivanjeprekršitelja.

AA

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeParkirališna mjesta

* Podpodručja i pitanja označena zvjezdicama izuzetci su prilikom ocjenjivanja.


Pitanja

2. PRILAZ

Ocj

ena

Rješenja

2.1. Jesu li pristupni prolazisastavni dio pristupačnogpodručja kretanja dopristupačnog ulaza u zgradu?

2.2. Je li pločnik uzdignut uodnosu na kolnik rubnjakomvisine najmanje 3 cm ilirazdvojen tipskim elementom,a kada je u razini kolnika, je lirazdvojen ogradom?

2.3. Je li pločnik odvojen odkolnika zaštićenom ogradomvisine 90 cm ako se nalazi upodručju pojačana pješačkogprometa?

2.4. Imaju li pločnici na prijelazu srazine kolnika ukošenerubnjake?

2.5. Je li pločnik povezan s ostalimpješačkim površinama bezprepreka?

2.1.1. Osigurajte pristupne prolaze.2.1.2. Osigurajte pristupačno područje za

kretanje.

2.2.1. Uzdignite pločnik.2.2.2. Odvojite pločnik od kolnika tipskim

elementom.2.2.3. Odvojite pločnik u istoj razini s

kolnikom ogradom.

2.3.1. Odvojite pločnik od prometniceogradom.

2.3.2. Prilagodite visinu ograde.

2.4.1. Izvedite ukošeni rubnjak.2.4.2. Izvedite rampu uz rubnjak.

2.5.1. Uklonite prepreke.2.5.2. Izvedite elemente za svladavanje

visinskih razlika.

Mog

u -ćn

osti

AA

AA

A

A

A

AA

AA

Ukupni rezultat za potpodručjePrilaz

Pitanja

3. PODRUČJE ZA KRETANJE

Ocj

ena

Rješenja

3.1. Nalazi li se područje zakretanje, u pravilu, u istojrazini?*

3.1.1. Izvedite područje za kretanje u istojrazini.

3.1.2. Osigurajte rampu.3.1.3. Osigurajte dizalo.

Mog

u -ćn

osti

A

AA


Ukupni rezultat za potpodručjePodručje za kretanje

3.2. Jesu li površine za kretanjekoje nisu u istoj razinimeđusobno povezaneelementima pristupačnosti zasvladavanje visinskih razlika?∗

3.3. Je li područje za kretanjedovoljno široko?

Napomena: Unutarnji prostor treba imatiširinu najmanje 120 cm osim ulaznogprostora (150×150 cm), a javna pješačkapovršina mora biti široka najmanje 150cm.

3.4. Je li područje za kretanjestabilno, čvrsto, zaštićeno iprotuklizno?

3.5. Je li sva instalacijska i drugaoprema šira od 10 cmugrađena i/ili postavljena uniše u zidu?

3.6. Mogu li osobe s oštećenjimavida koje se služe bijelimštapom otkriti većinuizbočenih prepreka koje im senalaze na putu?

3.1.4. Osigurajte vertikalno podiznuplatformu.

3.1.5. Osigurajte koso podiznu sklopivuplatformu.

3.2.1. Izvedite rampu.3.2.2. Osigurajte dizalo.3.2.3. Osigurajte vertikalno podiznu

platformu.3.2.4. Osigurajte koso podiznu sklopivu

platformu.

3.3.1. Proširite područje kretanja.3.3.2. Promijenite raspored inventara.

3.4.1. Učvrstite ga.3.4.2. Protuklizno obradite površinu.3.4.3. Izvedite rukohvate.3.4.4. Vizualno kontrastno obradite

površinu.3.4.5. Izvedite zaštitne ograde.

3.5.1. Ugradite i/ili postavite opremu u niše u zidu.

3.6.1. Omogućite otkrivanje većineprepreka.

A

A

AAA

A

AA

AAAA

A

A

A

* Podpodručja i pitanja označena zvjezdicama izuzetci su prilikom ocjenjivanja.


Pitanja

4. ULAZNI PROSTOR

Ocj

ena

Rješenja

4.1. Ako na glavnom ulazu postojistubište, postoji li također irampa ili podizna platforma ilipak alternativni pristupačni ulaz?

Napomena: Ne koristite ulaz za osobljekao pristupačni ulaz osim ako ne postojidruga mogućnost.

4.2. Može li se alternativnipristupačni ulaz koristitisamostalno?

4.3. Jesu li jednokrilna vrata širinesvijetlog otvora najmanje110/210 cm ili dvokrilna vrataširine svijetlog otvoranajmanje 2 × 90/210 cm?

4.4. Jesu li glavna ulazna vratarotacijska, uz njih i zaokretnaili klizna vrata širine svijetlogotvora najmanje 90 cm?

4.5. Je li na glavnim kliznimulaznim vratima svijetli otvorod najmanje 90/210 cm?

4.6. Nalaze li se uočljive oznakena visini od 90 do 160 cm naulaznim vratima i pregradnimstjenkama ulaznog prostoraizrađenim od staklenih plohapovršine veće od 1,5 m²?

4.7. Postoji li oznaka smjeraotvaranja vrata?

4.8. Je li kvaka pristupačna ipostavljena na visinu od 90 cm?

4.1.1. Ako nije moguće glavni ulaz učinitipristupačnim, osmislite dostojanalternativni pristupačni ulaz.

4.1.2. Izvedite element/e za svladavanjevisinskih razlika.

4.2.1. Uklonite, koliko god je moguće,potrebu za asistencijom.

4.3.1. Povećajte širinu svijetlog otvoravrata.


4.4.2. Uz rotacijska vrata osigurajtezaokretna ili klizna vrata.


4.6.1. Istaknite oznake.4.6.2. Izvedite oznake na nižoj razini. 4.6.3. Izvedite oznake na višoj razini.

4.7.1. Postavite oznaku smjera otvaranjavrata.

4.8.1. Prilagodite kvaku.4.8.2. Zamijenite je pristupačnom kvakom.

Mog

u -ćn

osti

A

A

A

A

A

A

A

AAA

A

AA


4.9. Mogu li se vrata otvoritistisnutom šakom?

4.10. Mogu li se vrata otvoriti bezprevelike sile (za unutarnjavrata sila ne smije biti većaod 22 N)?

4.11. Ako vrata imaju mehanizamza zatvaranje, treba li imnajmanje 3 sekunde da sezatvore?

4.12. Jesu li vrata na komunikacijiizvedena bez praga?

4.13. Jesu li ulazna vrata koja skomunikacija vode u drugeprostore i prostorije i sl.izvedena s pragom koji nijeviši od 2 cm?

4.14. Jesu li strugači i otiračiizvedeni od materijala kojinije savitljiv ili jesu liugrađeni u razinu poda?

4.15. Postoji li razmak izmeđuograda od najmanje 90 cmna mjestima gdje seogradama usmjeravakretanje?

4.16. Postoji li slobodni prostor zaokretanje osoba koje se

4.8.3. Postavite je na zadanu visinu.

4.9.1. Opremite kvaku dodatnompolugom.

4.9.2. Zamijenite nepristupačnu kvaku uobliku kugle kvakom na principupoluge.

4.10.1. Prilagodite mehanizme zaotvaranje vrata i nauljite šarke.

4.10.2. Ugradite automatsko otvaranjevrata ili otvaranje uz pomoćprekidača.

4.10.3. Ugradite laganija vrata.

4.11.1. Prilagodite mehanizam zazatvaranje vrata.

4.11.2. Osigurajte vremensku zadršku prizatvaranju vrata.

4.12.1. Izvedite prag na nižoj razini.4.12.2. Izvedite vrata na komunikaciji bez

praga.

4.13.1. Izvedite prag na nižoj razini.4.13.2. Izvedite vrata bez praga.

4.14.1. Pričvrstite rubove strugača i otiračaza podlogu.

4.14.2. Ugradite nesavitljive strugače iotirače.

4.15.1. Osigurajte razmak.4.15.2. Povećajte razmak između ograda.

4.16.1. Izvedite prostor za manevriranje.4.16.2. Proširite prostor za manevriranje.

A

A

A

A

A

A

A

A

AA

AA

A

A

AA

AA


kreću pomoću invalidskihkolica najmanje površinekruga promjera 150 cm?

4.17. Postoji li prostor za kretanjeoko pokućstva širinenajmanje 120 cm?

4.18. Je li kod usmjeravajućegulaza osiguran i prolaz sazaokretnom ogradom svijetleširine najmanje 90 cm?

4.19. Je li razina osvjetljenjanajmanje 200 luksa?

4.20. Postoji li odgovarajućaelektrična instalacija naprimjerenoj visini?

Napomena: Parlafon treba biti postavljenna visinu od 120 cm sa svjetlosnomoznakom. Prekidači za svjetlo i zvoncetrebaju biti postavljeni na visini u rasponuod 90 do 120 cm. Izvodna ploča zaelektričnu instalaciju treba bitipostavljena tako da joj je gornji rub navisini u rasponu od 90 do 120 cm.

4.21. Postoji li vjetrobran duljine240 cm?

4.22. Postoje li oznakepristupačnog ulaznogprostora?

4.23. Imaju li svi nepristupačniulazi oznake koje upućujuna najbliži pristupačni ulaz?

4.16.3. Promijenite raspored inventara.

4.17.1. Izvedite prostor za kretanje.4.17.2. Proširite prostor za kretanje.4.17.3. Promijenite raspored inventara.

4.18.1. Osigurajte prolaz s mogućnošćuzaokreta.

4.18.2. Proširite svijetlu širinu zaokreta.

4.19.1. Osigurajte osvjetljenje od 200luksa.

4.20.1. Ugradite odgovarajuće električneinstalacije na primjerenoj visini.

4.20.2. Izvedite električnu instalaciju nanižoj razini.

4.20.3. Izvedite električnu instalaciju navišoj razini.

4.21.1. Ugradite vjetrobran.4.21.2. Proširite duljinu vjetrobrana.

4.22.1. Postavite oznake na mjesto nakojem neće biti zaklonjene.

4.23.1. Postavite oznake prijenepristupačnih ulaza.

4.23.2. Postavite oznake koje upućuju napristupačne ulaze.

A

AAA

A

A

A

A

A

A

AA

A

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeUlazni prostor


Pitanja

1. VODORAVNO KRETANJE

Ocj

ena

Rješenja

1.1. Omogućava li pristupačniulaz izravan pristup glavnojetaži, hodniku ili dizalu?

1.2. Nalaze li se svi javni prostorina pristupačnom području zakretanje?

1.3. Je li širina područja zakretanje u unutarnjemprostoru najmanje 120 cm?

1.4. Ako postoji sag, je li debljinedo 1,27 cm?∗

1.5. Postoji li slobodni prostor zaokretanje osoba koje se krećupomoću invalidskih kolicanajmanje površine krugapromjera 150 cm?

1.6. Postoje li oznake pristupačnogprostora?

1.1.1. Osigurajte elemente za svladavanjevisinskih razlika.

1.1.2. Učinite neki drugi ulazpristupačnim.

1.2.1. Omogućite pristup svim javnimprostorima.

1.3.1. Proširite područje za kretanje.1.3.2. Promijenite raspored inventara.

1.4.1. Uklonite sag.1.4.2. Zamijenite sag.

1.5.1. Izvedite prostor za manevriranje.1.5.2. Proširite prostor za manevriranje.


Mog

u -ćn

osti

A

A

A

AA

AA

AA

A

B. PRISTUP USLUGAMA

Ukupni rezultat za potpodručjeVodoravno kretanje


Pitanja

2. UNUTARNJA VRATA

Ocj

ena

Rješenja

2.1. Imaju li unutarnja vrata širinusvijetlog otvora najmanje 80 cm?

2.2. Jesu li pragovi zaobljeni i neviši od 2 cm?

2.3. Postoji li oznaka smjeraotvaranja vrata?

2.4. Nalaze li se uočljive oznakena visini u rasponu od 90 do160 cm na vratima ipregradnim stjenkamaizrađenim od staklenih plohapovršine veće od 1,5 m², bezprečki?*

2.5. Je li kvaka pristupačna ipostavljena na visinu od 90cm?*

2.6. Mogu li se vrata otvoriti bezprevelike sile (za unutarnjavrata sila ne smije biti veća od22 N)?*

2.7. Ako vrata imaju mehanizamza zatvaranje, treba li imnajmanje 3 sekunde da sezatvore?*

2.8. Ostavlja li ulazni prostordovoljno manevarskog prostoraza osobu koja se krećepomoću invalidskih kolica?


2.2.1. Izvedite pragove na nižoj razini.2.2.2. Zaoblite pragove.

2.3.1. Postavite oznake smjera otvaranjavrata.

2.4.1. Istaknite oznake.2.4.2. Izvedite oznake na nižoj razini.2.4.3. Izvedite oznake na višoj razini.

2.5.1. Prilagodite kvaku.2.5.2. Zamijenite je pristupačnom kvakom.2.5.3. Postavite je na zadanu visinu.

2.6.1. Prilagodite mehanizme za otvaranjevrata i nauljite šarke.

2.6.2. Ugradite automatsko otvaranje vrataili otvaranje uz pomoć gumba.

2.6.3. Ugradite laganija vrata.

2.7.1. Prilagodite mehanizam zazatvaranje vrata.

2.7.2. Osigurajte vremensku zadršku prizatvaranju vrata.

2.8.1. Promijenite raspored inventara.2.8.2. Osigurajte prostor za manevriranje.

Mog

u -ćn

osti

A

AA

A

AAA

AAA

A

A

A

A

A

AA

Ukupni rezultat za potpodručjeUnutarnja vrata


Pitanja

3. PROSTORIJE

Ocj

ena

Rješenja

3.1. Je li širina hodnika najmanje150 cm?


3.3. Je li prostor za kretanje okopokućstva širine najmanje 120cm?

3.4. Ako postoji sag, je li debljinedo 1,27 cm?*

3.5. Je li sag gusto satkan, skratkim dlakama i dobropričvršćen za podlogu?*

3.6. Na području za kretanje krozjavne prostore, je li većinaprepreka prepoznatljiva nadodir bijelog štapa?

3.7. Jesu li ulazna vrata učionice iradnog prostora širine svijetlogotvora najmanje 90 cm, asobe najmanje 80 cm i imajuli pristupačnu kvaku?

Napomena: Kvake na vratima trebaju bitiprimjereno oblikovane te postavljene navisinu od 90 cm u slučaju vrata.

3.8. Postoje li odgovarajućeelektrične instalacije?

3.1.1. Proširite hodnik.3.1.2. Promijenite raspored inventara.

3.2.1. Osigurajte prostor za manevriranje.3.2.2. Povećajte prostor.3.2.3. Promijenite raspored inventara.

3.3.1. Osigurajte prostor za kretanje.3.3.2. Povećajte prostor.3.3.3. Promijenite raspored inventara.

3.4.1. Uklonite sag.3.4.2. Zamijenite sag.

3.5.1. Pričvrstite rubove saga sa svih stranaza podlogu.

3.5.2. Uklonite ili zamijenite sag.

3.6.1. Uklonite prepreke.3.6.2. Izvedite taktilne indikatore.3.6.3. Ispod prepreka postavite pokućstvo,

biljke u tegli ili druge predmete kojisu prepoznatljivi na dodir bijelogštapa.

3.7.1. Proširite širinu svijetlog otvora vrata.3.7.2. Osigurajte pristupačne kvake na

vratima.

3.8.1. Ugradite odgovarajuće električneinstalacije na primjerenoj visini.

Mog

u -ćn

osti

AA

AAA

AAA

AA

A

A

AAA

AA

A


Ukupni rezultat za potpodručjeProstorije

Napomena: Prekidači za svjetlo i utičnicetrebaju biti postavljeni na visini u rasponuod 90 do 120 cm.

3.9. Postoji li oznaka pristupačnogprostora?




A

A

A


Pitanja

1. ELEMENTI ZA SAVLADAVANJEVISINSKIH RAZLIKA*

Ocj

ena

Rješenja


1.2. Na svakoj etaži, ako postojestube između ulaza i/ili dizalai bitnih javnih prostora, postojili alternativno pristupačnopodručje kretanja?*

1.3. Je li prostor obilježenoznakom pristupačnosti?*



prostorije.

1.2.1. Izvedite alternativno pristupačnopodručje kretanja.

1.2.2. Postavite jasne oznake koje ćeupućivati na pristupačno područjekretanja.

1.2.3. Ugradite elemente za svladavanjevisinskih razlika.


Mog

u -ćn

osti

A

AA

A

A

A

A

C. OKOMITO KRETANJE

Ukupni rezultat za potpodručjeElementi za savladavanje visinskihrazlika

Pitanja

2. STUBIŠTE*

Ocj

ena

Rješenja

2.1. Je li visina stube najviše 15cm?

2.2. Je li širina nastupne plohestube najmanje 33 cm?

2.3. Je li svijetla širina stubišnogkraka u unutarnjem prostorunajmanje 110 cm, a u vanjskomprostoru najmanje 120 cm?

2.1.1. Snizite visinu stube.2.1.2. Prilagodite visinu stube.

2.2.1. Produžite širinu nastupne plohe stube.2.2.2. Prilagodite širinu nastupne plohe

stube.

2.3.1. Proširite svijetlu širinu stubišnogkraka.

2.3.2. Prilagodite svjetlu širinu stubišnogkraka.

Mog

u -ćn

osti

AA

AA

A

A


2.4. Je li rub nastupne plohe stubeprotuklizno i vizualnokontrastno obrađen u širini odnajmanje 2 cm?

2.5. Jesu li rukohvati na zaštitnojogradi stubišta izvedeni ukontinuitetu cijelom dužinomstubišta?

2.6. Jesu li rukohvati na početku ikraju stubišta produženi uodnosu na nastupnu plohustube za 30 cm i zaobljenazavršetka?

2.7. Jesu li rukohvati na ogradistubišta izvedeni na način dase mogu obuhvatiti dlanom?

2.8. Jesu li rukohvati na ogradistubišta u vanjskom prostoruizvedeni od materijala kojinije osjetljiv na termičkepromjene?*

2.9. Je li stubišni krak širine 250cm ili više izveden sasredišnjim rukohvatom?*

2.10. Je li prostor ispod početnogastubišnog kraka ograđenogradom visine 70 cm domjesta gdje je visinapodgleda stubišnog kraka210 cm ili je li pod ispodstubišnog kraka deniveliranpodizanjem za najmanje 3cm do mjesta gdje je visinapodgleda stubišnog kraka210 cm?*

2.4.1. Protuklizno obradite nastupnu plohustube.

2.4.2. Izvedite vizualno kontrastnoobrađenu nastupnu plohu stube.

2.4.3. Proširite obrađeni rub.

2.5.1. Izvedite rukohvate na zaštitnojogradi u kontinuitetu cijelomdužinom stubišta.

2.6.1. Produžite rukohvate na početku ikraju u odnosu na nastupnu plohu.

2.6.2. Zaoblite završetke rukohvata.

2.7.1. Izvedite rukohvate tako da se moguobuhvatiti dlanom.

2.8.1. Izvedite rukohvate od materijala kojinije osjetljiv na termičke promjene.

2.9.1. Izvedite središnji rukohvat.2.9.2. Smanjite svijetlu širinu stubišnog

kraka.

2.10.1. Izvedite ogradu ispod stubišnogkraka.

2.10.2. Deniveliranjem podignite podispod stubišnog kraka.

A

A

A

A

A

A

A

A

AA

A

A


2.11. Je li ograda s ispunom odstakla uočljivo obilježena?*

2.12. Postoje li oznakepristupačnog stubišta?

2.11.1. Uočljivo obilježite ogradu sispunom od stakla.


A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeStubište

Pitanja

3. RAMPE*

Ocj

ena

Rješenja

3.1. Je li nagib rampe manji od1:20 (5%)?

Napomena: Iznimno, za visinsku razlikudo uključivo 76 cm, dopušteni nagibsmije biti do uključivo 1:12 (8,3%).

3.2. Je li svijetla širina rampenajmanje 120 cm u vanjskomprostoru, odnosno najmanje90 cm u unutarnjem prostoru?

3.3. Postoji li odmorišni podestnajmanje dužine 150 cm nasvakih 6 m dužine rampe?*

3.4. Je li površina čvrsta iprotuklizno obrađena?

3.5. Je li ograda izvedena srukohvatima na nezaštićenimdijelovima?

3.6. Je li ograda s ispunom odstakla uočljivo obilježena?*

3.7. Jesu li rukohvati postavljeni nadvije visine ∑ 60 i 90 cm ∑ iproduženi u odnosu na

3.1.1. Produljite rampu kako bi se smanjionagib.

3.1.2. Premjestite rampu.3.1.3. Ako je raspoloživ prostor ograničen,

rampa može biti izvedena u dvakraka s odmorišnim podestom.

3.2.1. Proširite svijetlu širinu rampe.3.2.2. Premjestite rampu.

3.3.1. Preinačite rampu.3.3.2. Produljite rampu.

3.4.1. Učvrstite površinu.3.4.2. Protuklizno obradite površinu.

3.5.1. Izvedite rukohvate na nezaštićenimdijelovima.

3.6.1. Uočljivo obilježite ogradu s ispunom od stakla.

3.7.1. Izvedite rukohvate.3.7.2. Izvedite rukohvate na nižoj razini.3.7.3. Izvedite rukohvate na višoj razini.

Mog

u -ćn

osti

A

AA

AA

AA

AA

A

A

AAA


nastupnu plohu rampe za 30cm, sa zaobljenimzavršetkom?

3.8. Jesu li rukohvati promjera 4cm oblikovani na način da semogu obuhvatiti dlanom?

3.9. Jesu li rukohvati na ogradirampe u vanjskom prostoruizvedeni od materijala kojinije osjetljiv na termičkepromjene?*

3.10. Jesu li pristupačne rampeobilježene oznakompristupačnosti?

3.7.4. Postavite rukohvate.3.7.5. Produžite rukohvate.3.7.6. Zaoblite završetke rukohvata.3.7.7. Produžite rukohvate 30 cm u

odnosu na nastupnu plohu i zaoblite završetke.

3.8.1. Preinačite rukohvate.3.8.2. Ergonomski ih oblikujte.

3.9.1. U vanjskom prostoru osigurajterukohvate koji nisu osjetljivi natermičke promjene.


AAAA

AA

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeRampe

Pitanja

4. DIZALA*

Ocj

ena

Rješenja

4.1. Jesu li unutarnje dimenzijedizala najmanje 110 × 140cm?

4.2. Jesu li vrata širine svijetlogotvora najmanje 90 cm?

4.3. Postoji li oznaka smjeraotvaranja vrata dizala?

4.4. Je li pozivna i upravljačkaploča postavljena na visini urasponu od 90 do 120 cm?

4.1.1. Povećajte unutarnje dimenzije dizala.4.1.2. Ugradite novo dizalo.4.1.3. Ugradite panoramsko dizalo.


4.3.1. Postavite oznake smjera otvaranjavrata dizala.

4.4.1. Izvedite pozivnu i upravljačku pločuna nižoj razini.

4.4.2. Izvedite pozivnu i upravljačku pločuna višoj razini.

Mog

u -ćn

osti

AAA

A

A

A

A


4.5. Sadrži li pozivna i upravljačkaploča kontrastno izvedenetipke s reljefnoprepoznatljivim brojevimaetaža i druge informacije nabrajici?

4.6. Postoji li rukohvat u dizalu navisini od 90 cm?

4.7. Postoji li vizualno-svjetlosna izvučna najava katova?

4.8. Ako postoji interfon za slučajopasnosti ili zastoja, je linjime moguće komuniciratibez korištenja glasa?

4.9. Je li interfon označenbrajicom i reljefno izvedenimslovima?

4.10. Postoji li govorna najavakatova?

4.11. Je li prostor obilježenoznakom pristupačnosti?

4.5.1. Pozivnu i upravljačku pločukontrastno izvedite.

4.5.2. Izvedite reljefno prepoznatljivebrojeve etaža i druge informacije nabrajici.

4.6.1. Postavite rukohvat u dizalu.4.6.2. Izvedite rukohvat na nižoj razini.4.6.3. Izvedite rukohvat na višoj razini.

4.7.1. Omogućite vizualno-svjetlosnu izvučnu najavu katova.

4.8.1. Osigurajte interfon u dizalu.4.8.2. Prilagodite sustav komunikacije.

4.9.1. Dodajte brajicu na interfon.4.9.2. Reljefno izvedite slova.

4.10.1. Omogućite govornu najavu katova.


A

A

AAA

A

AA

AA

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeDizala

Pitanja

5. KOSO PODIZNA SKLOPIVAPLATFORMA

Ocj

ena

Rješenja

5.1. Je li koso podizna sklopivaplatforma postavljena nabočnom stubišnom zidu ilistubišnoj ogradi koja vodidužinom cijelog stubišta?

5.1.1. Postavite koso podiznu sklopivuplatformu na bočno stubište zida ilistubišnu ogradu.

5.1.2. Izvedite vođenje dužinom cijelogstubišta.

Mog

u -ćn

osti

A

A


5.2. Je li nastupna ploha platformeveličine najmanje 90 × 100cm?

5.3. Postoji li bočno podnopreklopna zaštita visine 20 cmi preklopni zaštitni rukohvat?

5.4. Postoji li slobodan prostorpovršine 77 × 120 cm kojiomogućava osobi koja sekreće uz pomoć invalidskihkolica da se približi kako bidohvatila upravljačkeelemente i poslužila sepodiznom platformom?

5.5. Je li kontrolna pločapostavljena na visini od 90 do120 cm?

5.6. Je li se moguće služiti kosopodiznom sklopivomplatformom bez asistencije?

5.7. Ako nije moguće samostalnokorištenje koso podiznesklopive platforme, postoji liprekidač za poziv?*

5.8. Postoje li oznakepristupačnosti?

5.2.1. Proširite nastupnu plohu platforme.

5.3.1. Izvedite bočno podnu preklopnuzaštitu.

5.3.2. Izvedite zaštitu na višoj razini.5.3.3. Izvedite zaštitu na nižoj razini.5.3.4. Izvedite preklopne zaštitne

rukohvate.

5.4.1. Promijenite raspored inventara.5.4.2. Omogućite prilaz upravljačkim

elementima.

5.5.1. Izvedite kontrolnu ploču na nižojrazini.

5.5.2. Izvedite kontrolnu ploču na višojrazini.

5.6.1. Na svakoj razini postavite jasneupute.

5.6.2. Osigurajte samostalnu upotrebu.

5.7.1. Ugradite prekidač za poziv.

5.8.1. Postavite oznake na mjesto na kojem neće biti zaklonjene.

A

A

AAA

AA

A

A

A

A

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeKoso podizna sklopiva platforma


Pitanja

6. VERTIKALNO PODIZNA PLATFORMA*

Ocj

ena

Rješenja

6.1. Je li nastupna ploha platformeveličine najmanje 110 × 140 cm?

6.2. Jesu li bočne straniceplatforme zatvorene do visineod 120 cm?

6.3. Jesu li ulazna vrata širinesvijetlog otvora najmanje 90cm koja se otvaraju klizno ilizaokretno prema van?

6.4. Postoji li slobodan prostorpovršine 77 × 120 cm koji osobikoja se kreće uz pomoćinvalidskih kolica omogućava dase približi kako bi dohvatilaupravljačke elemente i poslužilase podiznom platformom?

6.5. Je li kontrolna ploča postavljenana visini od 90 do 120 cm?

6.6. Je li moguće služiti severtikalno podiznomplatformom bez asistencije?

6.7. Ako nije moguće samostalnokorištenje vertikalno podizneplatforme, postoji li prekidačza poziv?*


6.1.1. Proširite nastupnu plohu platforme.

6.2.1. Osigurajte bočne stranice platforme.6.2.2. Izvedite bočne stranice platforme na

višoj razini.6.2.3. Izvedite bočne stranice platforme na

nižoj razini.

6.3.1. Proširite širinu svijetlog otvora vrata.6.3.2. Postavite oznake smjera otvaranja

vrata.

6.4.1. Promijenite raspored inventara.6.4.2. Omogućite prilaz upravljačkim

elementima.

6.5.1. Izvedite kontrolnu ploču na nižoj razini.6.5.2. Izvedite kontrolnu ploču na višoj razini.

6.6.1. Na svakoj razini postavite jasneupute.

6.6.2. Osigurajte samostalnu upotrebu.

6.7.1. Ugradite prekidač za poziv.


Mog

u -ćn

osti

A

AA

A

AA

AA

AA

A

A

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeVertikalno podizna platforma


Pitanja

1. ORIJENTACIJSKI PLAN

Ocj

ena

Rješenja

1.1. Je li orijentacijski planpostavljen uz ulaz ugrađevinu?

1.2. Nalazi li se orijentacijski planhorizontalno ili približnohorizontalno na visini odnajviše 90 cm, odnosnovertikalno ili približnovertikalno s gornjim rubom navisini od najviše 180 cm?

1.3. Je li orijentacijski plan zakretanje u građevini reljefnoizrađen?

1.4. Sadrži li orijentacijski planinformacije na brajici?

1.5. Je li orijentacijski planobilježen oznakompristupačnosti?

1.1.1. Postavite orijentacijski plan uz ulazu građevinu.

1.2.1. Postavite orijentacijski planhorizontalno.

1.2.2. Prilagodite horizontalno i vertikalnovisinu orijentacijskog plana.

1.3.1. Izradite orijentacijski plan reljefno.

1.4.1. Dodajte informacije na brajici.


Mog

u -ćn

osti

A

A

A

A

A

A

D. PRISTUP INFORMACIJAMA

Ukupni rezultat za potpodručjeOrijentacijski plan

Pitanja

2. TAKTILNA POVRŠINA

Ocj

ena

Rješenja

2.1. Postoji li taktilna crta vođenjaširine najmanje 40 cm sužljebljenjima u smjeruvođenja?

2.1.1. Postavite taktilnu crtu vođenja.2.1.2. Izvedite užljebljenja u smjeru

vođenja.

Mog

u -ćn

osti

AA


2.2. Postoji li taktilno poljeupozorenja, širine najmanje40 cm s užljebljenjimaokomito na smjer vođenja?

2.3. Vodi li od ulaznih vratagrađevine taktilna crtavođenja?

2.4. Postoji li od ulaznih vratagrađevine do dizala taktilnacrta vođenja?*

2.5. Je li ispred prve i izaposljednje stube izvedenotaktilno polje upozorenja?*

2.6. Vodi li od stubišta taktilna crtavođenja?*

2.7. Je li postavljena taktilna crtavođenja prema izlazu zaslučaj opasnosti?*

2.8. Postoji li taktilna crta vođenjaod ulaznih vrata građevine dovrata javnog WC-a?

2.2.1. Izvedite taktilno polje upozorenja.2.2.2. Izvedite užljebljenja okomito na

smjer vođenja.

2.3.1. Postavite taktilnu crtu vođenja odulaznih vrata građevine.

2.3.2. Prilagodite širinu taktilne crtevođenja.

2.3.3. Izvedite užljebljenja u smjeruvođenja.

2.4.1. Postavite taktilnu crtu vođenja odulaznih vrata građevine do dizala.



2.5.1. Izvedite taktilno polje upozorenjaispred prve i posljednje stube.

2.5.2. Prilagodite širinu taktilnog poljaupozorenja.

2.5.3. Izvedite užljebljenja okomito nasmjer vođenja.

2.6.1. Postavite taktilnu crtu vođenja odstubišta.



2.7.1. Postavite taktilnu crtu vođenja premaizlazu za slučaj opasnosti.



2.8.1. Postavite taktilnu crtu vođenja odulaznih vrata građevine do javnogWC-a.

AA

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A


2.9. Je li od ulaznih vratagrađevine do orijentacijskogplana postavljena taktilna crtavođenja?*

2.10. Postoji li od ulaznih vratagrađevine do pulta taktilnacrta vođenja?*

2.11. Je li na stajalištu (autobusai/ili tramvaja) u naselju gdjese izvodi pločnik, na mjestoprvog ulaza u prometnosredstvo, izvedena taktilnacrta vođenja širine najmanje40 cm i dužine 150 cm sužljebljenjima okomitim nakolnik/prugu?*

2.12. Je li na stajalištima koja senalaze u neposrednoj blizinigrađevine u kojoj učestaloborave osobe s oštećenjimavida izvedena taktilna crtavođenja postavljena cijelomširinom pločnika?*

2.13. Je li na peronu vlaka, naudaljenosti 80 cm od rubaperona, čitavom dužinomperona postavljena taktilnacrta upozorenja širine 20 cms užljebljenjima okomitim nasmjer ulaska u vlak?*



2.9.1. Postavite taktilnu crtu vođenja.2.9.2. Prilagodite širinu taktilne crte

vođenja. 2.9.3. Izvedite užljebljenja u smjeru

vođenja.

2.10.1. Postavite taktilnu crtu vođenja odulaznih vrata građevine do pulta.



2.11.1. Izvedite na stajalištu taktilnu crtuvođenja širine najmanje 40 cm idužine 150 cm.


2.11.3. Izvedite užljebljenja okomita nakolnik/prugu.

2.12.1. Izvedite na stajalištima taktilnu crtuvođenja postavljenu cijelomširinom pločnika.

2.13.1. Izvedite na peronu vlaka taktilnucrtu upozorenja na udaljenosti od80 cm od ruba.

2.13.2. Izvedite taktilnu crtu upozorenjaširine 20 cm.

2.13.3. Izvedite užljebljenja okomito nasmjer ulaska u vlak.

A

A

AA

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A


2.14. Vodi li od ulaznih vratagrađevine do bankomatataktilna crta vođenja?*

2.15. Imaju li raskrižja taktilnu crtuvođenja koja se nalazi upodručju naselja gdje jesmještena građevina u kojojučestalo borave osobe soštećenjima vida?*

2.16. Je li taktilna crta upozorenjana raskrižju izvedena doukošenja rubnjaka naprijelazu, u dužini odnajmanje 110 cm?*

2.17. Ima li ukošen rubnjak izvedenotaktilno polje upozorenja kojeje od ruba kolnika udaljeno zaširinu rubnog kamena, ali nemanje od 15 cm?*

Napomena: U slučaju minimalne visinepločnika od 3 cm, izvedeno taktilno poljeupozorenja treba imati čepaste struktureširine najmanje 40 cm. Kada je u funkcijiprijelaza prometnice izvan raskrižja, trebaimati taktilnu crtu vođenja širinenajmanje 40 cm s užljebljenjima okomitona prometnicu, izvedenu do ukošenjarubnjaka na prijelazu, a u dužini odnajmanje 110 cm.

2.18. Je li pješački otok koji senalazi u razini kolnika ili senjegova razina na mjestuprijelaza spušta na razinukolnika, 15 cm od početka i

2.14.1. Izvedite taktilnu crtu vođenja odulaznih vrata do bankomata unutargrađevine.



2.15.1. Izvedite na raskrižju taktilne crtevođenja.



2.16.1. Izvedite raskrižja s taktilnim crtamaupozorenja.

2.16.2. Izvedite taktilnu crtu upozorenjado ukošenja.

2.16.3. Izvedite ukošenja u dužini odnajmanje 110 cm.

2.17.1. Izvedite taktilno polje upozorenjana ukošenom rubnjaku.

2.17.2. Osigurajte širinu taktilnog polja.2.17.3. Postavite taktilno polje upozorenja

na udaljenost najmanje 15 cm odruba kolnika.

2.18.1. Izvedite na pješačkom otoku urazini kolnika taktilnu crtuupozorenja.

2.18.2. Prilagodite širinu taktilne crtevođenja i upozorenja.

A

A

A

A

A

A

A

A

A

A

AA

A

A


2.18.3. Izvedite užljebljenja u smjerukretanja (za taktilnu crtu vođenja) iokomito na smjer kretanja (zataktilnu crtu upozorenja).

2.18.4. Spojite taktilnu crtu vođenja staktilnom crtom upozorenja.

2.18.5. Izvedite taktilnu crtu upozorenja 15cm od kolnika i 15 cm od kraja otoka.

15 cm od kraja otoka,označen taktilnim crtamaupozorenja koje sumeđusobno povezanetaktilnom crtom vođenja?*

A

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeTaktilna površina

Pitanja

3. INDUKTIVNA PETLJAO

cjen

a

Rješenja

3.1. Reproducira li se u prostorijipovršine veće od 500 m² koja jenamijenjena za javne nastupei/ili predavanja (npr.predavaonica, crtaonica,učionica) govor preko zvučnika?*

3.2. Je li induktivna petlja ugrađenau prostoriji površine veće od500 m², odnosno u prostorijikoju istovremeno možekoristiti više od 100 osoba?*

3.3. Ometa li magnetsko poljenekih drugih uređajamagnetsko polje induktivnepetlje?*

3.4. Je li prostorija u kojoj jepostavljena induktivna petljaobilježena oznakompristupačnosti?*

3.1.1. Postavite mikrofone.3.1.2. Postavite zvučnike.3.1.3. Osigurajte reproduciranje govora

preko zvučnika.

3.2.1. Ugradite induktivnu petlju uprostore veće od 500 m².

3.2.2. Ugradite induktivnu petlju uprostore koje istovremeno možekoristiti više od 100 osoba.

3.3.1. Prikladno smjestite petlju.3.3.2. Prerasporedite objekte koji čine

smetnje magnetskom polju.


Mog

u -ćn

osti

AAA

A

A

AA

A

Ukupni rezultat za potpodručje Induktivna petlja


Pitanja

4. PUTOKAZI I NATPISI S INFORMACIJAMA

Ocj

ena

Rješenja

4.1. Je li oznaka postavljena takoda joj je sredina 152 cm odpoda?

4.2. Je li oznaka postavljena nazidu uz vrata na strani premakojoj se vrata zatvaraju?

4.3. Sadržava li oznaka reljefnoprepoznatljiv, kontrastnoizveden tekst veličine 1,5 - 5cm?

4.4. Sadržava li oznaka isteinformacije na brajici?

4.5. Ako se oznaka sastoji od slike,je li popraćena reljefnoprepoznatljivim tekstom iinformacijama na brajici?*

4.6. Ako se nalaze na visini od200 cm, sadrže li putokazi inatpisi s informacijama slovakoja su veličine najmanje 7cm, kontrastno izvedena i smat pozadinom?*

4.7. Udovoljavaju li putokazi inatpisi s informacijamazahtjevima čitljivosti?

Napomena: Čitljivost se odnosi naveličinu slova (12 točka), font (Arial iliComic Sans), kontrast i mat-papir.

4.1.1. Izvedite oznake na nižoj razini. 4.1.2. Izvedite oznake na višoj razini.

4.2.1. Postavite oznaku na zid uz vrata.4.2.2. Postavite oznaku na stranu na koju

se vrata zatvaraju.

4.3.1. Izvedite tekst reljefno i kontrastno.4.3.2. Prilagodite veličinu teksta.

4.4.1. Omogućite iste informacije nabrajici.

4.5.1. Izvedite slike reljefno ili je popratitereljefno prepoznatljivim tekstom.

4.5.2. Dodajte informacije na brajici.

4.6.1. Prilagodite veličinu slova.4.6.2. Prilagodite kontraste. 4.6.3. Prilagodite pozadinu.

4.7.1. Udovoljite zahtjevima čitljivosti.

Mog

u -ćn

osti

AA

AA

AA

A

A

A

AAA

A

Ukupni rezultat za potpodručje Putokazi i natpisi s informacijama


Pitanja

5. OGLASNI PANO

Ocj

ena

Rješenja

5.1. Je li oglasni pano postavljendonjim rubom na visinu urasponu od 120 do 160 cm?

5.2. Je li oglasni pano obilježenoznakom pristupačnosti?

5.3. Jesu li informacije na oglasnojploči dostupne na crnom tiskui brajici?

5.4. Jesu li informacije napisanetako da su kontrastno izvedenai imaju mat pozadinu?

5.5. Jesu li informacije napisaneminimalno veličine 12 točaka?

Napomena: Predlaže se izveden tekstveličine 1,5 - 5 cm.

5.6. Koriste li se jednostavna slovakao što su Arial ili Comic Sansza pisanje informacija naoglasnoj ploči?

5.7. Daju li se informacije spomoću kratica i u punomnazivu?

5.1.1. Izvedite oglasni pano na nižojrazini.

5.1.2. Izvedite oglasni pano na višoj razini.


5.3.1. Osigurajte dostupnost informacija nacrnom tisku.

5.3.2. Osigurajte dostupnost informacijana brajici.

5.4.1. Prilagodite kontraste. 5.4.2. Prilagodite pozadinu.

5.5.1. Napišite informacije odgovarajućom veličinom.

5.6.1. Koristite jednostavna slova zapisanje informacija na oglasnojploči.

5.7.1. Napišite informacije bez kratica.5.7.2. Informacije napisane kraticama

napišite i punim nazivom.M

ogu -

ćnos

ti

A

A

A

A

A

AA

A

A

AA

Ukupni rezultat za potpodručjeOglasni pano


Pitanja

1. SJEDALA

Ocj

ena

Rješenja

1.1. Je li radni stolac izveden nanačin da je sjedalo na visini odoko najviše 45 cm, veličinasjedala oko 40 × 40 cm, avisina naslona oko 50 cm?

1.2. Jesu li prostori za sjedenjeosoba koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica raspoređenipo cijeloj prostoriji?

1.3. Jesu li stolci mobilni?

1.4. Jesu li u svim predavaonicamaprisutne iste ili sličnedimenzije stolca?

1.1.1. Izvedite stolac na odgovarajućojvisini.

1.1.2. Prilagodite odgovarajuće dimenzijestolca.

1.2.1. Promijenite raspored inventara.1.2.2. Osigurajte mogućnost izbora

sjedećeg mjesta.

1.3.1. Osigurajte mobilnost stolaca.1.3.2. Osigurajte mogućnost individualne

preraspodjele stolaca.

1.4.1. Osigurajte uniformnost stolaca.1.4.2. Osigurajte stolce približno sličnih

dimenzija.

Mog

u -ćn

osti

A

A

AA

AA

AA

E. INTERIJER

Ukupni rezultat za potpodručjeSjedala

Pitanja

2. STOLOVI

Ocj

ena

Rješenja

2.1. Je li radni stol izveden nanačin da je gornja ploha navisini od oko najviše 85 cm, apodgled na visini od okonajmanje 70 cm s dubinompristupa od oko najmanje 50cm?

2.2. Je li prostor za kretanje okostolova širine najmanje 120 cm?

2.1.1. Izvedite radni stol na odgovarajućojvisini.

2.1.2. Prilagodite visinu podgleda i dubinupristupa.

2.2.1. Povećajte prostor između stolova.2.2.2. Promijenite raspored inventara.

Mog

u -ćn

osti

A

A

AA


2.3. Jesu li stolovi mobilni?

2.4. Jesu li u svim predavaonicamaprisutni stolovi istih ili sličnihdimenzija?

2.3.1. Osigurajte mobilnost stolova.2.3.2. Osigurajte mogućnost individualne

preraspodjele stolova.

2.4.1. Osigurajte uniformnost stolova.2.4.2. Osigurajte stolove približno sličnih

dimenzija.

AA

AA

Ukupni rezultat za potpodručjeStolovi

Pitanja

3. PULTOVI

Ocj

ena

Rješenja

3.1. Je li pult postavljen najbližeulazu u prostoriju u kojoj seusluga pruža?

3.2. Je li pult postavljen gornjimrubom na visinu od 80 cm, apodgledom na visinu odnajmanje 70 cm?

3.3. Je li pult konzolno oblikovan sdubinom pristupa odnajmanje 50 cm?

3.4. Ima li pult komunikacijskopomagalo?

3.5. Je li pult obilježen oznakompristupačnosti?

3.1.1. Postavite pult najbliže ulazu uprostoriju u kojoj se pruža usluga.

3.2.1. Izvedite pult na nižoj razini.3.2.2. Izvedite pult na višoj razini.3.2.3. Prilagodite visinu podgleda.

3.3.1. Konzolno oblikujte pult.3.3.2. Prilagodite dubinu pristupa.

3.4.1. Osigurajte komunikacijskopomagalo.


Mog

u -ćn

osti

A

AAA

AA

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjePultovi


Pitanja

1. PRISTUP SANITARNIM PROSTORIJAMA

Ocj

ena

Rješenja

1.1. Je li barem jedna sanitarnaprostorija posve pristupačna?

1.2. Postoje li na nepristupačnimsanitarnim prostorijamaoznake koje upućuju napristupačne?

1.3. Postoje li na sanitarnimprostorijama taktilne oznake?

Napomena: Postavite oznaku na zid nastrani prema kojoj se vrata zatvaraju takoda joj je sredina 152 cm od poda.

1.4. Je li simbolima pridruženreljefno izveden tekst iinformacije na brajici?

1.5. Postoji li prolaz širok 120 cmdo svih dijelova sanitarneprostorije?

1.1.1. Preuredite sanitarne prostorije.1.1.2. Izvedite pristupačnu sanitarnu

prostoriju.

1.2.1. Postavite oznake pristupačnosti namjesto na kojem neće bitizaklonjene.

1.3.1. Postavite taktilne oznake.

1.4.1. Dodajte ispod simbola i reljefnoizveden tekst te informacije nabrajici.

1.5.1. Uklonite prepreke.1.5.2. Promijenite raspored inventara.

Mog

u -ćn

osti

AA

A

A

A

AA

F. KORIŠTENJE SANITARNIH PROSTORIJA

Ukupni rezultat za potpodručjePristup sanitarnim prostorijama

Pitanja

2. WC

Ocj

ena

Rješenja

2.1. Jesu li vrata širine svijetlogotvora najmanje 90 cm?

2.2. Je li kvaka pristupačna ipostavljena na visinu od 90cm?

2.1.1. Proširite širinu svijetlog otvora vrata.

2.2.1. Prilagodite kvaku.2.2.2. Zamijenite je pristupačnom kvakom.2.2.3. Postavite je na zadanu visinu.

Mog

u -ćn

osti

A

AAA


Napomena: Kvake na vratima i prozorimatrebaju biti primjereno oblikovane tepostavljene na visinu od 90 cm u slučajuvrata, a u slučaju prozora kvaka ili ručicamehanizama za otvaranje na visini urasponu od 90 do 120 cm.


2.4. Je li širina uporabnog prostoraispred WC-školjke najmanje90 cm?

2.5. Postoji li ugrađen mehanizamza otvaranje vrata izvana uslučaju poziva u pomoć?

2.6. Postoji li odgovarajućaelektrična instalacija?

Napomena: Prekidači za svjetlo i utičnicetrebaju biti postavljeni na visini u rasponuod 90 do 120 cm.

2.7. Je li WC-školjka zajedno sdaskom za sjedenje visine od45 do 50 cm?

2.8. Nalaze li se uz WC-školjkudva držača za ruke duljine 90cm, postavljena na zid urasponu visine od 80 do 90cm iznad površine poda?

2.9. Postoji li najmanje jedandržač za ruke koji mora bitipreklopni, obvezno onaj spristupačne strane WC-školjke, a drugi može bitifiksno pričvršćen na zid?

2.3.1. Ako ulazni prostor ima dvoja vrata,uklonite unutarnja vrata.

2.3.2. Promijenite raspored inventara.2.3.3. Osigurajte prostor za manevriranje.

2.4.1. Povećajte širinu uporabnog prostoraispred WC-školjke.

2.5.1. Ugradite odgovarajući mehanizamza otvaranje vrata u slučaju poziva upomoć.

2.6.1. Ugradite odgovarajuće električneinstalacije na primjerenu visinu.

2.6.2. Izvedite električnu instalaciju nanižu razinu.

2.6.3. Izvedite električnu instalaciju navišu razinu.

2.7.1. Prilagodite visinu WC-školjke idaske za sjedenje.

2.8.1. Postavite držače za ruke uz WC-školjku.

2.8.2. Prilagodite visinu držača.

2.9.1. Ugradite preklopni držač za ruke.2.9.2. Postavite preklopni držač s

pristupačne strane WC-školjke.2.9.3. Ugradite fiksno pričvršćen držač za

ruke.

A

AA

A

A

A

A

A

A

A

A

AA

A


2.10. Je li udaljenost prednjeg rubaWC-školjke od zidanajmanje 65 cm?

2.11. Je li pokretač uređaja zapuštanje vode u WC-školjkupostavljen na visini od 70 cmiznad površine poda ili je liizvedeno senzorsko puštanjevode u WC-školjku?

2.12. Je li konzolni umivaonikširine najmanje 50 cm navisini od 80 cm, sa sifonomsmještenim u zid ili uza zid?

2.13. Postoji li ispred bar jednogumivaonika prostor širine 77cm i dubine 120 cm?

Napomena: Vruće cijevi moraju ostatizaklonjene.

2.14. Ima li slavina jednoručnumiješalicu ili ugrađenosenzorsko puštanje vode?

2.15. Je li širina uporabnogprostora ispred umivaonikanajmanje 90 cm?

2.16. Je li nagnuto zaokretnoogledalo postavljeno sdonjim rubom na visinu od100 cm?

2.17. Jesu li sapun, papirnatiubrusi i sušila za ruke na

2.10.1. Produžite udaljenost prednjeg rubaWC-školjke od zida.

2.11.1. Prilagodite visinu pokretačauređaja za puštanje vode u WC-školjku.

2.11.2. Izvedite senzorno puštanje vode.

2.12.1. Prilagodite ili promijeniteumivaonik.

2.12.2. Prilagodite visinu umivaonika.2.12.3. Smjestite sifon uza zid.2.12.4. Konzolno oblikujte umivaonik.

2.13.1. Preuredite prostoriju za pranjeruku.

2.13.2. Promijenite umivaonik.2.13.3. Uklonite ili izmijenite ormariće

kako bi se ispod umivaonikaoslobodio potrebni prostor.

2.13.4. Osigurajte dubinu pristupa ispodumivaonika.

2.14.1. Ugradite jednoručnu miješalicu.2.14.2. Prilagodite puštanje vode.2.14.3. Osigurajte senzorno puštanje vode.

2.15.1. Povećajte širinu uporabnogprostora ispred umivaonika.

2.16.1. Prilagodite visinu ogledala.2.16.2. Izvedite ogledalo na višoj razini.2.16.3. Izvedite ogledalo na nižoj razini.

2.17.1. Izvedite spremnike za sapun i ubrusili sušilo za ruke na nižoj razini.

A

A

A

A

AAA

A

AA

A

AAA

A

AAA

A


visini s koje se mogudohvatiti i može li se njimaslužiti stisnutom šakom?

2.18. Postoji li vješalica za odjećuna visini od 120 cm?

2.19. Postoji li alarmni uređaj sprekidačem na pritisak ilivrpcom za povlačenje navisini od 60 cm?

2.20. Je li sva druga opremadostupna osobama koje sekreću pomoću invalidskihkolica, a postavljena tako dane smeta kretanje, učvršćenana zid i izvedena kontrastnou odnosu na pod i zidove?

2.21. Ako je WC u javnoj upotrebi,ima li obvezan ulaz,izdvojen od muških i ženskihsanitarnih grupa?


A

A

AAA

A

A

A

A

A

A

2.17.2. Zamijenite ih ili dodajtepristupačne spremnike i sušila.

2.17.3. Omogućite korištenje stisnutomšakom.

2.18.1. Postavite vješalicu.2.18.2. Izvedite vješalicu na nižoj razini.2.18.3. Izvedite vješalicu na višoj razini.

2.19.1. Ugradite alarmni uređaj sprekidačem.

2.19.2. Prilagodite visinu alarmnoguređaja/vrpce za povlačenje.

2.20.1. Postavite opremu tako da jedostupna osobama koje se krećupomoću invalidskih kolica, a da nesmeta kretanje.

2.20.2. Izvedite opremu kontrastno uodnosu na pod i zidove.

2.21.1. Izvedite zaseban ulaz za muške iženske sanitarne grupe.


Ukupni rezultat za potpodručjeWC

Pitanja

3. KUPAONICA*

Ocj

ena

Rješenja

3.1. Je li omogućen pristupkupaonici?

3.1.1. Omogućite pristup kupaonici.

Mog

u -ćn

osti

A


3.2. Je li kada visine gornjeg rubanajviše 50 cm i/ili prostor zatuširanje izveden bezpregrade, veličine najmanje90 × 90 cm?

3.3. Postoji li dizalo za kadu, osimu slučaju kada je uz kadupostavljen i prostor zatuširanje?

3.4. Postoji li držač za ruke uzkadu postavljen na visini urasponu od 80 do 90 cm odpovršine poda, odnosno držačuz prostor za tuširanjepostavljen na visinu od 75cm?

3.5. Postoji li u prostoru zatuširanje vodootpornopreklopno sjedalo postavljenou rasponu visine od 45 do 50cm?*

3.6. Je li oprema dostupnaosobama koje se krećupomoću invalidskih kolica, apostavljena tako da ne smetakretanju te učvršćena na zid iizvedena kontrastno u odnosuna pod i zidove?

3.7. Je li širina svijetlog otvoravrata najmanje 80 cm?*

3.8. Je li širina vrata svijetlogotvora najmanje 90 cm ako seu kupaonicu ulazi s javnekomunikacije?*

3.9. Imaju li vrata i prozoripristupačne kvake?

3.2.1. Prilagodite visinu gornjeg ruba kade.3.2.2. Osigurajte adekvatan prostor za

tuširanje.3.2.3. Izvedite prostor za tuširanje bez

pregrade.

3.3.1. Postavite dizalo za kadu ukoliko ukupaonici imate kadu.

3.4.1. Postavite držač za ruke.3.4.2. Prilagodite visinu držača za ruke.

3.5.1. Postavite vodootporno preklopnosjedalo.

3.5.2. Prilagodite visinu vodootpornogpreklopnog sjedala.

3.6.1. Izvedite opremu tako da je dostupnaosobama koje se kreću pomoćuinvalidskih kolica, a da ne smetakretanju.

3.6.2. Izvedite opremu kontrastno uodnosu na pod i zidove.



3.9.1. Prilagodite kvaku.3.9.2. Zamijenite je pristupačnom kvakom.

AA

A

A

AA

A

A

A

A

A

A

AA



3.10. Postoji li odgovarajućaelektrična instalacija?

Napomena: Prekidači za svjetlo ielektrične instalacije trebaju bitipostavljeni na visinu u rasponu od 90 do120 cm.


A

A

A

A

A

3.9.3. Postavite kvaku na zadanu visinu.

3.10.1. Ugradite odgovarajuću električnuinstalaciju na primjerenoj visini.




Ukupni rezultat za potpodručjeKupaonica


Pitanja

1. EVAKUACIJSKI PLAN

Ocj

ena

Rješenja

1.1.1. Postavite u građevinu protupožarneaparate.

1.2.1. Postavite u građevinu alarm.

1.3.1. Postavite uređaje za aktivacijualarma i protupožarne aparate uaktivni doseg osobe koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica.

1.4.1. Osigurajte mogućnost upotrebeprotupožarnog aparata za osobe sinvaliditetom.

1.5.1. Osigurajte mogućnost aktiviranjaalarma osobama s invaliditetom.

1.6.1. Razradite evakuacijski plan.

1.7.1. Osigurajte dostupnostevakuacijskog plana.

1.8.1. Razradite evakuacijski plan ualternativnom obliku.

Mog

u -ćn

osti

A

A

A

A

A

A

A

A

G. SUSTAV ZA EVAKUACIJU

1.1. Postoji li protupožarni aparat?

1.2. Postoji li alarm?

1.3. Nalaze li se uređaji zaaktivaciju alarma iprotupožarni aparati uaktivnom dosegu osobe kojase kreće uz pomoć invalidskihkolica?

Napomena: Vertikalni aktivni doseg (ustranu) osoba koje se kreću uz pomoćinvalidskih kolica je na visini od 40 do130 cm dok je vertikalni aktivni dosegosoba koje se kreću uz pomoć invalidskihkolica prema naprijed na visini od 50 do85 cm.

1.4. Mogu li osobe s invaliditetomkoristiti protupožarni aparat?

1.5. Mogu li osobe s invaliditetomaktivirati alarm?

1.6. Imate li razrađen evakuacijskiplan?

1.7. Je li evakuacijski plan dostupan?

1.8. Imate li razrađen evakuacijskiplan u alternativnom obliku(npr. dostupan osobama soštećenjima vida)?


Ukupni rezultat za potpodručje Evakuacijski plan

1.9. Jesu li osobe s invaliditetom umogućnosti samostalno izaćiu slučaju opasnosti?

1.10. Jesu li osobe s invaliditetomu mogućnosti koristiti sveizlaze u slučaju opasnosti?*

1.11. Ukoliko postoje evakuacijskadizala, znaju li osobe sinvaliditetom njihovulokaciju?*

1.9.1. Osigurajte što veću samostalnostosoba s invaliditetom u situacijamaevakuacije.

1.10.1. Osigurajte mogućnost korištenjasvih izlaza u slučaju opasnosti.

1.10.2. Izvedite elemente za svladavanjevisinskih razlika.

1.11.1. Ukoliko je moguće osigurajteevakuacijsko dizalo.

1.11.2. Ugradite dizalo koje je mogućekoristiti i u situacijama evakuacije.

A

A

A

A

A

Pitanja

2. EVAKUACIJSKA OPREMA

Ocj

ena

Rješenja

2.1. Ukoliko nije mogućaevakuacija s postojećimpomagalima/opremom kojuosoba koristi, imate li druguopremu koja to osigurava?*

2.2. Jesu li evakuacijski stolcidostupni za korištenje?

2.3. Jesu li prijenosni uređaji(taktilni i vibracijski) dostupniza korištenje?

2.1.1. Osigurajte evakuaciju s postojećimpomagalima.

2.1.2. Osigurajte dostupnost evakuacijskeopreme.

2.2.1. Osigurajte evakuacijske stolce.2.2.2. Osigurajte dostupnost evakuacijskih

stolaca.

2.3.1. Osigurajte prijenosne uređaje(taktilne i vibracijske).

2.3.2. Osigurajte dostupnost prijenosnihuređaja.

Mog

u -ćn

osti

A

A

AA

A

A


Ukupni rezultat za potpodručjeEvakuacijska oprema

2.4. Jeste li upoznati s načinomupotrebe evakuacijske opremeza osobe s invaliditetom?

2.4.1. Osigurajte upute za upotrebuevakuacijske opreme.

2.4.2. Upoznajte djelatnike zaštite na radus načinom upotrebe evakuacijskeopreme za osobe s invaliditetom.

A

A

Pitanja

3. SIGNALIZACIJA I SIGURNOSNE OZNAKE

Ocj

ena

Rješenja

3.1. Postoje li sigurnosne oznakena odgovarajućem mjestu?

3.2. Upotrebljavaju li sesigurnosne oznake za davanjeuputa i obavijesti?

3.3. Imaju li sustavi za slučajopasnosti svjetlosni i zvučnisignal?

3.4. Postoje li uz svjetlosni izvučni signal mogućnostgovorne komunikacije?

3.5. Postoje li ručni signali igovorna komunikacija?

3.6. Smanjuje li postojanje drugognačina davanja iste vrste signalaučinkovitost davanja uputa?

3.7. Jesu li slikovni znakovijednostavni i sadrže li samobitne elemente?

3.1.1. Postavite sigurnosne oznake naodgovarajuća mjesta.

3.1.2. Postavite sigurnosne oznake namjesta na kojima neće bitizaklonjene.

3.2.1. Omogućite upotrebu sigurnosnihoznaka za davanje uputa iobavijesti.

3.3.1. Ugradite svjetlosne i zvučne signale.

3.4.1. Uz svjetlosne i zvučne signaleomogućite i govornu komunikaciju.

3.5.1. Osigurajte ručne signale i govornukomunikaciju.

3.6.1. Uklonite mogućnost smanjenjaučinkovitosti davanja uputa.

3.7.1. Postavite slikovne znakove sjednostavnim i bitnim elementima.

Mog

u -ćn

osti

A

A

A

A

A

A

A

A


3.8. Jesu li veličina ploče tekolorimetrijska i fotometrijskasvojstva materijala takvi da suznakovi na pločama tijekomcijelog vremena upotrebedobro vidljivi i raspoznatljivi?

3.9. Je li ploča postavljena naprimjerenoj visini od tla, kojaodgovara liniji gledanja?

3.10. Je li mjesto na kojoj je pločapostavljena dobroosvijetljeno, lako dostupno idobro vidljivo?

3.11. Upotrebljavaju li sefluorescentne boje, refleksnimaterijali i dodatna umjetnarasvjeta na mjestima saslabom prirodnomosvijetljenošću?

3.12. Je li svjetlosna oznakadovoljno kontrastna?

3.13. Je li svjetleća površinaoznake jednobojna?

3.14. Je li čujnost zvuka za 10dB(A) viša od razine buke uokolini?

Napomena: Ne smije dosezati prag bola.

3.15. Je li zvuk prepoznatljiv što setiče trajanja impulsa iintervala između impulsa imože li se jasno razlikovatiod drugih zvučnih znakova uokolini?

3.8.1. Prilagodite veličinu ploče tekolorimetrijska i fotometrijskasvojstva oznake.

3.8.2. Osigurajte vidljivost iraspoznatljivost oznaka.

3.9.1. Postavite ploču na primjerenuvisinu.

3.10.1. Pobrinite se za osvjetljenje,dostupnost i vidljivost ploče.

3.11.1. Upotrijebite fluorescentne boje,refleksne materijale i dodatnuumjetnu rasvjetu.

3.12.1. Osigurate kontrast na oznakama.

3.13.1. Pobrinite se za jednobojnostsvjetleće površine.

3.14.1. Povećajte intenzitet čujnosti zvuka.3.14.2. Smanjite intenzitet čujnosti zvuka.

3.15.1. Omogućite prepoznatljivost itrajanje zvuka.

3.15.2. Omogućite razlikovanje od drugihzvukova.

A

A

A

A

A

A

A

AA

A

A


3.16. Je li promjenjiva frekvencijanamijenjena zaupozoravanje na viši stupanjopasnosti i/ili za žurnopoduzimanje mjera u slučajuopasnosti?

3.17. Je li znak za evakuacijuneprekinut?

3.18. Jesu li govorne porukekratke, jednostavne irazumljive?

3.19. Jesu li ručni signali precizni,jednostavni, dobro vidljivi,laki za izvođenje irazumijevanje te vidljivorazličiti od drugih pokretaosobe koja ih daje?

3.20. Jesu li pristupačni prikazi(televizijski monitori,govorne i znakovneobavijesti) na raspolaganju ucijeloj građevini?

3.21. Hoće li pristupačni prikaziraditi ukoliko nestane struje?

3.16.1. Promjenu frekvencije upotrijebiteza viši stupanj opasnosti ili zažurno poduzimanje mjera.

3.17.1. Osigurajte neprekinut znak zaevakuaciju.

3.18.1. Uvedite kratke, razumljive ijednostavne poruke.

3.19.1. Pobrinite se za preciznost,vidljivost, jednostavnost irazumijevanje ručnih znakova.

3.19.2. Omogućite različitost ručnihznakova od pokreta osobe.

3.20.1. Osigurajte pristupačne prikazeunutar cijele građevine.

3.21.1. Osigurajte rad pristupačnih prikazaukoliko nestane struje.

A

A

A

A

A

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeSignalizacija i sigurnosne oznake


Pitanja

1. PJEŠAČKA POVRŠINA

Ocj

ena

Rješenja

1.1. Je li javna pješačka površinauzdignuta u odnosu na kolnikrubnjakom visine najmanje 3cm ili razdvojena tipskimelementom?

1.2. Je li javna pješačka površinakoja je u razini s kolnikomrazdvojena ogradom?

1.3. Je li javna pješačka površinaširoka najmanje 150 cm?

1.4. Je li javna pješačka površinapovezana bez prepreka sostalim pješačkimpovršinama?

1.5. Je li javna pješačka površinaod prometnice zaštićenaogradom visine 90 cm kada senalazi u području pojačanogpješačkog prometa?*

1.6. Jesu li različite razine javnepješačke površine međusobnopovezane odgovarajućimelementima pristupačnosti zasvladavanje visinske razlike?*

1.7. Je li komunalna opremapostavljena uz rub javnepješačke površine, tako da nepredstavlja prepreku za osobes oštećenjima vida?*

1.1.1. Uzdignite javnu pješačku površinu uodnosu na kolnik.

1.1.2. Razdvojite javnu pješačku površinuod kolnika tipskim elementom.

1.2.1. Ogradom razdvojite pješačkupovršinu koja je u istoj razini skolnikom.

1.3.1. Proširite javnu pješačku površinu.

1.4.1. Povežite javnu pješačku površinu sostalim pješačkim površinama bezprepreka.

1.4.2. Izvedite elemente za svladavanjevisinskih razlika.

1.5.1. Ogradom zaštitite javnu pješačkupovršinu od prometnice.

1.6.1. Elementima za svladavanje visinskihrazlika povežite različite razinejavne pješačke površine.

1.7.1. Osigurajte da komunalna oprema nepredstavlja prepreku.

Mog

u -ćn

osti

A

A

A

A

A

A

A

A

A

H. PRISTUPAČNOST JAVNOG PROMETA


1.8. Jesu li istaknuti elementikomunalne opreme na zidugrađevine uz javnu pješačkupovršinu (u visini od 70 do220 cm i istaknuti više od 10cm) izvedeni u svojoj punojdužini i širini sve do javnepješačke površine?*

1.9. Jesu li istaknuti elementikomunalne opreme na zidugrađevine uz javnu pješačkupovršinu (u visini od 70 do220 cm i istaknuti više od 10cm) označeni na način da sepješačka površina ispod njihpovisi najmanje 3 cm uodnosu na okolnu razinu?*

1.10. Je li biciklistička staza iliparkiralište uz javnupješačku površinu izvedena srazgraničenjima od javnepješačke površinedenivelacijom od najmanje 3cm, zelenom površinom ilitipskim elementom?*

1.8.1. Izvedite istaknute elementekomunalne opreme na zidugrađevine u punoj dužini i širini.

1.9.1. Povisite najmanje 3 cm pješačkupovršinu u odnosu na okolnu razinu.

1.10.1. Izvedite razgraničenja tipskimelementom.

1.10.2. Izvedite razgraničenja zelenompovršinom.

1.10.3. Denivelirajte razgraničenje.

A

A

A

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjePješačka površina

Pitanja

2. RASKRIŽJE*

Ocj

ena

Rješenja

2.1. Imaju li raskrižja koja se nalaze upodručju naselja gdje jesmještena građevina u kojojučestalo borave osobe soštećenjima vida pješački prijelazs pristupačnim semaforom sazvučnom signalizacijom?*

2.1.1. Izvedite na raskrižju pješačkiprijelaz s pristupačnim semaforom izvučnom signalizacijom.

Mog

u -ćn

osti

A


2.2. Jesu li pothodnici ilinathodnici na raskrižjimaizvedeni s odgovarajućimelementom pristupačnosti zasvladavanje visinskih razlika?*

2.3. Je li prijelaz s pločnika narazinu kolnika osiguranukošenjem rubnjaka uz najvećidopušteni nagib od 10% iširine najmanje 120 cm?

2.4. Izvodi li se povišen pješačkiotok u odnosu na razinukolnika s ukošenjem?*

2.2.1. Izvedite pothodnike ili nathodnike sodgovarajućim elementimapristupačnosti za svladavanjevisinskih razlika.

2.3.1. Izvedite prijelaz s pločnika na razinu kolnika ukošenim rubnjakom.

2.3.2. Osigurajte nagib od 10%.2.3.3. Izvedite nagib širine 120 cm.

2.4.1. Izvedite povišen pješački otok uodnosu na razinu kolnika sukošenjem.

A

A

AA

A

Ukupni rezultat za potpodručjeRaskrižje

Pitanja

3. SEMAFOR

Ocj

ena

Rješenja

3.1. Ima li semafor koji se nalazina prijelazu prometnice s višeod dva prometna traka u istomsmjeru taktilni plan prijelaza?*

3.2. Ima li semafor koji se nalazi upodručju gdje se nalazigrađevina u kojoj učestaloborave osobe s oštećenjimavida zvučnu signalizaciju?*

3.3. Je li osigurano nepoklapanjezvučne signalizacije semaforajednog prometnog pravca sazvučnom signalizacijompostavljenom na semaforedrugog prometnog pravca?*

3.1.1. Izvedite taktilni plan prijelaza nasemaforu.

3.2.1. Izvedite zvučnu signalizaciju nasemaforu.

3.3.1. Izvedite nepoklapanje zvučnesignalizacije prometnih pravaca.

Mog

u -ćn

osti

A

A

A


3.4. Upozorava li zvučnasignalizacija na promjenusvjetla na semaforu?*

3.5. „Doziva“ li točkasta disperzijazvuka zvučne signalizacijepostavljene na semaforuosobe s oštećenjima vida kojeprelaze prometnicu?*

3.4.1. Izvedite zvučnu signalizaciju koja ćeupozoravati na promjenu svjetla nasemaforu.

3.5.1. Izvedite točkastu disperziju zvukakoja „doziva“ osobe s oštećenjimavida.

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeSemafor

Pitanja

4. STAJALIŠTE/PERON*O

cjen

a

Rješenja

4.1. Je li dužina stajališta (perona)najmanje jednaka dužiniprometnog sredstva (autobusa,tramvaja ili vlaka) koje se zaustavljana tom stajalištu, odnosno peronu,a širina najmanje 200 cm?

4.2. Je li visina pločnika u razini ulaznestube niskopodnoga prometnogsredstva, a iznimno kada su uupotrebi prometna sredstva svisokom prvom stubom, pločnikmože biti i niži od prve stube, aline niži od 18 cm ispod razinenastupne stube prometnogsredstva?

4.3. Je li izvedeno ukošenje za pristupstajalištu u slučaju kada je otok namjestu prijelaza spušten na razinukolnika, a na povišenom dijelusadrži stajalište autobusa ilitramvaja?*

4.1.1. Izvedite dužinu stajališta (perona)najmanje jednaku dužini prometnogsredstva.

4.1.2. Izvedite širinu stajališta (perona)najmanje 200 cm.

4.2.1. Izvedite visinu pločnika u raziniulazne stube niskopodnogprometnog sredstva.

4.2.2. Izvedite pločnik niži od prve stube,ukoliko je visoka prva stuba, ali neniže od 18 cm ispod razinenastupne stube prometnog sredstva.

4.3.1. Izvedite ukošenje za pristupstajalištu.

Mog

u -ćn

osti

A

A

A

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeStajalište/peron


Pitanja

1. BANKOMAT

Ocj

ena

Rješenja

1.1. Je li donji rub bankomatapostavljen na visinu od 70 cmod površine poda?

1.2. Je li bankomat postavljen nanačin da osigurava pristupsvim funkcijama osobamakoje se kreću pomoćuinvalidskih kolica?

1.3. Postoji li oznaka pristupačnogbankomata?

1.1.1. Izvedite bankomat u aktivnomdosegu osobe koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica.

1.1.2. Izvedite bankomat na nižoj razini. 1.1.3. Izvedite rampu do bankomata.

1.2.1. Izvedite bankomat u aktivnomdosegu osobe koja se kreće uzpomoć invalidskih kolica.

1.2.2. Izvedite bankomat na nižoj razini. 1.2.3. Izvedite rampu do bankomata.


Mog

u -ćn

osti

A

AA

A

AA

A

I. DODATNO

Ukupni rezultat za potpodručjeBankomat

Pitanja

2. UPRAVLJAČKI ELEMENTI NAUREĐAJIMA I STUDOMATI

Ocj

ena

Rješenja

2.1. Jesu li svi upravljački elementina uređajima namijenjenimjavnoj upotrebi (uključujućielektrične i mehaničkeuređaje, prodajne automate istudomate) locirani napristupačnoj visini?

Napomena: Raspon dohvata: maksimalnavisina dohvata s bočne strane je 137 cm,a za dohvat s prednje strane 121 cm.Najmanja visina je 38 cm za dohvat sprednje strane, a 22 cm za dohvat sbočne strane.

2.1.1. Omogućite služenje upravljačkimelementima na uređajima za javnuupotrebu.

2.1.2. Izvedite upravljačke elemente navišoj razini.

2.1.3. Izvedite upravljačke elemente nanižoj razini.

Mog

u -ćn

osti

A

A

A


2.2. Je li moguća samostalnaupotreba studomatom?*

Napomena: Ukoliko nije mogućasamostalna upotreba studomata postoji limogućnost upotrebe računala s dodatnomopremom koje ima pristup internetu tj.studomatu.

2.3. Može li se upravljačkimelementima služiti jednomrukom?

2.4. Može li se upravljačkimelementima služiti stisnutomšakom?

2.5. Može li se upravljačkimelementima služiti jednimprstom?

2.6. Može li se upravljačkimelementima služiti naalternativni način?

2.2.1. Napišite upute za samostalnokorištenje (slovima veličine 12točaka, fontom Arial ili Comic Sans,kontrastno s pozadinom i na mat-papiru).

2.2.2. Osigurajte mogućnost korištenjaračunala s dodatnom opremom.

2.3.1. Omogućite služenje upravljačkimelementima jednom rukom.

2.4.1. Omogućite služenje upravljačkimelementima stisnutom šakom.

2.5.1. Omogućite služenje upravljačkimelementima jednim prstom.

2.6.1. Omogućite služenje upravljačkimelementima na alternativni način.

A

A

A

A

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeUpravljački elementi na uređajimai studomati

Pitanja

3. RESTORANI (STUDENTSKEMENZE) I BAROVI*

Ocj

ena

Rješenja

3.1. Je li omogućen pristup i ulaz urestoran/bar?

3.1.1. Osigurajte rampu.3.1.2. Osigurajte dizalo.3.1.3. Osigurajte vertikalno podiznu

platformu.3.1.4. Osigurajte koso podiznu sklopivu

platformu.3.1.5. Proširite širinu svijetlog otvora vrata.

Mog

u -ćn

osti

AAA

A

A


3.2. Je li osiguran prolaz izmeđustolova, stolaca i drugihvertikalnih prepreka širinenajmanje 100 cm za najmanje20% uporabne površine baraili restorana namijenjenekorisnicima usluga?

3.3. Je li šank konzolno izveden ijesu li stolovi izvedeni tako daje gornja ploha na visini odnajviše 85 cm, a podgled navisini od najmanje 70 cm sdubinom pristupa odnajmanje 50 cm, za najmanje20% inventara?

3.4. Je li završna obrada zidova,podova i vrata izvedenakontrastno?

3.5. Je li podna obloga od čvrstogmaterijala koji ne otežavakretanje osobama koje se krećupomoću invalidskih kolica?

3.6. Nalaze li se uočljive oznakena visini u rasponu od 90 do160 cm na ulaznim vratima ipregradnim stijenkamaulaznog prostora izrađenimod staklenih ploha površineveće od 1,5 m², bez prečki?*

3.7. Imaju li restorani/barovipristupačna vrata i kvaku navratima?


3.2.1. Proširite prolaz.3.2.2. Promijenite raspored inventara.3.2.3. Osigurajte mogućnost prolaza

između stolova i drugih vertikalnihprepreka.

3.3.1. Izvedite šank konzolno.3.3.2. Prilagodite visinu podgleda šanka.3.3.3. Prilagodite dubinu pristupa šanka.3.3.4. Prilagodite visinu gornje plohe

šanka.

3.4.1. Izvedite završnu obradu zidova,podova i vrata kontrastno.

3.5.1. Izvedite podnu oblogu od čvrstogmaterijala koji ne otežava kretanjeosobama koje se kreću pomoćuinvalidskih kolica.

3.6.1. Istaknite oznake na staklenimstijenkama.

3.6.2. Izvedite oznake na nižoj razini.3.6.3. Izvedite oznake na višoj razini.

3.7.1. Osigurajte pristupačna vrata i kvakuna vratima restorana/bara.

AAA

AAAA

A

A

A

AA

A


3.8. Postoje li oznake pristupačnogprostora?


A

Ukupni rezultat za potpodručjeRestorani (studentske menze) i barovi*

Pitanja

4. KUHINJA*

Ocj

ena

Rješenja

4.1. Je li u kuhinji slobodna radnaploha dužine najmanje 90cm?

4.2. Jesu li radna i grijaća ploha tesudoper konzolno izvedeni sdubinom pristupa odnajmanje 50 cm, gornjomplohom na visini od najviše85 cm te visinom podgleda odnajmanje 70 cm?

4.3. Jesu li viseći elementipostavljeni s donjim rubom navisinu od 120 cm od površinepoda?

4.4. Jesu li donji elementi naizvlačenje?

4.5. Je li slobodni uporabni prostorza korištenje kuhinjskihelemenata i okretanje osoba kojese kreću pomoću invalidskihkolica najmanje površine krugapromjera 150 cm?

4.6. Je li prostor za kretanje okopokućstva širine najmanje 120cm?

4.1.1. Izvedite radnu plohu dužinenajmanje 90 cm.

4.2.1. Konzolno izvedite radnu i grijaćuplohu te sudoper.

4.2.2. Osigurajte primjerenu dubinupristupa, visinu te visinu podgledasudopera, radne i grijaće plohe.

4.3.1. Izvedite viseće elemente naprimjerenoj visini.

4.4.1. Osigurajte izvlačenje donjihelementa.

4.5.1. Povećajte prostor.4.5.2. Promijenite raspored inventara.4.5.3. Osigurajte prostor za manevriranje.

4.6.1. Povećajte prostor za kretanje.4.6.2. Promijenite raspored inventara.

Mog

u -ćn

osti

A

A

A

A

A

AAA

AA


5.1. Postoji li mjesto u gledalištutlocrtne dimenzije najmanje90 × 140 cm?

5.2. Postoji li odgovarajući brojpristupačnih mjesta ugledalištu?

5.3. Je li pristupačno mjesto ugledalištu obilježenooznakom pristupačnosti?

Sjedeća mjesta ugledalištu

od 100 do 300

od 301 do 1000

od 1001 i više

Broj pristupačnihmjesta u gledalištu

najmanje 2 pristupačna mjesta

najmanje 2%pristupačnih mjesta

najmanje 1%pristupačnih mjesta

Ukupni rezultat za potpodručjeKuhinja

4.7. Ima li kuhinja pristupačnavrata i kvaku na vratima?

Napomena: Kvake na vratima i prozorimamoraju biti primjereno oblikovane tepostavljene na visinu od 90 cm u slučajuvrata, a u slučaju prozora kvaka ili ručicamehanizama za otvaranje na visini urasponu od 90 do 120 cm.

4.8. Je li pristupačna kuhinjaobilježena oznakompristupačnosti?

4.7.1. Osigurajte pristupačna vrata i kvakuna vratima kuhinje.


A

A

Pitanja

5. GLEDALIŠTE*

Ocj

ena

Rješenja

5.1.1. Izvedite mjesto u gledalištu tlocrtnedimenzije najmanje 90 × 140 cm.

5.2.1. Izvedite pristupačna mjesta ugledalištu.


Mog

u -ćn

osti

A

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeGledalište


Pitanja

6. KABINA ZA PRESVLAČENJEI GARDEROBA*

Ocj

ena

Rješenja

6.1. Postoji li pristupačnagarderoba ili kabina zapresvlačenje tlocrtnihdimenzija najmanje 160 ×210 cm?

Napomena: Obvezno je izvesti najmanje10% pristupačnih kabina, računajući odukupnog broja kabina, ali ne manje odjedne.

6.2. Ima li garderoba/kabina zapresvlačenje pristupačna vratai kvaku?

Napomena: Kvake na vratima i prozorimatrebaju biti primjereno oblikovane tepostavljene na visinu od 90 cm.

6.3. Nalaze li se vješalice zaodjeću na visini od 120 cm?

6.4. Nalazi li se u kabini zapresvlačenje klupa napreklapanje postavljena urasponu visine od 45 do 50cm, odnosno u garderobiklupa u rasponu visine od 45do 50 cm?

6.5. Je li pristupačnagarderoba/kabina obilježenaoznakom pristupačnosti?

6.1.1. Izvedite pristupačnu garderobu.6.1.2. Izvedite kabinu za presvlačenje

tlocrtnih dimenzija najmanje 160 × 210 cm.

6.2.1. Osigurajte pristupačna vrata i kvakuna vratima na garderobi/kabini zapresvlačenje.

6.3.1. Izvedite vješalicu za odjeću na visini od 120 cm.

6.4.1. Izvedite klupu na preklapanjepostavljenu u rasponu visine od 45do 50 cm (kolica).

6.4.2. Izvedite klupu postavljenu u rasponu visine od 45 do 50 cm(garderoba).


Mog

u -ćn

osti

AA

A

A

A

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeKabina za presvlačenje i garderoba


Pitanja

7. ULAZ U VODU*

Ocj

ena

Rješenja

7.1. Je li osiguran ulaz u vodu zaosobe s invaliditetom?

7.2. Ima li ulaz u vodu na plaži/bazenu pristupačnu rampu?*

Napomena: Rampa treba dosezati dno nadubini od 60 do najviše 80 cm u odnosuna srednju razinu površine vode.

7.3. Je li pristupačni ulaz osiguranpokretnim stolcem, dizalomi/ili nekim drugim elementompristupačnosti za svladavanjevisinske razlike izuzev rampe?*

7.4. Postoji li osoba koja jezadužena za rukovanjepokretnog stolca?*

7.5. Ukoliko je moguće samostalnorukovati stolcem, postoje liupute za rukovanje?*

Napomena: Čitljivost se odnosi naveličinu slova (12 točka), font (Arial iliComic Sans), kontrast i mat papir.

7.6. Postoji li sunčalište najmanjedimenzije 90 × 200 cm ivisine 50 cm za osobe smotoričkim poremećajima?

Napomena: Obvezni broj sunčalištaiznosi 1% od ukupnog broja sunčališta naplaži/bazenu, ali ne manje od jednog.

7.7. Je li pristupačni ulaz u voduobilježen oznakompristupačnosti?

7.1.1. Izvedite ulaz u vodu za osobe sinvaliditetom elementom zasvladavanje visinske razlike.

7.2.1. Izvedite rampu na ulazu u vodu.

7.3.1. Osigurajte ulaz u vodu pokretnimstolcem.

7.3.2. Osigurajte ulaz u vodu dizalom.

7.4.1. Zadužite nekog za rukovanjepokretnim stolcem.

7.5.1. Napišite upute za samostalnorukovanje stolcem.

7.5.2. Udovoljite zahtjevima čitljivosti.

7.6.1. Izvedite sunčalište za osobe smotoričkim poremećajima.


Mog

u -ćn

osti

A

A

A

A

A

A

A

A

A

Ukupni rezultat za potpodručjeUlaz u vodu


A. PRISTUPAČNI PRILAZI/ULAZI Ocjene za pitanja






1. Ukupan rezultat za potpodručjeParkirališna mjesta

2. Ukupan rezultat za potpodručjePrilaz

3. Ukupan rezultat za potpodručjePodručje za kretanje

4. Ukupan rezultat za potpodručjeUlazni prostor

Ukupan rezultat za područjePristupačni prilazi/ulazi

Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


REZULTATI


B. PRISTUP USLUGAMA Ocjene za pitanja





1. Ukupan rezultat za potpodručjeVodoravno kretanje

2. Ukupan rezultat za potpodručjeUnutarnja vrata

3. Ukupan rezultat za potpodručjeProstorije

Ukupan rezultat za područjePistup uslugama

Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni



C. OKOMITO KRETANJE Ocjene za pitanja






1. Ukupan rezultat za potpodručjeElementi za svladavanje visinskihrazlika

2. Ukupan rezultat za potpodručjeStubište

3. Ukupan rezultat za potpodručjeRampe

4. Ukupan rezultat za potpodručjeDizala

5. Ukupan rezultat za potpodručje Koso podizna sklopiva platforma

Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni




104 - 2×*(pitanja označena zvjezdicom)

6. Ukupan rezultat za potpodručjeVertikalno podizna platforma

Ukupan rezultat za područjeOkomito kretanje

Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni



D. PRISTUP INFORMACIJAMA Ocjene za pitanja







1. Ukupan rezultat za potpodručjeOrijentacijski plan

2. Ukupan rezultat za potpodručjeTaktilna površina

3. Ukupan rezultat za potpodručjeInduktivna petlja

4. Ukupan rezultat za potpodručjePutokazi i natpisi s informacijama

5. Ukupan rezultat za potpodručjeOglasni pano

Ukupan rezultat za područjePristup informacijama

Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni



E: INTERIJER Ocjene za pitanja


8- 2×*(pitanja označenazvjezdicom)



1. Ukupan rezultat za potpodručjeSjedala

2. Ukupan rezultat za potpodručjeStolovi

3. Ukupan rezultat za potpodručjePultovi

Ukupan rezultat za područjeInterijer

Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni



F. KORIŠTENJE SANITARNIH PROSTORIJA Ocjene za pitanja





1. Ukupan rezultat za potpodručjePristup sanitarnim prostorijama

2. Ukupan rezultat za potpodručje WC

3. Ukupan rezultat za potpodručjeKupaonica

Ukupan rezultat za područjeKorištenje sanitarnih prostorija

Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni



G. SUSTAV ZA EVAKUACIJU Ocjene za pitanja





1. Ukupan rezultat za potpodručjeEvakuacijski plan

2. Ukupan rezultat za potpodručjeEvakuacijska oprema

3. Ukupan rezultat za potpodručjeSignalizacija i sigurnosne oznake

Ukupan rezultat za područjeSustav za evakuaciju

Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni



H. PRISTUPAČNOST JAVNOG PROMETA Ocjene za pitanja






1. Ukupan rezultat za potpodručjePješačka površina

2. Ukupan rezultat za potpodručjeRaskrižje

3. Ukupan rezultat za potpodručjeSemafor

4. Ukupan rezultat za potpodručjeStajalište/peron

Ukupan rezultat za područjePristupačnost javnog prometa

Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni



I. DODATNO Ocjene za pitanja







1. Ukupan rezultat za potpodručjeBankomat

2. Ukupan rezultat za potpodručjeUpravljački elementi na uređajima i studomati

3. Ukupan rezultat za potpodručjeRestorani (studentske menze) i barovi

4. Ukupan rezultat za potpodručjeKuhinja

5. Ukupan rezultat za potpodručjeGledalište

6. Ukupan rezultat za potpodručjeKabina za presvlačenje i garderoba

Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni





616 - 2×*(pitanja označena zvjezdicom)

7. Ukupan rezultat za potpodručje Ulaz u vodu

Ukupan rezultat za područjeDodatno

UKUPAN REZULTAT ZA LISTU ZA UTVRĐIVANJE PROSTORNE PRISTUPAČNOSTI

Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Maksimalni

Ostvareni


Napomena


...iz života

Korisni savjeti

Više o tome

Dodatne informacije

Etički izazovi

Dobra praksa

Pojmovnik

Literatura




Ovaj projekt financira se uz potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava stajališta autora, te stoga Europska komisija ne snosiodgovornost za bilo kakvo korištenje informacija sadržanih u publikaciji.

This project has been funded with support from the EuropeanCommission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Popis članova projektnog konzorcija 1. Hrvatski partneri: Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studentski zbor, Institut za razvoj obrazovanja2. EU partneri: Sveučilište Aarhus (Danska), Sveučilište Göteborg (Švedska), Sveučilište Masaryk (Češka), Sveučilište Strathclyde (Velika Britanija)

158757-TEMPUS-1-2009-1-HR-TEMPUS-JPGR.

www.eduquality-hr.com

1 OPĆE SMJERNICE

2 PROSTORNA PRISTUPAČNOST

3 PRISTUP INFORMACIJAMA I USLUGAMA

4 IZVOĐENJE NASTAVE I ISHODI UČENJA

5 MENTORSTVO I KONZULTACIJE

6 MEĐUNARODNA MOBILNOST STUDENATA

7 SLOBODNO VRIJEME

8 PSIHOSOCIJALNE POTREBE STUDENATA


PROSTORNAPRISTUPAČNOST2Urednica: Elizabeta Haničar

Autori:Asja Barić, Ivan Dolanc, Elizabeta Haničar,Nataša Pavlović, Damir Španić,Zrinka Udiljak-Bugarinovski