1gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr/upload/... · Web viewSalezijanska klasična gimnazija s pravom javnosti, Rijeka G O D I Š N J I P L A N I P R O G R A M ZA ŠKOLSKU

Salezijanska klasična gimnazija

s pravom javnosti, Rijeka

G O D I Š N J I P L A N I P R O G R A M

ZA ŠKOLSKU 2011./2012. GODINU

SADRŽAJ:1 OSNOVNI PODACI O USTANOVI 4

1.1 TABLICA 1................................................................................................................................. 41.2 OBRAZOVNA PODRUČJA-PROGRAMI I TRAJANJE OBRAZOVANJA PO PROGRAMIMA...........................5

2 MATERIJALNO TEHNIČKI UVJETI RADA USTANOVE 52.1 PROSTORNI UVJETI - ZGRADA.....................................................................................................52.2 PROSTORNI UVJETI - UČIONIČKI PROSTOR...................................................................................52.3 OPREMLJENOST PROSTORA.......................................................................................................6

2.3.1 Knjižnica..............................................................................................................................................62.3.2 Dvorana za TZK i sportski teren.........................................................................................................7

2.4 OSVRT NA UVJETE RADA U USTANOVI.........................................................................................7

3 UČENICI 73.1 TABLIČNI PRIKAZ BROJA UČENIKA I ODJELA ZA ŠKOLSKU GODINU 2011./2012...............................73.2 PRIKAZ BROJA UČENIKA PO PROGRAMIMA U RAZREDIMA..............................................................7

3.2.1 Klasična gimnazija..............................................................................................................................83.2.2 Opća gimnazija za sportaše................................................................................................................8

4 DJELATNICI USTANOVE 85 ORGANIZACIJA NASTAVE 10

5.1 PREMA BROJU RADNIH DANA U TJEDNU.....................................................................................105.2 PREMA DNEVNOM RADU...........................................................................................................115.3 PREMA SADRŽAJU - OPĆEOBRAZOVNI NASTAVNI PREDMETI........................................................12

Jezično i komunikacijsko područje..................................................................................................................135.3.1 Okvirni plan rada HRVATSKOG JEZIKA za 2011./2012.................................................................155.3.2 Okvirni plan rada ENGLESKOG JEZIKA........................................................................................165.3.3 Okvirni plan rada NJEMAČKOG JEZIKA.......................................................................................225.3.4 Okvirni plan rada LATINSKOG JEZIKA..........................................................................................255.3.5 Okvirni plan rada za GRČKI JEZIK.................................................................................................30Matematičko područje.....................................................................................................................................355.3.6 Okvirni plan rada MATEMATIKE....................................................................................................38Društveno- humanističko područje..................................................................................................................425.3.7 Okvirni plan rada POVIJESTI..........................................................................................................445.3.8 Okvirni plan rada FILOZOFIJE.......................................................................................................455.3.9 Okvirni plan rada SOCIOLOGIJE....................................................................................................475.3.10 Okvirni plan rada PSIHOLOGIJE...............................................................................................475.3.11 Okvirni plan rada POLITIKE i GOSPODARSTVA......................................................................525.3.12 Okvirni plan rada LOGIKA..........................................................................................................535.3.13 Okvirni plan rada VJERONAUKA...............................................................................................54Prirodoslovlje..................................................................................................................................................605.3.14 Okvirni plan rada KEMIJE..........................................................................................................625.3.15 Okvirni plan rada GEOGRAFIJE................................................................................................645.3.16 Okvirni plan rada BIOLOGIJE....................................................................................................675.3.17 Okvirni plan rada FIZIKE............................................................................................................68Informacijska i komunikacijska tehnologija....................................................................................................715.3.18 Okvirni plan rada INFORMATIKE..............................................................................................71Umjetničko područje........................................................................................................................................775.3.19 Okvirni plan rada LIKOVNE UMJETNOSTI...............................................................................775.3.20 Okvirni plan rada GLAZBENE UMJETNOSTI............................................................................78Tjelesno i zdravstveno područje......................................................................................................................825.3.21 Okvirni plan rada TJELESNE I ZDRASTVENE KULTURE........................................................82

5.4 DODATNA NASTAVA.................................................................................................................84

1

5.4.1 Okvirni plan i program za hrvatski jezik – dodatna nastava............................................................845.4.2 Okvirni plan i program za kemiju – dodatna nastava.......................................................................855.4.3 Okvirni plan i program za Politiku i gospodarstvo – dodatna nastava............................................855.4.4 Okvirni plan i program za povijest – dodatna nastava.....................................................................855.4.5 Okvirni plan i program za matematiku – dodatna nastava...............................................................86

5.5 DOPUNSKA NASTAVA...............................................................................................................865.5.1 Okvirni plan i program za kemiju – dopunska nastava....................................................................865.5.2 Okvirni plan i program za hrvatski jezik – dopunska nastava..........................................................86

5.6 FAKULTATIVNA NASTAVA..........................................................................................................865.6.1 Medijska kultura- film.......................................................................................................................865.6.2 Francuski jezik..................................................................................................................................90

5.7 IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI....................................................................................................905.7.1 Grupa: Novinarska družina..............................................................................................................905.7.2 Grupa: Družina knjižničara..............................................................................................................915.7.3 Grupa: Recitatorsko-dramska družina..............................................................................................925.7.4 Grupa: Grupa: Školski zbor..............................................................................................................925.7.5 Grupa: SŠK – „ Dominik Savio“......................................................................................................925.7.6 Grupa: Likovna družina....................................................................................................................935.7.7 Grupa: Karitativna skupina – „Volonteri svetog Vinka“.................................................................94

6 TJEDNA ZADUŽENJA NASTAVNIKA 957 ORIJENTACIJSKI KALENDAR RADA USTANOVE 100

7.1 ODGOJNO-OBRAZOVNA RAZDOBLJA........................................................................................1007.2 KALENDAR ZA 2011-2012.G..............................................................................................1007.3 KALENDAR POLAGANJA ISPITA DRŽAVNE MATURE....................................................103

8 PLAN KULTURNIH I JAVNIH AKTIVNOSTI USTANOVE 1058.1 PRIREDBE, SUSRETI...............................................................................................................105

8.1.1 Posjeti kazalištu, koncertima i drugim priredbama, muzejima i izložbama; susreti s književnicima106

8.2 SUSRETI ZA PROFESORE........................................................................................................1078.3 STRUČNE EKSKURZIJE...........................................................................................................1078.4 HIGIJENA U ŠKOLI.................................................................................................................. 1088.5 NATJECANJA......................................................................................................................... 108

9 PROJEKTI USTANOVE 1089.1 ''SOCRATES'' PROGRAM.........................................................................................................108

10 SOCIJALNA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 10911 OKVIRNI PLANOVI I PROGRAMI RADA USTANOVE 109

11.1 NASTAVNIČKO VIJEĆE............................................................................................................10911.1.1 Program i plan rada Nastavničkog vijeća..................................................................................10911.1.2 Program i plan rada stručnih aktiva..........................................................................................11011.1.3 Rad s pripravnicima i stručni ispiti............................................................................................11311.1.4 Dopunski, izvanredni i postdiplomski studij nastavnika i stručnih suradnika...........................113

11.2 RAZREDNO VIJEĆE.................................................................................................................11411.2.1 Program rada razrednika 1. razreda klasične gimnazije...........................................................11411.2.2 Program rada razrednika 2. razreda klasične gimnazije...........................................................11511.2.3 Program rada razrednika 3. razreda klasične gimnazije...........................................................117

TABLICA: ZADUŽENJA PROFESORA ZA RAZREDNI ODJEL 3.K.................................................................11711.2.4 Program rada razrednika 4. razreda klasične gimnazije...........................................................118

TABLICA: ZADUŽENJA PROFESORA ZA RAZREDNI ODJEL 4.K.................................................................11811.2.5 Program rada razrednika 1. razreda opće gimnazije................................................................12011.2.6 Program rada razrednika 2. razreda opće gimnazije................................................................121

2

11.2.7 Program rada razrednika 3. razreda općeg smjera...................................................................12311.2.8 Program rada razrednika 4.s razreda opće gimnazije..............................................................125

11.3 STRUČNO USAVRŠAVANJE NASTAVNIKA...................................................................................12711.4 RAD ŠKOLSKOG ODBORA.......................................................................................................12711.5 VIJEĆE UČENIKA....................................................................................................................12711.6 VIJEĆE RODITELJA................................................................................................................. 12811.7 RAD RAVNATELJA.................................................................................................................. 12811.8 RAD STRUČNIH SURADNIKA....................................................................................................132

11.8.1 PSIHOLOG.................................................................................................................................13211.8.2 KNJIŽNIČAR..............................................................................................................................135

11.9 PROGRAM RADA TAJNIKA ŠKOLE.............................................................................................13611.10 PROGRAM RADA RAČUNOVOĐE...............................................................................................13711.11 PROGRAM RADA SATNIČARA...................................................................................................138

3

Temeljem članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu Republike Hrvatske i članka 36. Statuta klasične salezijanske gimnazije - Rijeka, Vukovarska 62, Školski odbor, na prijedlog Nastavničkog vijeća od 4.10.2011. i Vijeća roditelja od 6.10.2011. godine, na sjednici održanoj 7.10.2011. godine donosi

G O D I Š N J I P L A N I P R O G R A M ZA ŠKOLSKU 2011./2012. GODINU

1 OSNOVNI PODACI O USTANOVI

1.1 Tablica 1.

Naziv i sjedište Salezijanska klasična gimnazija, s pravom javnosti, Rijeka

Županija Primorsko-goranska županijaAdresa Vukovarska 62Telefon 672-986Fax 674-204E- mail [email protected]Šifra ustanove 08-071-522Ukupni broj učenika 224Ukupni broj odjela 8

Ukupni broj djelatnika

Nastavnika 22Stručnih suradnika 2Administrativno-tehničkog osoblja 3Pomoćnog osoblja 2

Osnivač i vlasnik škole je Hrvatska salezijanska provincija. Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Hrvatske (Kl.: 602-03/91-01/131; Ur.br.: 532-02-4/3-91-02 i Rješenjem (Kl: 602-03/93-01-55; Ur.br. 532-02-4/3-93-01 Zagreb od 1. ožujka 1993.) škola je dobila pravo javnosti i verifikaciju za izvođenje obrazovnog programa klasične gimnazije. Rješenjem Kl.: UP/I-602-03/98-01/145; Ur.br.: 532-02-02/3-98-1 od 30. rujna 1998. Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji odobrava se i upis 1 odjeljenja učenika za program opće gimnazije (odjel za sportaše). Nalazi se u sklopu Župe Marije Pomoćnice, na predjelu Podmurvica.Na početku šk. godine iz škole je otišla prof. geografije Jelena Petrović koja je u matičnoj školi OŠ Buzet osigurala punu tjednu normu te je ove sate geografije preuzela novozaposlena kod nas prof. Nikolina Tolj (7 sata nastave geografije) koja nadopunjuje svoju normu u Pomorskoj školi Bakar koja joj je i matična škola.Prof. Petra Bebić zamjenjuje od početka ove školske godine prof. Jadranku Gorički koja je na bolovanju.

4

mailto:[email protected]

1.2 Obrazovna područja-programi i trajanje obrazovanja po programima

PROGRAM KLASIČNE GIMNAZIJE - četverogodišnji program rada

Broj razrednih odjela: I. razred - 1 odjel II. razred - 1 odjel III. razred - 1 odjel IV. razred - 1 odjel_____________________________

UKUPNO: 4 odjela

OPĆA GIMNAZIJA - ODJEL ZA SPORTAŠE - četverogodišnji program rada

Broj razrednih odjela: I. razred - 1 odjel II. razred - 1 odjel

III. razred - 1 odjel IV. razred - 1 odjel

________________________________UKUPNO: 4 odjela

2 MATERIJALNO TEHNIČKI UVJETI RADA USTANOVE

2.1 Prostorni uvjeti - zgrada

SALEZIJANSKA KLASIČNA GIMNAZIJA smještena je u Vukovarskoj ulici br. 62.Školski prostor obuhvaća površinu od 2.300 m². Škola u svom sastavu ima i dva igrališta: nogometno i odbojkaško. Budući da se škola nalazi u sklopu župe Marije Pomoćnice, za potrebe škole koriste se košarkaško i nogometno igralište, te prostorija za stolni tenis u okviru župe. Fitness dvorana, koja se također nalazi u sklopu župe, koristi se za potrebe tjelesnog odgoja. Unutrašnjost škole obuhvaća 8 učionica, kabinet za informatiku, 1 opći kabinet, 1 kabinet na nastavnike, knjižnicu, čitaonicu, zbornicu, tajništvo, prostoriju za ravnatelja, prostoriju za pedagoga, prostoriju za spremačicu, prostoriju za domara, 2 svlačionice za tjelesni - mušku i žensku, te sanitarne čvorove. Veliko predvorje u novom dijelu škole služi za održavanje sastanaka i priredaba.Škola posjeduje i kabinete za nastavu fizike, kemije, biologije te likovnu radionicu. Polivalentni kabinet služi za održavanje nastave uz uporabu TV i videa te projektora, grafoskopa, glazbene linije.Uz to je na vanjskom prostoru – šumica - uređena učionica za nastavu u prirodi s klupama te se u vrijeme većih vrućina nastava može i tamo odvijati.

2.2 Prostorni uvjeti - učionički prostor

Unutrašnjost škole obuhvaća 8 učionica, kabinet za informatiku, 1 opći kabinet, 2 kabineta za nastavnike, knjižnicu, čitaonicu, 2 svlačionice za tjelesni - mušku i žensku, te sanitarne čvorove .

Osnovna oprema, tj. oprema škole školskim klupama i stolicama, vrlo je dobra, jer je škola počela s javnom djelatnošću 1993. god. te je oprema u vrlo dobrom stanju. Od šk. godine 1997./98. nabavljale

5

su se klupe i stolice za jedan razred i tako svake godine, te je namještaj svih razreda u vrlo dobrom stanju.

U školi se u nastavi koriste udžbenici odobreni i propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za program klasične gimnazije kao i za program opće gimnazije u I., II., III. i IV. razredu odjela za sportaše. I ove školske godine 2011./2012. učenici prvih i drugih razreda dobili su na korištenje besplatne udžbenike prijašnjih generacija te su zaduženi da ih čuvaju i vrate na kraju šk. godine. Udžbenike koji su nedostajali ili su promijenjeni kao obvezni, učenici su nabavili sami.

Kao tehnička pomagala u provođenju nastavnog programa koriste se 2 magnetofona, kazetofon, muzička linija, epidijaskop, 2 grafoskopa, 2 TV prijemnika i 2 video-rekordera. Za potrebe škole nabavljen je 1 glasovir koji se koristi pri uvježbavanju zbora, za različite priredbe koje se održavaju u školi, te za pojedinačno uvježbavanje učenika koji uče svirati glasovir.

U šk. god. 2006/07. nabavljena su nova računala (donacija Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa) te je učionica umrežena i spojena preko servera Carneta na Internet. Sva prijašnja ispravna računala (osim dva koja su ostala u učionici kako bi se povećao broj umreženih računala u učionici) iz informatičke učionice raspoređena su prema potrebama u kabinete i školsku čitaonicu. Za potrebe školskog lista koji uređuju učenici nabavljeno je računalo, Pentium 1, koje je smješteno u jednom kabinetu koji koristi novinarska grupa. Zbornica je opremljena računalom i printerom.Od šk. god. 2007/08. svaka učionica opremljena je kompjuterom, tv i CD playerom, a od ove šk. god. 2011./2012. svaka učionica dobila je i svoj LCD projektor.E-mail adresa škole je [email protected]; a adresa web stranice: www.gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr

2.3 Opremljenost prostora

2.3.1 KnjižnicaŠkolska knjižnica smještena je na pristupačnom mjestu na ulazu u školsku zgradu. Obuhvaća prostor knjižnice (74 m2) i čitaonice (15 m2).U knjižnici je prostor organiziran tako da obuhvaća police za smještaj knjižne i neknjižne građe, prostor za davanje informacija i posudbu. Nedostaje veći čitaonički prostor u koji bi se mogao smjestiti razredni odjel jer se u čitaonici nalazi stol sa samo osam radnih mjesta namijenjenih korisnicima te polica za izlaganje noviteta (knjižne građe i periodike).Izložbeni prostor ne nalazi se u knjižnici, već u predvorju škole ispred knjižnice.Knjižnica je opremljena potrebnim namještajem – policama (skladišne su, što nije u skladu sa standardima za rad školskih knjižnica) i ormarom za raru.Od opreme u knjižnici se nalazi radioprijamnik s kasetofonom i cd plejer. Za potrebe knjižnice nabavljen je i PC, pisač te program METEL za računalnu obradu građe (obrađeno je 6324 naslova, odnosno 9928 svezaka). Nabavljena su i dva računala, pisač i skener kojima se mogu služiti učenici pri traženju potrebnih informacija i njihov ispis. Izvori informacija u knjižnici su knjižna i neknjižna građa. Knjižna je građa (inventarizirano je 18211 svezaka) temelj fonda – sadržajno obuhvaća sva odgojno-obrazovna područja. Ovaj dio uključuje i bogatu referentnu zbirku. Neknjižnu građu čini periodika – velika zbirka starih časopisa i 28 tekućih naslova kojima se korisnici služe u čitaonici te audiovizualna građa – dijapozitivi, audiokasete, videokasete, gramofonske ploče, magnetofonske vrpce, CD-i, DVD-i.

2.3.1.1 Stručni časopisi i stručne knjige

Na početku školske godine knjižničar u suradnji s nastavnicima te pedagogom i ravnateljem dogovara nabavnu politiku knjižnice.

Planira se i pretplata na stručne časopise (28 naslova) kojima se nastoji pratiti potrebe iz pojedinih nastavnih predmeta te izvannastavnog rada učenika i nastavnika.

6

http://www.gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr/

mailto:[email protected]

Zajednički se planira nabava stručne literature za potrebe učenika, stručno usavršavanje nastavnika te pedagoško-psihološke literature.

Na temelju dogovora izrađuje se katalog desiderata koji se tijekom godine dopunjuje novitetima i na temelju kojeg se nabavlja građa. Nabava ovisi i o financijskim mogućnostima škole.

2.3.2 Dvorana za TZK i sportski teren

Škola ne posjeduje dvoranu za tjelesni odgoj, već samo vanjske terene, te je zbog toga uređena dvorana za fitness sa spravama, koja se koristi u nastavi tjelesnog odgoja. Površina fitness dvorane iznosi 265,80 m2 . U nastavi TZK koristi se i kazališna dvorana za sate plesa.

2.4 Osvrt na uvjete rada u ustanovi

Uvjeti rada u školi su povoljni, jer škola posjeduje sva potrebna pomagala za suvremeno odvijanje nastave. Nadogradnjom novog dijela škole dobivena je mogućnost kvalitetnijeg odvijanja nastavnog procesa, te izvannastavnih aktivnosti. U šk. godini 2007./08. klimatizirane su sve učionice te su tako stečeni uvjeti za normalno odvijanje nastave i za vrijeme velikih vrućina koje su bile na kraju šk. godine i početkom ove šk. godine.

3 UČENICI

3.1 Tablični prikaz broja učenika i odjela za školsku godinu 2011./2012.

RAZREDBR. ODJELA PO RAZREDU

UK. BR. UČENIKA PO RAZREDU/DJEVOJAKA

UK.BR. PONAVLJAČA/DJEVOJAKA

UK.BR. ODLIČNIH UČENIKA

UK.BR. S TEŠKOĆAMA PO RAZREDU/DJEVOJAKA

UK.BR. S TEŠKOĆAMA U POSEBNIM ODJELIMA

UK.BR. UČENIKA-PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA

1. K 1 31/21 0 31 1/0 / /2. K 1 28/18 0 4 / / /3. K 1 24/19 0 4 / / /4. K 1 30/23 0 10 / / /1. S 1 29/14 0 28 / / /2. S 1 28/15 0 6 / / /3. S 1 28/17 0 7 / / /4. S 1 26/9 0 5 / / /

Pripomena:Ukupan broj odjela je 8.

Učenika s drugih govornih područja nema.

3.2

Prikaz broja učenika po programima u razredima

7

3.2.1 Klasična gimnazija

RAZRED BR. ODJELA PO RAZREDU

UK. BR. UČENIKA PO RAZREDU

1. K 1 312. K 1 283. K 1 244. K 1 30

UKUPNO 113

3.2.2 Opća gimnazija za sportaše

RAZRED BR. ODJELA PO RAZREDU

UK. BR. UČENIKA PO RAZREDU

1. S 1 292. S 1 283. S 1 284. S 1 26

UKUPNO 111

4 DJELATNICI USTANOVE

IME I PREZIME ZVANJESTRUČNA SPREMA

GODINA ROĐENJA

GODINA STAŽA

NASTAVNI PREDMETI PO ZADUŽENJU

BROJ SATI TJEDNOG ZADUŽENJA

RADNI ODNOS-ODREĐ./NEODREĐ.

RAVNATELJ NIKO TUNJIĆ DR. SC. HUM. ZNANOSTI VSS2 1954. 18 RAVNATELJ 40 NEODRE

ĐENO

STRUČNI SUR.

NASTAVNICI

MIRKO BARBARIĆ PROF.PSIHOLOGIJE VSS 1947. 4 PSIHOLOG 40 NEODRE

ĐENO

SUNČANA MARTINČEVIĆ

PROF. HRV. J.DIPL. KNJIŽNIČAR

VSS 1968. 16 KNJIŽNIČAR 40 NEODREĐENO

MIRNA BAČIĆPROF. TJELESNE KULTURE

VSS 1964. 20 TJELESNA KULTURA 10 NEODRE

ĐENO

MIRJANA BAŽDARIĆ PROF. HRV. JEZIKA VSS 1962. 19 HRVATSKI JEZIK 40 NEODRE

ĐENO

DARKO DUGAC PROF. LAT. I GRČ. JEZIKA VSS 1968. 14 GRČKI JEZIK 17 NEODRE

ĐENO

MARINA GLAŽAR DIPL. ING. KEMIJE VSS 1966. 15 KEMIJA 40 NEODRE

ĐENO

JADRANKA GORIČKI (bolovanje)

PROF. HRV. JEZIKA VSS 1960. 17 HRVATSKI JEZIK 40 NEODRE

ĐENO

8

RAJKA HUSEJINIPROF. TJELESNE KULTURE

VSS 1958. 28 TJELESNA KULTURA 18 NEODRE

ĐENO

KATARINA JAKOVAC

DIPL. ING. GEOGRAFIJE VSS 1952. 31 GEOGRAFIJA

13+2 preko norme

NEODREĐENO

RUŽICA JAUK PROF. LAT. I GRČ. JEZIKA VSS 1968. 14 LAT. I GRČ. JEZIK

40 + 1 preko norme

NEODREĐENO

EDIN PECMAN PROF. GLAZ. UMJ. VSS 1985. 1 GLAZBENA

UMJETNOST 18 NEODREĐENO

DRAGUTIN DETIĆ DIPL. TEOLOG VSS 1961 5 VJERONAUK

40+2 preko norme-ispitni koordinator

NEODREĐENO

LINDA MARAŠ-KRAPIĆ

PROF. FILOZ. I POVIJESTI VSS 1969. 14 POVIJEST I

FILOZOFIJA 40 NEODREĐENO

SONJA LANC PROF. FIZIKE I MATEMATIKE VSS 1949. 36 FIZIKA I

MATEMATIKA 40 NEODREĐENO

JANJA LINARDIĆ PROF. MAT. I INFORMATIKE VSS 1973. 13 INFORMATIKA I

MATEMATIKA 40 NEODREĐENO

MELITA PERŠIĆ PROF. BIOLOGIJE VSS 1974. 8 BIOLOGIJA

(PORODILJNO) 35 NEODREĐENO

LUCILLA MICHELI MARUŠIĆ

PROF. POVIJESTI UMJETNOSTI

VSS 1967. 17 LIKOVNA UMJETNOST 15 NEODRE

ĐENO

ANDREA LERGA MIČETIĆ

PROF. HRVATSKOG J. I NJEM. JEZIKA

VSS 1979. 4 NJEMAČKI 22+2 IZNAD NORME

NEODREĐENO

MIRKO BARBARIĆ PROF. PSIHOLOGIJE VSS 1947. 4 PSIHOLOGIJA

40 uz sate psihologa

NEODREĐENO

MILA S. VERONIKA POPIĆ

PROF. HRV. I ENG. JEZIKA VSS 1976. 5 ENGLESKI JEZIK 25 NEODRE

ĐENO

TAMARA STIPČIĆ JELENOVIĆ

PROF. MAT. I INFORMATIKE VSS 1970. 17 MATEMATIKA I

INFORMATIKA 40 NEODREĐENO

ALENKA ŠULJIĆ PETRC

PROF. ENG. I FRANC. JEZIKA VSS 1976. 6 ENGLESKI JEZIK 40 NEODRE

ĐENO

PETRA BEBIĆ (ZAMJENA ZA PROF.GORIČKI)

PROF.HRVAT.J. VSS 1986. 0 ENGLESKI JEZIK (ZAMJENA) 40 ODREĐE

NO

DORIAN ŠKROBONJA

PROF. FILOZ. I POVIJESTI VSS 1980. 11 LOGIKA, POLITIKA

I GOSPODARSTVO 10 NEODREĐENO

NIKOLINA TOLJPROF. GEOGRAFIJE I ARHEOLOGIJE

VSS 1982. 1 GEOGRAFIJA 14 NEODREĐENO

9

OSTALI DJELATNICI – ADMINISTRATIVNO-TEHNIČKI

ZDENKA LAŠKARIN DIPL. EKONOMIST VSS 1958. 25 TAJNICA 40 NEODRE

ĐENO

MIRJANA VLAHOV SSS - GIMNAZIJA SSS 1956. 30 RAČUNOVOĐA 40 NEODRE

ĐENO

DANIJEL PRPIĆ ELEKTRIČAR SSS 1966. 5 DOMAR- LOŽAČ 40 NEODREĐENO

MILKA KLARIĆ NSS NSS 1967. 9 SPREMAČICA 40 NEODREĐENO

VERA OJDANIĆ NSS NSS 1961. 7 SPREMAČICA 40 NEODREĐENO

5 ORGANIZACIJA NASTAVE

5.1 Prema broju radnih dana u tjednu

Rad gimnazije organiziran je u jednoj smjeni za sve učenike. Nastava ujutro počinje u 8 00 sati. U poslijepodnevnim satima organizirane su izvannastavne aktivnosti, dodatna i dopunska nastava.

Marendu prima 40 - tak učenika.Tijekom čitave godine za vrijeme školskih odmora i nastave organizirano je dežurstvo profesora

i učenika prema sljedećem rasporedu:

Tablica: Dežurstvo profesora: dežurstva profesora se mijenjaju iz tjedan u tjedan. Dežuraju po dva profesora u jednom danu, ovisno o njihovom ukupnom tjednom zaduženju u Školi.

Dežurstvo učenika: Na ulazu (glavni dežurni ): 1 učenik (1-4. razred ) od 750 - 1355 sati

10

5.2 Prema dnevnom radu RAZRED RED. BROJ

SATA PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK

I. K

1 BIOLOGIJA KEMIJA LATINSKI TZK GRČKI

2 MATEMATIKA MATEMATIKA HRVATSKI GRČKI MATEMATIKA

3 HRVATSKI BIOLOGIJA HRVATSKI GRČKI INFORMATIKA

4 ENGLESKI GEOGRAFIJA GEOGRAFIJA FIZIKA MATEMATIKA

5 ENGLESKI FIZIKA TZK VJERONAUK LIKOVNI

6 KEMIJA POVIJEST LATINSKI GLAZBENI LATINSKI

7 POVIJEST ENGLESKI INFORMATIKA VJERONAUK HRVATSKI

8 SAT RAZREDNIKA INFORMATIKA

II. K

1 ENGLESKI GEOGRAFIJA INFORMATIKA GRČKI VJERONAUK

2 LIKOVNI LATINSKI INFORMATIKA POVIJEST FIZIKA

3 MATEMATIKA LATINSKI FIZIKA GRČKI MATEMATIKA

4 HRVATSKI BIOLOGIJA GEOGRAFIJA ENGLESKI MATEMATIKA

5 HRVATSKI BIOLOGIJA TZK MATEMATIKA POVIJEST

6 GRČKI GLAZNEBI TZK HRVATSKI KEMIJA

7 VJERONAUK ENGLESKI KEMIJA HRVATSKI LATINSKI

8 INFORMATIKA SAT RAZREDNIKA

III. K

1 FIZIKA MATEMATIKA VJERONAUK GEOGRAFIJA MATEMATIKA

2 HRVATSKI SOCIOLOGIJA SOCIOLOGIJA VJERONAUK ENGLESKI

3 ENGLESKI PSIHOLOGIJA LATINSKI LOGIKA GRČKI

4 ENGLESKI LATINSKI HRVATSKI GRČKI KEMIIJA

5 HRVATSKI NJEMAČKI HRVATSKI LATINSKI FIZIKA

6 POVIJEST TZK BIOLOGIJA MATEMATIKA LIKOVNI

7 KEMIJA GLAZBENI NJEMAČKI GRČKI POVIJEST

8 SAT RAZREDNIKA BIOLOGIJA TZK

IV. K

1 BIOLOGIJA KEMIJA GEOGRAFIJA VJERONAUK GRČKI

2 MATEMATIKA MATEMATIKA HRVATSKI GRČKI MATEMATIKA

3 HRVATSKI NJEMAČKI HRVATSKLI GRČKI POVIJEST

4 FILOZOFIJA GEOGRAFIJA NJEMAČKI FIZIKA VJERONAUK

5 KEMIJA FIZIKA BIOLOGIJA ENGLESKI LIKOVNI

6 ENGLESKI FILOZOFIJA ENGLESKI LATINSKI LATINSKI

7 LATINSKI POVIJEST TZK PIG HRVATSKI

8 SAT RAZREDNIKA TZK GLAZBENI

I. S

1 NEJAMČKI LATINSKI LATINSKI POVIJEST

2 NJEMAČKI BILOGIJA VJERONAUK FIZIKA HRVATSKI

3 ENGLESKI MATEMATIKA MATEMATIKA KEMIJA HRVATSKI

4 FIZIKA TZK MATEMATIKA GEOGRAFIJA LIKOVNI

5 ENGLESKI GEOGRAFIJA VJERONAUK TZK KEMIJA

6 MATEMATIKA ENGLESKI HRVATSKI GLAZBENI POVIJEST

7 INFORMATIKA BIOLOGIJA HRVATSKI INFORMATIKA SAT RAZREDNIKA

8

II. S

1 LIKOVNI BIOLOGIJA PSIHOLOGIJA KEMIJA MATEMATIKA

2 ENGLESKI GEOGRAFIJA LATINSKI LATINSKI MATEMATIKA

3 NJEMAČKI INFORMATIKA GEOGRAFIJA ENGLESKI VJERONAUK

4 INFORMATIKA NJEMAČKI FIZIKA GLAZBENI HRVATSKI

5 MATEMATIKA TZK POVIJEST MATEMATIKA HRVATSKI

6 VJERONAUK HRVATSKI POVIJEST TZK FIZIKA

7 ENGLESKI HRVATSKI BIOLOGIJA SAT RAZREDNIKA KEMIJA

8

RAZRED RED. BROJ SATA PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK

11

III. S

1 HRVATSKI SOCIOLOGIJA SOCIOLOGIJA HRVATSKI ENGLESKI

2 FIZIKA NJEMAČKI MATEMATIKA HRVATSKI GLAZBENI

3 LIKOVNI TZK BIOLOGIJA GEOGRAFIJA FIZIKA

4 HRVATSKI MATEMATIKA KEMIJA MATEMATIKA POVIJEST

5 BIOLOGIJA ENGLESKI NJEMAČKI LOGIKA VJERONAUK

6 KEMIJA ENGLESKI PSIHOLOGIJA INFORMATIKA INFORMATIKA

7 POVIJEST GEOGRAFIJA VJERONAUK TZK

8 SAT RAZREDNIKA

IV. S

1 MATEMATIKA NJEMAČKI MATEMATIKA ENGLESKI GLAZBENI

2 BIOLOGIJA KEMIJA GEOGRAFIJA ENGLESKI VJERONAUK

3 BIOLOGIJA GEOGRAFIJA TZK FILOZOFIJA LIKOVNI

4 NJEMAČKI HRVATSKI TZK HRVATSKI INFORMATIKA

5 FILOZOFIJA HRVATSKI KEMIJA FIZIKA INFORMATIKA

6 POVIJEST FIZIKA VJERONAUK PIG HRVATSKI

7 POVIJEST POVIJEST ENGLESKI MATEMATIKA SAT RAZREDNIKA

8 SAT RAZREDNIKA

5.3 Prema sadržaju - općeobrazovni nastavni predmeti

U Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji odvija se teorijska nastava prema programu klasične gimnazije. Program klasične gimnazije traje 4 godine. Uz navedeni program u I., II., III. i IV. razredu odjela za sportaše provodi se program opće gimnazije koji također traje 4 godine.

Klasična gimnazijaPREDMET/RAZRED I. II. III. IV. UK. BR.

SATIZEMLJOPIS 70 70 35 64 239HRVATSKI JEZIK 140 140 140 128 548KEMIJA 70 70 70 64 274FIZIKA 70 70 70 64 274MATEMATIKA 140 140 105 96 481LATINSKI JEZIK 105 105 105 96 411GRČKI JEZIK 105 105 105 96 411NJEMAČKI JEZIK - - 70 64 134ENGLESKI JEZIK 105 105 105 96 411GLAZBENA KULTURA 35 35 35 32 137BIOLOGIJA 70 70 70 64 274POVIJEST 70 70 70 64 274SOCIOLOGIJA - - 70 - 70VJERONAUK 70 70 70 64 274LIKOVNA UMJETNOST 35 35 35 32 137TJELESNI ODGOJ 70 70 70 64 274PSIHOLOGIJA - - 35 - 35FILOZOFIJA - - - 64 64LOGIKA - - 35 - 35INFORMATIKA 70 70 - - 140POLITIKA i GOSPODARSTVO - - - 32 32

Opća gimnazija odjel za sportaše

12

PREDMET/RAZRED I. II. III. IV. UK. BR. SATI

ZEMLJOPIS 70 70 35 64 239HRVATSKI JEZIK 140 140 140 128 548KEMIJA 70 70 70 64 274FIZIKA 70 70 70 64 274MATEMATIKA 140 140 105 96 481LATINSKI JEZIK 70 70 - - 140GRČKI JEZIK - - - - -NJEMAČKI JEZIK 70 70 70 64 239ENGLESKI JEZIK 105 105 105 96 411GLAZBENA KULTURA 35 35 35 32 137BIOLOGIJA 70 70 70 64 274POVIJEST 70 70 70 64 274SOCIOLOGIJA - - 70 - 70VJERONAUK 70 70 70 64 274LIKOVNA UMJETNOST 35 35 35 32 137TJELESNI ODGOJ 70 70 70 64 274PSIHOLOGIJA - 35 35 - 70FILOZOFIJA - - - 64 64LOGIKA - - 35 - 35INFORMATIKA 35 35 35 35 140POLITIKA i GOSPODARSTVO - - - 32 32

Jezično i komunikacijsko područje

OPIS PODRUČJA

Osnovna je svrha jezično-komunikacijskoga područja omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvoj vještina i sposobnosti te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom,komunikacijom i kulturom. To znači da će učenici steći jezična i komunikacijska znanja,sposobnosti i vještine na standardnomu hrvatskomu i drugim jezicima, razvijati čitateljskeinterese, literarne sposobnosti, potrebu za sadržajima medijske kulture te sposobnostkritičkoga pristupa različitim medijima i njihovim sadržajima.U okviru jezično-komunikacijskoga područja poučavaju se i uče hrvatski kao materinski jezik,hrvatski kao drugi jezik, hrvatski kao strani jezik, jezici nacionalnih manjina, moderni stranijezici, klasični strani jezici, hrvatski znakovni jezik i ostali jezici osoba s posebnim potrebama.Jezik kao sredstvo izražavanja podloga je svim ostalim područjima i predmetima tijekomodgoja i obrazovanja, često jedini oblik kojim se učenicima posreduje sadržaj nastavnogapredmeta te izravno utječe na uspjeh u njihovu ovladavanju. U predmetima jezičnokomunikacijskoga područja jezik je istovremeno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja. Ovladanost jezikom (poglavito materinskim, ali i drugim i stranima) temelj je za učenje tijekom cijeloga života.

13

Kao sredstvo izražavanja i sporazumijevanja jezik je osnova za intelektualni, moralni, emocionalni, duhovni, društveni, estetski, kulturni i tjelesni razvoj pojedinca te njegovo snalaženje i napredovanje u osobnomu životu i široj zajednici te odgovorno djelovanje u društvu i prirodi. Jezikom se izražava kulturno nasljeđe i prenosi kultura življenja, što uključuje i vrijednosti, norme i običaje pojedine zajednice.Potrebno je osvijestiti važnost poznavanja hrvatskoga jezika i znanja o njemu kao općegakulturnoga dobra. Treba razvijati poštovanje prema jeziku hrvatskoga naroda, njegovoj književnosti i kulturi te skrbiti o njima jer se tako doprinosi razvoju nacionalnoga identiteta.Za govornike ostalih materinskih jezika važno je to isto osvijestiti za njihov jezik te osvijestiti nužnost poštivanja hrvatskoga kao službenoga i državnoga jezika u Republici Hrvatskoj i ovladavanja njime. Također je bitno kod hrvatskih građana razvijati poštovanje prema jezicima, književnostima i kulturama pripadnika svih naroda koji žive u Republici Hrvatskoj iEuropi.

Materinski jezik osnova je za ovladavanje drugim jezicima. Poučavanjem, učenjem i usvajanjem klasičnih i modernih stranih jezika i upoznavanjem njihovih kultura širi se slika svijeta u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima. Stjecanjem višejezične i međukulturne kompetencije razvija se svijest pojedinca o potrebi ovladavanja drugim jezicima i upoznavanja njihovih kultura te potiče poštivanje različitosti i snošljivost.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJAUčenici će:

naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati

u međudjelovanju sa sugovornicima u različitim situacijama razvijajući (samo)poštovanje

steći potrebne razine slušanja, govorenja, čitanja i pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

razviti razumijevanje, zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik, kulturu i književnost, te za kulture, književnosti i jezike drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu razvijati vlastito jezično stvaralaštvo i istraživačku radoznalost propitivanjem, razumijevanjem i rješavanjem problema stječući time samopouzdanje te zadovoljstvo radom i postignutim uspjehom

razumjeti različite medijske jezike te ih uspješno rabiti u učenju i komunikaciji, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju

znati pronalaziti različite izvore informacija i koristiti se njima, procjenjivati njihovu pouzdanost i korisnost za proučavanje određene teme, prepoznavati njihov kontekst i autorovu namjeru

osvijestiti povezanost unutar jezično-komunikacijskoga područja i ostalih odgojnoobrazovnih područja stječući temelje za cjeloživotno učenje.

5.3.1 Okvirni plan rada HRVATSKOG JEZIKA za 2011./2012.

14

Profesor hrvatskog jezika Mirjana Baždarić predaje u 1. sportskom i 1. klasičnom, drugom sportskom i 2. klasičnom. te 4. sportskom razredu. Prof. Jadranka Gorički (zamjena prof. Petra Bebić) predaje hrvatski jezik u 3. klasičnom i sportskom razredu te u 4 . klasičnom razredu.

PRVI RAZRED (k.i s.)

PROFESOR : MIRJANA BAŽDARIĆ , prof.GODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4

KNJIŽEVNOST (teorija i povijest književnosti, interpretacija) 43 sata1. Pristup književnosti1.1. Lirika1.2. Epika1.3. Drama1.4. Diskurzivni književni oblici2. Povijest književnosti2.1. Temeljna civilizacijska književna djela2.2. Antičke književnosti2.3. Srednjovjekovna književnost

JEZIK (fonologija i fonostilistika) 17 sati

1. Hrvatski standardni jezik2. Glasovi2.1. Morfološki i fonološki uvjetovane alternacije3. Pismo4. Naglasni sustav HSJ5. Narječja hrvatskog jezika6. Povijest hrvatskog jezika – od početaka do kraja XV. stoljeća

JEZIČNO IZRAŽAVANJE 28 sati

PONAVLJANJE, PROVJERAVANJE, ZADAĆE 24 sataLEKTIRA 25 satiREZERVNO VRIJEME 3 sata

UDŽBENICIČitanka 1 (ŠK)D. Dujmović-Markusi: Fon-fon 1Košutić-Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 1, ŠK, Zagreb

DRUGI RAZRED (k. i s.)

PROFESOR : MIRJANA BAŽDARIĆ, prof. GODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4

KNJIŽEVNOST (teorija, povijest književnosti) 67 sati1. Predrenesansa i humanizam2. Renesansa3. Barok

15

4. Klasicizam i prosvjetiteljstvo5. Romantizam

JEZIK (morfologija) 27 sati

1. Morfem2. Gramatičke kategorije3. Kategorije vrste riječi4. Promjenjive vrste riječi (kategorije, deklinacije, konjugacije)5. Nepromjenjive vrste riječi6. Stilska obilježenost nekih padežnih oblika7. Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. st.

PONAVLJANJE, PROVJERAVANJE ZNANJA, ZADAĆE: 33 sataJEZIČNO IZRAŽAVANJE 13 sati

Udžbenici: Čitanka 2 (ŠK) D. Dujmović Markusi: Fon-fon 2

Košutić-Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 1

TREĆI RAZRED (k. i s. )

PROFESOR: PETRA BEBIĆ, prof. (zamjena za prof. Jadranku Gorički)GODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4KNJIŽEVNOST 63 sata 1. Hrvatski romantizam

2. Protorealizam3. Realizam u Europi4. Hrvatski realizam5. Modernizam u Europi6. Modernizam u Hrvatskoj

JEZIK (sintaksa) 25 sati1. Riječi u rečenici2. Spoj riječi3. Rečenica i iskaz4. Gramatičko ustrojstvo rečenice5. Rečenice po sastavu6. Ustrojstvo teksta i red riječi7. Interpunkcijski znakovi u rečenici i tekstu8. Neke sintaktičke osobitosti hrvatskih narječja9. Hrvatski jezik u 19. stoljeću

JEZIČNO IZRAŽAVANJE 20 sati1. Dokazivanje2. Recenzija3. Usmeno predavanje4. Javni govor5. Priopćenje

PONAVLJANJE, PROVJERAVANJE ZNANJA, ZADAĆE: 32 sata

Učenici tijekom školske godine pišu tri školske zadaće s ispravcima za što je predviđeno devet sati. Jednom tjedno obvezatan je domaći uradak iz sva tri nastavna područja.

16

Udžbenici: Čitanka 3, Školska knjiga, Zagreb Dragica Dujmović-Markusi: Fon-fon 3, PI, Zagreb Nevenka Košutić-Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 2, Školska knjiga, Zagreb

ČETVRTI RAZRED (4.k i 4.s)

PROFESOR: Mirjana Baždarić, prof.i Petra Bebić, prof. (zamjena za prof. Jadranku Gorički) GODIŠNJI FOND SATI: 128TJEDNI FOND SATI: 4

KNJIŽEVNOST (teorija i povijest književnosti, interpret.): 66 sati1. Avangarda (razdoblje od 1914. - 1929.)2. Drugo razdoblje od 1929. - 1952.3. Druga moderna4. Suvremena književnost

JEZIK (leksikologija): 33 sata1. Jezični sustav i jezični znak2. Jednoznačnost i višeznačnost leksema3. Sinonimija, antonimija i homonimija4. Vremenska, područna i funkcionalna raslojenost leksika5. Posuđenice6. Purizam i jezična kultura7. Imena8. Tvorba riječi9. Frazemi10. Leksikografija 11. Hrvatski jezik u 20. stoljeću

PONAVLJANJE, PROVJERAVANJE ZNANJA, ZADAĆE: 15 sati

JEZIČNO IZRAŽAVANJE:1. Komunikacijski tekstovi namijenjeni javnom i privatnom priopćavanju

14 sati

Učenici tijekom školske godine pišu tri školske zadaće s ispravcima za što je predviđeno devet sati. Jednom tjedno obvezatan je domaći uradak iz sva tri nastavna područja.

Udžbenici: Čitanka 4 (ŠK) Dragica Dujmović-Markusi: Fon-fon 4, PI, Zagreb

Košutić-Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 2

5.3.2 Okvirni plan rada ENGLESKOG JEZIKA

17

Profesorica engleskog jezika Alenka Šuljić Petrc predaje u 1.klasičnom, 1. sportskom, 2. klasičnom te 3. klasičnom razredu. Profesorica Mila s. Veronika Popić u 2. sportskom te 3. sportskom i 4. klasičnom i 4. sportskom razredu.

Jezične vještine obuhvaćaju:

1. slušanje Ostvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za slušanjeb) primjenjivanje strategija za slušanjec) razumijevanje različitih slušnih predložakad) slušanje sa zanimanjem i zadovoljstvome) slušanje radi upoznavanja i poštivanja vlastite i tuđih kultura 2. govorenje Ostvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za govorenjeb) primjenjivanje strategija za govorenjec) ostvarivanje govorenih tekstovad) govorenje s potrebom i zadovoljstvome) govorenje radi upoznavanja i poštivanja vlastite i tuđih kultura

3. čitanjeOstvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za čitanjeb) primjenjivanje strategija za čitanjec) razumijevanje različitih vrsta tekstovad) čitanje sa zanimanjem i zadovoljstvome) čitanje radi upoznavanja i poštivanja vlastite i tuđih kultura

4. pisanjeOstvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za pisanjeb) primjenjivanje strategija za čitanjec) ostvarivanje pisanih tekstovad) pisanje s potrebom i zadovoljstvome) pisanje radi upoznavanja i poštivanja vlastite i tuđih kultura

5. međukulturno djelovanjeOstvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za primjereno međukulturno djelovanjeb) primjenjivanje strategija za primjereno međukulturno djelovanjec) primjenjivanje znanja, vještina i stavova radi uspješne međukulturne komunikacije

1. RAZRED SPORTSKI I KLASIČNI - 6. godina učenjaGodišnji fond sati: 105Tjedni fond sati: 3


1. slušanje

18

Zadaće: razumijevanje jezično i sadržajno jednostavnih tekstova koje govori izvorni govornik te praćenje nastave na stranom jeziku (audio i video sadržaji).

2. govorenje Zadaće: preoblikovanje tekstova, sigurno i slobodno izražavanje o poznatim tekstovima, korektno izgovaranje.

3. čitanjeZadaće: korektno i smisleno čitanje tekstova iz udžbenika i jednostavnih izvornih materijala, te ovladavanje ispravnim izgovorom.

4. pisanjeZadaće: ispravna primjena ortografskih pravila, prevođenje: ispravno pismeno i usmeno prevođenje teksta s engleskog na hrvatski jezik.

5. međukulturno djelovanjeZadaća: upoznati osnovne geografske i povijesne značajke Velike Britanije, SAD-a, Kanade i Australije, upoznati se sa sustavima školovanja u Velikoj Britaniji i SAD, upoznati božićne, novogodišnje i uskršnje običaje.

Jezični sadržaji obuhvaćaju:

- kulturu i civilizaciju (opisivanje osoba, škola, učenje, slobodno vrijeme, sport i rekreacija, stanovanje, posao, reklama, tradicionalni blagdani, posao, biografije, mišljenje o knjizi i filmu, hrana)- komunikacijske uzorke- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (zamjenice, glagoli, pridjevi, prilozi, članovi, sustav glagolskih vremena - sadašnjost i prošlost)

Udžbenici i priručnici: 1. J.& L. Soars “New Headway Intermediate” (udž.+rb)2. J.& L. Soars “New Headway Intermediate” (DVD + priručnik)3. An English Reader – Social Studies and Arts4. ‘’Britain Explored’’ Harvey/Jones5. ‘’Oxford Practice Grammar’’ Eastwood6. ‘’Longman English Grammar Practice’’ L.G. Alexander7. ‘’Opportunities Intermediate’’ Dean

2. RAZRED: sportski i klasični7. godina učenjaGodišnji fond sati: 105Tjedni fond sati: 3


1. slušanje Zadaće: razumijevanje jezično i sadržajno složenijih tekstova koje govori izvorni govornik te praćenje nastave na stranom jeziku, izdvajanje bitnoga.

2. govorenje Zadaće: preoblikovanje tekstova, diskutiranje te vođenje dijaloga prema zadanoj situaciji.

3. čitanjeZadaće: korektno i smisleno čitanje tekstova iz udžbenika i časopisa, izdvajanje važnih informacija.

4. pisanje

19

Zadaće: ispravna primjena ortografskih pravila, prevođenje: ispravno pismeno i usmeno prevođenje teksta s engleskog na hrvatski jezik.

5. međukulturno djelovanjeZadaće: ponoviti i proširiti znanja o zemljopisnim i povijesnim karakteristikama zemalja engleskog govornog područja, usporediti političke sustave Velike Britanije i SAD-a, prepoznati i nabrojiti najpoznatije znamenitosti Londona i New Yorka, razlikovati poznate britanske i američke časopise i novine kao i TV postaje, usporediti razlike života i jezika između Britanaca i Amerikanaca.


- kulturu i civilizaciju (opisivanje osoba, posao, reklama, tradicionalni blagdani, povijest SAD, uvod u britansku književnost)- komunikacijske uzorke (formalni i neformalni)- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (glagolska vremena, slaganje vremena, pogodbene rečenice, pasivne rečenice, odnosne rečenice, -ing forme glagola, složenice, prijedlozi, Causative "have"))

Udžbenici i priručnici: 1. J.& L. Soars, New Headway Intermediate (u+r)2. Oxford Dictionary of British and American Culture3. Cross Cultures4. Gude, K., Matrix Upper-intermediate 5. Thompson, Martinet, Exercises6. Vince, First-Certificate (practice)

3. RAZRED: sportski i klasični8. godina učenjaGodišnji fond sati: 105Tjedni fond sati: 3


1. slušanje Zadaće: razumijevanje sugovornika u razgovoru, davanje informacija, razumijevanje tekstova.

2. govorenje Zadaće: jezično izražavanje osobnog iskustva, jezično savladavanje simulirane situacije u dijaloškom obliku, jednostavno argumentiranje,davanje mišljenja, pričanje priča, pravilno izgovaranje i intoniranje rečenice.

3. čitanjeZadaće: pronalaženje informacija u izvornom neknjiževnom tekstu, prikupljanje detaljnih informacija, razumijevanje svih vrsta izvornih tekstova, lektira, uočavanje ustroja teksta.

4. pisanjeZadaće: sažetak i sadržaj obrađenog teksta, preoblikovanje teksta, pisanje komentara, jednostavna raščlamba teksta, pisanje privatnih i formalnih pisama, pisanje osobnih kraćih izvješća i priča, prevođenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik.

5. međukulturno djelovanjeZadaće: ponoviti i proširiti znanja o povijesti Velike Britanije, SAD-a, Australije, upoznati se s religijama u zemljama engleskoga govornog područja, upoznati život i djelo W. Shakespearea.

20


- kulturu i civilizaciju (proširivanje prethodno naučenog, rad s raznim vrstama pisanih tekstova, pregled britanske i američke književnosti kroz učeničke samostalne projekte)- komunikacijske uzorke- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (glagolska vremena, slaganje vremena, pogodbene rečenice, pasivne rečenice, odnosne rečenice, -ing forme glagola, složenice, prijedlozi, Causative "have")

Udžbenici: 1. New Matrix Upper-Intermediate, Gude2. J. & L. Soars, New Headway Upper-Intermediate (udž, rb)3. Flower, First Certificate Organiser4. M. Vince, First-Certificate (practice)5. Harris/Mower/Sikorzyriska, Opportunities Upper-Intermediate 6. Thornley, An Outline of English Literature

4. RAZRED KLASIČNI I SPORTSKI - 9. godina učenjaGodišnji fond sati: 105Tjedni fond sati: 3


1. slušanje Zadaće: razumijevanje jezično i sadržajno složenih tekstova koje govori izvorni govornik te praćenje nastave na stranom jeziku; video sadržaji.

2. govorenje Zadaće: preoblikovanje tekstova, diskutiranje te vođenje dijaloga prema zadanoj situaciji

3. čitanjeZadaće: korektno i smisleno čitanje tekstova iz udžbenika i časopisa.

4. pisanjeZadaće: ispravna primjena ortografskih pravila, ispravno pismeno i usmeno prevođenje teksta s engleskog na hrvatski jezik i s hrvatskog na engleski jezik.

5. međukulturno djelovanjeZadaće: upoznati podatke o Walesu, Škotskoj, Sjevernoj Irskoj, Republici Irskoj (osnovni simboli iobičaji), usporediti svijet filma, kazališta i lijepih umjetnosti, prepoznati izraze vezane uz subkultureusporediti visoko obrazovanje u zemljama engleskog govornog područja i u Hrvatskoj.


- kulturu i civilizaciju (opisivanje osoba, posao, reklama, tradicionalni blagdani, povijest USA, uvod u englesku književnost)- komunikacijske uzorke- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (sustav glagolskih vremena, odnosne rečenice, kondicionalne rečenice, buduća vremena, izražavanje količine)

Udžbenici i priručnici:

21

1. New Matrix Upper-Intermediate, Gude2. J.& L. Soars “New Headway Upper- Intermediate” (u+r)3. An English Reader – Social Studies and Arts4. ‘’Inside Out- Upper- Intermediate ’’Macmallian 5. ‘’Gold coursebook Advanced’’ Acklam/Burgess6. ‘’Opportunities Upper-Intermediate’’ Harris/Mower/Sikorzyriska

5.3.3 Okvirni plan rada NJEMAČKOG JEZIKA

Profesor: Andrea Lerga Mičetić, prof.

1.s i 3.k razred – 1. godina učenja Godišnji fond sati: 70

- 1. polugodište: 30 sati- 2. polugodište: 40 sati

Udžbenik i radna bilježnica: Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de1 , ŠK, Zg, 2006., prva godina učenja njemačkog jezika

Tjedni fond sati: 2

Jezične vještine obuhvaćaju:1. Slušanje: pravilno reagiranje na upute nastavnika u svakodnevnom komuniciranju u razredu, razumijevanje jednostavne zvučne poruke i odgovaranje na pitanja2. Govorenje: pravilno izgovaranje rečenice, odgovaranje na pitanja, davanje osnovnih podataka o sebi, svojoj obitelji i drugima, pravilna uporaba osnovnih uzoraka u komuniciranju, korištenje poznatog vokabulara u opisivanju, pravilan izgovor3. Čitanje: pravilan izgovor, odgovaranje na pitanja o tekstu, razumijevanje pročitanog teksta4. Pisanje: ispravan pravopis, dopunjavanje, preoblikovanje, opisivanje

Jezični sadržaju obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju (teme i situacije iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u našoj zemlji, najbliža okolina, obitelj, svakodnevne situacije, godišnja doba, klimatske prilike, slobodno vrijeme)- komunikacijski uzorci- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatika (imenice, član, pridjevi, zamjenice, prijedlozi, prilozi, glagoli, sintaksa) 2.s razred – 2. godina učenja

Godišnji fond sati: 70 - 1. polugodište: 30 sati- 2. polugodište: 40 sati

Udžbenik i radna bilježnica : Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de2 , ŠK, Zg, 2006., druga godina učenja njemačkog jezika

22

Tjedni fond sati: 2

Jezične vještine:1. Slušanje: odgovaranje na pitanja nakon slušanja teksta koji je izgovorio izvorni govornik2. Govorenje: prepričavanje, vođenje razgovora po modelu, odgovaranje na postavljena pitanja, pravilno postavljanje pitanja, pravilan izgovor glasova, ispravna intonacija rečenica3. Čitanje: razumijevanje uputa4. Pisanje: dopunjavanje i preoblikovanje rečenica, pisanje prigodnih tekstova, sastavljanje kraćih tekstova, pisanje po diktatu Jezični sadržaji obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju (slike iz zemalja njemačnkog govornog područja, putovanja i prometala, hotel, pošta, moda - odijevanje mladih, slobodno vrijeme, blagdani i njihovo oblilježavanje )- komunikacijske uzorke- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (zamjenice, pridjevi, glagoli, prijedlozi, rečenice - zavisne i nezavisne)

3. s razred – 3. godina učenja


Udžbenik i radna bilježnica: Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de3 ,ŠK, Zg, 2008., treća godina učenja njemačkog jezika

Tjedni fond sati: 2

Jezične vještine:1. Slušanje: razumijevanje teksta s izvornim govornikom i rješavanje različitih zadaća na osnovi

odslušanoga teksta2. Govorenje: vođenje dijaloga po natuknicama, pravilno postavljanje pitanja, ispravno prepričavanje

pročitanog ili odslušanog teksta, opisivanje slike ili crteža3. Čitanje: tečno čitanje tekstova iz udžbenika, čitanje kraćih književnih odlomaka i njihovo

prepričavanje4. Pisanje: pisanje natuknica za prepričavanje ili vođenje razgovora, kratko sastavljanje obrađenog

teksta, pisanje sastava na zadanu temu5. Prevođenje: prevođenje pojedinačnih rečenica i laganijeg teksta s njemačkoga na hrvatski jezik, uz

uporabu rječnika

Jezični sadržaji obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju (život mladih u zemljama njemačkog govornog područja, boravak mladih u

stranoj zemlji, ovisnosti - droga, pušenje, alkohol, uloga medija u životu mladih)- fonološke i ortografske osobine (ritam i intonacija rečenice)- vokabular (izrazi i idiomi)- gramatiku (ponavljanje, utvrđivanje i proširivanje gram. gradiva obrađenog u 1. i 2. razredu -

deklinacija imenica, pasiv u svim vremenima, rekcija glagola, sintaksa rečenice)

4.k razred – 2. godina učenja


23

Udžbenik i radna bilježnica: Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de2 , ŠK, Zg, 2006., druga godina učenja njemačkog jezika

Tjedni fond sati: 2Jezične vještine:1. Slušanje: odgovaranje na pitanja nakon slušanja teksta koji je izgovorio izvorni govornik2. Govorenje: prepričavanje, vođenje razgovora po modelu, odgovaranje na postavljena pitanja, pravilno postavljanje pitanja, pravilan izgovor glasova, ispravna intonacija rečenica3. Čitanje: razumijevanje uputa4. Pisanje: dopunjavanje i preoblikovanje rečenica, pisanje prigodnih tekstova, sastavljanje kraćih tekstova, pisanje po diktatu Jezični sadržaji obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju (slike iz zemalja njemačnkog govornog područja, putovanja i prometala, hotel, pošta, moda - odijevanje mladih, slobodno vrijeme, blagdani i njihovo obilježavanje)- komunikacijske uzorke- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (zamjenice, pridjevi, glagoli, prijedlozi, rečenice - zavisne i nezavisne)

4.s razred – 4. godina učenja


Udžbenik i radna bilježnica: : Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de4 , ŠK, Zg, 2006., četvrta godina učenja njemačkog jezika

Tjedni fond sati: 2

Jezične vještine obuhvaćaju :1. slušanje: praćenje i razumijevanje zvučnog teksta koji emitira izvorni govornik2. govorenje: interpretaciju, prepričavanje ili izvješćivanje3. čitanje: čitanje i razumijevanje jednostavnoga izvornog teksta i uputa4. pisanje: preoblikovanje rečenica i teksta, pisanje bilješki iz odslušana ili pročitana teksta, pisanje natuknica za opis, prepričavanje, sastavljanje vođenog teksta 5. prevođenje: korektno pismeno prevođenje lakših tekstova s njemačkog na hrvatski jezik Jezični sadržaju obuhvaćaju- kulturu i civilizaciju (gradovi, regije, škola, učenje, slobodno vrijeme, sport, rekreacija, ekologija, stanovanje, posao, reklama, tradicionalni blagdani)- komunikacijske uzorke- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (imenice, zamjenice, glagole, pridjeve, priloge, rečenicu, glagolska vremena i vidove, zavisne rečenice)

5.3.4 Okvirni plan rada LATINSKOG JEZIKA

24

Cilj nastave latinskog jezika je osposobiti učenika da uoči, spozna, razumije i prepozna jezičnu strukturu latinskog jezika, upozna i razumije civilizacijski kontekst u kojem te strukture postoje kao prenosioci određenih obavijesti da razumije konkretne tekstove na latinskom jeziku i da ih može prevesti na hrvatski.

RAZRED: prvi klasičniGODIŠNJI FOND SATI: 105 (3 sata tjedno)NASTAVNIK: Ružica Jauk

ZADAĆEIz jezičnih sadržaja- upoznati glasovni i akcentski sustav, izgovor, pismo i ortografiju latinskog jezika - uputiti na uočavanje razlika i sličnosti u gramatičkim kategorijama latinskog jezika prema hrvatskim

i stranim jezicima koje učenici uče- usvajati, uvježbati osobitosti latinske gramatike

Iz civilizacijskih sadržaja- upoznati mitsku povijest Rima, razvoj, građevine, život grada- upoznati povijesne sklopove, ustroj rimske vlasti, kraljevstvo, početak Republike

SADRŽAJI Jezični sadržaji- glasovni sustav, akcent, pismo i pravopis (5)- nominalni sustav, pridjevi, prilozi, deklinacije, osobitosti u deklinacijama (20)- komparacija pridjeva (5)- indikativ aktivni i pasivni prezentske osnove (10) - indikativ aktivni perfektne osnove(5)- imperativi (1)- infinitivi(1)- participi, složena pasivna vremena (5)- glagol esse sa složenicama, glagoli volo nolo malo (3) - deponentni semideponentni i bezlični glagoli (3)- zamjenice (10)- brojevi i prijedlozi (4) - konjunktivi (5)- sintaksa - dijelovi rečenice, jednostavne rečenice - vrste jednostavnih rečenica (10)

Civilizacijski sadržaji (15)- nastanak Rima, najstarija mitska povijest Rima- građevine u Rimu- svakodnevni život u Rimu- početak Republike- ustroj rimske republikanske vlasti- ratovi na Istoku, ratovi s Ilirima- Cursus honorum- naša zemlja u rimskoj povijesti- ekonomija rimske države- grčka kolonizacija Jadrana

RAZRED: prvi općiGODIŠNJI FOND SATI: 70 (2 sata tjedno)NASTAVNIK: Ružica Jauk

25

ZADAĆEIz jezičnih sadržaja- upoznati glasovni i akcentski sustav, izgovor, pismo i ortografiju latinskog jezika - uputiti na uočavanje razlika i sličnosti u gramatičkim kategorijama latinskog jezika prema hrvatskim

i stranim jezicima koje učenici uče- usvajati, uvježbati osobitosti latinske gramatikeIz civilizacijskih sadržaja- upoznati mitsku povijest Rima, razvoj, građevine, život grada- upoznati povijesne sklopove, ustroj rimske vlasti, kraljevstvo, početak Republike

SADRŽAJI Jezični sadržaji- glasovni sustav, akcent, pismo i pravopis (3)- nominalni sustav, pridjevi, prilozi, deklinacije, osobitosti u deklinacijama (20)- komparacija pridjeva ( 5)- indikativ aktivni i pasivni prezentske osnove (10)- imperativi (2)- infinitivi (1)- participi, složena pasivna vremena (5) - zamjenice (10)- brojevi i prijedlozi (5) - dijelovi rečenice (2)- jednostavne rečenice (1)- vrste jednostavnih rečenica (2)

Civilizacijski sadržaji- nastanak Rima, najstarija mitska povijest Rima- građevine u Rimu- svakodnevni život u Rimu- početak Republike- ustroj rimske republikanske vlasti- ratovi na Istoku, ratovi s Ilirima- Cursus honorum- naša zemlja u rimskoj povijesti- ekonomija rimske države- grčka kolonizacija Jadrana

RAZRED: drugi klasičniGODIŠNJI FOND SATI: 105 (3 sata tjedno)NASTAVNIK: Ružica Jauk

ZADAĆEIz jezičnih sadržaja- usvajati daljnje osobitosti latinske gramatike – glagolski načini, perifrastične konjugacije, konstrukcije,

sintaksa, zavisnosložene rečenice,- uvježbavati pristup tekstu kao nositelju obavijesti, prijevodi.Iz književnoteorijskih sadržaja- upoznati književne vrste – historiografija, ostala proza,- uvesti lektiru- upoznati osnove i pregled rimske književnostiIz civilizacijskih sadržaja- povijesna zbivanja do Cezara

SADRŽAJI

26

Jezični sadržaji- nepravilni glagoli (eo, volo, memini…) (10) - glagolska imena (gerund, gerundiv, supin) (5)- perifrastične konjugacije (5) - elementi sintakse padeža (10)- konstrukcije s infinitivom ( ak., nom.) (5) - ablativ apsolutni (5)- sintaksa rečenica (40) - upravni i neupravni govor (5) TekstoviNovum TestamentumFedro: Basne Ova dva odabira javljaju se uz passim, uz obrađivanje gramatičkih kategorija u prvom polugodištu. Sljedeći se tekstovi čitaju uz obradu sintaktičkih sadržaja u drugom polugodištu:

Salustije: Katilinin rat, odabir Cezar: Građanski rat (dijelovi o našim krajevima)Ciceron: Pisma

Lektira:hrvatska: A.G. Schwab: Najljepše priče klasične starinelatinska: Sv. Jeronim, Vulgata

Književnoteorijski sadržaji: - historiografija kao književna vrsta, ostale vrste proze

Civilizacijski sadržaji: (20) Punski ratovi i zbivanja nakon punskih ratova do početka prvog stoljeća, pojava Cezara i Cicerona na pol. pozornici, zbivanja do Katilinine urote i same urote, grad Rim (građevine, antički Rim danas), svakodnevni život Rimljana (osobito izobrazba i trgovina), Rimljani u našim krajevima, veze rimske mitologije s grčkom, utjecaj kršćanstva na književnost i kulturu.

RAZRED: drugi općiGODIŠNJI FOND SATI: 70 (2 sata tjedno)NASTAVNIK: Ružica Jauk

ZADAĆEIz jezičnih sadržaja- usvajati daljnje osobitosti latinske gramatike (glagolski načini, perifrastične konjugacije,

konstrukcije, sintaksa, zavisnosložene rečenice),- uvježbavati pristup tekstu kao nositelju obavijesti, prijevodi.Iz književnoteorijskih i civilizacijskih sadržaja- rimska književnost, mitologija i rimska religija, filozofija morala, tradicija Vulgate, hrvatske zemlje - Stari vijek, hrvatski latinitet.

SADRŽAJIJezični sadržaji- nepravilni i nepotpuni glagoli (10)- deponentni, semideponentni i bezlični glagoli (5)- vremena participske osnove (5)- konjuktiv (5)- glagolska imena (5)- perifrastične konjugacije (5)- elementi sintakse padeža (5)

27

- konstrukcije s infinitivom (5)- ablativ apsolutni (2)- zavisnosložene rečenice (20)- upravni i neupravni govor (3)Civilizacijski sadržaji- posljednja stoljeća carstva- rimska književnost- mitologija i rimska religija - antičko doba u hrvatskim zemljama

RAZRED: treći klasičniGODIŠNJI FOND SATI: 105 (3 sata tjedno)NASTAVNIK: Ružica Jauk

ZADAĆEIz jezičnih sadržaja- uvoditi jezične i stilske analize teksta,Iz književno teorijskih sadržaja- rimska književnost (5)- osnove antičke retorike- književne vrste - lirika, epika, drama (komedija) - uputiti u odnose grčke i rimske književnosti- osnove kvantitativne versifikacije, heksametar i elegijski distihIz civilizacijskih sadržaja- pratiti povijesni razvoj – Principat, pax Augusta, početak Rimskog Carstva,- rimska religija, mitologija, kalendar

SADRŽAJIJezični sadržaji- red riječi, period, red rečenica,- attractio modorum- višestruke zavisnosložene rečenice- tropi i figure- vrste izričaja (koma, kolon, period)- vrste perioda- retorika - jezični standard, književni jezik- osobitosti stila pisaca

Tekstovi:Gaj Julije Cezar: Zapisi o galskom ratu (20)Gaj Salustije Krisp: O Katilininoj uroti (10)Marko Tulije Ciceron: Protiv Katiline (20)Publije Ovidije Nazon: Metamorfoze i Tristia (25)Publije Vergilije Maron: Eneida (25)

Lektira: Gaj Julije Cezar: Zapisi o galskom ratu (analiza i prijevod izabranih dijelova)Gaj Salustije Krisp: Jugurtin rat (original)Marko Tulije Ciceron: Govor za pjesnika Arhiju Publije Ovidije Nazon: Metamorfoze ( priče iz mitologije kojima se bavi Ovidije)Publije Vergilije Maron: Eneida (izbor na hr. jeziku)

28

Civilizacijski sadržajiPrincipat i Pax Augusta, rimska religija i mitologija, kalendar, početak Rimskog Carstva.

RAZRED: četvrti klasičniGODIŠNJI FOND SATI: 96 (3 sata tjedno)NASTAVNIK: Ružica Jauk

ZADAĆEIz jezičnih sadržaja- produbiti jezične i stilske analize teksta- uputiti u dijakronijski razvoj jezika- pripremiti učenika za pribavljanje i klasiranje podataka, za suradnju s ostalim predmetimaIz književnoteorijskih i civilizacijskih sadržaja- uvesti u pregled latinske književnosti do novog vijeka- staviti u odnose i istaknuti utjecaje antika - latinizam, europski latinizam – hrvatski latinizam- istaknuti hrvatske latiniste u književnosti, filozofiji, prirodnim znanostima

SADRŽAJIJezični sadržajiOsnove dijakronijskog razvoja latinskog jezika.Tekstovi:Gaj Valerije Katul. Pjesme (15)Kvint Horacije Flak: Pjesme i Satire (20)Gaj Valerije Marcijal: Epigrami (10)Kornelije Tacit: Anali (15)Gaj Svetonije Trankvil: O životu careva (5)Gaj Plinije Mlađi:Pisma (10)Aurelije Augustin: Ispovijesti (10)Ivan Česmički: Elegije i epigrami (4)Marko Marulić: Davidijada (4)Rajmund Kunić: Epigrami (3)Književnoteorijski sadržajiRimska filozofija kao posrednik između srednjeg vijeka i grčke filozofije, drama u Rimu, srebrno doba rimske književnosti, propadanje rimske književnosti i pojava latinske, crkveni oci i ciceronizam, književne vrste i rodovi u latinizmu i njihova veza s antikom, utjecaj antike na latinizam i preko njega na književnosti na narodnim jezicima, hrvatski latinizam u svijetu europskog latinizma i kao zasebni dio hrvatske književnosti.

LektiraGaj Valerije Katul: Pjesme, izbor Gaj Svetonije Trankvil: O životu careva, izborAurelije Augustin: Ispovijesti, izborMarko Marulić: Davidijada, izbor

Civilizacijski sadržajiRimsko Carstvo i njegov pad, kulturni i civilizacijski utjecaj Rimskog Carstva na formiranje srednjovjekovne Europe.

UDŽBENIK I PRIRUČNICI:Salopek-Šešelj-Škiljan: Orbis Romanus 1, Profil, Zg., 1997. Salopek-Šešelj-Škiljan: Orbis Romanus 2, Profil, Zg., 1997.

Gortan-Gorski-Pauš: Latinska gramatika, ŠK., Zg., 1987. Sabadoš-Zmajlović: Anthologia Latina, ŠK, Zg., 1952. Vratović: Povijest svjetske književnosti, vol. II, Mladost, Zagreb, 1977. Flašar: Pregled rimske književnosti, Naučna knjiga, Beograd, 1986.

29

Lisičar: Grci i Rimljani, ŠK., Zg., 1971. Smičiklas – Žganjer , Chrestomathia Latina I, Školska knjiga , Zagreb, Romac, Minerva- florilegij latinskog jezika, Latina et Graeca Zagreb, 1978.

5.3.5 Okvirni plan rada za GRČKI JEZIK

OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – PRVA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje

NASTAVNIK: Darko Dugac, prof.

Literatura: 1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005.. 2. Martinić-Jerčić, Matković: Prometej, ŠK, Zagreb, 2007.

Nastavne cjeline - teme Obvezni zadaci Neobvezni zadaci

FONETIKA I FONOLOGIJA

- glasovni sustav, akcent, pismo i pravopis (10 sati)

- uvježbati sustav grčkog alfabeta (izgovor i pismo)

- usvojiti fonetski sustav

- usvojiti pravila o naglašavanju riječi

- usvojiti pravila o naglašavnju enklitika

- poznavati glasovne promjene (metateza kvantitete, disimilacija, asimilacija)

- objasniti prijevoj

MORFOLOGIJA

- nominalni sustav: o deklinacija, a deklinacija, u pregledu stegnuta i atička deklinacija, guturalne, labijalne i dentalne osnove, likvidne osnove, -nt- osnove,sigmatske osnove, vokalske osnove (30 sati)

- pridjevi i oni s osobitom deklinacijom (5 sati)

- komparacija pridjeva i u pregledu prilozi (5 sati)

- razrada glagolskog sustava:

osnove (posebno tvorba prezentske i razlika prezentske i glagolske), formanti, nastavci, augment, reduplikacija,

- poznavati vrste riječi

- objasniti gramatičke kategorije nominalnog i glagolskog sustava

- usvojiti deklinaciju imena

- usvojiti tematsku i atematsku konjugaciju (osnove prezenta)

- usvojiti komparaciju pridjeva i priloga

- upoznati osnove indoeuropeistike (komparativna gramatika)

- naučiti razlikovati gramatički i prirodni rod imenica

- usvojiti slabije zastupljene deklinacije (stegnuta, atička)

- naučiti osobitosti komparacije pridjeva

30

OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – PRVA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje


Literatura: 1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005.. 2. Martinić-Jerčić, Matković: Prometej, ŠK, Zagreb, 2007.

karakteristični vokali (10 sati)

- prezent – glagoli na w i na mi, svi načini (20 sati)

- prezent – stegnuti glagoli: pravila stezanja (5 sati)

- zamjenice (15 sati)

- brojevi i prijedlozi u pregledu (5 sati)

OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – DRUGA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje


Nastavne cjeline – teme Obvezni zadaci Neobvezni zadaci

FONETIKA I FONOLOGIJA

(uz morfologiju)

- sistematizirati osnovna pravila fonologije i fonetike

- poznavati glasovne promjene (disimilacija aspirata)

- prepoznati elemente historijske gramatike

MORFOLOGIJA

- futur aktivni i medijalni (5 sati)

- konfektum: jaki tematski aktivni i medijalni -k- konfektum, jaki atematski aktivni i slabi tematski aktivni i medijalni konfektum (20 sati)

- svladati gramatičke kategorije glagolskog sustava

- usvojiti tematsku i atematsku konjugaciju (osnove futura, konfektuma i perfekta)

- prepoznati u tekstu glagolski pridjev

31

OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – DRUGA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje


- perfekt: jaki i slabi aktivni, mediopasivni perfekt (20 sati)

- pasiv: konfektum jaki i slabi mediopasivni (20 sati)

- glagolski pridjevi, samo tvorba i značenje (5 sati)

- nepravilni glagoli (10 sati)

SINTAKSA

- elementi sintakse padeža (10 sati)

- predikativni, adverbijalni i apsolutni particip (5 sati)

- konstrukcije s infinitivom – zavisnosložene rečenice, period, neupravni govor (10 sati)

- prepoznati funkciju participa u rečenici

- usvojiti opća pravila za konstrukcije s infinitivom

- odrediti vrste zavisno-složenih rečenica

- na tekstu uočiti osobitosti sintakse padeža

32

OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – TREĆA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje


Literatura: 1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005. 2. Martinić-Jerčić, Matković: Prometej, 2007. 3. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Chrestomathia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997. 4. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Anthologia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.

Nastavne cjeline – teme Obvezni zadaci Neobvezni zadaci

NOVI ZAVJET – odabir (20 sati) - usvojiti kompletni sustav zavisno-složenih rečenica

- sistematizirati popis nepravilnih glagola

- pročitati, analizirati i prevesti tekst

- uočiti na tekstu bitne karakteristike novozavjetnog grčkog

- pročitati odabrane tekstove usporedno s čitanjem Vulgate

- uočiti sličnosti i razlike sinoptičkih evanđelja

- naučiti napamet neke novozavjetne i biblijske citate

KSENOFONT

Anabaza ili Uspomene o Sokratu (25 sati)

- pročitati, gramatički analizirati i prevesti tekst

- prepoznati stilske karakteristike pisca

- odrediti karakteristike književne vrste (historiografije)

- poznavati biografiju pisca

- poznavati povijesni kontekst djela

- objasniti pojam memoarske literature kroz usporedbu djela Ksenofonta i Cezara

RETORIKA

DEMOSTEN

Govori – odabir (25 sati)

- poznavati periodizaciju grčke književnosti

- pročitati, gramatički analizirati i prevesti tekst

- uočiti glavne stilske osobitosti pisca

- izložiti glavne principe antičke

- navesti najznačajnije predstavnike grčkog govorništva

- uočiti sličnosti i razlike u upotrebi stilskih sredstava između Demostena i Cicerona

- usporediti antičko i moderno govorništvo

33

OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – TREĆA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje


Literatura: 1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005. 2. Martinić-Jerčić, Matković: Prometej, 2007. 3. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Chrestomathia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997. 4. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Anthologia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.

retorike

- poznavati biografiju pisca

- poznavati povijesno okruženje u kojem su djela nastala (političke prilike)

- samostalno održati jedan kratki govor s temom po osobnom izboru

EPIKA

HOMER

Ilijada i Odiseja – odabir (35 sati)

- usvojiti osnove kvantitativne versifikacije (daktilski heksametar)

- pročitati (skandirati), morfološki i sintaktički analizirati tekst i prevesti

- uočiti na tekstu glavne karakteristike epske književnosti (ukrasni pridjevi, formule...)

- objasniti kompoziciju epa

- poznavati biografske podatke o autoru

- poznavati sadržaj epa

- poznavati razvoj epike prije Homera

- poznavati teorije o homerskom pitanju

- uočiti na tekstu razvojne stadije jezika (historijska gramatika)

- uočiti dijalektalne osobitosti jezika

- detaljnije proučiti zapise o arheološkim iskapanjima u Troji

- na primjeru opisa Ahilejeva štita opisati glavne značajke mikenske kulture

RAZRED: četvrti (IV.)GODIŠNJI FOND SATI: 96 (3 sata tjedno)NASTAVNIK: Ružica Jauk, prof.

Ciljevi i zadaci programa:- uputiti učenike u dijalektalne osobine i razvoj jezika

34

- uputiti učenike u književne vrste s osnovnim značajkama lirike, historiografije, drame i filozofije- usvojiti osnove kvantitativne versifikacije (jampski trimetar, alkejska i safička strofa)- analizirati filozofske tekstove- pratiti razvoj državnog sustava, kulture, te vojnog ustroja- upozoriti na povezivanje nastavnog gradiva s nastavom hrvatskog jezika, latinskog jezika, povijesti i

umjetnosti te filozofijom- upozoriti na utjecaj grčkih trageda u hrvatskoj i svjetskoj književnosti- dati pregled helenizma- raditi na osamostaljenju učenika u uporabi izvora znanja o jeziku: priručnika, rječnika, u prijevodima

i lektiri, te u izradi seminarskog rada- upoznati učenike s kulturom Grčke pod makedonskom i rimskom vlašću

Nastavne cjeline:- grčka lirika – Mimnermo, Arhiloh, Alkej, Sapfo (10)- grčka historiografija – Herodot, Povijest (20)- grčka filozofija – Heraklit (5) ; Platon, Protagora (10) ; Aristotel, Poetika (6)- grčka tragedija – Eshil, Okovani Prometej (15); Sofoklo, Antigona (15); Euripid, Medeja (15)

Literatura:1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005.2. Martinić-Jerčić, Matković: Prometej, ŠK, 2007.3. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Chrestomathia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.4. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Anthologia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.

Matematičko područje

OPIS PODRUČJA

U društvu utemeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenimtemama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositiutemeljene odluke u svakodnevnomu životu, rješavati različite probleme, učinkovitoprimjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja.Budući da matematika izučava kvantitativne odnose, strukturu, oblike i prostor, pravilnosti izakonitosti, analizira slučajne pojave, promatra i opisuje promjene u različitim kontekstima tedaje precizan simbolički jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje,tumačenje i posredovanje ideja, matematičko obrazovanje učenicima omogućujestjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisnosudjelovanje u takvu društvu.Poučavanje i učenje matematike uključuje stjecanje znanja, vještina i sposobnostiračunanja, procjenjivanja te logičkoga i prostornoga mišljenja. Matematički pristupproblemima obuhvaća odabir i pravilnu primjenu osnovnih matematičkih vještina, otkrivanjepravilnosti u oblicima i brojevima, izradbu modela, tumačenje podataka te prepoznavanje irazmjenjivanje s njima povezanih ideja. Rješavanje matematičkih problema zahtijevakreativnost i sustavan pristup, što igra glavnu ulogu u izumima (inovacijama) te znanstvenim itehničkim otkrićima.Matematičko obrazovanje učenicima omogućuje postavljanje i rješavanje matematičkihproblema, potičući ih pritom na istraživanje, sustavnost, kreativnost, korištenje informacijamaiz različitih izvora, samostalnost i ustrajnost. Svi učenici mogu i trebaju iskusiti uspjeh umatematičkim aktivnostima. Učeći matematiku, steći će samopouzdanje i sigurnost u

35

upotrebi brojeva i razviti vještine mjerenja, konstruiranja i prostornoga zora. Naučit ćeprikupljati, organizirati i tumačiti podatke, upotrebljavati matematički jezik i prikaze,generalizirati iz uočenih pravilnosti i veza te apstraktno misliti. Postat će aktivni sudionici uprocesu učenja i tako se osposobiti za cjeloživotno učenje.Tijekom matematičkoga obrazovanja učenici će uvidjeti važnost matematike u svojimživotima, steći uvid u povijesni razvoj ove znanosti te spoznati njezinu ulogu i važnost udruštvu tijekom prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. U nastavnomu će procesu novematematičke koncepte, prikaze, vještine i procese povezivati s već poznatima, s kojimaimaju iskustva i koje znaju rabiti. Bavit će se matematičkim problemima koji proizlaze izsvakodnevnih, stvarnih i smislenih situacija i time uspostaviti poveznice između matematike isvakodnevnoga života te drugih područja odgoja, obrazovanja i ljudske djelatnosti. Imat ćeprilike primijeniti matematiku u proširivanju i primjeni vlastitih znanja, vještina i sposobnosti.Primjerene matematičke aktivnosti i istraživanja izvodit će samostalno i skupno (suradnički),što će ih osposobiti za pristup problemima koji uključuju primjenu matematike u raznolikimkontekstima.


usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjetimatematičke odnose i veze

biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike urazličitim kontekstima, uključujući i svijet rada

razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak tesvijest o svojim matematičkim postignućima

prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi,umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje učinkovito komunicirati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim

prikazima učinkovito primjenjivati tehnologiju steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja.

I. MATEMATIČKI PROCESI1. Prikazivanje i komunikacijaUčenici će:

organizirano prikazati matematičke objekte, ideje, postupke i rješenja riječima, slikama, crtežima, maketama, dijagramima, grafovima, listama, tablicama, brojevima,

simbolima i misaono odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu sa situacijom i namjerom, povezati

različite prikaze i prelaziti s jednih na druge prikupiti i protumačiti informacije primjerena matematičkoga sadržaja iz raznovrsnih

izvora izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim, preciznim i sažetim govornim i matematičkim

jezikom na različite načine (usmeno, pisano, vizualno i dr.) raditi u skupinama uz razmjenu i sučeljavanje ideja, mišljenja i stavova.

91

36

2. PovezivanjeUčenici će:

uspostaviti i razumjeti veze i odnose među matematičkim objektima, idejama, pojmovima, prikazima i postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem

povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim životom u kući i zajednici tena radnomu mjestu i drugim odgojno-obrazovnim područjima

usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanom ili izabranom kriteriju.

3. Logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanjeUčenici će:

postavljati matematici svojstvena pitanja (Postoji li? Ako postoji, koliko? Kako ćemo ih pronaći? Zbog čega? i slična) te stvarati i istraživati na njima zasnovane matematičke pretpostavke

obrazložiti odabir matematičkih postupaka i utvrditi smislenost dobivenoga rezultatapratiti, stvarati i vrjednovati lance matematičkih argumenata različitih vrsta teprimjenjivati analogiju, generalizaciju i specijalizaciju

prepoznati logičko zaključivanje i matematički dokaz kao ključne vidove matematike kreativno, kritički i fleksibilno misliti prepoznati utjecaj ljudskih čimbenika i vlastitih uvjerenja na zaključivanje.

4. Rješavanje problema i matematičko modeliranjeUčenici će:

postaviti i analizirati problem, isplanirati njegovo rješavanje odabirom odgovarajućihmatematičkih pojmova i postupaka, riješiti ga, te protumačiti i vrjednovati rješenje ipostupak

modelirati situacije i procese iz drugih odgojno-obrazovnih područja tesvakodnevnoga osobnoga, profesionalnoga i društvenoga života

izgrađivati novo matematičko znanje rješavanjem problema i modeliranjem situacija.

5. Primjena tehnologijeUčenici će:

istraživati i analizirati matematičke ideje, eksperimentirati s njima te provjeravatipretpostavke pomoću džepnih računala i raznovrsnih računalnih programa, naročitoprograma dinamične geometrije i programa za izradbu proračunskih tablica

razložno i učinkovito rabiti džepno računalo za računanje i tehnologiju za prikupljanje,organiziranje, prikazivanje, predstavljanje i razmjenu podataka i informacija, zarješavanje problema i modeliranje te u situacijama kojima su u središtu zanimanjamatematičke ideje (radi rasterećivanja od računanja i grafičkoga prikazivanja)

razumjeti prednosti i nedostatke primjene tehnologije.

37

5.3.6 Okvirni plan rada MATEMATIKE

PRVI RAZRED - klasična gimnazijaPROFESOR: Tamara Stipčić Jelenović, profGODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz matematike za prvi razred gimnazije - klasični smjer (I.k) obuhvaća 4 sata matematike tjedno, tj. ukupno 135 sati godišnje, ostvareno u 35 tjedna nastave.Plan i program obuhvaća :

- REALNI BROJEVI (17)- POTENCIJE I ALGEBARSKI IZRAZI (27)- UREĐAJ NA SKUPU REALNIH BROJEVA (19)- KOORDINATNI SUSTAV U RAVNINI (21)- SUKLADNOST I SLIČNOST (29)- KORIJENI I POTENCIJE (12)- KRUŽNICA I KRUG (15)

Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja vršit će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije, te metoda matematičke analize i sinteze.Zadaci nastave matematike: usvojiti, uvježbati i sistematizirati gradivo vezano uz zadane komplekse.Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor...

Obavezna učenička literatura je:B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 1. razred gimnazije( 1.i 2. dio )B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za prvi razred gimnazije

DRUGI RAZRED – klasična gimnazija.PROFESOR: Tamara Stipčić Jelenović, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz matematike za drugi razred opće gimnazije – sportaši (II. s) obuhvaća 4 sata matematike tjedno, tj. ukupno 140 sati godišnje, ostvareno u 35 tjedana nastave. Plan i program obuhvaća:

SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA (12 sati) KVADRATNU JEDNADŽBU (18 sati)

POLINOM DRUGOG STUPNJA I NJEGOV GRAF (18 sati) TRIGONOMETRIJU PRAVOKUTNOG TROKUTA (17 sati)

EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE (25 sati) GEOMETRIJU PROSTORA (20 sati)

POLIEDRI I ROTACIJSKA TIJELA (30 sati)

Nastava matematike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s kompleksnim brojevima koji im trebaju pomoći pri stjecanju umijeća rješavanja kvadratnih jednadžbi i nekih jednadžbi koje se svode na kvadratne.Cilj je i proširiti pojam funkcije (za što je pogodna kvadratna funkcija), ovladati osnovnim znanjima o trigonometrijskim funkcijama koje učenicima trebaju pri rješavanju planimetrijskih zadataka, steći vještine u primjeni eksponencijalne i logaritamske funkcije, učenicima uz pomoć geometrije prostora približiti trodimenzionalni prostor, te ovladati umijećem rješavanja praktičnih zadataka u kojima razvijaju prostorni zor i sposobnost crtanja i skiciranja tijela u ravnini.

38

Zadaci nastave su rješavati zadatke vezane uz površinu kruga i kružnog isječka, odnosno duljinu kružnice i kružnog luka; ovladati računskim operacijama s kompleksnim brojevima; rješavati kvadratne jednadžbe u standardnom i nestandardnom obliku, diskutirati rješenja kvadratne jednadžbe, upotrijebiti Vieteove formule; crtati graf kvadratne funkcije, naučiti rješavati kvadratnu nejednadžbu i sustav kvadratnih nejednadžbi; upotrebljavati trigonometrijske funkcije pri rješavanju pravokutnog trokuta; rješavati eksponencijalne i logaritamske funkcije; poopćiti i proširiti znanjeučenika o međusobnom odnosu točaka, pravaca i ravnina u prostoru; izračunati oplošje i volumen ili drugu nepoznatu veličinu za zadano tijelo.Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor......

Obavezna učenička literatura je:N. Elezović,B. Dakić: Udžbenik i zbirka zadataka za II. razred gimnazije ( 1.i 2. dio )B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za drugi razred gimnazije

TREĆI RAZRED – klasična gimnazijaPROFESOR: Sonja Lanc, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 105TJEDNI FOND SATI: 3BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz matematike za treći razred opće gimnazije - sportaši (III.s) obuhvaća 3 sata matematike tjedno, tj. ukupno 105 sati godišnje, ostvareno u 35 tjedana nastave.

Plan i program obuhvaća: TRIGONOMETRIJU (65 sata) VEKTORE (14 sati)

ANALITIČKU GEOMETRIJU RAVNINE (26 sati)Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog

znanja vršit će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije, te metoda matematičke analize i sinteze.

Nastava matematike ove školske godine ima za cilj upoznati učenike s brojevnom kružnicom kako bi najprije mogli usvojiti gradivo vezano uz trigonometrijske funkcije i njihove vrijednosti, te uz grafove trigonometrijskih funkcija, a sve to u svrhu što bržeg svladavanja primjene trigonometrije, odnosno trigonometrijskih jednadžbi i nejednadžbi. Nastava matematike kao cilj ima i steći osnovna znanja o vektorima, koordinatizaciji vektora, kružnici, elipsi, hiperboli, paraboli, usvojiti jednadžbu tangente i normale krivulja drugog reda.

Prvi dio nastavne godine započinje gradivom iz drugog razreda,s dijelom stereometrije, oplošja i obujmi geometrijskih tijela od piramide nadalje (nisam stigla obraditi prošle godine).

Zadaci nastave matematike: usvojiti, uvježbati i sistematizirati gradivo vezano uz trigonometrijske funkcije, odnosno trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe, vektore, pravac,tj. krivulje drugog reda.Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor......

Obavezna učenička literatura je:B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 2. razred gimnazije (2. dio)

B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 3. razred gimnazije (1.i 2. dio)B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za treći razred gimnazije

39

ČETVRTI RAZRED – klasična gimnazijaPROFESOR: Tamara Stipčić Jelenović, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 96TJEDNI FOND SATI: 3BROJ TJEDANA: 32

Osnovni program iz matematike za četvrti razred klasične gimnazije (IV. k) obuhvaća 3 sata matematike tjedno u 32 tjedana nastave. Ukupno 96 sati godišnje.

Plan i program obuhvaća: BROJEVE (18 sati) NIZOVE (18 sati)

FUNKCIJE (17 sati) DERIVACIJE (24 sati)

INTEGRALE (19 sati) Nastavno gradivo obrađivati će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja vršiti će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristiti će se : metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristiti će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije te metoda matematičke analize i sinteze. Predvidjela sam 6 pismenih provjera znanja tijekom školske godine. Na početku školske godine obradila bih u cca 10 sati krivulje drugog reda koje nisam stigla obraditi u trećem razredu. To će ići na štetu kompleksa «integrali« koji se obrađuju na kraju godine.Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor......

Obavezna učenička literatura je :B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 4. razred gimnazije (1. i 2. dio)B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za četvrti razred gimnazije

PRVI RAZRED – opća gimnazijaPROFESOR:Tamara Stipčić Jelenović, profGODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz matematike za prvi razred opće gimnazije – sportaši (1S) obuhvaća 4 sata matematike tjedno u 35 tjedana nastave. Ukupno 140 sati godišnje. Plan i program obuhvaća: REALNI BROJEVI (17 sati) POTENCIJE I ALGEBARSKI IZRAZI (27 sati) UREĐAJ NA SKUPU REALNIH BROJEVA (19 sati) KOORDINATNI SUSTAV U RAVNINI (23 sati) SUKLADNOST I SLIČNOST (29 sati) POTENCIJE I KORJENI (11 sati) KRUŽNICA I KRUG, I PRAVILNI POLIGONI (14 sati) Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja vršit će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja, metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije te metoda matematičke analize i sinteze.

Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor......

40

Obavezna učenička literatura je:B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 1. razred gimnazije (1. i 2. dio)B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za prvi razred gimnazije

DRUGI RAZRED – opća gimanzijaPROFESOR: Tamara Stipčić Jelenović, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz matematike za drugi razred opće gimnazije – sportaši (II.S) kao i klasične gimnazije (II.K) obuhvaća 4 sata matematike tjedno u 35 tjedana nastave. Ukupno 140 sati godišnje Plan i program obuhvaća:

SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA (12 sati) KVADRATNU JEDNADŽBU (18 sati)

POLINOM DRUGOG STUPNJA I NJEGOV GRAF (18 sati) TRIGONOMETRIJU PRAVOKUTNOG TROKUTA (18 sati)

EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE (24 sati) GEOMETRIJU PROSTORA (20 sati)

POLIEDRE I ROTACIJSKA TIJELA (30 sati) Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja vršit će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije te metoda matematičke analize i sinteze.

Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor......

Obavezna učenička literatura je:B. Dakić, N. Elezović : Udžbenik i zbirka zadataka za 2. razred gimnazije (1. i 2. dio)B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za drugi razred gimnazije

TREĆI RAZRED – opća gimnazijaPROFESOR: Janja Linardić, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 105TJEDNI FOND SATI: 3BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz matematike za treći razred opće gimnazije - sportaši (III.S) obuhvaća 3 sata matematike tjedno u 35 tjedana nastave. Ukupno 105 sati godišnje.Plan i program obuhvaća:

TRIGONOMETRIJU VEKTOREANALITIČKU GEOMETRIJU U RAVNINI

Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja vršit će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije te metoda matematičke analize i sinteze.

Nastava matematike ove školske godine ima za cilj upoznati učenike s brojevnom kružnicom kako bi najprije mogli usvojiti gradivo vezano uz trigonometrijske funkcije i njihove vrijednosti, te uz grafove trigonometrijskih funkcija, a sve to u svrhu što bržeg svladavanja primjene trigonometrije,

41

odnosno trigonometrijskih jednadžbi i nejednadžbi. Nastava matematike kao cilj ima i steći osnovna znanja o vektorima, koordinatizaciji vektora, kružnici, elipsi, hiperboli, paraboli, usvojiti jednadžbu tangente i normale krivulja drugog reda.

Zadaci nastave matematike: usvojiti, uvježbati i sistematizirati gradivo vezano uz trigonometrijske funkcije, odnosno trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe, vektore, pravac, tj. krivulje drugog reda.Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor...

Obavezna učenička literatura je:B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 3. razred gimnazije (1. i 2. dio)B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za treći razred gimnazije

ČETVRTI RAZRED – opća gimnazijaPROFESOR: Janja Linardić, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 96TJEDNI FOND SATI: 3BROJ TJEDANA: 32

Osnovni program iz matematike za četvrti razred opće gimnazije - sportaši (IV.S) obuhvaća 3 sata matematike tjedno, tj. ukupno 96 sati godišnje, ostvareno u 32 tjedna nastave.

Plan i program obuhvaća: BROJEVE NIZOVEFUNKCIJEDERIVACIJEINTEGRALE

Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja vršit će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije, te metoda matematičke analize i sinteze.

Prvi dio nastavne godine započinje gradivom iz trećeg razreda.Zadaci nastave matematike: usvojiti, uvježbati i sistematizirati gradivo vezano uz brojeve,

nizove, funkcije, derivacije i integrale.

Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor...

Obavezna učenička literatura je:B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 3. razred gimnazije ( 2. dio)B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 4. razred gimnazije (1. i 2. dio)B. Dakić : Zbirka zadataka s pismenih ispita za četvrti razred gimnazije

Društveno- humanističko područje

Svrha je društveno-humanističkoga područja pridonijeti razvoju učenika kao samostalnih i odgovornih osoba, pojedinaca i građana koji će biti sposobni razumjeti i kritički promišljati položaj i ulogu čovjeka u suvremenomu svijetu te zauzeto sudjelovati u društvenomu,

42

kulturnomu, gospodarskomu i političkomu razvoju vlastitoga društva, s posebnom odgovornošću za njegov demokratski razvoj.U okviru društveno-humanističkoga područja učenici se bave osobnim, društvenim, gospodarskim, političkim, kulturnim, religijskim i etičko-moralnim pitanjima čovjekova života i društva u različitim vremenima i na različitim prostorima.U društveno-humanističkomu području učenici se upoznaju sa sadržajima koji pridonose razumijevanju uvjeta života i rada u prošlosti i sadašnjosti kako bi se osposobili za život i rad u budućnosti. Uče o ljudima, odnosima među njima, odnosu ljudi prema svijetu koji ih okružuje, o kulturnomu razvoju čovjeka i društva. Proučavaju i vrjednuju prošle i sadašnje događaje, razmatraju pitanja vezana za postizanje pravednih i mirotvornih međuljudskih odnosa, društvenih odnosa, međunarodnoga poretka i socijalno-gospodarske sigurnosti. Razmatraju pitanja o društvenim sustavima, društvenim strukturama, gospodarskim i političkim poredcima, europskim integracijama i globalizacijskim procesima.Odgajaju se za vrjednovanje i čuvanje prirodne, materijalne, duhovne, povijesne i kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta te vrjednovanje i čuvanje europske i svjetske kulturne baštine. Upoznaju etičko-moralne vrijednosti, vjerske i kulturne tradicije i vrijednosne sustave, osobito kršćanstvo, ali i druge religije te nereligijske svjetonazore – sve što tvori civilizacijski i etički temelj Europe.Proučavaju zakonitosti u prostornim odnosima, prostorna ustrojstva i osposobljuju se za čuvanje i unaprjeđivanje okoliša. Bave se pitanjima identiteta, spolnosti, očuvanja i unapređivanja vlastitoga zdravlja i zajedničkoga života u školi, obitelji i društvu. Proučavaju pitanja različitosti i jednakopravnosti pojedinaca, spolova, kultura, rasa, vjera, siromašnih ibogatih. Znanje, sposobnosti i vrijednosti stečene unutar društveno-humanističkoga područja predstavljaju temelj za učenikov odgovoran odnos prema samome sebi, prema drugima i prema svemu što ga okružuje. Ta znanja, sposobnosti i vrijednosti pomažu u oblikovanju vlastitoga identiteta u vremenu velikih promjena i pluralizma, u razumijevanju i poštivanju drugih i drugačijih te za djelatno i odgovorno sudjelovanje u društvenomu životu.


usvojiti znanja o društvenim odnosima i pojavama, o društvenim i prostornim strukturama i kontekstu u prošlosti i sadašnjosti te promišljati o njihovu značenju za budućnost

upoznati i znati objasniti svoj odnos prema drugima, odnose među ljudima, odnose ljudi prema svijetu koji ih okružuje, društveni, kulturni, gospodarski i politički razvoj čovjeka i društva

razviti sposobnost tumačenja društveno-geografskih pojava i procesa na mjesnoj, pokrajinskoj, nacionalnoj i svjetskoj razini

steći znanja i sposobnost kritičkoga prosuđivanja o razvoju hrvatskoga društva i njegova položaja u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa

razviti valjan odnos prema radu te usvojiti znanja, vještine, sposobnosti i vrijednosti koje omogućuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomu djelovanju, posebice u zalaganju za demokratski razvoj društva

razviti kritičko promišljanje vlastitoga djelovanja u društvu te steći znanja, vještine, sposobnosti i stavove koji pogoduju razvoju poduzetnosti i stvaralaštva

43

razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet te razviti sposobnost uravnoteženoga odnosa prema vlastitomu i zajedničkomu dobru

upoznati temeljne životne i religijsko-etičke poglede i razumjeti njihovu zavisnost o vremenu i kulturi te moći izraziti, objasniti i razvijati svoje stavove u skladu s vlastitim vjerskim, etičko-moralnim i kulturnim identitetom

razviti komunikacijske, organizacijske i socijalne vještine, usvojiti međukulturne kompetencije koje omogućuju razumijevanje i prihvaćanje drugoga i drukčijega bez obzira na spol, kulturnu, socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etničku pripadnost

razviti sposobnost za prepoznavanje problema i pitanja na koja treba pronaći odgovor, za planiranje i provođenje istraživanja, oblikovanje obrazloženih zaključaka te iznošenje ishoda svojega rada na različite načine, u različite svrhe i za različitu publiku

razviti valjan stav i umijeće učenja iz svih raspoloživih izvora, pripravnost za cjeloživotno učenje te preuzeti odgovornost za vlastito učenje i profesionalni razvoj.

5.3.7 Okvirni plan rada POVIJESTI

U prva tri razreda god. fond sati je 70, a u četvrtom razredu 64 sata odnosno 96 sati u općoj gimnaziji za sportaše.Nastava povijesti izvodi se po naputcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Cilj nastave povijesti je da učenici uz pomoć predmetnog nastavnika usvoje etičke norme i poglede na život te izgrade duh za razumijevanje različitih kultura i načina života. Nastava povijesti izvodi se u svim razredima. Pri tome je nastavno gradivo predočeno tako da odnos u satnici iznosi 40% prema 60%, a to znači da se u I., II., III. i IV. razredu gimnazije u prosjeku obrađuje 40% svjetske povijesti i najmanje 60% nacionalne povijesti.Na osnovi ovog nastavnog plana i programa učenik je u tijeku školovanja sposoban uočiti međunarodni položaj Hrvatske (od doseljenja Hrvata u današnju postojbinu i kako je Hrvatska uistinu bila i ostala sastavni dio europske kulture i civilizacije).

Povijest predaje prof. Linda Maraš Krapić.

I. RAZREDNastavne cjeline:

1. Uvod u učenje povijesti2. Život i kultura ljudi u prapovijesno doba3. Stari vijek

-Egipat, Mezopotamija, Židovi, Feničani, Daleki istok, Indija-Život i kultura starih Grka-Rim - život i kultura - u doba rimske republike-Rim - doba carstva

4. Naseljavanje "novog svijeta", prva naselja, početak srednjeg vijeka

II. RAZREDNastavne cjeline:

1. Svijet i Europa u ranom srednjem vijeku2. Hrvatska u ranom srednjem vijeku3. Europa u razvijenom srednjem vijeku4. Hrvatska u razvijenom kasnom srednjem vijeku (XII. - XVI. st.)5. Razdoblje velikih zemljopisnih otkrića (XV. - XVII. st.)6. Hrvatska u novom vijeku (od početka XVI. do početka XVIII. st.)

44

III. RAZREDNastavne cjeline:

1. Europa u ranom novom vijeku.2. Hrvatska u XVIII.st.3. Europa i doba uspona građanskog društva do sredine XIX. st.4. Hrvatska u prvoj polovici XIX st.5. Svijet i Europa u drugoj polovici XIX. st.6. Hrvatska u drugoj polovici XIX. st.

IV. RAZREDNastavne cjeline:

1. Stanje u svijetu i u Hrvatskoj početkom XX. st.2. Hrvatska i svijet za vrijeme Prvog svjetskog rata3. Hrvatska i svijet između dva svjetska rata od1920. do 1939.4. Hrvatska i svijet za vrijeme Drugog svjetskog rata od 1939. do1945.5. Prilike u svijetu i Hrvatskoj od 1945. do 1989.

Neke nastavne jedinice bit će popraćene video kasetama i mogućim odlaskom u muzejske prostore.

5.3.8 Okvirni plan rada FILOZOFIJE

Četvrti razred klasične gimnazije: Linda Maraš-Krapić, prof .

Filozofija kao predmet zastupljena je u četvrtom razredu gimnazije i to dva sata u tjednu, te 64 sata u školskoj godini. Učenicima su preporučene dvije knjige, i to: Boris Kalin, Povijest filozofije i Arno Anzenbacher, Filozofija.Knjiga Borisa Kalina opširnija je i jednostavnija za učenike srednjih škola. U njoj su zastupljeni najvažniji podaci o radu i teze filozofa na jednoj strani, te na drugoj tekstovi kojima se teze dokazuju. U Anzenbachera teze su dosta sažete poput defnicija i potkrijepljene primjerima iz orginalnog teksta.Profesor se koristio ovim knjigama: W. Windelband i H. Heimsoetha, Povijest filozofije;Branko Bošnjak, Povijest filozofije, F. Kopelston, Istorija filozofije.

Prvo se obrađuje definicija filozofije, zatim filozofski problemi, filozofske discipline i osnovni filozofski pojmovi. O tome će učenici pisati referate.Nakon toga obrađivat će se antička filozofija: a) Kozmološko razdoblje grčke filozofijeb) Antropološko razdoblje grčke filozofijec) Ontološko razdoblje grčke filozofije.d) Etičko razdoblje helenističko-rimske filozofijee) Religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije.Ovo se obrađuje iz predavanja i učeničkih referata koje će pisati iz pojedinih djela. Referati će biti njihova istraživanja i razmišljanja nad pojedinim tezama. To bi bio praktikum filozofije.Ovo područije treba obraditi do polugodišta.

U drugom polugodištu obradit ćemo:Srednjovjekovna filozofija (odnos vjere i uma te rasprava o problemima univerzalija)Novovjekovna filozofija a) Filozofija renesanse, prema V. Filipoviću ima dvije karakteristike i to: izgradnja nove slike svijeta i čovjeka.Duhovno oslobođenje od crkvene vladavine, njene duhovne nadgradnje i autoriteta.b) Empirizam i racionalizam - problem metode ‘’Gdje da te zgrabim silna prirodo?’’, Goethe, Faust.Istaknuto središnje pitanje, a to je pitanje postupka znanstvenog istraživanja. Racionalizam ističe objektivnu stvarnost, koju je moguće spoznati samo mišljenjem.

45

c) Prosvjetiteljstvo - nastavlja s razmišljanjem da su rješenja svih pitanja čovjekove sreće vezana isključivo za svjetla uma.d) Klasični njemački idealizam - kriticizam učinio prevarat u povijesti filozofije. To je kritičko preispitivanje uma; zahtjev umu da pred sudom sebe sama odredi svoje mogućnosti i granice.

Suvremena filozofijaSuvremeno je ono što odgovoara biti vremena, a ne ono što je naprosto sadašnje, novo moderno. To se misli na posthegelovsku filozofiju koja sačinjava živu suvremenu problematiku filozofije. Čovjek postaje središnjom temom.

Povijest filozofije u razdoblju od 64 školska sata nije moguće detaljno obraditi, nego samo dati neke smjernice pojedinih razdoblja.

Četvrti razred opće gimnazije: Linda Maraš Krapić, prof.

Nastava iz filozofije izvodi se u četvrtom razredu gimnazije, dva sata u tjednu, odnosno 64 sata u školskoj godini.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo je za školsku godinu 2005./2006. upotrebu udžbenika Boris Kalin, Povijest filozofije, s odabranim tekstovima filozofa. Udžbenik je prilagođen učenju Povijesti filozofije, odnosno podučavanju o najznačajnijim filozofima i njihovim filozofskim idejama od početaka filozofije od suvremene filozofije, nasuprot problemskoj filozofiji, koja obrađuje konkretne filozofske probleme. Kalinova Povijest filozofije sadrži i odabrane izvorne tekstove filozofa koji bi trebali potaknuti učenika na samostalno kritičko promišljanje i argumentiranje teza iz teorijskog znanja.

Profesor će se u izvođenju nastave služiti sljedećim knjigama: W. Windelband i H. Heimsoeth - Povijest filozofije, B Bošnjak - Povijest filozofije, I. Čehok i F. Grgić - Filozofija, kao i izvornim djelima pojedinih filozofa.

U prvih 10 sati obradit ćemo definiciju filozofije, filozofske probleme, filozofske discipline te osnovne filozofske pojmove. Nakon provjere znanja, slijedi obrada antičke filozofije po razdobljima, koju bi trebali obraditi do kraja polugodišta:

a) Kozmološko razdoblje grčke filozofijeb) Antropološko razdoblje grčke filozofijec) Ontološko razdoblje grčke filozofijed) Etičko razdoblje helenističko-rimske filozofijee) Religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije

Osim predavanja, pismene i usmene provjere znanja, učenici će na satu, i kod kuće čitati, analizirati i promišljati izvorne tekstove filozofa. Prema interesima, neki će učenici pisati i referate o pojedinim učenjima filozofa. Taj samostalan rad i istraživanje učenika može biti shvaćeno kao praktikum iz filozofije.

U drugom polugodištu bit će obrađena:Srednjovjekovna filozofija

a) Odnos vjere i umab) Rasprava o problemu univerzalija

Novovjekovna filozofijaa) filozofija renesanse (Paracelsus, Thomas More, Hugo Grotius, Giordano Bruno)b) Epirizam i racionalizam (Francis Bacon, Rene Descartes, Baruch de Spinoza, G. W. Leibniz, Thomas Hobbes, John Locke, Geogre Berkeley, David Hume)c) filozofija prosvjetiteljstva (Voltaire, Rousseau, Lamettrie, Paul Holbach, R.J. Bošković)d) Klasični njemački idealizam (Immanuel Kant, J. G. Fichte, F. W. J. Schelling, G. W. F. Hegel)

Suvremena filozofija

46

Suvremena filozofija zahvaća probleme suvremenog čovjeka današnjice, karakteriziraju je različiti pravci i koncepcije, a razvijala se na antitezi pozitivizma i antipozitivizma. U sklopu suvremene filozofije obratit ćemo učenja filozofa: Arthur Schopenhauer, Soren Kierkegaard, Friedrich Nietzsche, Karl Marx, Auguste Comte, Rudolf Carnap, Ludwig Wittgenstein, William James, Henri Bergson, Edmund Husserl, Max Horkheimer, Ernest Bloch, Karl Jaspers, Jean Paul Sartre, Albert Camus, Martin Heidegger, Emmanuel Mounier.U predviđena 64 školska sata za predmet filozofija nije moguće detaljno obraditi sve elemente filozofskih ideja spomenutih filozofa, već samo dati temeljne smjernice.

5.3.9 Okvirni plan rada SOCIOLOGIJE

Nastavu izvodi ravnatelj Niko Tunjić.

III. RAZRED - klasični i sportski smjer

Nastava ovog predmeta se odvija u okviru 70 sati, tj. 2 sata tjedno.Udžbenik koji se koristi u nastavi je Sociologija, autora Nenada Fanuka.

Učenici se s obzirom na to da je sociologija znanost o društvu, u toku nastavne godine upoznaju s osnovnim pojmovima kao i sa strukturom društva, što sve čini društvo, te koje su osnovne društvene grupe. U Sociologiji se obrađuju sljedeće nastavne cjeline: Sociologija - znanstveni pogled na društvo

Istraživanje društvenih pojava Kultura

Društvo Socijalizacija

Socijalna međuzavisnost Socijalna kontrola i devijantnost

Kolektivno ponašanje Socijalna stratifikacija i mobilnost

Obitelj, brak, alternativni stilovi života Religija

Populacija, urbanizacija, ekologijaUčenici se u okviru programa upoznaju s bitnim gibanjima u suvremenim društvima i dosezima sociološkog izučavanja društva.

.

5.3.10 Okvirni plan rada PSIHOLOGIJE škol.god. 2011/12.

PREDMET: PSIHOLOGIJARAZRED: DRUGI OPĆI GODIŠNJI FOND SATI: 35 PROFESOR: Mirko Barbarić, prof.UDŽBENIK: Maja Kolega, PSIHOLOGIJA – Udžbenik za gimnazije

Profil, Zagreb

BROJ SATI NASTAVE TJEDNO: 1BROJ TJEDANA: 35UKUPAN BROJ PREDVIĐENIH NASTAVNIH SATI: 35

OBVEZNI PROGRAM OBUHVAĆA PODRUČJA: BROJ SATI GODIŠNJE:

47

PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST 6BIOLOŠKE OSNOVE PONAŠANJA 6PERCEPCIJA 4MOTIVACIJA I EMOCIJE 7UČENJE I PAMĆENJE 7MIŠLJENJE I INTELIGENCIJA 5

UKUPNO: 35

Učenici tijekom školske godine pišu dva pismena testa, za što su previđena 2 sata.

Jednom u mjesec dana obvezan je domaći uradak. Pismeni testovi i ispravci domaćih uradaka nisu prikazani kao zasebni sati već kao dio nastavnih sadržaja.

BROJ SATI NASTAVE IZ PSIHOLOGIJE PO MJESECIMA: škol.god.2011/12.

I POLUGODIŠTE:RUJAN 4LISTOPAD 4STUDENI 4PROSINAC 3

UKUPNO: 15

II POLUGODIŠTE:SIJEČANJ 3VELJAČA 4OŽUJAK 3TRAVANJ 4SVIBANJ 4LIPANJ 2

UKUPNO: 20

SVEUKUPNO: 35

NASTAVNA PODRUČJA S VEĆIM TEMATSKIM CJELINAMA:

PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST- Definicija i predmet- Povijesni pregled- Glavni pravci suvremene psihologije- Metode psihologije

BIOLOŠKE OSNOVE PONAŠANJA- Živčani sustav- Osjeti- Mjerenje osjetljivosti

PERCEPCIJA- Percepcija kao osnova spoznaje- Doživljavanje- Perceptivne varke

MOTIVACIJA I EMOCIJE- Hijerarhija motiva- Razvijanje motivacije- Konfliktne situacije i frustracije

48

- Vrste emocija- Uloga emocija u ponašanju

UČENJE I PAMĆENJE- Faze pamćenja- Čimbenici pamćenja- Fenomen i uzroci zaboravljanja- Bihevioristički i kognitivistički pristup učenju

MIŠLJENJE I INTELIGENCIJA - Vrste mišljenja - Pojam i mjerenje inteligencije - Kreativnost

PREDMET: PSIHOLOGIJARAZRED: TREĆI KLASIČNI GODIŠNJI FOND SATI: 35 PROFESOR: prof. Mirko BarbarićUDŽBENIK: Maja Kolega., PSIHOLOGIJA – Udžbenik za gimnazije.

Profil, Zagreb,



PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST 5BIOLOŠKE OSNOVE PONAŠANJA 5PERCEPCIJA 2MOTIVACIJA I EMOCIJE 4UČENJE I PAMĆENJE 3RAZVOJNA PSIHOLOGIJA 4LIČNOST 3INTELIGENCIJA I KREATIVNOST 4SOCIJALNA PSIHOLOGIJA 4PRIMIJENJENA PSIHOLOGIJA 3

UKUPNO: 35Učenici tijekom školske godine pišu dva pismena testa, za što su predviđena 2 sata.

Jednom u mjesecu obvezan je domaći uradak. Pismeni testovi i ispravci domaćih uradaka nisu prikazani kao zasebni sati već kao dio nastavnih sadržaja.

BROJ SATI NASTAVE IZ PSIHOLOGIJE PO MJESECIMA: škol.god. 2011/12.

I POLUGODIŠTE:RUJAN 4LISTOPAD 4STUDENI 4PROSINAC 3

UKUPNO: 15

49


UKUPNO: 20

SVEUKUPNO: 35


PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST- Definicija i predmet- Povijesni pregled- Glavni pravci suvremene psihologije- Metode psihologije

BIOLOŠKE OSNOVE PONAŠANJA- Živčani sustav- Osjeti- Mjerenje osjetljivosti

PERCEPCIJA- Percepcija kao osnova spoznaje- Doživljavanje- Perceptivne varke

MOTIVACIJE I EMOCIJE- Hijerarhija motiva- Razvijanje motivacije- Konfliktne situacije i frustracije- Vrste emocija- Uloga emocija u ponašanju

UČENJE I PAMĆENJE- Faze pamćenja- Čimbenici pamćenja- Fenomen i uzroci zaboravljanja- Bihevioristički i kognitivistički pristup učenju

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA- Djetinjstvo- Školska dob i adolescencija- Zrelost i roditeljstvo- Problemi staračke dobi

LIČNOST- Teorije ličnosti- Procjene ličnosti- Uloga naslijeđa i okoline- Mentalno zdravlje i poremećaji ponašanja- Dijagnoza i terapija poremećaja ponašanja

INTELIGENCIJA I STVARALAŠTVO- Što je inteligencija- Individualne razlike i mjerenje inteligencije- Pojam kreativnosti- Načini registriranja kreativnosti i načini poticanja

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA- Socijalne skupine- Dinamika i sukobi skupina

50

- Stereotipi- Stavovi

PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA- Teme iz psihologije rada- Teme iz edukativne psihologije- Teme iz kliničke psihologije

PREDMET: PSIHOLOGIJARAZRED: TREĆI OPĆI GODIŠNJI FOND SATI: 35 PROFESOR: Mirko Barbarić, prof.UDŽBENIK: Maja KELGA, PSIHOLOGIJA – udžbenik za gimnazije.

Profil, Zagreb



PSIHOLOGIJA LIČNOSTI 9RAZVOJNA PSIHOLOGIJA 9SOCIJALNA PSIHOLOGIJA 9PRIMIJENJENA PSIHOLOGIJA 7

UKUPNO: 35

Učenici tijekom školske godine pišu dva pismena testa, za što su previđena 2 sata.

Jednom u mjesec dana obvezan je domaći uradak. Pismeni testovi i ispravci domaćih uradaka nisu prikazani kao zasebni sati već kao dio nastavnih sadržaja.

BROJ SATI NASTAVE IZ PSIHOLOGIJE PO MJESECIMA: škol.god. 2011/12.

I POLUGODIŠE:RUJAN 4LISTOPAD 4STUDENI 4PROSINAC 3

UKUPNO: 15


UKUPNO: 20

SVEUKUPNO: 35

51


PSIHOLOGIJA LIČNOSTI- Pojam ličnosti, osobina ličnosti i crta ličnosti- Hipokratova podjela temperamenata- Psihoanalitički pristup- Humanistički pristup- Okolinski pristup- Teorija crta ličnosti- Metode ispitivanja ličnosti- Klasifikacija psihičkih poremećaja- Vrste terapija- Placebo

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA- Prenatalni razvoj- Dojenačka dob- Predškolska dob- Problemi školske dobi- Adolescencija- Seksualno i emocionalno sazrijevanje i konflikti- Problemi zrele dobi i roditeljstva- Gerontopsihologija

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA- Vrste i dinamika socijalnih skupina- Tipovi vodstva- Agresivno i prosocijalno ponašanje- Konformiranje- Stereotipi i predrasude- Stavovi- Socijalno zabušavanje- Socijalna facilitacija- Atribucijski procesi

PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA- Teme iz psihologije rada- Teme iz edukativne psihologije- Teme iz kliničke psihologije- Teme iz profesionalne orijentacije

5.3.11 Okvirni plan rada POLITIKE i GOSPODARSTVA

Školska godina 2011./2012.Razred: Četvrti, klasični i opći

Nastavu izvodi: Dorian Škrobonja, prof.

Nastava se izvodi samo u četvrtom razredu, jednom klasičnom i jednom općem, jedan sat u tjednu, odnosno 32 sata u školskoj godini. Udžbenik koji se koristi u nastavi je Politika i gospodarstvo za gimnazije, Đuro Benić.

U prvom polugodištu učenici se upoznavaju s osnovnim pojmovima opće politološke znanstvene teorije, s posebnim osvrtom na političke organizacije i politički ustroj Republike Hrvatske. Cilj je satova politike stjecanje političke kulture, te prepoznavanje i kritičko promišljanje trenutne političke situacije u svijetu, i u Hrvatskoj.

U drugom se polugodištu obrađuju se osnovni pojmovi gospodarstva. Cilj je satova ekonomije razumjeti utjecaj gospodarskih događanja na svakodnevni život, povezanost političkih i ekonomskih

52

odluka, te upoznati obilježja gospodarstva Europe i Svijeta, s posebnim naglaskom na gospodarsko stanje i mogućnosti Republike Hrvatske.

5.3.12 Okvirni plan rada LOGIKA

Okvirni plan rada iz predmeta LOGIKAŠlolska godina 2011./2012.

Razred: Treći, klasični i opći

Nastavu izvodi Dorian Škrobonja, prof.

Nastava iz logike izvodi se u trećem razredu gimnazije, jedan sat u tjednu, odnosno 35 sati u školskoj godini.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo je za školsku godinu 2008./2009. upotrebu udžbenika Srećko Kovač Logika, Gajo Petrović Logika i Mirko Jakić Logika. S obzirom da Kovačev udžbenik, osim što je koncepcijski najbolji, i sadržajno najviše pažnje posvećuje modernoj logici, a istovremeno sasvim dovoljno obrađuje i tradicionalnu logiku, nastava će se izvoditi prema Srećko Kovač Logika.

Udžbenik Gaja Petrovića, kao i Mirka Jakića Logika, te zbirku zadataka Ante Vlastelica Logika, vježbe-zadaci-rješenja i knjige S. Guttenplan The Languages of Logic, E. J. Lemmon Begginning Logic, profesor će koristiti eventualno kao dopunu u izvođenju nastave.

Cilj je nastave logike podučiti učenika kritičkom promišljanju te ispravnom zaključivanju i argumentiranju.

U prvom polugodištu bit će obrađena tradicionalna logika, i to četiri velike cjeline: Pojam, sud i zaključak.1. Uvod u logiku2. Tradicionalna logika I. Pojam- Pojam - Sadržaj i opseg pojma- Odnosi među pojmovimaII. Sud- Kategorični sud- Razdioba kategoričnih sudova- Načela suđenja- Oprjeka među kategoričnim sudovima- Hipotetički i disjunktivni sudIII. Zaključak- Zaključak- Neposredni zaključak- Kategorički silogizam - Hipotetični i disjunktivni silogizam- Pogreške u zaključku

U drugom polugodištu obradit ćemo modernu logiku, i to u prvoj polovici iskaznu, a u drugoj priročnu logiku. Na kraju ćemo nešto reći o induktivnom zaključku te općoj metodologiji (definiciji i razdiobi).

3. Moderna logikaA. Iskazna logika I. Iskaz i istina

53

- Iskazi i njihova istinitosna vrijednost- Gradnja istinosnih tablica za složene iskaze- Prevođenje i analiza hrvatskih rečenica

II. Očuvanje istine- Zadovoljivost- Valjanost- Istovrijednost- Metoda reductio ad absurdum

III. Deduktivni sustav- Dokaz

B. Priročna logika I. Iskaz i istina

- Iskazi i njihiva istinitost- Pokoličeni iskazi i njihova istinitost- Iskazi logičkog kvadrata- Višestruko pokoličavanje

II. Očuvanje istine i deduktivni sustav- Očuvanje istine i deduktivni sustav

IV. INDUKCIJA, OPĆA METODOLOGIJAA. Induktivni zaključak

- Induktivni zaključakB. Definicija i razdioba

- Definicija- Razdioba

U svakom polugodištu planirane su po dvije pismene provjere znanja, te jedna usmena provjera. Također, učenici su obvezni kontinuirano rješavati domaće zadaće.

5.3.13 Okvirni plan rada VJERONAUKA

Nastavu izvodi prof. Dragutin Detić

Učenici počinju snažnije upoznavati i doživljavati vlastiti svijet. Ulaze u novu sredinu. Suočavaju se s temeljnim pitanjima o porijeklu, završetku i smislu života. To ih uvodi u religioznu dimenziju postojanja, što ne isključuje potrebe za znanstvenim pristupom svijetu. Govor znanosti i govor vjere su komplementarni.Pojava religioznosti je sveopća, no različiti su putovi prema Nadnaravnome. Prirodne i objavljene religije dvije su različite razine vjerovanja. Učenici otkrivaju posebnosti biblijske objave koja se događa u konkretnoj povijesti. Po njoj se Bog otkriva čovjeku da bi s njim uspostavio dijalog ljubavi. Vrhunac te objave jest Isus Krist.Odgojno-vjeronaučna ponuda želi pomoći učenicima u širenju njihovih egzistencijalno-religioznih vidika. Ona ih potiče da budu zauzeti graditelji vlastitog života na temelju osobnog suočenja s Isusom Kristom, koji je Alfa i Omega, Početak i Svršetak cjelokupne stvarnosti.

1. Tematska cjelinaU POTRAZI ZA SMISLOM

Okvirni sadržaji:1.1. Zašto živimo?1.2. Tko sam ja?1.3. Zlo i patnja - životni i religiozni izazov.1.4. Odnos života i smrti.1.5. Živjeti kao protagonist.

Ciljevi i zadaci

54

- Pomoći učenicima da otkrivaju temeljna pitanja o životu. Zajedno s njima tražiti odgovore na ta pitanja.- Upoznavati vlastiti svijet, prihvatiti sebe kao jedinstvenu osobu. Uočiti da je posebnost svakog pojedinca znak vrijednosti i temelj zajedništva i suradnje.- Osobno se, životno i konkretno otvoriti pitanju smisla.- Izgrađivati vlastiti stav pred pitanjem zla i patnje.- Upoznati se s različitim pogledima na pitanje smrti radi ispravne spoznaje o čovjekovoj besmrtnosti.- Potaknuti učenike da budu zauzeti graditelji života u skladu s vlastitim životnim nacrtom.

Literatura:DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1980.IVAN PAVAO II., Prijeći prag nade, Mozaik knjiga, Zagreb, 1994.JERUZALEMSKA BIBLIJA, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1996.

2. Tematska cjelinaČOVJEK KAO RELIGIOZNO BIĆE

Okvirni sadržaji:2.1. Vjera - iskonska ljudska potreba2.2. Čovjek je po prirodi religiozan2.3. Razvoj religije2.4. Istočnjačke religije2.5. Monoteističke religije2.6. Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije

Ciljevi i zadaci:

- Uočiti da se sav ljudski život temelji na vjerovanju i povjerenju.- Zajedno s učenicima otkrivati bitnu crtu čovjeka: on je religiozno biće, a religioznost nije tek usputni fenomen, nego važna odrednica njegova života.- Proučavati razvoj religije kroz povijest.- Otkrivati važnost i smisao obreda, molitve, žrtve…- Otkrivati ljepote prirode i svemira s njegovim čvrstim zakonima.- "Čitati" njihovu poruku, njihov govor o Stvoritelju.- Posvijestiti učenicima da su sposobni sami shvatiti opstojnost Stvoritelja, ali da se u osobni prijateljski susret s Bogom ulazi tek prihvaćanjem Božje objave.- Ispitati i razmotriti vlastiti odnos prema Bogu, prema vjeri, prema religioznom fenomenu uopće.- Upoznati temeljne značajke istočnjačkih religija i skrenuti pozornost naspecifičnosti monoteističkih religija.- Otkrivati originalnost kršćanstva čiji je utemeljitelj (Isus Krist) jedinstven i neponovljiv.

Literatura:AUGUSTIN A., Ispovijesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1973.DEVČIĆ I., Pred Bogom blizim i dalekim, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 1998.DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980.IVAN PAVAO II., Prijeći prag nade, Mozaik knjiga, Zagreb, 1994.JERUZALEMSKA BIBLIJA, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.KATEKIZAM KATOLIČKE CRKVE, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.RELIGIJE SVIJETA, Kršćanska sadašnjost - Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1991.

DRUGO GODIŠTE

Dob u kojoj su učenici vrlo je osjetljiva. U nerijetkom sukobljavanju s institucionalnim i tradicionalnim na površinu izlazi duboka težnja za formiranjem vlastite osobnosti. Odatle potreba da se progovori o Crkvi, obitelji, prijateljstvu, ljubavi, religioznim pokretima, slobodi i savjesti u kontekstu traganja za osobnim identitetom.

55

U prvom smo godištu upoznali Isusa Krista kao vrhunac i puninu Objave. Sada ćemo se usredotočiti na Crkvu koju je On utemeljio i koja nastavlja njegovo djelo. Ona je istodobno karizmatska i institucionalna stvarnost. U njoj svaki vjernik ima isto dostojanstvo, ali i vlastitu odgovornost.Učenici će upoznati temeljnu razliku između vjere Crkve i pokušaja subjektivnog traženja istine izvan Crkve, u sektama i religioznim pokretima.Upoznavat ćemo kako se Crkva ukorijenila u naš narod i našu povijest. U korelaciji s drugim predmetima otkrivat ćemo ulogu Crkve u razvoju kulture, znanosti i uljudbe na hrvatskim prostorima. Učenici u ovom razdoblju života snažnije tragaju za vlastitom slobodom koja bi trebala izrasti u odgovornu slobodu zauzetu za dobro. Savjest usklađena s moralnim vrednotama zadnja je norma djelovanja. Stoga je važno staviti naglasak na izgradnju ispravne savjesti. U pozivu na zajedništvo učenici će prepoznavati važnost i kvalitete prijateljstva. Založit će se za rast u autentičnoj ljubavi. Tako će postupno otkrivati da je njihovo samoostvarenje moguće jedino u ljubavi koja je sebedarje i služenje.

2. Tematska cjelinaCRKVA NASTAVLJA KRISTOVO DJELO

Okvirni sadržaji:1.1. Vrijeme Crkve u povijesti spasenja. Božji naum spasenja i Crkva1.2. Prva Crkva rođena od Duha1.3. Središnji događaji u povijesti Crkve1.4. Jedna Crkva u mnoštvu Crkava1.5. Marija - majka i uzor Crkve

Ciljevi i zadaci:- Posvijestiti prisutnost božansko-ljudskog elementa u Crkvi.- Otkriti obilježje prve Crkve.- Prepoznavati prisutnost Duha Svetoga u Crkvi kroz njezinu povijest unatoč svim ljudskim manjkavostima koje Crkva u sebi nosi.- Uočiti da je Crkva univerzalna. Otvorena je svim narodima i kulturama.- Promatrati Mariju kao uzor Crkve.

Literatura:DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980.FRANZEN A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983.IVAN PAVAO II., Redemptoris Mater, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1987.Jeruzalemska Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.Katekizam Katoličke crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.PAVIČIĆ N., Marija majka Crkve, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1987.

3. Tematska cjelinaCRKVA - KARIZMA I INSTITUCIJA

Okvirni sadržaji:2.1. Jedinstvo i različitosti u Crkvi2.2. Služba pastira2.3. Redovnici2.4. Laici - graditelji svijeta po Božjoj mjeri2.5. Crkveni pokreti i udruge

Ciljevi i zadaci:

- Učenicima posvijestiti da svi vjernici u Crkvi imaju isto dostojanstvo unatoč različitim darovima i službama.- Otkrivati vlastito mjesto unutar crkvene zajednice.- Uočiti da je Crkva hijerarhijski strukturirana od samih početaka.- U Crkvi su određeni vjernici pozvani da radikalno žive evanđelje (redovnici). Upoznati veće redovničke

56

zajednice i njihove karizme.- Proučiti ulogu i specifičnost vjernika laika u Crkvi.- Stvarati stav odgovornosti za kršćansko angažiranje u svijetu.- Upoznati se sa suvremenim pokretima i udrugama u Crkvi.

Literatura:DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980.Jeruzalemska Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.Katekizam Katoličke crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.ŠANJEK F., Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.

TREĆE GODIŠTE

Čovjek kao tjelesno - duhovno - društveno - intelektualno biće u borbi za osobnu samostalnost i slobodu nailazi na pluralističku ponudu vrijednosti. S obzirom na činjenicu da nakon burnog razdoblja dolazi do unutarnjeg smirivanja u razvojnom procesu, mlada se osoba usmjerava na životna pitanja povezana s moralnošću, jer odnos prema učenicima postaje osobniji.Odgojno-obrazovna ponuda u trećoj godini srednjoškolskog vjeronauka želi uputiti mladu osobu na stvaranje etičko-moralne svijesti i savjesti koja uključuje teorijsko opravdavanje univerzalnih vrijednosti i osjećaj dužnosti da svoje djelovanje uskladi s prirodnim zakonom. Ona ističe spoznaju da kršćanska vjera nudi moralna načela koja u Kristu nalaze puninu i opravdanje. Učenici će stoga brzo uvidjeti da Božji zakon može biti od velike pomoći u procesu stvaranja uravnotežene i cjelovite ljudske osobnosti, jer potiče na odgovornost pred Bogom u dosljednosti prema sebi i drugima. Uloga vjeroučitelja u tom je procesu vrlo važna, jer svjedočki ističe i upućuje na vrednovanje dostojanstva života i osobe, obitelji i braka, dobara i istine u svjetlu Božje osloboditeljske Objave.

1. Tematska cjelina KRŠĆANSKO POIMANJE ČOVJEKAOkvirni sadržaji:1.1. Čovjek – otajstvo i slika Božja1.2. Čovjek složeno biće1.3. Za Isusom na putu života

2. Tematska cjelinaČOVJEK KAO MORALNO BIĆEOkvirni sadržaji:1.1. Čovjek - polazište etičkog razmišljanja1.2. Razlikovanje dobra i zla1.3. Odnos vjere i morala1.4. Savjest – Božji glas u nama1.5. Savjest i zakon

Ciljevi i zadaci:

- Posvijestiti istinu o čovjeku kao biću koje raste, koje je svjesno svoga djelovanja, odnosno koje je jedino etičko biće.- Pomoći učenicima da logički i ispravno shvaćaju osnovne etičke pojmove.- Pomoću usvajanja pojmova pomoći učenicima da prepoznaju vlastita načela djelovanja.- Pomoći u usvajanju pozitivnog stava prema svemu stvorenome, jer sve ima svrhu svog postojanja.- Motivirati ih u formiranju ispravne ljestvice vrijednosti.- Uputiti na nužnost moralnosti i moralnih zakona.- Otkriti da je čovjek usmjereno biće koje svoju sreću ostvaruje jedino ako je spreman sebe otkrivati i usavršavati u svim dimenzijama svoga bića.- Uočiti razliku između etike i morala i pitanja različitih etičkih istupa.

57

Literatura:Jeruzalemska Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.Katekizam Katoličke crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.PRANJIĆ M., Religijsko-pedagoško katehetski leksikon, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1991.RATZINGER J., Razgovor o vjeri, Split, 1998.WOJTYLA K., Temelji etike, Verbum, Split 1998.

3. Tematska cjelinaTEMELJI KRŠĆANSKE MORALNOSTI

Okvirni sadržaji:2.1. Bog – izvor kršćanske moralnosti2.2. Objavljeni zakon2.3. Kršćanski zakon ljubavi - savršenstvo moralnog života

Ciljevi i zadaci:

- Uvidjeti važnost prihvaćanja volje Božje na putu samoostvarenja i ostvarenja vlastite sreće.- Usvojiti ispravno shvaćanje pojma odgovornosti, tj. biti odgovoran Bogu za svoje djelovanje.- Shvatiti da je kršćanska moralnost višeg reda - suobličiti se Kristu.- Shvatiti narav i bit zakona Starog zavjeta.- Uvidjeti odnos Zakona ljubavi prema starom Zakonu.- Prihvatiti novost i uzvišenost kršćanske ljubavi.- Poticati na prihvaćanje dinamike kršćanske ljubavi.- Biti vjeran Kristovu pozivu.

Literatura:HARING B., Kristov zakon, I sv., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1986.DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980.Jeruzalemska Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.Katekizam Katoličke crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.KUHARIĆ F., "Kako je lijep čist naraštaj". Razgovor kardinala Franje Kuharića s mladićima i djevojkama - onima koji vjeruju, koji sumnjaju i ne vjeruju, Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, 1985.PRANJIĆ M., Religijsko-pedagoško katehetski leksikon, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1991.RAHNER K. - H. VORGRIMLER, Teološki rječnik, Forum bogoslova, Đakovo, 1992.RATZINGER J., Razgovor o vjeri, Split, 1998.

4 Tematska cjelina MUŠKO I ŽENSKO STVORI IHOkvirni sadržaji:4.1. Vrednovanje čovjeka kao muškarca i žene4.2. Brak i obitelj u Božjem naumu4.3. Ženidba – sakrament ljubavi i zajedništva4.4. Odgovorno roditeljstvo

5. Tematska cjelinaDOSTOJANSTVO LJUDSKOG ŽIVOTA5.1. Svetost i dostojanstvo ljudskog života5.2. Život – Božji dar5.3. Povrede ljudskog života5.4. Cjelovitost i dostojanstvo osobe pred izazovima znanosti.5.5. Povrede dostojanstva osobe5.6. Sakrament bolesničkog pomazanja

58

6. Tematska cjelinaŽIVJETI U ISTINI6.1. Istina – oslonac u hodu života6.2. Povrede istine6.3. Isus Krist – temelj kršćanske istine

ČETVRTO GODIŠTE

Teme u četvrtom godištu uvode nas u otkrivanje milosnoga i spasenjskoga Božjega djelovanja u sakramentima. Život kršćanina nezamisliv je bez sakramentalne dimenzije. O sakramentima će se govoriti s teološkoga i biblijskoga polazišta, uključujući i svakodnevno iskustvo. Na obzoru je i životni ispit (matura) koji zaokuplja najveći dio snaga i pozornosti učenika. Mladi čovjek je pozvan na zrelije promišljanje o uključenju u svijet rada ili izboru daljnjega školovanja. Kroz obradu tema zvanja, zanimanja i rada namjera je pomoći učenicima u razumijevanju i prepoznavanju osobnog poziva i mogućnosti uključenja u društvo vlastitim radom. Vrhunac ovoga godišta, ali i sveukupnog srednjoškolskog vjeronaučnog programa, jest tema o kraljevstvu Božjem. O konačnom ostvarenju cjelovitosti ljudske osobe i svega stvorenja. Učenici četvrte godine zrelije razmišljaju o budućem životu te su spososbniji samostalnije raditi, stvarati sinteze i zaključke. Stoga je predviđeno više manjih seminarskih radova, referata i nekih drugih oblika animiranja učenika u pripremi i obradi nastavnih jedinica.

1. Tematska cjelinaSUVREMENI ČOVJEK PRED PITANJEM BOGA

1.1. Poteškoće suvremenoga čovjeka s Bogom – izazov nevjere1.2. Suvremena religioznost i njezina pitanja1.3. Predodžbe o Bogu1.4. Traganje za iskustvom svetoga1.5. Dokazi o Božjoj opstojnosti

2. Tematska cjelinaBIBLIJSKA SLIKA BOGA I ISKUSTVO BOGA 2.1. Bog u svjedočanstvu vjere Staroga Zavjeta2.2. Bog u svjedočanstvu vjere Novoga Zavjeta2.3. Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti2.4. Grijeh i obraćenje2.5. Sakrament pomirenja2.6. Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

3. Tematska cjelinaLJUDSKI RAD I STVARALAŠTVO

3.1. Zvanje i zanimanje3.2. Posebni pozivi u Crkvi3.3. Kršćansko poimanje rada3.4. Etika poslovanja3.5. Briga za opće dobro i kršćansko zauzimanje za mir

59

4. Tematska cjelinaIZAZOVI ZNANSTVENO-TEHNIČKOG NAPRETKA

4.1. Budućnost i moć znanja4.2. Kršćanstvo pred izazovima globalizacije i informatizacije4.3. Znanost i poboljšanje ljudskoga života4.4. Zajedništvom do napretka i briga za okoliš

5. Tematska cjelinaKRŠĆANSKA NADA U BUDUĆNOST

5.1. Različita očekivanja budućnosti5.2. Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji5.3. Čovjek pred pitanjem smrti5.4. Kršćanska nada

Literatura:HARING B., Kristov zakon, I sv., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1986.DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980.Jeruzalemska Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.Katekizam Katoličke crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, KS, Zagreb 1990.

Prirodoslovlje

Prirodoslovlje se osniva na spoznajama temeljnih prirodnih znanosti: fizike, kemije, biologije,geografije, geologije. One se razvijaju zahvaljujući čovjekovoj radoznalosti i njegovoj potrebi za odgovorima na pitanja o svojemu postanku, razvoju, ulozi i mjestu u prirodi i svemiru. Nataj je način prirodoslovlje je dio kulture svake ljudske zajednice. Ono istražuje i opisuje prirodu, svijet žive i nežive tvari, u rasponu od atomske jezgre, preko sustava sumjerljivih čovjeku, do najudaljenijega djelića svemira.Čovjek uočava osjetilima i instrumentima stalne mijene u prirodi, a prirodne znanosti istražuju zakonitosti, uzroke i sile koje upravljaju tim mijenama. Spoznaje temeljnih prirodnih znanostiizravno doprinose tehnološkomu napretku te osiguravaju održiv razvoj na Zemlji. U prirodoslovnomu području sakupljena su stoljećima usvajana znanja koja čine temelj svihtehnologija kojima se čovjek danas koristi. Primjena tih znanja očituje se u medicini, prijevozu, komunikacijama, proizvodnji hrane i drugih dobara, proizvodnji i prijenosu energije, istraživanju i uporabi prirodnih bogatstava, usklađivanju čovjekovih potreba s očuvanjem prirode, kulturi stanovanja, informiranju, umjetnosti, istraživanju postanka svemira. Znanja prikupljena u prirodoslovlju opća su svojina čovječanstva pa prirodoslovlje odlikuje demokratičnost i internacionalnost. Učenjem prirodoslovlja razvija se sustav vrijednosti koji učenike odgaja u smislu ravnopravnosti i odgovarajućega nagrađivanja za njihova postignuća.Kako bi se prilagodili brzom razvoju znanosti i tehnike/tehnologije i odnosili se odgovorno prema prirodi, okolišu i zdravlju te doprinosili održivu razvoju, učenici trebaju steći temeljnu prirodoslovnu kompetenciju. Učenjem prirodoslovlja učenici razvijaju logičko, stvaralačko i kritičko mišljenje što doprinosi aktivnom ovladavanju okolnostima koje zahtijevaju znanje i stručnost. Učenici stječu temeljna znanja o prirodnim pojavama i sustavima: gibanjima i silama

60

u dijelu prirode u kojemu čovjek živi, elektromagnetskim i termodinamičkim pojavama, relativističkim gibanjima i silama, odnosu tvari i energije, međudjelovanju osnovnih čestica, razvoju svemira na kozmološkoj razini te kvantiziranoj slici mikrosvijeta.Uočavaju važnost otkrića fizičara kao osnove za osmišljavanje i izvedbu suvremenih uređaja.Učenici upoznaju svojstva tvari koje izgrađuju živi i neživi svijet i procese u kojima te tvari sudjeluju, materijale koji se iz prirode dobivaju jednostavnim postupcima, ali i one proizvedene u suvremenoj industriji. Otkrića kemičara i biologa, koja se osnivaju na 94oponašanju prirodnih procesa, pokreću nove tehnologije u proizvodnji hrane i lijekova te doprinose razvoju medicine.Učenici se upoznaju sa strukturom i funkcioniranjem živih sustava. Polazeći od stanice kao osnovne jedinice živoga bića, otkrivaju se molekulski i submolekulski temelji života, tajne nasljeđivanja i procesi kojima se genetički zapis ostvaruje u nekom od raznolikih oblika života. Nastava je prirodoslovlja problemski i istraživački usmjerena na prikladan (praktični) rad ulaboratoriju i u prirodnoj sredini/okolini. Služi se različitim metodama i pristupima pružajući tako osnovu za studij i cjeloživotno učenje. Eksperimentalni pristup omogućuje višekratno ponavljanje i istraživanje pojava u prirodi, stoga je pokus neizostavan dio prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja. Prirodoslovne znanosti imaju dva lica: empirijsko, koje se služi opažanjem i mjerenjem i racionalno, koje se služi logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA

Glavni je cilj prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja uspostaviti prirodoznanstveno opismenjeno društvo. Pojedinac je prirodoznanstveno opismenjen ako razumije i usvoji potrebu cijeloživotnoga obrazovanja, ako usvoji znanstveni koncept, metode, postupke i načela u donošenju odluka te usmjeri znanje i vještine stečene obrazovanjem za stvaralačko rješavanje problema. Taj se cilj ostvaruje postupno, na pojedinim razinama odgoja i obrazovanja, sukladno dobi učenika.Usvajanjem ciljeva područja učenici će:

usvojiti znanja o bitnim pojavama i procesima u prirodi steći osnovnu pismenost i usvojiti jezik prirodoslovlja te razumjeti bitne koncepte

općega znanja o prirodi i ulogu toga znanja u razvoju tehnike/tehnologije i doprinosu boljemu življenju

uočiti važnost postignuća prirodnih znanosti u povijesnom kontekstu razvitka civilizacije

znati naći pouzdane podatke iz različitih izvora te uočiti njihovu važnost u usvajanju znanja

razumjeti važnost pokusa u laboratoriju i prirodnoj sredini/okolini te neophodnost upotrebljavati mjerne instrumente te opisati i pozorno izvesti jednostavne pokuse uočiti varijable pri proučavanju dane prirodne pojave te istražiti njihovu međuzavisnost naučiti raspravljati o pokusima, analizirati, vrjednovati i tumačiti prikupljene podatke,

znati prikazati rezultate opažanja i mjerenja grafikonom, tablicom, matematičkim izrazom

obradi i prikazivanju podataka opisivati prirodne pojave pomoću osnovnih koncepata prirodoslovlja, koristiti se

modelima u objašnjenju prirodnih pojava

61

uočavati i vrjednovati ograničenja primijenjenih metoda, vještina, modela, teorija znati postavljati pitanja i tražiti odgovore, samostalno rješavati probleme i surađivati u

timskom radu usvojiti znanja potrebna za očuvanje prirode, odgovorno se odnositi prema uporabi

prirodnih bogatstava uz održivi razvoj, čuvajući prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost

usvojiti međunarodni sustav fizičkih veličina i pripadajućih mjernih jedinica upoznati svojstva i strukturu tvari te promjene tvari u kemijskim procesima

5.3.14 Okvirni plan rada KEMIJE

Nastavu izvodi prof. Marina Glažar

I. RAZRED - klasični i sportski smjer

U nastavi kemije nastojat će se upoznati učenike s ljepotom i zanimljivošću kemijske znanosti kako bi oni što lakše upoznali njene zakone i važnost primjene kemije u svakidašnjem životu, tehnici i industriji, te opasnosti od zagađivanja okoliša.Od udžbeničke literature koristit će se: S. Habuš, V. Tomašić: Opća kemija 1, Profil, Zagreb, A. Petreski, B. Sever: Opća kemija, zbirka riješenih primjera i zadataka iz Glavne teme su:

- tvari- građa atoma- periodni sustav elemenata- kemijske veze- kristali- kemijska računanja brojnosti i molova- kemijska analiza- određivanje formule spojeva

Učenici će se poticati da sami predviđaju ishod pokusa i stvaraju zaključke. Većina pokusa je ilustrirana u samom udžbeniku. Naglasak će biti na kemijskim vezama jer je to uporište za razumijevanje kemijskih reakcija.

Učenike koji budu pokazivali više nadarenosti i volje spremat će se na dodatnim satima za natjecanja, a onima koji teže shvaćaju pomoći će se zasebno u svladavanju težih lekcija.

II. RAZRED - klasični i sportski smjer

Udžbenik koji će se koristiti je: D. Nöthig - Hus, M. Herak: Opća kemija 2, ŠK, Zagreb. D. Nöthig – Hus: Opća kemija 2, zbirka zadataka iz kemije

Glavne teme su:- energija i kemijske promjene- svojstva tekućina i otopina- kemijska kinetika i ravnoteža kemijskih reakcija- kiselina- baze i soli

- elektrokemijski procesi.Gradivo će se tumačiti pokusima, pomoću kojih će učenici sami donositi zaključke.

Jednostavnije će pokuse učenici sami izvoditi uz pomoć profesora. Naglasak će biti na lekcijama o kiselinama, bazama i solima te elektrokemijskim procesima. Iz važnijih dijelova gradiva učenici će pisati

62

referate i pred razredom iznijeti njihov sažetak. Nakon obrade pojedinih tema gradivo će se utvrđivati izradom zadataka. U učenika želimo razviti pažljivo upotrebljavanje kemikalija, pazeći na njihovu korisnost ili štetnost te opasnost za zagađivanje okoliša. Razvijat će se, također istraživački duh i volja za zdravo nadmetanje u znanju.


U toku 70 predviđenih sati obradit će se gradivo trećeg razreda prateći program prema kojem je napisan i udžbenik Anorganska kemija autora: A. Habuš, D. Stričević i V.Tomaš, Profil, Zagreb i Anorganska kemija, zborka riješenih primjera izadataka iz kemije: A. Habuš, B. Sever

U prvim lekcijama ponovit će se oni dijelovi gradiva prvog i drugog razreda koji će se koristiti za razumijevanje zadanog programa.Glavne teme su:

- periodni sustav elemenata - alkalijski i zemnoalkalijski metali - željezo - bakar- aluminij- vodik- halogeni elementi- halkogeni elementi- dušikova grupa elemenata- ugljikova grupa elemenata- staklo

- cement - keramika

Gradivo će se tumačiti pokusima koji su predviđeni godišnjim planom i programom. Učenici će samostalno dolaziti do zaključaka, a jednostavnije pokuse i sami izvoditi uz pomoć profesora.

Naglasak će biti na svojstvima elemenata, njihovom dobivanju i primjeni u svakodnevnom životu.Paralelno će se naglašavati štetnost pojedinih elemenata i njihovih spojeva za ljudsko zdravlje i moguća opasnost od onečišćenja okoliša.

Učenici koji budu pokazivali veći interes i nadarenost za predmet, pripremat će se na dodatnim satovima za natjecanje iz tog predmeta.

IV. RAZRED - klasični i sportski smjer

U toku 64 sata obradit će se predviđeno gradivo služeći se udžbenikom: D. Stričević, B. Sever: Temelji organske kemije, Profil, Zagreb.

Glavne teme su:- alkani- alkeni- alkini- areni- alkoholi- fenoli- eteri- aldehidi i ketoni- karboksilne kiseline i njihovi derivati- ugljikohidrati- aminokiseline i proteini- proteini i enzimi

63

U okvirima organske kemije učenici će se upoznati sa svojstvima pojedinih organskih spojeva, nomenklaturom, osnovnim kemijskim reakcijama, njihovom primjenom u životu i mogućim štetnim djelovanjem na naš život. Pri tumačenju gradiva demonstrirat će se pokusi planirani godišnjim planom i programom.

Učenike će se poticati na samostalan rad, a zainteresirane i nadarene pripremati za natjecanje.U učenika će se razvijati ekološka svijest i želja za zdravim životom.

5.3.15 Okvirni plan rada GEOGRAFIJE

Nastavnik: Katarina Jakovac, dipl.inž.geografije Nikolina Tolj, prof. geografije

I.razred

Nastavnik: Katarina Jakovac, dipl.inž.geografije

Godišnji fond sati: 70 satiTjedni fond: 2 sata

Cilj nastave: Širenje osnovnih i stjecanje novih znanja o Zemlji, procesima na njezinoj površini i predočavanju Zemljine površine, uočiti i spoznati važnost prirodno geografskih elemenata za život i gospodarsku aktivnost stanovništva.

Zadaci: - proširiti temeljna znanja o Zemlji i njenom položaju u svemiru - proširiti ranije stečena znanja o geografskoj karti- osposobiti učenike za uspješnu primjenu geografske karte i atlasa na nastavi i u praktičnom životu- izgrađivati svijest o potrebi očuvanja okoliša- stalnom aktualizacijom nastavnih sadržaja razvijati kod učenika interes za geografiju i potrebu za samostalnim učenjem.

Sadržaj nastave: 1. Razvoj geografije i širenje geografskih znanja 2. Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru 3. Određivanje položaja na Zemlji 4. Predočavanje Zemljine površine 5. Reljef i geološke osobine zemlje 6. Klima 7. Voda 8. Tlo i život na zemlji

Od ukupno 70 sati, 46 sati odnosi se na obradu programskih sadržaja, a 24 sata na ponavljanje, provjeravanje i zaključivanje ocjena.

Literatura za nastavnike i učenike: Geografija 1 – Školska knjiga - Gall, Kralj, Stiperski Filipčić: KlimatologijaBožičević: Fenomen krša

Periodika: Meridijani, Drvo znanja, Priroda i Geografski horizont.

II. razred

64

Nastavnik: Nikolina Tolj, prof. geografije

Godišnji fond sati: 70 satiTjedni fond: 2 sata tjednoCilj nastave: Steći temeljna znanja o društvenim i gospodarskim obilježljima suvremenog svijeta, te shvaćati važnost integracijskih procesa, nužnost suradnje i solidarnosti ljudi u svijetu.

Zadaci: - stjecati i proširiti znanja o stanovništvu kao važnom čimbeniku prostornog ustroja u svijetu- upoznati najznačajnije demografske strukture, procese i obilježja društvenog i gospodarskog razvoja- osposobiti učenike za promatranje i upoznavanje promjena te objektivno uočavanje problema u geografskoj stvarnosti- stalnom aktualizacijom nastavnih sadržaja razvijati kod učenika interes za geografiju i stalnim geografskih obrazovanjem.

Sadržaj nastave: 1. Stanovništvo 2. Naselja i oblici nastanjenosti 3. Gospodarstvo 4. Ekologija i okoliš

Od ukupno 70 sati, 45 sati odnosi se na obradu programskih sadržaja, a 22 sata se odnose na ponavljane, provjeravanje i zaključivanje ocjena.

Literatura za nastavnike i učenike: Geografija 2 - Meridijani Friganović, Sić i Matas: Geografija 2, Školska knjigaNejasmić: Osnove geografijeFriganović: DemografijaVresk: Osnove urbane geografijeVresk: Razvoj urbanih sustava u svijetuCrkvenčić: Agrarna i socijalna geografijaMalić: Geoprometna obilježja svijeta

Periodika: Meridijani, Drvo znanja, National Geographic, Geografski horizont i dnevni tisak

III. razred:

Nastavnik: Nikolina Tolj, prof. geografijeRazred: III.S (sportski-opći ) i III.K (klasični)

Godišnji fond sati: - opći smje r- 70 sati Tjedni fond: 2 sata tjedno

Godišnji fond sati: - klasični smjer - 35 sati Tjedni fond: 1 sat tjedno

Ciljevi i zadaci: - razvijati kod učenika sposobnost tumačenja strukturnih promjena i trendova

u svjetskom gospodarstvu; razvijati sposobnost uočavanja, uspoređivanja i logičnog zaključivanja o značenju globalizacije, svjetskih političkih, ekonomskih integracija i multinacionalnih kompanija; razvijati sposobnost usvajanja znanja analizom tematskih karti, općih karti i ostalih geografski medija.

- razvijati kod učenika sposobnost komparacije i stvaranja samostalnih zaključaka; razvijati sposobnost interpretacije geografskih medija; poticati primjenu ranije stečenih znanja o stanovništvu u svijetu i svjetskom gospodarstvu na nove sadržaje o nejednakom razvoju svijeta; razvijati sposobnost uočavanja uzročno-posljedičnih veza u prostornim odnosima; razvijati naviku prikazivanja kvantitativnih pokazatelja na tematskim kartama, grafikonima, dijagramima

65

- razvijati stav o pozitivnim učincima globalizacije, integriranja, djelovanja multinacionalnih kompanija i ukazati na negativne učinke čimbenika suvremenog gospodarstva; poticati učenike na korištenje različitih izvora znanja radi aktualiziranja informacija o globalizaciji svjetskog gospodarstva, posebice o integracijama; razvijati kod učenika spremnost i sposobnost stručne i odgovorne primjene znanja u tumačenju globalizacijskih procesa; ukazati na pozitivne i negativne posljedice prostornih promjena pod utjecajem globalizacije

- poticati potrebu za stalnim praćenjem statističkih publikacija radi aktualiziranja informacija i pravilne interpretacije geografskih pojava i procesa u prostoru; ukazati na nužnost ravnomjernijega gospodarskog razvoja na nacionalnoj, kontinentalnoj i globalnoj razini; ukazati na teške posljedice gladi i nepismenosti u slabo razvijenim državama; poticati potrebu zaštite okoliša

- ukazati na važnost organizacije prostora u uravnoteženom regionalnom razvoju; na australskom primjeru istaknuti ulogu države u brizi za pojedinca; istaknuti odnos Japanaca prema zaštiti okoliša i prema radu

Sadržaj nastave: 1. Globalizacija svjetskog gospodarstva 2. Nejednak gospodarski razvoj svijeta 3. Regionalni razvoj visokorazvijenih zemalja 4. Regionalni razvoj zemalja svjetskog značenja 5. Regionalni razvoj slabije razvijenih zemalja

Literatura za nastavnike i učenike:Gall , Matas: Geografija 3, Školska knjiga.

Periodika: Meridijani, Drvo znanja, National Geographic, Geografski horizont i dnevni tisak

IV. razred

Nastavnik: Katarina Jakovac, dipl.inž.geografije

Godišnji fond sati: 64Tjedni fond: 2 sata

Cilj nastave: Steći osnovna znanja o prirodno-geografskih elementima i društveno-geografskim čimbenicima Republike Hrvatske, uočiti njen položaj i ulogu u svijetu te zavoljeti svoju domovinu.Zadaci: - omogućiti učenicima da steknu osnovna znanja o fizičko-geografskim obilježjima Hrvatske i shvate značenje prirodnih elemenata i društvenih pojava i procesa u predočavanju gospodarske aktivnosti s gledišta suvremenog značenja

- upoznati učenike s geografskom stvarnošću na prostoru Hrvatske, kako bi uočili njen položaj i ulogu u suvremenom svijetu

- stvarati navike za uporabu fizičko-geografskih, gospodarskih i drugih karata te atlasa Hrvatske u svakodnevnom životu

- upoznati učenike s pojačanim procesom narušavanja kakvoće čovjekove okoline i prijekom potrebom čuvanja okoliša od daljnje degradacije, odnosno poboljšanja kvalitete ugroženih elemenata i lokaliteta

- stalnom aktualizacijom geografskih nastavnih sadržaja razvijati kod učenika zanimanje za stalnim praćenjem geografske stvarnosti u Hrvatskoj i u svijetu, te potrebu za samostalnim učenjem i trajnom geografskom izobrazbom.

Sadržaj nastave: 1. Geografski smještaj i položaj kao čimbenik razvoja Hrvatske 2. Promjene u hrvatskom državnom teritoriju 3. Osnovne značajke reljefa Hrvatske 4. Klima, vegetacija i tlo kao čimbenik gospodarskog razvoja Hrvatske 5. Jadransko more-prirodna sredina i veze sa svijetom 6. Vode na kopnu i njihovo gospodarsko značenje 7. Stanovništvo kao čimbenik gospodarskog razvoja i prostornog uređenja

66

8. Naselja i oblici naseljenosti 9. Gospodarstvo Hrvatske

Od ukupno 64 sata, 39 sati odnosi se na obradu programskih sadržaja, a 19 sati na ponavljanje, provjeravanje i zaključivanje ocjena.

Literatura za nastavnike i učenike: Jukopila, Kralj i O. Martinec: Geografija Hrvatske : Školska knjiga Gelo: Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780-1981 god.Riđanović: Geografija moraŠimić: Europska unija danas i sutra Veliki atlas Hrvatske - Mozaik knjiga, Zagreb 2002. god.

Periodika: Meridijani, Drvo znanja, Ekološki glasnik, National geographic

5.3.16 Okvirni plan rada BIOLOGIJE

Nastavu izvodi Melita Peršić,prof.


Plan rada u prvom razredu (70 sati) obuhvaća upoznavanje živih bića na razini stanice. Nastavne cjeline su:

- Biologija - znanost o životu- Organizacijske razine živih bića- Kemijska osnova života- Podrijetlo života na Zemlji- Metode istraživanja stanice- Prokariotske stanice i njihova funkcija- Eukariotske stanice i metabolički procesi

- Biomembrane, stanična jezgra, plastidi.- Energija i životni procesi- Od stanice do višestaničnog organizma

Za obradu navedenih sadržaja planirano je 50 sati, za usmeno provjeravanje 10 sati, pismeno provjeravanje 3 sata, a ostali sati za demonstraciju pokusa i filmove. Program se ostvaruje po udžbeniku: Biologija 1,I. Bogut, K. Lukačević.alfa


Plan u drugom razredu (70 sati) obuhvaća cjeline:- Upoznavanje biljnog svijeta: virusi, prokarioti (bakterije, modrozelene alge), gljive,

biljke (steljnjače, stablašice - mahovine, papratnjače, sjemenjače)- Upoznavanje životinjskog svijeta: jednostanične životinje, mnogostanične životinje

(beskolutičavci, mnogokolutičavci, malokolutičavci, svitkovci).Za obradu navedenih sadržaja planirano je 47 sati, za ponavljanje, usmeno i pismeno

provjeravanje znanja 13 sati, a ostali sati raspoređeni su na demonstraciju pokusa, filmove, odlazak na teren, posjet Prirodoslovnom muzeju…Program se realizira po udžbeniku: skupina autora: Biologija 2 (prokarioti, gljive i biljke), skupina autora: Biologija 2 (životinjski svijet), Profil, Zagreb, 1997.

III. RAZRED - klasični i sportski smjerTreći razred (70 sati) prema planu obuhvaća sljedeće nastavne cjeline:

- Fiziologija bilja (biljke i voda, mineralna ishrana bilja, fotosinteza, biološka oksidacija, rast i razvitak biljaka, biljni hormoni, gibanje biljaka)

67

- Fiziologija čovjeka (krv, srce i krvožilni sustav, dišni sustav, imunološki sustav, probavni sustav, metabolički sustav, bubrezi, organi za kretanje, endokrini sustav, spolni, osjetilni i živčani sustav)

Za obradu navedenih sadržaja planirano je 46 sati, za ponavljanje te usmeno i pismeno provjeravanje znanja 14 sati, a ostalo je planirano za demonstraciju pokusa, referate i filmove. Program se ostvaruje po udžbeniku: Ž. Lukša i s. Mikulić: Život 3, Udžbenik biologije za treći razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2009.

IV. RAZRED - klasični smjer

Četvrti razred (63 sata) obuhvaća cjeline:- Genetika - Genetika znanost o nasljeđivanju

- Nespolno i spolno razmnožavanje- Molekularna osnova nasljeđivanja- Od gena do bjelančevina- Regulacija aktivnosti gena- Mendel i zakoni nasljeđivanja- Spolni kromosomi i nasljeđivanje vezano uz spol-Vezani geni-Mutacije gena i kromosoma-Genetika bakterija i virusa- Kloniranje- Genetički inžinjering

- Evolucija - kemijska i biološka- evolucijski dokazi- selekcija- mutacija- genska snaga- tipovi i stupnjevi evolucije- specijacija čovjeka

- Ekologija - biosfera- ekološki čimbenici- osobine ekosustava- biogeokemijski ciklusi- metabolizam ekosustava- onečišćenje i zaštita okoliša

Za obradu sadržaja planirano je 42 sata, za ponavljanje, usmeno i pismeno provjeravanje znanja 10 sati, a ostalo je planirano za demonstraciju pokusa, referate i filmove. Program se ostvaruje po udžbeniku: M. Pavlica, J. Balabanić: Genetika i evolucija, ŠK., Zagreb, 2007. M. Meštrov: Ekologija, ŠK., Zagreb 2007.

5.3.17 Okvirni plan rada FIZIKE za šk. god. 2011./ 2012.

Nastavu izvodi prof. Sonja Lanc


Plan rada realizira se prema A-inačici programa za gimnazije koji predviđa samo osnovne sadržaje iz mehanike. Udžbenik je V. Paara: Fizika 1, gibanje i energija.Nastavne cjeline:

- Pravocrtno gibanje - 9 sati- Sila i gibanje - 14 sati- Krivocrtno gibanje - 9 sati- Energija i zakon očuvanja - 15 sati- Gravitacijsko privlačenje - 9 sati

68

- Sila u fluidima - 13 satiUkupno: 70 sati

Za gimnazijske smjerove: klasični i opći nije potrebno obrađivati proširene i izborne sadržaje osim ponekad selektivno, prema izboru i zanimanju nastavnika i učenika. Uz osnovne sadržaje učenici još raspolažu zadacima i pokusima, kao važnim komponentama nastave fizike. Bitno je da se nauči mjeriti i računati u fizici, da se fizikalni pojmovi i zakoni usvajaju kreativno i s razumijevanjem, te da se razvija fizikalan način mišljenja. Pritom je važno da se uočavaju i tumače primjeri primjene fizike u tehnici, medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji.

Tijekom godine predviđeno je i pripremljeno 8-9 pokusa u skladu s vremenskim mogućnostima i opremom kabineta fizike.


Plan rada realizira se prema A-inačici programa za gimnazije koji predviđa samo osnovne sadržaje iz termodinamike i elekromagnetizma. Udžbenik je V. Paara: Fizika 2.Nastavne cjeline su:

- Termička svojstva tvari - 12 sati- Molekularna kinetička teorija - 4 sata- Toplina i rad - 12 sati- El. naboj i el. polje - 16 sati- El. struja - 12 sati- Magnetsko polje - 9 sati- Elektromagnetska indukcija - 3 sata

Ukupno: 70 sati

Za gimnazijske smjerove: klasični i opći nije potrebno obrađivati proširene i izborne sadržaje osim ponekad selektivno, prema izboru i zanimanju nastavnika i učenika. Uz osnovne sadržaje učenici još raspolažu zadacima i pokusima kao važnim komponentama nastave fizike. Bitno je da se nauči mjeriti i računati u fizici, da se fizikalni pojmovi i zakoni usvajaju kreativno i s razumijevanjem, te da se razvija fizikalan način mišljenja. Pritom je važno da se uočavaju i tumače primjeri primjene fizike u tehnici, medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji.

Tijekom godine predviđeni su i pripremljeni pokusi (desetak pokusa) u skladu s vremenskim mogućnostima i opremom kabineta fizike.


Plan rada realizira se prema A-inačici programa za gimnazije koji predviđa samo osnovne sadržaje iz titranja, valova i optike, te teorije relativnosti. Udžbenik je V. Paara: Fizika 3.Nastavne cjeline:

- Titranje - 12 sati- Valovi - 16 sati- Zvuk - 6 sati- Elektromagnetski valovi - 4 sata- Valna optika - 4 sata- Geometrijska optika - 13 sati- Teorija relativnosti - 13 sati

Ukupno: 70 sati

Za klasični gimnazijski smjer nije potrebno obrađivati proširene i izborne sadržaje osim ponekad selektivno, prema izboru i zanimanju nastavnika i učenika. Uz osnovne sadržaje učenici još raspolažu zadacima i pokusima kao važnim komponentama nastave fizike. Bitno je da se uči mjeriti i računati u fizici, da se fizikalni pojmovi i zakoni usvajaju kreativno i s razumijevanjem, te da se razvija fizikalan način mišljenja. Pritom je važno da se uočavaju i tumače primjeri primjene fizike u tehnici, medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji itd.

Tijekom godine predviđeni su i pripremljeni pokusi (desetak pokusa) u skladu s vremenskim mogućnostima i opremom kabineta fizike.

69

IV. RAZRED - klasični i sportski smjer

Fizika IV. razreda sadrži poglavlja iz optike, fizike atoma i molekularne fizike. To su poglavlja prema udžbeniku V. Paara: Fizika 4.Nastavne cjeline:

- Valno - čestična svojstva el. mag. zračenja - 7 sati- Valno čestična priroda tvari - 6 sati- Energijski spektri - 5 sati- Atomske jezgre i elementarne čestice - 14 sati- Poluvodiči i fizikalne osnove mikroelektronike - 15 sati- Razvoj modela atoma - 7 sati- Deterministički kaos - prevrat u znanstvenoj slici svijeta - 9 sati

Ukupno: 64 sataZa klasični gimnazijski smjer nije potrebno obrađivati proširene i izborne sadržaje osim

ponekad selektivno, prema izboru i zanimanju nastavnika i učenika. Uz osnovne sadržaje učenici još raspolažu zadacima i pokusima kao važnim komponentama nastave fizike. Bitno je da se uči mjeriti i računati u fizici, da se fizikalni pojmovi i zakoni usvajaju kreativno i s razumijevanjem, te da se razvija fizikalan način mišljenja. Pritom je važno da se uočavaju i tumače primjeri primjene fizike u tehnici, medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji itd.

Gradivo nije pogodno za izvođenje pokusa, osim možda fotoelektričnog efekta. Kao nadomjestak pokusu učenici se uključuju u samostalne radove iz pojedinih područja (referati).

Sudjelovanje na DANIMA FIZIKE 2011./2012.

- održava se svake godine u Klasičnoj gimnaziji u Dijecezanskom zavodu sv. Stanislava- u Ljubljani , Republika Slovenija

Voditelj :

Sonja Lanc kao učitelj vodi četiri učenika iz viših razreda

Ciljevi :

- sabrati talentirane učenike iz raznih krajeva Europe- istaknuti napretke u fizikalnim eksperimentima- prezentirati znanstvene projekte- izmjenjivati nastavne poglede i metode učenja fizike- prakticirati engleski jezik Svrha :

- inicirati međunarodni tim iz fizike koji će promovirati i izmjenjivati znanja iz fizike

Vrijeme održavanja susreta :

-u mjesecu ožujku ili će biti u kolovozu pred početak nastave - susret traje tri do četiri dana

Troškovnik :

70

- učenici i učitelj smješteni će biti u Zavodu Sv. Stanislava - putovanje do Ljubljane školskim kombijem

POSJETI ZVJEZDARNICI NA VEŽICI

Planiram po jedan posjet po razredu u vidu dva školska sata.

Informacijska i komunikacijska tehnologija

5.3.18 Okvirni plan rada INFORMATIKE

OPIS PODRUČJA

Danas je nemoguće zamisliti život i rad bez računala pa stoga informacijska i komunikacijska tehnologija danas zasluženo dobija istaknuto mjesto u obrazovanju. Europski kompetencijski okvir ovladavanja svrstava informatiku u jednu od osam ključnih kompetencija tzv. digitalnu kompetenciju. Naziv informatika (od franc.information – informacija i technique - tehnika) obuhvaća teme iz područja informacijskihznanosti i područja računarstva. Ona ima i alternativni naziv: tehnologija informacijskoga društva. U tomu području učenici stječu i temeljna znanja o tehnologijama informacijskoga društva. Kako bi postali uspješni pojedinci, prilagodljivi brzim promjenama u društvu, znanosti i tehnologiji, učenici trebaju steći znanja o tehnici i informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te razviti vještine i sposobnosti njene uporabe u različitim okolnostima te razvijati svijest o njezinim mogućnostima, ograničenjima, prednostima i nedostacima.Zbog toga je za razvoj svakoga pojedinca nužno: poznavati i razumjeti tehniku, tehnologiju i informatiku; razviti svijest o proizvodnji kao uvjetu opstanka i održiva razvoja; posjedovati osnovna znanja, vještine rukovanja i upravljanja tehničkim napravama i sustavima te znanja potrebna za izbor odgovarajućih materijala, sredstava i metoda rada; razviti vještine uporabe različitih tehničkih naprava; posjedovati osnovna znanja i vještine uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije; usvojiti kompetenciju dizajniranja i procjene estetske vrijednosti različitih materijalnih proizvoda i usluga.Učenici će, također, usvojiti znanja o načelima djelovanja tehničkih sustava. Bitno je da tehniku shvate kao skup znanja i procesa kojima se stvaraju nove (materijalne i nematerijalne) vrijednosti, zasnovane na poznavanju prirodoslovlja te poštivanju društvenih, ekoloških, estetskih i etičkih vidova. Obzirom da se složeniji problemi rješavaju skupnim radom te da podjelom rada, sposobnosti i vještine pojedinaca dolaze do izražaja pa se tako razvija sposobnost suradničkoga rada učenika, odnosno rada u skupinama. Dobro osmišljeni inženjerski projekti izvođenjem praktičnoga rada omogućuju stjecanje znanja, vještina i stavova potrebnih za sudjelovanje u pronalazačkomu (inovativnom) i natjecateljskomu (konkurentnomu) poduzetništvu te za razvoj kompetencije učiti kako učiti.Učenje i poučavanje iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije učenicima će omogućiti razvoj vještina djelotvorne uporabe računala i korisničkih programa, stjecanje temeljnih znanja o osnovnim načelima i idejama na kojima su sazdana računala i ostale

71

naprave, sustavi i infrastruktura informacijskoga društva te razvijanje vještina i sposobnosti primjene informacijske i komunikacijske tehnologije pri rješavanju problema u različitim područjima primjene, što se produbljuje međupredmetnim temama.Danas postoje mnogi računalom upravljani uređaji, postrojenja i proizvodni postupci. Interdisciplinarnom suradnjom stručnjaka različitih tehničkih i umjetničkih područja sa stručnjacima područja informatike i računarstva mogu se ostvariti novi proizvodi i usluge. Učenici će u okviru ovoga područja steći osnovna saznanja o tim mogućnostima kako bi u budućnosti mogli poboljšati kakvoću života u svojoj užoj i široj zajednici.


spoznati ulogu i utjecaj tehnike na promjene u suvremenom svijetu spoznati tehniku kao plod stoljetnih stvaralačkih čovjekovih sposobnosti te njezinu

ulogu i utjecaj na promjene u suvremenomu svijetu spoznati ulogu koju imaju prirodoslovlje i matematika pri stvaranju i uporabi tehničkih

proizvoda i usluga usvojiti znanja i razviti motoričke vještine, umijeća, sposobnosti te samopouzdanje u

rukovanju različitim priborom, alatima, uređajima i strojevima koji služe za izradbu proizvoda i usluga kod kuće, na radnomu mjestu i u širemu okružju

biti osposobljeni za uporabu računala, informacijske i komunikacijske tehnologije u učenju, radu i svakodnevnomu životu

razviti algoritamski način razmišljanja, steći vještine i sposobnosti primjene računala pri rješavanju problema u različitim područjima primjene

razviti sposobnosti tehničkoga i informatičkoga sporazumijevanja te uporabe tehničke i informatičke dokumentacije

usvojiti znanja, vještine i stavove potrebne za donošenje razumnih odluka koje se odnose na rad i proizvodnju, okoliš, održivi razvoj uz poštivanje sigurnosnih, etičkih, gospodarskih, ekoloških i kulturnih načela

razviti kritičnost i kompetencije za estetsko vrjednovanje i dizajn proizvoda i usluga postati dobro obaviješteni potrošači koji će moći ocijeniti tehnička svojstva proizvoda i

usluga biti osposobljeni za pravilan i sretan izbor nastavka školovanja i zanimanja.

I. RAZRED - klasični smjer

PROFESOR: Janja Linardić, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 70+35TJEDNI FOND SATI: 2 (3)BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz informatike za klasičnu gimnaziju izvodi se kroz 2 sata informatike tjedno - od toga 1 sat teorije i 2 sata vježbe (razred se dijeli u grupe), tj. 70 sati godišnje i obuhvaća:

1. Osnovni pojmovi2. Računalo3. Rad s računalom - Windows OS4. Internet5. Program za obradu teksta - Word

Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na satovima vježbe i konačno provjerava na satovima ponavljanja.

72

Zbog specifičnosti nastavnog programa informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe, dok su satovi pismene provjere gradiva iz istog razloga svedeni na minimum, što će se nastojati nadoknaditi usmenom provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu

Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:- metoda demonstracije (vezano uglavnom uz građu računala)- metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)- metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)- metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva),- metoda rada s tekstom, itd.

Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada, informatičkom tehnologijom, te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu - posebno radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje učenje i samoučenje.

Zadaci nastave su da učenici usvoje osnove o radu računala, odnosno da usvoje znanja o binarnom sustavu, te nauče izvesti osnovne operacije u binarnom sustavu, odnosno prelaziti iz dekadskog u binarni, oktalni, heksadekadski sustav i obrnuto. Učenici trebaju znati služiti se računalom te programom MS, naučiti osnove rada s Internetom. Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, kalkulator, računalo...

LITERATURA:WWW INFORMATIKA udžbenik informatike s CD-om za gimnazije

Darka Sudarević,Davor Šokac, JanjaLinardić

udžbenik s CD-om Profil International d.o.o.

WWW INFORMATIKA zbirka zadataka iz informatike za gimnazije


zbirka zadataka Profil International d.o.o.

Časopis ENTER

II. RAZRED - klasični smjer

PROFESOR: Janja Linardić, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 70+35TJEDNI FOND SATI: 2 (3)BROJ TJEDANA: 35Osnovni program iz informatike za klasičnu gimnaziju izvodi se kroz 3 sata informatike tjedno - od toga 1 sat teorije i 2 sata vježbe (razred se dijeli u grupe), tj. 70 sati godišnje i obuhvaća

1. Excel-dodatno2. PowerPoint3. Rad s bazama - MS Access4. Web stranice5. Osnove programiranja

Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na satovima vježbe i konačno provjerava na satovima ponavljanja.Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe, dok su satovi pismene provjere gradiva iz istog razloga svedeni na minimum što će se nastojati nadoknaditi usmenom provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu.


Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada, informatičkom tehnologijom, te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu – posebno u

73

radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje školovanje.Zadaci nastave su da učenici usvoje osnove o radu računala, odnosno da se znaju služiti programima, MS PowerPoint i MS Access, izradu web stranica, te nauče osnove programiranja. Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo...







Časopis ENTER

I. RAZRED - opći smjer - sportaši

PROFESOR: Janja Linardić, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 35+35TJEDNI FOND SATI: 1+1BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz informatike za opću gimnaziju izvodi se kroz 2 sata informatike tjedno - 1 sat teorije i 1 sat vježbe, tj. 35 sati godišnje i obuhvaća:

1. Osnovni pojmovi2. Računalo3. Rad s računalom – Windows OS4. Program za obradu teksta - WordNastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na

satovima vježbe i konačno provjerava na satovima ponavljanja.Zbog specifičnosti nastave informatike (poglavito u drugom polugodištu kada se obraduje WORD) u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe, dok su satovi pismene provjere gradiva iz istog razloga svedeni na minimum što će se nastojati nadoknaditi usmenom provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu.


Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada, informatičkom tehnologijom, te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu – posebno u radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje školovanje.Zadaci nastave su da učenici usvoje osnove o radu računala, građi računala,odnosno da znaju čemu služi binarni sustav, te znaju služiti se programom Word. Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo...







Časopis ENTER

74

II. RAZRED - opći smjer - sportaši

PROFESOR: Tamara Stipčić Jelenović,prof.GODIŠNJI FOND SATI: 35+35TJEDNI FOND SATI: 1+1BROJ TJEDANA: 35Osnovni program iz informatike za klasičnu gimnaziju izvodi se kroz 3 sata informatike tjedno-od toga 1 sat teorije i 2 sata vježbe (razred se dijeli u grupe), tj. 35 sati godišnje i obuhvaća

1. Program za tablično računanje - Excel2. Kodiranje3. PowerPoint

Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na satovima vježbe i konačno provjerava na satovima ponavljanja.Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe, dok su satovi pismene provjere gradiva iz istog razloga svedeni na minimum što će se nastojati nadoknaditi usmenom provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu.


Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada, informatičkom tehnologijom, te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu – posebno u radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje školovanje.Zadaci nastave su da učenici usvoje osnove o radu računala, odnosno da se znaju služiti programima MS Excel, MS PowerPoint. Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo...







Časopis ENTER

III. RAZRED - opći smjer - sportaši

PROFESOR: Janja Linardić, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 70TJEDNI FOND SATI: 1+1BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz informatike za opću gimnaziju izvodi se kroz 1 sat informatike tjedno, tj. 35 sati godišnje i obuhvaća:

1. Rad s bazama – MS Access2. Web stranice3. Kodiranje

Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na satovima vježbe i konačno provjerava na satovima ponavljanja.

75

Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe, dok satova pismene provjere gradiva nema što će se nastojati nadoknaditi usmenom provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu.

Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:- metoda demonstracije (vezano uglavnom uz građu računala)- metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)- metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)- metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva) - metoda rada stekstom itd.

Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada, informatičkom tehnologijom, te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu – posebno u radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje školovanje. Ponoviti kodiranje, zapise u registre..Zadaci nastave su da učenici usvoje osnove o radu računala, odnosno da se znaju služiti programom MS MS Access, te izraditi osnovne web stranice sa programom Front Page.Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo... LITERATURA:

WWW INFORMATIKA udžbenik informatike s CD-om za gimnazije






Časopis ENTER

IV. RAZRED - opći smjer - sportaši

PROFESOR: Janja Linardić, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 35TJEDNI FOND SATI: 1BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz informatike za opću gimnaziju izvodi se kroz 1 sat informatike tjedno, tj. 35 sati godišnje i obuhvaća:

1. Programiranje2. Programski jezik Pascal

Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na

satovima vježbe i konačno provjerava na satovima ponavljanja.Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe, dok su satovi pismene provjere gradiva iz istog razloga svedeni na minimum što će se nastojati nadoknaditi usmenom provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu.

Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:- metoda demonstracije - metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)- metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)- metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva), itd. Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s programiranjem, informatičkom tehnologijom, te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu – posebno u radu na računalu. Zadaci nastave su da učenici usvoje osnove o kreiranju, uređivanju i održavanju web sitea, web stranica; uređivanju i ubacivanju slika, zvuka, video-sadržaja i ostalog na web stranice. LITERATURA:

WWW INFORMATIKA udžbenik informatike s Darka Sudarević, udžbenik s CD-om Profil International

76

CD-om za gimnazije Davor Šokac, JanjaLinardić d.o.o.




Časopis ENTER

Umjetničko područje

5.3.19 Okvirni plan rada LIKOVNE UMJETNOSTI

Školska godina 2011./2012.Nastavu izvodi prof. Lucilla Micheli Marušić


Nastavni proces odvija se prema programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za likovnu umjetnost, kojeg je osmislio i ostvario prof. dr. Radovan Ivančević a u nastavi se također koristi njegov udžbenik Likovni govor - Uvod u svijet likovnih umjetnosti.

Program treba realizirati u okviru 35 sati u što će biti uključeni i posjeti izložbama, te praktični dio nastave, kako bi djeca nastavila razvijati svoj likovni izričaj, koji se uklapaju u program rada. U prvom se razredu učenici upoznaju s osnovnim pojmovima i podjelama u likovnoj umjetnosti (slikarstvo, skulptura i arhitektura ) kako bi u sljedećim razredima, kad se upoznaju s razdobljima u povijesti umjetnosti, te pojmove mogli koristiti i primjeniti.


U ovom se razredu nastavni proces odvija prema programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za likovnu umjetnost, kojeg je osmislio i ostvario prof. dr. Radovan Ivančević, te se u nastavi koristi i njegov udžbenik: Stilovi - Razdoblja - Život I (od paleolita do predromanike).

Riječ je o vrlo opširnom gradivu koje obuhvaća nekoliko tisuća godina likovnog stvaralaštva čovjeka, od prvih slika u pećinama do kršćanskih crkava u prvom tisućljeću poslije Krista. Ovaj se opširan program odvija u 35 nastavnih sati, što uključuje i posjet izložbama koje se uklapaju u program rada svojom tematikom, ili posjet Arheološkom muzeju, tj. Pomorskom i povijesnom muzeju. te praktični dio nastave, koji ima kao cilj napredni razvoj likovnoga stvaralaštva, vizualnog mišljenja i kreativnosti.U nastavi se također koristi i vrlo bogat video materijal. III. RAZRED - klasični i sportski smjer

U ovom se razredu nastavni proces odvija prema programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za likovnu umjetnost, kojeg je osmislio i ostvario prof. dr. Radovan Ivančević, te se u nastavi koristi i njegov udžbenik: Stilovi - Razdoblja - Život II (od romanike do secesije). Nastava se također odvija unutar 35 nastavnih sati. Program obuhvaća tisuću godina likovne umjetnosti podijeljenih na velike univerzalne stilove: romaniku, gotiku, renesansu, barok, te likovnu umjetnost do početka 20. stoljeća. U program je uključen posjet baroknoj crkvi Sv. Vida u Rijeci i vrlo bogat video materijal koji se odnosi na određene stilove ili određena značajna arhitektonska djela. U program je također uključen praktični dio nastave, koji ima kao cilj napredni razvoj likovnoga stvaralaštva, vizualnog mišljenja i kreativnosti.

IV. RAZRED - klasični smjer

77

Nastava se odvija unutar 32 nastavna sata nastavni proces odvija prema programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za likovnu umjetnost, kojeg je osmislio i ostvario prof. dr. Radovan Ivančević, međutim udžbenik je zamijenjen s V. i K. Rismondo, Povijest umjetnosti 20. st. izdavačke kuće Školska knjiga, zbog zanimljivog i modernog pristupa, dobrim izborom umjetničkih djela, te kvalitetnim fotografijama. Osim toga knjiga nudi dobre mogućnosti primjene u digitalnom obliku, interaktivne igre vezane za likovnu umjetnost i galeriju slika na cd-u. S obzirom da su u pitanju maturanti kojima nastavna godina završava ranije, fond sati predviđen za nastavu smanjen je na 32 sata. Osim važnih trenutaka u likovnoj umjetnosti 20. stoljeća, učenici upoznavaju i osnovne pojmove teorije umjetnosti (likovne), zatim likovnu kritiku, muzeologiju i povijest umjetnosti općenito.Obavezni su posjeti izložbama da se i na taj način učenicima približi ovaj predmet, te, naravno, korištenje video zapisa o najvažnijim likovnim umjetnicima 20. stoljeća (Picasso, Dali...) i dostignućima u modernoj arhitekturi. U ovom se razredu koriste i alternative metode rada, nastava se okreće, te se preko praktičnog rada upoznavaju osnovna obilježja razdoblja a tek se onda nudi paleta sadržaja vezanih uz gradivo.

Specifičnosti koje su vezane za ovaj predmet koji je u prvom redu predmet usmjeren na vizualno percipiranje, odnose se kako na metode rada, u kojima se mora maksimalno koristiti slika kako bi učenik prepoznao i shvatio razliku unutar likovnog djela, te se moraju često izmijenjivati kako bi se održala dinamika na satu, tako i na nestandardan način provjeravanja njihovog znanja.To znači da se provjere znanja vrše interaktivno kroz pisanu i usmenu provjeru u polugodištu, a ocjenjuju se i radionice, likovni izričaj, eventualni referati i zalaganje.U nastavu je zato uključen obiman video zapis, koji obuhvaća najznačajnija umjetnička djela pojedinih stilskih razdoblja, kako stranih, tako i nastalih na tlu Hrvatske. Kako se upotpunjuje zbirka video zapisa, tako se i mijenjaju naslovi koji se koriste u nastavi. U program se također nastoje uključiti aktualne izložbe u Modernoj galeriji, Muzeju grada Rijeke, Pomorskom i povijesnom muzeju, kao i značajne izložbe koje se održavaju u Zagrebu, Trstu ili Veneciji.

5.3.20 Okvirni plan rada GLAZBENE UMJETNOSTI

Nastavu izvodi Edin Pecman, prof.

I. RAZRED - klasični smjer

U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 35 školskih sati što iznosi po jedan sat tjedno. Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak Lovričević, Ljiljane Šćedrov i Ružice Ambruž Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti prve vrste. Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, referata i seminara, te zalaganja. Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu, te ponavlja i provjerava znanje. Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganja.

Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što su: povijest, hrvatski jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika, estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja.Glavna namjera je potaknuti ljubav prema glazbi, razviti osjećaj za lijepo i razumjeti glazbenu umjetnost.

I. RAZRED - sportski smjer

U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 35 školskih sati što iznosi po jedan sat tjedno.

78

Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak Lovričević, Ljiljane Šćedrov i Ružice Ambruž Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti prve vrste. U odnosu na klasične razrede program je prilagođen učenicima sportašima vodeći računa o njihovim izvanškolskim aktivnostima.

Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, seminara i referata, te zalaganja.Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu, te ponavlja i provjerava znanje.Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocjenit će se u rubrici zalaganje.


II. RAZRED - klasični smjer

U ovoj školskoj godini 35 školskih sati što iznosi po jedan sat tjedno. Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak - Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti druge vrste. Gradivo drugog razreda u tom udžbeniku obuhvaća razdoblje baroka pa sve do pojave romantizma.

Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, seminara i referata, te zalaganja.Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu, te ponavlja i provjerava znanje.Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.


II. RAZRED - sportski smjer


Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak - Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti druge vrste. Gradivo drugog razreda u tom udžbeniku obuhvaća razdoblje baroka pa sve do pojave romantizma.U odnosu na klasične razrede program je prilagođen učenicima sportašima vodeći računa o njihovim izvanškolskim obavezama.

Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, seminara i referata, te zalaganja.

79

Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu, te ponavlja i provjerava znanje.Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.

Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što su: povijest, hrvatski jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika, estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumieti društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja. Glavna namjera je potaknuti ljubav prema glazbi, razviti osjećaj za lijepo i razumjeti glazbenu umjetnost.

III. RAZRED - klasični smjer


Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak - Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti treće vrste. Gradivo trećeg razreda u tom udžbeniku obuhvaća period od početka romantizma do impresionizma.Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, te zalaganja. Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu, te ponavlja i provjerava znanje.Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.


III. RAZRED - sportski smjer


Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak - Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti treće vrste. Gradivo trećeg razreda u tom udžbeniku obuhvaća period od početka romantizma do impresionizma.U odnosu na klasične razrede program je prilagođen učenicima sportašima vodeći računa o njihovim izvanškolskim obavezama.

Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, seminara i referata, te zalaganja.Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu, te ponavlja i provjerava znanje. Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.


80

IV. RAZRED – klasični smjer

U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 32 školska sata što iznosi po jedan sat tjedno. Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak - Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti četvrte vrste. Gradivo četvrtog razreda u tom udžbeniku obuhvaća glazbenu umjetnost 20. stoljeća

Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, seminara i referata, te zalaganja. Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu, te ponavlja i provjerava znanje.Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.


IV. RAZRED – sportski smjer

U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 32 školska sata što iznosi po jedan sat tjedno. Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak - Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiši, naslovljen: Glazbeni susreti četvrte vrste. Gradivo četvrtog razreda u tom udžbeniku obuhvaća glazbenu umjetnost 20. stoljeća

Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, seminara i referata, te zalaganja. Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu, te ponavlja i provjerava znanje.Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.


81

Tjelesno i zdravstveno područje

5.3.21 Okvirni plan rada TJELESNE I ZDRASTVENE KULTURE

Nastavu izvode prof.: Rajka Husejini i Mirna Bačić

Procesima tjelesnog vježbanja u svakom čovjeku treba razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja znatno iznad razine koja bi se inače postigla.

Zdravlje i normalan biopsihosocijalni rast i razvoj osnovni su preduvjeti za sve životne, radne, stvaralačke i kulturne čovjekove djelatnosti.

Zadaća je tjelesne i zdravstvene kulture da procesima tjelesnog vježbanja i priopćavanja uspješno utječe na:1. Razvoj određenih osobina i sposobnosti2. Usvajanje motoričkih znanja različitih utiliteta3. Usvajanje korisnih teorijskih kinezioloških priopćenja

OSNOVNI PROGRAM Sadržaj osnovnog programa određuju polaznici po slobodnom izboru, a određeni su:- zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama svakog učenika- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje- razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća, te da jedni na druge prenesu svoja znanja (s obzirom da se radi o sportskim odjeljenjima)- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu - materijalnim, kadrovskim i drugim mogućnostima škole.

Predlažemo sljedeće programske sadržaje koji bi ostvarili ciljeve i zadatke s dopunskim programom, a bit će vidljivo i iz odabranih nastavnih tema u IZVEDBENOM PROGRAMU:1. atletika2. plesne strukture (društveni plesovi)3. košarka4. odbojka5. nogomet6. rukomet7. karate8. badminton

DOPUNSKI PROGRAMDopunskim programom obogaćujemo životna iskustva učenika uvodeći ga u nove djelatnosti i

utječemo na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika:1. stolni tenis2. badminton3. opće pripremne vježbe4. kompleks vježbi tipa body buildinga, strechinga i aerobica.5. plivanje6. vijača7. mini-rukomet8. „Tjelesno vježbanje i zdravlje„ – teorija

PO RAZREDIMA :

I. RAZRED

Nastavne cjeline:1. atletika

82

2. body building, fitness, streching3. plesne strukture4. odbojka5. košarka6. nogomet7. rukomet8. karate9. mini-rukomet10. badminton

II. RAZRED

Nastavne cjeline:1. atletika2. body building, fitness, streching3. plesne strukture4. odbojka5. nogomet6. rukomet7. košarka8. karate9. badminton

III. RAZRED

Nastavne cjeline:1. atletika2. body building, fitness, streching3. plesne strukture4. odbojka5. nogomet6. košarka7. rukomet8. karate9. badminton

IV. RAZRED

Nastavne cjeline:1. atletika2. body building, fitness, streching3. plesne strukture4. odbojka5. nogomet6. košarka7. rukomet8. karate9. badminton

83

5.4 Dodatna nastava

Predmeti Broj grupa/učenika Broj sati tjedno

Zaduženi nastavnici/br. sati

Politika i gospod. 2/26 1 Dorian Škrobonja, prof.

Kemija 1/15 1 Marina Glažar

Povijest 1/10 1 Linda Maraš Krapić, prof./1

Hrvatski jezik 25 1Jadranka Gorički, prof.-Petra Bebić (zamjena)

Glazbena umjetnost 15-20/58 1 Edin Pecman, prof

5.4.1 Okvirni plan i program za hrvatski jezik – dodatna nastavaPlanirano sati: 35Nastavnica: Petra Bebić, prof. (zamjena za prof. Jadranku Gorički)Ciljevi: pripremanje učenika za natjecanje iz hrvatskog jezika, poboljšanje i sustavno razvijanje jezičnih vještina, proširivanje znanja iz područja kulture i civilizacije.Nastava se održava jedan sat tjedno u svim razredima.

5.4.2 Okvirni plan i program za kemiju – dodatna nastava

Planirano sati: 35 Nastavnik: Marina Glažar, prof. Dodatna nastava će se održavati s učenicima koji će se pripremati za natjecanje i s učenicima koji će uzeti kemiju kao izborni predmet za državnu maturu. Uz propisane udžbenike i radne bilježnice koristit će se i stari pisani ispiti iz školskih, županijskih i državnih natjecanja. Za pripremu polaganja državne mature također će se koristiti stari testovi nacionalnih ispita. Dodatna nastava održavat će se prema dogovoru s učenicima intenzivnije pred sama natjecanja i državnu maturu.

5.4.3 Okvirni plan i program za Politiku i gospodarstvo – dodatna nastava

Planirano sati: 32 Nastavnik: Dorian Škrobonja, prof.

84

Dodatna nastava iz Politike i gospodarstva predviđa 32 školska sata godišnje, za dva četvrta razreda, jedan opći (sportski ) i jedan klasični razredni odjel, a izvoditi će se u učionicama i na terenu. U učionicama u školi nastava će biti organizirana kroz radionice čiji je cilj educiranje maturanata o temama participacije na izborima, biračkog prava, izbornog sustava, političkih stranaka i stranačkog sustava, te tijelima lokalne i regionalne samouprave. To znači poticanje mladih na aktivnije sudjelovanje u političkom životu i demokratskim procesima, te razvoj njihove opće političke kulture, što je osobito važno za učenike četvrtog razreda koji navršavaju osamnaest godina i time stječu svoja građanska prava i obveze.

U planu je također organiziranje „građanskih sati“ izvan škole kao susreti građana, maturanata i izabranih predstavnika lokalne sredine, općine grada ili županije, tijekom kojih učenici postavljaju različita pitanja, hvale, kritiziraju, ali i predlažu moguća rješenja aktualnih problema. Cilj je građanskih sati da komunikacija birača i građanski predstavnika ne postoji samo u predizbornom razdoblju, već tijekom cijelog mandata. U suradnji s GONG-om sudjelovati ćemo u projektu „Mislim globalno, djelujem lokalno“, prema kojem bi mladi posjetili Gradsku vijećnicu, gdje bi razvijali projekte na zadanu temu. Potom bi mladi među sobom izabrali najbolji projekt, za koji bi se Grad Rijeka obvezala izdvojiti određena sredstva. Time bi maturanti dobili priliku da sami izrade planove za svoju lokalnu zajednicu.

Kako je vidljivo iz okvirnog programa dodatne nastave za Politiku i gospodarstvo, sadržaji će uglavnom biti temeljeni na aktualnim pitanjima političke kulture mladih. Tek pet do šest sati planirano je za obradu aktualnih gospodarskih problema hrvatskog gospodarstva, te eventualni posjet nekom riječkom gospodarskom subjektu i uvid u cjelokupni proces nastajanja proizvoda, od ideje do marketinga i potrošača.

5.4.4 Okvirni plan i program za povijest – dodatna nastava

Planirano sati: 35Nastavnik: Linda Maraš Krapić, prof.

Dodatna nastava iz povijesti održavati će se za učenike koji se pripremaju za natjecanje i za učenike koji uzimaju povijest kao izborni predmet za državnu maturu. Za dodatnu nastavu koristiti će se stari ispiti sa školskih, županijskih i državnih natjecanja, a također i stari testovi nacionalnih ispita. Obrađivati će se i sadržaji koji nisu u redovnom programu, a odnose se na zavičajnu povijest u razdoblju od 7.- 18. st. Pažnja će se posvetitii korištenju povijesnih izvora, te će se na taj način bolje shvatiti bit povijesnog problema.Dodatna nastava održavati će se u dogovoru s učenicima.

5.5 Dopunska nastava

Predmeti Broj grupa/učenika Broj sati tjedno Zaduženi nastavnici/br.

satiKemija 1/10 1 Marina Glažar, prof./1Hrvatski jezik 1/12 1 Petra Bebić, prof./1

85

5.5.1 Okvirni plan i program za kemiju – dopunska nastava

Planirano sati: 35 Nastavnik: MARINA GLAŽAR, prof.

Nastava dopunske nastave iz kemije organizirat će se za učenike prvih razreda. Nakon provedenog inicijalnog testa uočit će se koji učenici nisu dovoljno savladali gradivo osnovne škole(pogotovo gradivo 7. razreda), zbog čega učenici imaju kasnije problema s usvajanjem novih nastavnih sadržaja. Dosadašnja praksa pokazuje da je potrbno temeljito ponoviti sljedeće nastavne sadržaje: pisanje kemijski formula spojeva, imenovanje kemijskih spojeva kako bi učenici bili sposobni samostalno prikazivati kemijske jednadžbe.Koristit će se profilov udžbenik S. Habuš i V. Tomašić: Kemija1, i A.Petreski, B Sever:Zbirka riješenih primjera i zadataka iz opće kemije.

5.5.2 Okvirni plan i program za hrvatski jezik – dopunska nastava

Planirano sati: 35 Nastavnik:Petra Bebić (zamjena za prof. Jadranku Gorički)

Dopunska nastava iz hrvatskog jezika organizirat će se za učenike trećeg klasičnog razreda i to za učenike koji nisu dovoljno dobro svladali gradivo jezika te jezičnog izražavanja kroz prethodne dvije godine.Kako su treći razredi obavezni pisati i izaći na probnu maturu ujedno će se sati dopunske nastave u drugom polugodištu bazirati na vježbanju pisanja različitih tipova eseja.Udžbenici koje će se koristiti su :Dragica Dujmović- Markusi: Fon-Fon1, ŠK , Zg.Dragica Dujmović- Markusi: Fon- Fon 2 ŠK, Zg.Dragica Dujmović- Markusi: Fon- Fon 3 ŠK, Zg.Jezično izražavanje za učenike gimnazije 1- 4 , Profil

5.6 Fakultativna nastava

5.6.1 Medijska kultura- film

RAZRED: 1. S, 2.s, 3.s, 4.sFOND SATI : 35 PREDMETNI PROFESOR: PETRA BEBIĆ, prof. (zamjena za prof. JADRANKU GORIČKI)

CILJ (SVRHA UČENJA PREDMETA) :

Osposobiti učenike da razumiju i prepoznaju medije koje koriste,poglavito film.Upoznati razvoj i povijest filma,filmske rodove i vrste,filmska izražajna sredstva kako bi bez teškoća razumjeli filmski jezik,naučili aktivno gledati film te razvili stvarno estetsko vrednovanje filma 1.razred

Što je filmFilm i druge umjetnosti: (film-roman, film-kazalište,film-glazbaFilmski rodovi i vrste (dokumentarni, igrani, animirani, eksperimentalni, obrazovni/znanstveni, propagandni)

Filmska priča ( scenarij) Filmska izražajna sredstva

86

Od eksperimentalnog filma do glazbenog spota Film- svijet zbilje i posebnih učinaka Film- filmska ekipa

Pisanje scenarija Video/ Cd materijali ( filmske raščlambe) Provjera teorij. znanja

Rezervno vrijeme

LITERATURA: K.Mikić: Film u nastavi medijske kulture, Zagreb, Educa 2001.

DOPUNSKI MATERIJALI (za nastavnika): Ante Peterlić: Osnove teorije filma, III izdanje, Zg.,Sveučilišna naklada 2000.

Stjepko Težak: Film u nastavi hrvatskog jezika, Zg. Pedagošk.-knjiž. zbor,1967. Stjepko Težak: Metodika nastave filma, Zg.,Školska knjiga,1990. Ana Pintarić: Metodički pristup filmskoj kulturi, Univerzal,1991.DODATNI MATERIJALI (za nastavnike/učenike): Video / CD Prozirnice Thaumatrop

2.razred

Strip- kao medij - kao umjetnost Frank Miller – strip crtač i redatelj ( život i rad ) – strip Sin City ( 1. i 2. dio albuma ) - ekranizacija stripa Sin City – 3oo - ( ekranizacija stripa ) Seminarski radovi – Spiderman / Daredevil / Robocop 2 / Batman... Mjuzikl ( odrednice ) Ekranizacija mjuzikla Chichago Gledanje mjuzikla – Moullin Rouge / Mamma mia / Jailbrake Seminari- Briljantin / Kosa Glazba na filmu

Film- video / video spot

Rezervno vrijeme – Cinestar / Art kino

REZERVNO VRIJEME : 3 sata LITERATURA: Metodika nastave filma, Stjepko Težak, Zg.,ŠK. 1990. Fim u nastavi medijske kulture, Krešimir Mikić, Zg.,Educa 2000.DODATNI MATERIJALI: (za nastavnike/ učenike ) Video/DVD Grafoprozirnice

87

3. razred

FILMSKI KLASICI : ( autorske individualnosti )

-Orson Welles ( Građanin Kane ) -Luigi Visconti( Opsjednutost) -Federico Fellini(Dolce Vita)

-Alfred Hitchock ( Psiho )

NOVI EUROPSKI FILM:

( francuski novi val ) - J. Renoir - F Truffault - C.Chabrol ( njemački novi film) -R.W.Fasbinder -Werner Herzog

-Wim Wenders –

(film u nekadašnjim soc. zemljama) Poljska- A. Wajda, J.Skolinowski Češka - M.forman, J.Menzel,A Tarkowski

MODERNIZAM – američki novi film R. Altman, S. Lumet

D. Lynch, F.F.Copola M. Scorsese, G.Lucas

S. Spielberg, B.de Palma J. Carpenter, H.Hawks

VIDEO/CD MATERIJALI ( filmske raščlambe )

REZERVNO VRIJEME

LITERATURA: K. Mikić: Film u nastavi medijske kulture, Zg., Educa 2001.

88

Ana Pintarić:Metodički pristup filmskoj kulturi, Univerzal, 1991.

DOPUNSKI MATERIJALI (za nastavnika):Ante Peterlić: Osnove teorije filma, III izdanje, Zg., Sveučilišna naklada 2000 Stjepko Težak:Film u nastavi hrvatskog jezika, Zg. Pedagošk. knjiž.zbor, 1967.

DODATNI MATERIJALI (za nastavnike/učenike):- Video/CD/DVD- Prozirnice- Thaumathrop

4. razred

ORIGINALNOST AUTORSTVA: - Woody Allen

- Spike Lee - Q. Tarantino - R. Rodrigez - Braća Cohen - Jim Jarmusch (Mrtvac) Filmski serijali

Serijal o James Bondu- seminar. radovi + pano

Matrix- (trilogija)

Povijest hrvatskog filma – Hrv. filmografija Počeci hrvatskog filmskog tiska

Socijalističko razdoblje :- V. Afrić- V. Bulajić - A. Babaja

– K. Papić- A.Vrdoljak - L.Zafranović

– Krešo Golik- život i rad + film -Tko pjeva zlo ne misli -

Moderna hrv. kinematografija:- R.Grlić ( Karaula )

- Z. Ogresta ( Krhotine ) -Lukas Nola ( Nebo i sateliti )

89

–V. Brešan ( Kako je počeo rat...)

- Što je muškarac bez brkova / - Oprosti za kung fu

LITERATURA: K.Mikić: Film u nastavi medijske kulture, Zagreb, Educa 2001.

DOPUNSKI MATERIJALI (za nastavnika): Ante Peterlić: Osnove teorije filma, III izdanje, Zg., Sveučilišna naklada 2000.Stjepko Težak: Film u nastavi hrvatskog jezika, Zg. Pedagošk.-knjiž. zbor, 1967.Stjepko Težak: Metodika nastave filma, Zg.,Školska knjiga, 1990.Ana Pintarić: Metodički pristup filmskoj kulturi, Univerzal, 1991.

DODATNI MATERIJALI (za nastavnike/učenike): Video / CD Prozirnice Thaumatrop

5.6.2 Francuski jezik

RAZRED: 1. S, 2.S, 3.S i 4.SFOND SATI : 35 PREDMETNI PROFESOR: prof. Alenka Šuljić Petrc

CILJ (SVRHA UČENJA PREDMETA) : Osposobiti učenike za osnovnu komunikaciju na francuskom jeziku i savladavanje osnovnih jezičnih oblika. Razvijati vještine pisanja, čitanja, govorenja i slušanja vezano uz teme svakodnevnog života i tema os osobnog, općeg i stručnog interesa.

LITERATURA: ''Junior 1'', udžbenik i RB (Butzbach, Martin, Pastor, Saracibar)''Taxi 1'', udžbenik i RB

DODATNI MATERIJALI (za nastavnike/učenike): Grammaire progressive (Martin J.) Video / CD/DVD

Prozirnice Thaumatrop

5.7 Izvannastavne aktivnosti

5.7.1 Grupa: Novinarska družina Voditelj: Jadranka Gorički, prof. – zamjena prof. Petra Bebić

90

za realizaciju godišnjeg programa rada predviđeno je 70 sati. Uz rad u školi predviđeni su i zajednički posjeti redakcijama i dopisništvima većih dnevnih novina (Novi list, Jutarnji list, Večernji...) u gradu te posjet odabranoj tiskari (Grafotisak).

Sadržaj rada:- dogovor o radu, ispitivanje interesa i zajedničko planiranje- uredništvo lista- rubrike – staro + novosti- praćenje svih važnih školskih događanja- praćenje zanimljivosti i vjerskih događanja u gradu- suradnja s dramsko – recitatorskom družinom (u obilježavanju obljetnica i organizaciji književnih večeri), likovnom družinom (likovnom podrškom događanjima u školi), suradnja s knjižničarima ( u prikupljanju materijala, knjiških noviteta, obljetnica isl.)- uvježbavanje i pisanje manjih jezič. formi- lekture i korekture- suradnja i odabir tekstova iz ostalih nastavnih područja (hrv. jezik, klasični jezici i strani jezici...)- prikupljanje fotografija, foto galerije i ostalih dokumentacija vezanih uz vizualni identitet lista- prijelom lista- (spiegl) tisak – ogledni primjerak

5.7.2 Grupa: Družina knjižničaraVoditelj: Sunčana Martinčević, prof. i dipl. knjižničar

Za realizaciju godišnjeg programa rada predviđeno je 70 sati. Uz rad u knjižnici predviđeni su i zajednički posjeti knjižnicama i kulturnim manifestacijama i institucijama u gradu.

Sadržaj rada:- dogovor o radu, ispitivanje interesa i zajedničko planiranje- uvođenje u rad s korisnicima- tehnička obrada građe- upoznavanje s pojmovima i osnovama inventarizacije, signiranja, klasifikacije, katalogizacije- upoznavanje s programom METEL- prikupljanje materijala, priprema i postavljanje izložaba - obilježavanje značajnih datuma - obilježavanje vjerskih blagdana i obljetnica - uređivanje knjiž(ev)nog kutka – najprodavanije i najčitanije knjige proteklog mjeseca, noviteti

(suradnja s knjižarama), novosti, obljetnice hrvatskih i svjetskih književnika- duhovni kutak – ekologija duha - misao tjedna, svetac dana- jezikomjer (jezični savjeti riječju i crtežom)- posjećivanje kulturnih manifestacija- upoznavanje riječkih kulturnih institucija - posjet knjižnici i riznici franjevačkog samostana na Trsatu- estetsko uređenje knjižnice i predvorja škole - suradnja s dramsko-recitatorskom družinom (u obilježavanju obljetnica i organizaciji književne

večeri), novinarskom družinom (u izdavanju školskog lista), animatorima i volonterima (uređivanje duhovnog kutka)

5.7.3 Grupa: Recitatorsko-dramska družina

Voditelj: Mirjana Baždarić,prof.

91

Godišnji program rada realizirat će se kroz predviđenih 70 sati, a odstupanja od toga broja bit će vezana za uvježbavanja pojedinih scenskih igara.

Sadržaj rada obuhvaća:1. Odabir tekstova2. Interpretativno čitanje3. Vježbe dikcije4. Vježbe scenskog pokreta5. Uvježbavanje recitacija, recitala, scenskih igara6. Obilježavanje značajnih obljetnica i organizacija književnih večeri7. Članovi družine zajednički će gledati: a) barem jednu kazališnu predstavu b) barem dvije filmske predstave8. Susret s književnicima, glumcima i ostalim kulturnim djelatnicimaNeke od obljetnica u suradnji s grupom knjižničara i prof. S. Martinčević i Petrom Bebić obilježit

će se postavljanjem izložbe u školskom predvorju. Također se predviđa i organizacija poetskih večeri na kojima bi se povezivala znamenita imena iz svijeta glazbene umjetnosti i umjetnosti riječi. Uz uobičajeno sudjelovanje učenika na školskim manifestacijama, predviđeno je pripremanje i sudjelovanje na tradicionalnom Lidranu.

Sastanci družine održavat će se redovito jednom tjedno po dva školska sata.

5.7.4 Grupa: Grupa: Školski zbor Voditelj: Edin PecmanU školskoj godini 2011./2012. planirana je aktivnost pjevanja u zboru.

Predviđeno je 35 školskih sati, s tim da se rad intenzivira prije nastupa. Pjevat će se ovisno o skladbama od jednoglasnog do četveroglasnog sloga. Zbor će sačinjavati 30-ak učenika, a repertoar sačinjava 20 pjesama različitih autora, stilova i karaktera. Nastupat će se za potrebe škole što prema dosadašnjoj praksi iznosi od 8 do 10 nastupa godišnje. I ove godine imamo u planu nastupiti na ˝Don Bosco festu”.Pojedine učenike nastojat će se osposobiti za korepeticiju zbora, a nije isključeno i stvaranje manjeg instrumentalnog ansambla za iste potrebe. To će ovisiti o sposobnostima, interesima i vremenskim mogućnostima učenika. Zbog bolje motiviranosti pjevača pokušat će se ostvariti suradnja s nekim skladateljima ili kantautorima te aktualizacijom pjevanje učiniti interesantnijim. Također će se pokušati pridružiti još članova iz susjedne kemijsko-grafičke škole. Krajnji cilj postojanja školskog pjevačkog zbora je približiti glazbu učenicima na način da u njoj najneposrednije sudjeluju i uživaju u pjevanju i druženju, razviti ljubav prema glazbi i pjevanju, omogućiti iskustvo višeglasnog pjevanja i obogatiti glazbeni život škole.

5.7.5 Grupa: SŠK – „ Dominik Savio“

Voditelj, Mirna Bačić, prof.Iskustva sa prijašnjih natjecanja pokazuju da se sa više školskih športskih ekipa ne može

sudjelovati.Prošle šk. god. dolazilo je do preklapanja natjecanja iz pojedinih športova gdje jedan voditelj

ekipe u istom danu nije mogao biti na dva natjecanja.Obzirom da škola još nije dobila kalendar školskih natjecanja, ostaje nam predložiti sljedeće

športove:1. košarka – mladići i djevojke2. rukomet – mladići i djevojke3. mali nogomet4. atletika – mladići i djevojke5. kros – mladići i djevojke

92

6. stolni tenis – mladići i djevojke7. odbojka – djevojke i mladići8. tenis – mladići i djevojke

Ove godine predlaže se i:1. sudjelovanje na športskim natjecanjima susreta katoličkih škola:

- rukomet – mladići i djevojke - odbojka – djevojke - stolni tenis – djevojke - košarka – djevojke - atletika – mladići i djevojke

2. PGS3. međurazredno u malom nogometu (samo klasična usmjerenja) 4. po pozivima drugih škola i udruga sudjelovati na turnirima ( prigodni datumi)5. “Homo si teć “

Ostaje nam pričekati kalendar natjecanja i vidjeti je li ovaj prijedlog plana prihvatljiv ili nešto treba promijeniti u planu.

5.7.6 Grupa: Likovna družina Voditelj: prof. Lucilla Micheli Marušić

Likovna grupa sastaje se jedanput tjedno ovisno o obavezama učenika. Unutar školskog kompleksa uređen je lijepi prostor kao likovni atelje, gdje se učenici u ugodnom okruženju posvećuju likovnom radu. Godišnje se održe dvije izložbe na kojima učenici izlože svoje radove koje su napravili na likovnoj grupi. Na likovnoj se grupi u prvom redu poklanja pažnja likovnoj edukaciji učenika koja se ne odnosi samo na upoznavanje sa slikarskim tehnikama, nego i na primjenu novih likovnih izražaja. Za svoju su aktivnost učenici bili više puta pohvaljeni, i to ne samo za svoje likovne radove, već i za uređenje školskih prostora prigodom značajnih praznika i blagdana (Božić, Uskrs itd.). Najznačajnija izložba se održava na Dan škole kada se i naši gosti mogu upoznati s vrijednim likovnjacima.

U dogovoru s polaznicima Likovne grupe utvrdili smo za tekuću školsku godinu (2011./2012.), sljedeće aktivnosti:

1. Izrada unikatnih prigodnih čestitki za Božić i Novu godinu, a kojima će škola raspolagati prema svojim potrebama. Ovom aktivnošću započet će rad grupe. Potreban materijal: papir u boji, koverte, kolaž papir, ljepilo, dekorativni elementi, škare za papir, flomasteri u boji i zlatni.

2. Upoznavanje s tehnikom akvarela, motivi – pejzaž, voće, cvijeće. Potreban materijal: akvarel boje 5 kompleta, kistovi za akvarel raznih debljina, poseban papir za ovu slikarsku tehniku.

3. Slikanje na svili. Na pripremljenim podlogama od svile radi se specijalnim kontur pastama i bojama. Izbor motiva sakralni, te slobodni prema sklonostima polaznika. Potreban materijal: 20 pripremljenih svilenih podloga, 5 kontur pasta u raznim bojama, 10 do 15 bočica boje, ovisno o izboru motiva, specijalni kistovi raznih debljina.

4. Crtež ljudskog tijela ugljenom ili olovkom prema promatranju (najvjerojatnije grčki kip Auriga iz Delfa). Cilj ovog rada je osposobiti polaznike za sagledavanje proporcija i anatomije ljudskog tijela, te postizanje preciznosti u promatranju i prenošenju viđenog na papir. Potreban materijal: crtaći papir, olovke B6 10-15 kom, ili drveni ugljen 2 kutije.

5. Već po tradiciji polaznici Likovne grupe prigodno uređuju školu za Božićne blagdane početkom prosinca.

5.7.7 Grupa: Karitativna skupina – „Volonteri svetog Vinka“

Voditelj: Mila s. Veronika Popić, prof.Djelovanje i identitet karitativne skupine određuju načela kršćanske solidarnosti i djelotvorne

kršćanske ljubavi sadržane u Evanđelju i primjerima osoba koji su te kršćanske ideale oživotvorili svojim djelovanjem i življenjem.

93

Tijekom školske godine 2011./2012. u okviru karitativne skupine – „Volonteri svetog Vinka“ planira se organizirano i redovito posjećivanje zdravstveno-socijalnih ustanova na području grada Rijeke (Dom za starije i nemoćne osobe Kantrida, Dom za djecu "I.Brlić Mažuranić" – Lovran, Dom za djecu i mladež Oštro, Kuća utočišta – za potrebnike grada Rijeke (sestre milosrdnice)). Cilj djelovanja skupine je odgoj učenika za solidarnost s najpotrebnijima kroz rad u skupinama, razumijevanje čovjekovih potreba u siromaštvu, bolesti, starosti i sl., razumijevanje temelja kršćanske solidarnosti sadržanim u Evanđelju Isusa Krista. Cilj je i razvijati suodgovornost kroz pomoć najpotrebnijima konkretiziranu kroz redovite odlaske u zdravstveno-socijalne ustanove pružanjem pomoći koja će odgovoriti realnim potrebama korisnika te ustanove (pomoć u učenju, socijalizacija kroz druženje i organiziranje slobodnog vremena, socijalizacija kroz sportske susrete, kreativni rad i sl.)

Predviđeni su tjedni sastanci skupine u prostorijama škole, posjećivanje ustanova, prigodice izleti ili duhovne obnove (kao skupina ili s korisnicima određene zdravstveno-socijalne ustanove).

94

6 TJEDNA ZADUŽENJA NASTAVNIKATablica:

Pre

zim

e i i

me

nast

avni

ka, z

vanj

e i s

tručn

a sp

rem

a OST

ALI

po

slov

i na

stav

nik

a

Rav

nate

lj i

UGOVOR O

RADU

Nas

tavn

i pre

dmet

Teor

ijska

/ pra

ktič

na n

asta

va (t

ili p

)*na

znač

iti

BR

OJ

SATI

TJE

DN

O P

O P

RED

MET

U

Odj

eli

Raz

redn

ištv

o čl

. 4.

Nas

tavn

ik p

očet

nik

čl.4

.fD

odat

na i

dopu

nska

nas

tava

čl.

6

Dru

gi o

blic

i nas

tave

čl.

73

i viš

e pr

edm

eta

4. e

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl.1

7. s

t.2.,

čl. 2

2. s

t. 2.

K

olek

tivni

ugo

vor č

l. 50

.

Nas

tavn

ik s

atni

čar č

l. 11

.Vo

dite

lj čl

. 10.

ili 1

5.

Vodi

telj

radi

onic

e i s

l. čl

. 14.

toč.

1.,2

. i 3

. Vo

dite

lj sp

ec. u

čion

ice

i sl.

čl. 1

4. to

č. 4

. i 5

.

Izvo

đenj

e pr

aktič

ne n

asta

ve u

ško

li č

l. 3.

Prać

enje

pra

ktič

ne n

asta

ve iz

van

škol

e č

l.9.

Ost

alo

- kol

ektiv

ni u

govo

r čl.1

2. s

t.2.

Nas

tava

čl.

3. -

NO

RM

A

UK

UPN

O T

JED

NO

SA

TI Z

AD

UŽE

NJA

U N

AST

AVI

UK

UPN

O -

PREK

OVR

EMEN

I RA

D

Nep

osre

dni o

dgoj

no o

braz

ovni

rad

TJED

NO

UK

UPN

O U

GO

VOR

O R

AD

U

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11

12

14

15

16

17

18

19

20 21 22 23 24 25 2

6 27 28

Mirn

a B

ačić

, pr

of. T

ZK,

VS

S

TZK t 2 3 22 6 4 6 10

Mirj

anja

B

ažda

rić,

prof

. hr

vats

kog

hrvatski jezik i knjiž.

t 4 5 20 20 20 20 40

Dar

ko D

ugac

, pr

of. g

rčko

g i

lat.,

VS

S grčki t 3 3 21 9 8 9 17

Mar

ina

Gla

žar,

prof

. ke

mije

, VS

S

kemija t 2 8 2 2 2

22 18 18 22 40

Jadr

anka

G

orič

ki, p

rof.

hrva

tsko

g j.

I kn

již.,

VS

S

hrvatski jezik(bolovanje)

t 4 3 2 2 4

20 18 20 20 40

OST

ALI

po

slov

i

Nep

osre

UGOVOR O

RADU

95

Prez

ime

i im

e na

stav

nika

, zva

nje

i str

učna

sp

rem

a

Nas

tavn

i pre

dmet

Teor

ijska

/ pra

ktič

na n

asta

va (t

ili p

)*na

znač

iti

BR

OJ

SATI

TJE

DN

O P

O P

RED

MET

U

Odj

eli

Raz

redn

ištv

o čl

. 4.

Nas

tavn

ik p

očet

nik

čl.4

.fD

odat

na i

dopu

nska

nas

tava

čl.

6

Dru

gi o

blic

i nas

tave

čl.

73

i viš

e pr

edm

eta

4. e

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl.1

7. s

t.2.,

čl. 2

2. s

t. 2.

K

olek

tivni

ugo

vor č

l. 50

.

Nas

tavn

ik s

atni

čar č

l. 11

.Vo

dite

lj čl

. 10.

ili 1

5.

Vodi

telj

radi

onic

e i s

l. čl

. 14.

toč.

1.,2

. i 3

. Vo

dite

lj sp

ec. u

čion

ice

i sl.

čl. 1

4. to

č. 4

. i 5

.

Izvo

đenj

e pr

aktič

ne n

asta

ve u

ško

li č

l. 3.

Prać

enje

pra

ktič

ne n

asta

ve iz

van

škol

e č

l.9.

Ost

alo

- kol

ektiv

ni u

govo

r čl.1

2. s

t.2.

Nas

tava

čl.

3. -

NO

RM

A

UK

UPN

O T

JED

NO

SA

TI Z

AD

UŽE

NJA

U N

AST

AVI

UK

UPN

O -

PREK

OVR

EMEN

I RA

D

STR

UČ

NI S

UR

AD

NIK

UK

UPN

O U

GO

VOR

O R

AD

U

UK

UPN

O U

GO

VOR

O R

AD

U

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11

12

14

15

16

17

18

19

20 21 22 23 2

4 25 26 27 28

Raj

ka H

usej

ini

Pro

f. TZ

K,

VS

S

TZK t 2 5 22 10 8 10 1

8

Ruž

ica

Jauk

VS

S P

rof

latin

skog

i gr

čkog

j.

latkl.

t

16 6

2 21 19 1 19 21 40grč 3 1

Kat

arin

a Ja

kova

c, p

rof.

Geo

gr. –

prof

. S

avje

tnik

VS

S

geografija

t2

1

4

1 22 7 1 6 7 1

3

Edi

n P

ecm

an,

glaz

beni

k,

SS

S

glazbeni

t 1 8 1 21 9 8 8 1

7

Dra

gutin

Det

ić

prof

. vj

eron

auka

, V

SS

vjeronauk

t 2 8 2 4 22 16 2 14 18 4

0

Mel

ita P

erši

ć,

prof

. bio

logi

je,

VS

S

biologija

t 2 8 2

22 18 17 16 33

Prez

im

e i

ime

OST

ALI

po

slo

vi

Nep

osre UGOVO

R O

RADU

96

nast

avni

ka, z

vanj

e i s

truč

na s

prem

a

Nas

tavn

i pre

dmet

Teor

ijska

/ pra

ktič

na n

asta

va (t

ili p

)*na

znač

iti

BR

OJ

SATI

TJE

DN

O P

O P

RED

MET

U

Odj

eli

Raz

redn

ištv

o čl

. 4.

Nas

tavn

ik p

očet

nik

čl.4

.fD

odat

na i

dopu

nska

nas

tava

čl.

6

Dru

gi o

blic

i nas

tave

čl.

73

i viš

e pr

edm

eta

4. e

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl.1

7. s

t.2.,

čl. 2

2. s

t. 2.

K

olek

tivni

ugo

vor č

l. 50

.

Nas

tavn

ik s

atni

čar č

l. 11

.Vo

dite

lj čl

. 10.

ili 1

5.

Vodi

telj

radi

onic

e i s

l. čl

. 14.

toč.

1.,2

. i 3

. Vo

dite

lj sp

ec. u

čion

ice

i sl.

čl. 1

4. to

č. 4

. i 5

.

Izvo

đenj

e pr

aktič

ne n

asta

ve u

ško

li č

l. 3.

Prać

enje

pra

ktič

ne n

asta

ve iz

van

škol

e č

l.9.

Ost

alo

- kol

ektiv

ni u

govo

r čl.1

2. s

t.2.

Nas

tava

čl.

3. -

NO

RM

A

UK

UPN

O T

JED

NO

SA

TI Z

AD

UŽE

NJA

U N

AST

AVI

UK

UPN

O -

PREK

OVR

EMEN

I RA

D

STR

UČ

NI S

UR

AD

NIK

UK

UPN

O U

GO

VOR

O R

AD

U

UK

UPN

O U

GO

VOR

O R

AD

U

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11

12

14

15

16

17

18

19

20 21 22 23 24 25 2

6 27 28

Janj

a Li

nard

ić, p

rof.

mat

emat

ike

i inf

., V

SS

matematika t

3 22 2 22 18 18 22 4

0informatika

32

23

Luci

lla M

iche

li M

aruš

ićP

rof.

VS

S

likov. umj. t

1 8

21 8 8 8 15

Lind

a M

araš

K

rapi

ć, p

rof.

filoz

ofije

i po

vije

sti,

VS

S povijest

t

2 8

1 22 21 19 22 4

0filozofija

2 2

Mirk

o B

arba

rić, p

rof.

Psi

holo

gije

, V

SS

psihologija

t 1 3 21 3 3 34 3 4

0

Mila

Pop

ić, p

rof.

engl

esko

g je

zika

, VS

S

engleski

t 3 4 1 21 13 10 15 25

Prez

im

e i

ime

OST

ALI

po

slo

vi

Nep

osre UGOVO

R O

RADU

97

nast

avni

ka, z

vanj

e i s

truč

na s

prem

a

Nas

tavn

i pre

dmet

Teor

ijska

/ pra

ktič

na n

asta

va (t

ili

p)*n

azna

čiti

BR

OJ

SATI

TJE

DN

O P

O P

RED

MET

U

Odj

eli

Raz

redn

ištv

o čl

. 4.

Nas

tavn

ik p

očet

nik

čl.4

.fD

odat

na i

dopu

nska

nas

tava

čl.

6

Dru

gi o

blic

i nas

tave

čl.

73

i viš

e pr

edm

eta

4. e

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl.1

7. s

t.2.,

čl. 2

2. s

t. 2.

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl.

50.

Nas

tavn

ik s

atni

čar č

l. 11

.Vo

dite

lj čl

. 10.

ili 1

5.

Vodi

telj

radi

onic

e i s

l. čl

. 14.

toč.

1.,2

. i 3

.Vo

dite

lj sp

ec. u

čion

ice

i sl.

čl. 1

4. to

č. 4

. i 5

.

Izvo

đenj

e pr

aktič

ne n

asta

ve u

ško

li č

l. 3.

Prać

enje

pra

ktič

ne n

asta

ve iz

van

škol

e

Ost

alo

- kol

ektiv

ni u

govo

r čl.1

2. s

t.2.

Nas

tava

čl.

3. -

NO

RM

A

UK

UPN

O T

JED

NO

SA

TI Z

AD

UŽE

NJA

U

NA

STA

VI

UK

UPN

O -

PREK

OVR

EMEN

I RA

D

STR

UČ

NI S

UR

AD

NIK

UK

UPN

O U

GO

VOR

O R

AD

U

UK

UPN

O U

GO

VOR

O R

AD

U

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11

12

14

15

16

17

18

19

20 21 22 23 24 25 2

6 27 28

Tam

ara

Stip

čić

Jele

novi

ć, p

rof.

Mat

emat

ike

i inf

orm

atik

e,

VS

S

matematika t

4

3

4

1 20 21 1 20 20 4

0informatika

2 1

Dor

ian

Škr

obon

ja,

prof

. Pov

ijest

i i

filoz

ofije

, VS

S

logika

t

1 2

1

21 4 5 5 10Poli

tika i gospodarstvo

1 2

Pet

ra B

ebić

. en

gles

kog

j. S

SS

- za

mje

na

hrvatskimedijska kul

t

3

1

4

4

2 2 20 16 8 20 4

0

Son

ja L

anc,

pro

f. fiz

ike

i mat

emat

ike,

V

SS

Fizika

Matematika

t

2

3

8

1

2 21 19 19 21 40

Nik

olin

a T

olj,

prof

. geo

graf

. - v

ss

geografija

t

3

1

2

1 2 22 7 7 7 14

98

7 ORIJENTACIJSKI KALENDAR RADA USTANOVE

7.1 Odgojno-obrazovna razdoblja

GODIŠNJI KALENDAR RADA

Polugodište Mjesec Broj dana Blagdanii neradni

dani

ObilježavanjeDana školeDana župe

Dana držav-nosti i dr.

Upis u

Podjela

radnih nastavnih1.

razr.svjedodž.

I.

5.9.-23.12.2011.

RujanListopadStudeniProsinac

19202122

19202117

111199

Dan neovisnosti

Bezgr. Začeće BDMSvi sveti

Božić

----

----

II.

16.1.-15.6.2012.

SiječanjVeljačaOžujakTravanjSvibanjLipanjSrpanjKolovoz

182023202220

2121

16202314201000

1388

109

101010

Nova godinasv. Tri kralja

Blag. sv. I. BoscaPepelnica

UskrsUskrsni ponedjeljakMeđ. praznik rada

Dan školeBlag. M. PomoćniceDan antifašističke

borbeTijelovo

Dan državnostiDan domovinske

zahvalnostiVelika gospa

-----3--

-----1--

ukupno 247 181 118

Pripomena: Nastavna godina započela je 5.9.2011. do kraja školske godine 15. 6. 2012. bit će 247 radnih i 181 nastavnih dana. Zimski odmor učenika traje od 27.12.2011. do 13. 1. 2012.Proljetni odmor učenika traje od 2.4.2012. do 6. 4. 2012.

99

7.2 KALENDAR ZA 2011.-2012.g.

MJESEC A K T I V N O S T NOSITELJ AKTIVNOSTIRUJAN

5. - početak školske godine- 9.00 sati = sv. misa- sat razredne zajednice, biranje predstavnika razreda i predstavnika Vijeća učenika

* sv. misa – don Drago, školski zbor, prof. hrvatskoga jezika* razrednici

12-16. - ispovijed učenika * svećenici iz škole i župe15. - susret roditelja – 17.00 sati

- biranje roditelja u Vijeće roditelja, prvi razredi

* razrednici i ravnatelj škole

16. - objava rezultata DM, jesenski rok

MJESEC A K T I V N O S T NOSITELJ AKTIVNOSTILISTOPAD

1. - susret roditelja katoličkih škola na Udbini

* ravnatelj škole i don Drago

4. - sjednica NV * ravnatelj i profesori5. - dan učitelja

12. - susret trenera učenika prvih razreda u 17.00 sati

* ravnatelj škole i psiholog

14-16. - izlet prvih razreda u Torino * don Drago i razrednici20. - kestenijada = sv. misa u 18.30 i

druženje nakon sv. mise* sv. misu vodi don Mirko Barbarić, zbor i prof. Edin

MJESEC A K T I V N O S T NOSITELJ AKTIVNOSTISTUDENI

4. - sjednica NV * ravnatelj i profesori5. - susret katoličkih zborova u Splitu * prof. Edin Pecman

11-13. - izlet drugih razreda u Rim * don Mirko Barbarić19. - duhovna obnova za djelatnike škole * ravnatelj škole24. - mjesečni susret roditelja * ravnatelj škole

25-27. - izlet trećih razreda u Beč * razrednici trećih razreda

MJESEC A K T I V N O S T NOSITELJ AKTIVNOSTIPROSINAC

8. - Bezgrešna, proslava blagdana i božićna ispovijed

* don Drago i aktivi

22. - sjednica NV u 13.00 sati- 18.30 – sv. misa

* ravnatelj i profesori* sv. misa = ravnatelj škole

23. - podjela izvješća u 10.00 sati

100

MJESEC A K T I V N O S T NOSITELJ AKTIVNOSTISIJEČANJ

16. - početak nastave28-30. - trodnevnica pred blagdan sv. Ivana

Bosca30. - animiranje trodnevnice * don Mirko Barbarić31. - blagdan sv. Ivana Bosca * sv. misu predvodi don

Mirko

MJESEC A K T I V N O S T NOSITELJ AKTIVNOSTIVELJAČA

9. - susret trenera * ravnatelj škole23. - mjesečni susret roditelja * ravnatelj i profesori27. - sjednica NV * ravnatelj i profesori

MJESEC A K T I V N O S T NOSITELJ AKTIVNOSTIOŽUJAK

2-4. - seminar za djelatnike katoličkih škola, Rovinj

* ravnatelj škole

19-24. - uskrsna ispovijed * don Drago29. - mjesečni susret roditelja, poetska

večer*ravnatelj škole, prof. Sunčana i prof. Mirjana

30. - sjednica NV * ravnatelj škole31.3-1.4. - izlet roditelja (i djelatnika) –

Dubrovnik, Međugorje* ravnatelj škole

MJESEC A K T I V N O S T NOSITELJ AKTIVNOSTITRAVANJ

11. - početak nastave14. - športski susret učenika katoličkih

škola, Sinj* ravnatelj i profesori

30. - sjednica NV * ravnatelj škole

MJESEC A K T I V N O S T NOSITELJ AKTIVNOSTISVIBANJ

4. - Dan škole * ravnatelj škole i svi djelatnici

18. - sjednica NV, u 13.00 sati, završetak nastave za maturante

* ravnatelj i profesori

25. - POČETAK MATURE,završava 12. lipnja

* ravnatelj i svi djelatnici škole

101

MJESEC A K T I V N O S T NOSITELJ AKTIVNOSTILIPANJ

7. - Blagdan Tijelova15. - završetak nastave * ravnatelj i profesori18. - sjednica NV u 9.00 sati * ravnatelj22. - Dan antifašističke borbe25. - Dan državnosti29. - blagdan sv. Petra i Pavla, podjela

svjedodžbi* sv. misu vodi ravnatelj škole

MJESEC A K T I V N O S T NOSITELJ AKTIVNOSTISRPANJ

- popravni ispiti * ravnatelj škole i profesori- upisi u prvi razred * ravnatelj, profesori,

Povjerenstvo za upis16. - rezultati DM * NCVVO

102

7.3 KALENDAR POLAGANJA ISPITA DRŽAVNE MATURE

Državna matura 2012.Završetak nastave za učenike završnih razreda: 18. svibnja 2012.

LJETNI ROK: od 24. svibnja do 13. lipnja 2012.PRIJAVE: od 1. prosinca 2011. do 1. veljače 2012.

PROVEDBA ISPITA

24.5.2012. Materinski jezici nacionalnih manjinaGrčki jezikLatinski jezik (A i B)

25.5.2012. Hrvatski jezik (A i B), oba dijela ispita28.5.2012. Engleski jezik (A i B), oba dijela ispita

Francuski jezik (A i B) , oba dijela ispita29.5.2012. Njemački jezik (A i B), oba dijela

Talijanski jezik (A i B), oba dijela ispita30.5.2012. Matematika (A i B)31.5.2012. Politika i gospodarstvo

Španjolski jezik (A i B), oba dijela ispita1.6.2012. Fizika

Glazbena umjetnost4.6.2012. Povijest

Etika5.6.2012. Biologija

Filozofija6.6.2012. Psihologija

Logika8.6.2012. Kemija

Likovna umjetnost11.6.2012. Geografija

Informatika12.6.2012. Sociologija

Vjeronauk

Objava rezultata na Postani-student: 13. srpnja 2012.Rok za žalbe: do 15. sprnja 2012.Objava konačnih rezultata: 16. sprnja 2012.Podjela svjedodžbi: 16. srpnja 2012.

103

JESENSKI ROKPrijava ispita: do 20. srpnja 2012.Provedba ispita: od 22. kolovoza do 7. rujna 2012.

PROVEDBA ISPITA

22.8.2012. Materinski jezici nacionalnih manjinaGrčki jezikLatinski jezik (A i B)

23.8.2012. SociologijaVjeronauk

24.8.2012. KemijaLikovna umjetnost

27.8.2012. Hrvatski jezik (A i B), oba dijela ispita28.8.2012. Matematika (A i B)29.8.2012. Engleski jezik (A i B), oba dijela ispita


Talijanski jezik (A i B), oba dijela ispita31.8.2012. Politika i gospodarstvo

Španjolski jezik (A i B), oba dijela ispita3.9.2012. Fizika

Glazbena umjetnost4.9.2012. Povijest

Etika5.9.2012. Biologija

Filozofija6.9.2012. Psihologija

Logika7.9.2012. Geografija

Informatika

Objava rezultata: 17. rujna 2012.Rok za žalbe: do 19. rujna 2012.Konačna objava rezultata: 20. rujna 2012.Podjela svjedodžbi: 21. rujna 2012.

ZIMSKI ROKPrijave: do 30. listopada 2012.Provedba ispita: od 13. studenoga do 20. studenoga 2012.

104

PROVEDBA ISPITA

13.11.2012. Materinski jezici nacionalnih manjinaGrčki jezikLatinski jezik

14.11.2012. Hrvatski jezik (A i B), oba dijela ispita15.11.2012. Matematika (A i B)16.11.2012. Engleski jezik (A i B), oba dijela ispita


Talijanski jezik (A i B), oba dijela ispita20.11.2012. Španjolski jezik (A i B), oba dijela ispita

Objava rezultata: 26. studenoga 2012.Rok za žalbe: do 28. studenoga 2012.Konačna objava rezultata: 30. studenoga 2012.Podjela svjedodžbi: 1. prosinca 2012.

8 PLAN KULTURNIH I JAVNIH AKTIVNOSTI USTANOVE

8.1 Priredbe, susreti

1. Susret za roditelje i djelatnike gimnazije održat će se 15. rujna 2011. Susret će pripremiti ravnatelj dr. sc. Niko Tunjić koji će održati predavanje na temu: "O atipovima vjernika i njihovoj savjesti". Susreti će se redovito održavati svaki treći četvrtak u mjesecu.

2. Susret roditelja katoličkih škola Hrvatske održat će se ove godine u Udbini, 1. listopada 2011.3. Susret salezijanske mladeži održat će se u Splitu 8. i 9. listopada 2011.g. Za organizaciju

susreta i uključivanje učenika u program susreta zadužen je don Mirko Barbarić, psiholog.4. Kestenijada i Dani kruha 20. listopada 2011. - program: sveta misa, prigodna akademija,

druženje učenika, roditelja i djelatnika uz kestenje i kolače, sportska natjecanja u nogometu i košarci. Sv. misu vodit će don Mirko Barbarić.

5. Pripreme za Božić (Zornice) - program: a) pripremiti adventski vijenac, b) uz prikladnu glazbu pročitati prikladan tekst, c) nakon kratke meditacije zaključiti s molitvom za početak radnog dana. Zornice će se održavati u predvorju škole svako jutro deset minuta prije početka nastave u adventu. Predvodit će ih psiholog i vjeroučitelj.

6. Predbožićni susret za učenike, roditelje i djelatnike škole: sv. misa, božićna akademija i božićno čestitanje i druženje. Susret će se održati 22. prosinca 2011.g. Program će osmisliti ravnatelj i voditeljice dramske i literarne grupe.

105

7. Blagdan sv. Ivana Bosca, 31.1.2012.g. proslavit ćemo s trodnevnicom u župi Marije Pomoćnice.

8. Dan škole proslavit će se prema sljedećem programu: sveta misa za učenike, roditelje i djelatnike, izložba radova likovne radionice, pokala i pohvalnica sa školskih natjecanja, druženje i sportska natjecanja. Dan škole se slavi uz blagdan sv. Dominika Savia, 6. svibnja 2012. Izvedbu programa provodit će pod vodstvom ravnatelja vjeroučitelj, voditeljice likovne, dramske i literarne grupe, voditelj zbora, voditeljice školskog sportskog kluba i psiholog.

9. Uobičajene maturalne zabave predviđene su za kraj svibnja. Organizirat će ih sami maturanti pod vodstvom razrednika.

10. Svečana podjela maturalnih svjedodžbi planira se nakon održane državne mature negdje u 7.mj. Uz podjelu svjedodžbi podijelit će se nagrade i pohvalnice učenicima za uzorno vladanje i marljivo učenje. Svečanost će pripremiti razrednici maturanata i psiholog. Svetu misu predvodi ravnatelj škole.

11. Školski zbor sudjelovat će pod vodstvom profesora glazbe na susretu zborova katoličkih škola Hrvatske, prema programu koji će dogovoriti voditelji zborova. Također će nastupiti na Don Bosco festu u Zagrebu, koji se održava 30. siječnja 2012.g.

12. Škola će organizrati seminar za djelatnike katoličkih škola prvi vikend u ožujku 2012. u mjestu Rovinj.

8.1.1 Posjeti kazalištu, koncertima i drugim priredbama, muzejima i izložbama; susreti s književnicima

U skladu s nastavnim planom i programom pojedinih predmeta i planom rada školske knjižnice učenici će organizirano posjetiti kazalište, stručne izložbe u gradu, muzeje i sl.

106

8.2 Susreti za profesore

Duhovna obnova za djelatnike škole održat će se 19. studenoga 2011.g. Obnovu će organizirati ravnatelj škole, vjeroučitelj i psiholog.

Planira se održavanje redovitog godišnjeg seminara djelatnika katoličkih škola Hrvatske na temu: „Uloga savjesti u životu škole“. Seminar će se održati od 2. do 4. ožujka 2012.g. u Rovinju. Predavači će biti: dr. sc. TONČI MATULIĆ, dr. sc. DARIO TOKIĆ, dr. sc. VLADIMIR GRUDEN.

8.3 Stručne ekskurzije

Svake školske godine povodom Dana škole organiziraju se kraći jednodnevni izleti učenika i djelatnika škole koji imaju edukativni karakter uz naglasak na zajedničkom druženju. Maturalna ekskurzija ovisi o željama i mogućnostima maturanata i dogovoru s profesorima i roditeljima. Za provedbu izleta ili ekskurzije potrebna je pismena suglasnost najmanje dvije trećine roditelja. Za cjelokupnu provedbu izleta izabire se od najmanje tri ponuditelja najpovoljniji. Konačno odobrenje svih vrsta ekskurzija donosi Školski odbor i ravnatelj škole. Ove školske godine planira se školski izlet u Torino s prvim razredima, za treće razrede planira se višednevni izlet u Beč, za drugi razred klasične i opće gimnazije trodnevni izlet u Rim, te putovanje u jednu od susjednih zemalja Italiju, Austriju ili Bosnu i Hercegovinu.

Učenici – budući maturanti (3.k i 3.s) pripremaju se za maturalnu ekskurziju, a odredište će ovisiti o njihovim željama i mogućnostima. Maturalna ekskurzija planira se za kraj nastavne 2011./ 2012.

8.4 Higijena u školi

Higijeni u školi posvećuje se posebna pažnja. U novom, nadograđenom, dijelu škole postavljeni su i novi sanitarni čvorovi. U svakom sanitarnom čvoru postoje i higijenske potrepštine (sapuni, toaletni papir, ručnici) što sve pruža zadovoljavajuću higijensku zaštitu učenicima.

Za vrijeme ljetnih praznika izvršeno je ličenje školskih hodnika i učionica.

8.5 Natjecanja

Planira se nastup učenika članova dramsko-recitatorske družine na Lidranu te natjecanje učenika na gradskim i županijskim smotrama iz predmeta: hrvatski jezik, zemljopis, biologija, kemija, engleski jezik, latinski jezik, grčki jezik, vjeronauk te ostalih predmeta za koje će se organizirati natjecanja

107

9 PROJEKTI USTANOVEŠkola je zajedno sa školama iz drugih europskih država (Austrija, Italija, Njemačka, Poljska i dr.)

uključena u projekt Sokrates; zatim su tu od ostalih projekata škole.Svrha je svih projekata poboljšati – unaprijediti kvalitetu odgoja i obrazovanja.

9.1 ''Comenius'' program

Salezijanska klasična gimnazija uključena je u ''Comenius'' program. Sadržaji 'Comenius'' programa je međunarodna razmjena učenika nekoliko europskih zemalja: Njemačke, Poljske, Češke i Španjolske. Od školske godine 2011./2012. naša gimnazija zajedno s Učeničkim domom Podmurvice započet će intenzivnu suradnju s ostalim europskim članicama tog projekta i nastojati ostvariti dvije međunarodne razmjene učenika. Pod vodstvom profesorica engleskog i njemačkog jezika s. Veronike Popić i Andree Lerga Mičetić učenici će posjetiti Njemačku i Poljsku i sudjelovati u organiziranom programu. Glavni jezik komunikacije bit će engleski jezik. Te aktivnosti cjelokupnog ''Comenius'' programa i njegovi projekti imaju za cilj međunarodno druženje mladih i njihovo povezivanje engleskim jezikom, a uz to učenici sudjeluju u različitim kulturnim, znanstvenim i sportskim aktivnostima s vršnjacima iz tih zemalja upoznajući na taj način njihovu kulturu, običaje, jezik; predstavljaju svoj grad i državu, razmjenjuju ideje, iskustva te razvijaju i potiču otvorenost, komunikaciju, prihvaćanje različitosti.

108

10 SOCIJALNA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA- organiziranje marende za učenike- cijepljenje učenika IV. razreda

- komisijski pregled u svrhu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za prilagođeni program TZK- organiziranje predavanja iz područja medicine radi promicanja zdravlja- sistematski pregled učenika- upoznavanje psihičkih i somatskih promjena u pubertetu- higijenski nadzor nad Školom- kontrola sanitarnih prostorija- obilježavanje Tjedna Crvenog križa- zaštita čovjekove okoline- održavanje školskog okoliša

11 OKVIRNI PLANOVI I PROGRAMI RADA USTANOVE

11.1 Nastavničko vijeće

11.1.1 Program i plan rada Nastavničkog vijećaKOLOVOZ I POČETAK RUJNA- plan popravnih ispita, realizacija upisa, završni ispiti i razredništvo- analiza rada u protekloj šk. godini- uspjeh učenika na drugom popravnom rokuRUJAN- izvješća sa stručnih seminara- planiranje izleta i šk. ekskurzija- planiranje roditeljskih sastanaka i inform. za roditelje- izrada godišnjeg plana i programa radaLISTOPAD- analiza plana škole za ovu šk. godinu- sudjelovanje na duhovnim vježbama za zaposleneSTUDENI - organizacija nastave- izvješća o radu u sklopu slobodnih aktivnosti- informacijePROSINAC- seminari- realizacija programa- sjednica nastav. vijeća- analiza uspjeha- izostanci, mjere- pohvale - pripreme za proslavu božićnih blagdanaSIJEČANJ- izvješće sa stručnih seminara- analiza uspjeha u I. polugodištu- sjednica - razne informacije oko početka novog polugodišta- estetsko uređenje škole-prosalva dolaska Salezijanaca i 15 postojanja SKG.VELJAČA- pripreme oko sudjelovanja učenika na raznim natjecanjima (Lidrano, zemljopis, biologija,

109

kemija, hrvatski, engleski....) OŽUJAK

- sjednica- razmatranje realizacije programa nastave- izvješća o slobodnim aktivnostima- razne informacijeTRAVANJ- obilježavanje uskršnjih blagdana- analiza plana rada nastave- organizranje nacionalnih ispitaSVIBANJ- analiza uspjeha završnih razreda-organizranje nacionalnih ispita- završni ispiti- analiza realizacije nastavnog plana i programa završnih razreda- obilježavanje Dana državnosti- obilježavanje Dana škole- razne informacijeLIPANJ- uspjeh učenika na kraju školske godine- sjednica Nast. vijeća- analiza realizacije svih planova i programa škole- razne informacijeSRPANJ- sjednica- organizacija budućeg rada- organizacija rada preko ljetnih praznika- sudjelovanje u izradi izvješća o radu škole- upis učenika u prvi razred

11.1.2 Program i plan rada stručnih aktiva

11.1.2.1 Stručni aktiv predmeta: hrvatski jezik, engleski jezik, njemački jezik, grčki i latinski jezik

Voditelj aktiva: Jadranka Gorički, prof.Sastanci stručnog vijeća održavat će se jednom mjesečno te prema potrebi

Članovi stručnog vijeća:* Mirjana Baždarić,prof.*Andrea Lerga,prof* s. Veronika Mila Popić, prof.* Petra Bebić,prof.* Sunčana Martinčević,prof.* Ružica Jauk,prof.* Jadranka Gorički,prof.

Sadržaj rada:

- dogovor o radu (pregled plana i programa za školsku 2011. -2012.god.)- podjela zaduženja- pregled i popis pomagala i sredstava za rad- dogovor o nabavci potrebne opreme i potrošnog materijala- zaduženja za proslavu Dana škole – dogovor o potrebnoj literaturi za nastavnike i učenike

110

- prijedlog tema za ogledna predavanja- razmatranje individualiziranog pristupa učenicima- predlaganje inovacija programske, organizacijske ili metodičke prirode- prijedlog tema za Nastavnička vijeća i rad stručnih službi- analiziranje kriterija ocjenjivanja – izlazak novog Pravilnika o ocjenjivanju- analiza efikasnosti realizacije plana i programa rada

- realizacija stručnih izleta - dogovor za provođenje završnog ispita- prezentiranje nove stručne literature- izvještavanje o tijeku stručnog usavršavanja- analiza realizacije nastavnih planova i programa- predlaganje pohvala i nagrada kao i drugih odgoj. mjera za rv i nv

Tijekom školske godine stručni aktiv kontinuirano surađuje s ravnateljem, stručnom službom, Nastavničkim vijećem i odgovarajućim nastavnim institucijama izvan škole i zdravstvenim ustanovama.

11.1.2.2 Stručni aktiv predmeta matematika, fizika, kemija, biologija, informatika

Voditelj aktiva: Tamara Stipčić Jelenović, prof.

Sastanci stručnog vijeća održavat će se jednom mjesečno, te prema potrebi.

Članovi stručnog vijeća: Sonja Lanc, prof. Janja Linardić, prof. Tamara Stipčić Jelenović, prof. Marina Glažar, prof. Melita Peršić, prof.

Plan i program:

RUJAN - novi udžbenici- izvjesće sa stručnog seminara informatike- sudjelovanje na savjetovanju Računalo u školi IX, Šibenik- izrada stručnih planova i programa- elementi ocjenjivanja- pripremanje nastavnika- izborna, fakultativna nastava i slobodne aktivnosti

LISTOPAD - prihvaćanje planova i programa SA- državna matura- praćenje stručne periodike- potreba za učilima i pomagalima

STUDENI - tekući problemi- videokonferencija Alati za proizvodnju e-Learning sadržaja- izmjena iskustva- analiza uspjeha nakon prvog tromesječja- ocjenjenost učenika

PROSINAC - realizacija planova i programa- stručno usavršavanje nastavnika- mjere za poboljšanje uspjeha- sudjelovanje u inventuri

111

SIJEČANJ - analiza rada u proteklom razdoblju- sudjelovanje na stručnom seminaru iz matematike - nadareni učenici – natjecanje- tekući problemi

VELJAČA - zaduženja članova SV na državnoj maturi- nadareni učenici, natjecanja- izmjene iskustva- nova saznanja

OŽUJAK - poteskoće u radu- suradnja s ostalim aktivima- tekući problemi

TRAVANJ - analiza rada- sudjelovanje na stručnom seminaru - realizacija planova i programa- ocjenjenost učenika

SVIBANJ - približava se kraj školske godine- ujednačavanje ocjenjivanja na kraju šk.god.- prihvaćanje maturalnih radnji- popravni ispiti učenika četvrtih razreda

LIPANJ - sudjelovanje na državnoj maturi- popravni ispiti - izvješće o radu SV- prijedlog zaduženja nastavnika za sljedeću šk. god.- rad u upisnim komisijama

11.1.2.3 Stručni aktiv predmeta sociologija, politika i gosp., filozofija, logika, povijest, geografija

Voditelj aktiva: Linda Maraš Krapić, prof.

- dogovor o radu (pregled plana i programa za školsku 2011.-2012.god.)- podjela zaduženja- pregled sredstava za rad- razmatranje individualiziranog pristupa učenicima- predlaganje inovacija programske, organizacijske ili metodičke prirode- prijedlog tema za nastavnička vijeća i rad stručnih službi- analiziranje kriterija ocjenjivanja- analiza efikasnosti realizacije plana i programa rada – dogovor o temama za godišnjak škole - realizacija stručnih izleta - prezentiranje nove stručne literature- izvještavanje o tijeku stručnog usavršavanja- analiza realizacije nastavnih planova i programa- predlaganje pohvala i nagrada kao i drugih odgoj. mjera za rv i nv

Tijekom školske godine stručni aktiv kontinuirano surađuje s ravnateljem, stručnom službom, Nastavničkim vijećem i odgovarajućim nastavnim institucijama izvan škole i zdravstvenim ustanovama.

112

11.1.2.4 Stručni aktiv predmeta TZK, likovna kultura, glazbena kultura, vjeronauk

Voditelj aktiva: Dragutin Detić, prof.

- dogovor o radu (pregled plana i programa za školsku 2011./2012.god.)- podjela zaduženja- pregled sredstava za rad- razmatranje individualiziranog pristupa učenicima- predlaganje inovacija programske, organizacijske ili metodičke prirode- prijedlog tema za nastavnička vijeća i rad stručnih službi- analiziranje kriterija ocjenjivanja- analiza efikasnosti realizacije plana i programa rada – dogovor o temama za godišnjak škole - realizacija stručnih izleta - prezentiranje nove stručne literature- izvještavanje o tijeku stručnog usavršavanja- analiza realizacije nastavnih planova i programa- predlaganje pohvala i nagrada kao i drugih odgoj. mjera za rv i nv

11.1.3 Rad s pripravnicima i stručni ispiti

Ove šk. godine pripravnički staž nastavlja prof. Petra Bebić koja je prijavljena na pripravnički staž iz engleskog jezika. 19.09.2011. prof. Mihaela Lovrić volonterski je započela pripravnički staž u SKG u predmetu filozofija, uz mentoricu prof. Lindu Maraš Krapić. Novoprimljena prof. geografije Nikolina Tolj primljena je kao pripravnik, a svoj pripravnički staž obavlja u svojoj matičnoj školi – Pomorska škola, Bakar.

Svi djelatnici imaju adekvatnu stručnu spremu u okviru neposrednog rada s učenicima. Završili su određeni smjer Pedagoškog (Filozofskog) fakulteta ili fakulteta inžinjerskog usmjerenja, s položenim tzv. Pedagoškim minimumom. Stalno zaposleni djelatnici ove šk. godine nisu izrazili želju za postdiplomskim studijem, a na postdiplomskom studiju još se uvijek nalaze prof. Linda Maraš Krapić i prof. Alenka Šuljić koje samostalno financiraju ovo školovanje.

113

11.2 Razredno vijeće

11.2.1 Program rada razrednika 1. razreda klasične gimnazijeRazrednik 1.K razreda je prof. Ružica JaukU 1.K razred upisano je 31 učenika od toga 21 djevojka i 10 dječaka.Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, razvoj i samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. sat razrednika

- život i rad u školi- uspješno učenje- psihički razvoj i prilagodba- kreativno ponašanje i samoostvarenje- život u prirodi i s prirodom

70 sati3. sat primanja roditelja 32 sata4. roditeljski sastanci 5 sati5. sjednice razrednog vijeća 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. izleti i ekskurzije 4 sata

Ukupno: 139 sati

Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i god. plana rada- prati rad učenika odjela i skrbi o njima- ispunjava razrednu dokumentaciju- podnosi izvješća o radu razrednog odjela- izvješćuje učenike i njihove roditelje, odnosno skrbnike, o postignutim rezultatima- priprema sjednice razrednog vijeća- predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga- organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima- skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika

Oblici i metode rada kojima će se to ostvariti su:- satovi razredne zajednice- održavanje individualnih informacija- održavanje roditeljskih sastanaka- vođenje sjednica RV- pojedinačni razgovori i suradnja s učenicima- obilježavanje raznih važnih datuma- izlet i ekskurzije

Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:- život i rad u školi- učenička prava i dužnosti- kako učiti- psihički razvoj i prilagodba- čuvanje i razvoj zdravlja- život u prirodi i s prirodom- kreativno ponašanje i samoostvarenje- Bon-ton

Uz gore nabrojena područja predviđeno je i organiziranje susreta s gostima, stručnjacima - predavačima vezano za određene teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.

114

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 1. K

PREDMET IME I PREZIME PROFESORA

TJEDNI FOND SATI GODIŠNJI FOND SATI

HRVATSKI JEZIK MIRJANA BAŽDARIĆ 4 140

ENGLESKI JEZIK ALENKA ŠULJIĆ PETRC

3 105

LATINSKI JEZIK RUŽICA JAUK 3 105

GRČKI JEZIK DARKO DUGAC 3 105GLAZBENAUMJETNOST EDIN PECMAN 1 35LIKOVNA UMJETNOST

LUCILLA MICHELI MARUŠIĆ 1 35

POVIJESTLINDA MARAŠ -KRAPIĆ 2 70

GEOGRAFIJA KATARINA JAKOVAC 2 70

MATEMATIKATAMARA STIPČIĆ-JELENOVIĆ 4 105

FIZIKA SONJA LANC 2 70

KEMIJA MARINA GLAŽAR 2 70

BIOLOGIJA MELITA PERŠIĆ 2 70

INFORMATIKA JANJA LINDARIĆ 2 70

TZK RAJKA HUSEJINI 2 70

VJERONAUK DRAGUTIN DETIĆ 2 70

11.2.2 Program rada razrednika 2. razreda klasične gimnazijeRazrednik 2.K razreda je prof. Alenka Šuljić PetrcRazred ima 28 učenika, od čega 18 učenica.Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, razvoj i samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. sat razrednika 70 sati3. sat primanja roditelja 32 sata4. roditeljski sastanci 5 sati5. sjednice razrednog vijeća 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. izleti i ekskurzije 4 sata

Ukupno: 139 sati

Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i god. plana rada

115

- prati rad učenika odjela i skrbi o njima- ispunjava razrednu dokumentaciju- podnosi izvješća o radu razrednog odjela- izvješćuje učenike i njihove roditelje, odnosno skrbnike, o postignutim rezultatima- priprema sjednice razrednog vijeća- predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga- organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima- skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika


Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:- život i rad u školi- učenička prava i dužnosti- kako učiti- psihički razvoj i prilagodba- čuvanje i razvoj zdravlja- život u prirodi i s prirodom- kreativno ponašanje i samoostvarenje- Bon-ton- nacionalni identitet i domoljublje


Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 2. K




ENGLESKI JEZIK ALENKA ŠULJIĆ PETRC

3 105


GRČKI JEZIK DARKO DUGAC 3 105

GLAZBENAUMJETNOST EDIN PECMAN 1 35

LIKOVNA UMJETNOST LUCILLA MICHELI

MARUŠIĆ1 35

POVIJEST LINDA MARAŠ KRAPIĆ

2 70

GEOGRAFIJA NIKOLINA TOLJ 2 70

116

MATEMATIKA TAMARA STIPČIĆ JELENOVIĆ

4 140




INFORMATIKA JANJA LINARDIĆ 2 70

TZK MIRNA BAČIĆ 2 70


11.2.3 Program rada razrednika 3. razreda klasične gimnazije

Razrednik 3. razreda je prof. Marina GlažarRazred ima 24 učenika, od čega 19 učenice.Cilj razrednikovog djelovanja je dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, zdrav učenički

rast i razvoj ka samoostvarenju pozitivnih osobnih vrijednosti i vrlina te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Različiti su načini kako će razrednik prepoznati potrebe svojih učenika, ali to će najčešće biti razgovor s učenicima, njihovim roditeljima i nastavnicima.

Poslovi i zadaće razrednika bit će:1. administrativni poslovi i vođenje evidencije - 10 sati2. sat razrednika - 70 sati

- život i rad u školi- uspješno učenje- čuvanje i razvoj zdravlja- psihički razvoj i prilagodba- kreativno ponašanje i samoostvarenje- nacionalni identitet i domoljublje- život u prirodi i s prirodom

3. sat primanja roditelja - 32 sata4. roditeljski sastanci - 5 sati5. sjednice razrednog vijeća - 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice - 4 sata7. izleti i ekskurzije - 4 sataUKUPNO SATI GODIŠNJE: 139 sati

Predviđeno je i organiziranje susreta s gostima - predavačima o aktualnim temama vezanim za učeničko zanimanje i dob, te teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 3.K



117

HRVATSKI JEZIK JADRANKA GORIČKI (ZAMJENA PETRA BEBIĆ)

4 140

ENGLESKI JEZIKALENKA ŠULJIĆ PETRC 3 105


GRČKI JEZIK DARKO DUGAC 3 105

NJEMAČKI JEZIKANDREA LERGA MIČETIĆ 2 70


LIKOVNA UMJETNOST LUCILLA MICHELI

MARUŠIĆ1 35

POVIJEST LINDA MARAŠ KRAPIĆ

2 70


MATEMATIKA SONJA LANC 3 140




PSIHOLOGIJA MIRKO BARBARIĆ 1 35



SOCIOLOGIJA NIKO TUNJIĆ 270

LOGIKA DORIAN ŠKROBONJA 135

11.2.4 Program rada razrednika 4. razreda klasične gimnazije

Razrednik 4. razreda je prof. Linda Maraš Krapić (zamjena za prof. Jadranku Gorički)Razred ima 30 učenika, od čega 23 učenice.Cilj razrednikovog djelovanja je dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, zdrav učenički

rast i razvoj ka samoostvarenju pozitivnih osobnih vrijednosti i vrlina te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Različiti su načini kako će razrednik prepoznati potrebe svojih učenika, ali to će najčešće biti razgovor s učenicima, njihovim roditeljima i nastavnicima.

Poslovi i zadaće razrednika bit će:1. administrativni poslovi i vođenje evidencije - 10 sati

118

2. sat razrednika - 70 sati- život i rad u školi- uspješno učenje- čuvanje i razvoj zdravlja- psihički razvoj i prilagodba- kreativno ponašanje i samoostvarenje- nacionalni identitet i domoljublje- život u prirodi i s prirodom

3. sat primanja roditelja - 32 sata4. roditeljski sastanci - 5 sati5. sjednice razrednog vijeća - 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice - 4 sata7. izleti i ekskurzije - 4 sataUKUPNO SATI GODIŠNJE: 139 sati

Predviđeno je i organiziranje susreta s gostima - predavačima o aktualnim temama vezanim za učeničko zanimanje i dob, te teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 4.KPREDMET IME I PREZIME

PROFESORATJEDNI FOND SATI GODIŠNJI FOND SATI

HRVATSKI JEZIK JADRANKA GORIČKI – ZAMJENA PETRA BEBIĆ

4 128

ENGLESKI JEZIK MILA POPIĆ 3 96


NJEMAČKI JEZIK ANDREA LERGA MIČETIĆ

2 64

GRČKI JEZIK DARKO DUGAC 3 96GLAZBENAUMJETNOST EDIN PECMAN 1 32LIKOVNA UMJETNOST LUCILLA MICHELI

MARUŠIĆ1 32

FILOZOFIJALINDA MARAŠ-KRAPIĆ 2 64

POL. I GOSPOD. DORIAN ŠKROBONJA 1 32

POVIJESTLINDA KRAPIĆ-MARAŠ 2 64


MATEMATIKATAMARA STIPČIĆ JELENOVIĆ 3 96



119




11.2.5 Program rada razrednika 1. razreda opće gimnazije

Razrednik 1. razreda opće gimnazije je prof. Andrea Lerga MičetićRazred ima 29 učenika, od čega 14 djevojaka.Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu,

razvoj i samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 15sati2. sat razrednika 70 sati

- život i rad u školi- uspješno učenje- psihički razvoj i prilagodba- kreativno ponašanje i samoostvarenje- život u prirodi i s prirodom

3. sat primanja roditelja 35 sati4. roditeljski sastanci 5 sati5. sjednice razrednog vijeća 5 sata6. svečanosti, proslave, veselice 5 sata7 Organizacija putovanja i stručnih ekskurzija 5 sata

Ukupno: 140 sati



Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:- život i rad u školi- učenička prava i dužnosti- kako učiti- psihički razvoj i prilagodba- čuvanje i razvoj zdravlja- život u prirodi i s prirodom

120

- kreativno ponašanje i samoostvarenje- Bon-ton- nacionalni identitet i domoljublje


Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 1. S

PREDMET IME I PREZIME PROFESORA TJEDNI FOND SATI GODIŠNJI FOND SATI


ENGLESKI JEZIK ALENKA ŠULJIĆ PETRC 3 105

NJEMAČKI JEZIK ANDREA LERGA MIČETIĆ 2 70



LIKOVNA UMJETNOST


POVIJEST LINDA MARAŠ KRAPIĆ 2 70


MATEMATIKATAMARA STIPČIĆ JELENOVIĆ 4 140







11.2.6 Program rada razrednika 2. razreda opće gimnazijeRazrednik 2. razreda je prof. Melita Peršić Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, razvoj i samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati

121

2. sat razrednika 70 sati3. sat primanja roditelja 33 sata4. roditeljski sastanci 5 sati5. sjednice razrednog vijeća 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. izleti i ekskurzije 4 sata

Ukupno: 140 sati



Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:- život i rad u školi- učenička prava i dužnosti- kako učiti- psihički razvoj i prilagodba- čuvanje i razvoj zdravlja- život u prirodi i s prirodom- kreativno ponašanje i samoostvarenje- Bon-ton- nacionalni identitet i domoljublje






ENGLESKI JEZIK MILA POPIĆ 3 105



GLAZBENAUMJETNOST

EDIN PECMAN1 35

LIKOVNA UMJETNOST


122

POVIJESTLINDA MARAŠ-KRAPIĆ 2 70


MATEMATIKA TAMARA STIPČIĆ JELENOVIĆ 4 140




INFORMATIKA TAMARA STIPČIĆ JELENOVIĆ 1 35

PSIHOLOGIJADON MIRKO BARBARIĆ 1 35



1.1.1 Program rada razrednika 3.S razreda opće gimnazije

Razrednik 3. razreda je Janja Linardić.Treći sportski razed ima 28 učenika, od toga je 17 djevojaka

Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, razvoj i samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:

1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. sat razrednika 70 sati3. sat primanja roditelja 32 sata4. roditeljski sastanci 5 sati5. sjednice razrednog vijeća 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. izleti i ekskurzije 4 sata

Ukupno: 139 sati

Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i god. plana rada- prati rad učenika odjela i skrbi o njima- ispunjava razrednu dokumentaciju- podnosi izvješća o radu razrednog odjela- izvješćuje učenike i njihove roditelje odnosno skrbnike o postignutim rezultatima- priprema sjednice razrednog vijeća- predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga- organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima- skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika

123

Oblici i metode rada kojima će se to ostvariti su:

- satovi razredne zajednice- održavanje individualnih informacija- održavanje roditeljskih sastanaka- vođenje sjednica RV- pojedinačni razgovori i suradnja s učenicima- obilježavanje raznih važnih datuma, rođendani- izlet i ekskurzije

Područja odabrana za obradu na satu razrednika su: - život i rad u školi

- učenička prava i dužnosti- kako učiti- psihički razvoj i prilagodba- čuvanje i razvoj zdravlja- život u prirodi i s prirodom- kreativno ponašanje i samoostvarenje- Bon-ton- nacionalni identitet i domoljublje





HRVATSKI JEZIK JADRANKA GORIČKI – zamjena PETRA BEBIĆ

4 128

ENGLESKI JEZIKALENKA ŠULJIĆ PETRC 3 96


GLAZBENAUMJETNOST EDIN PECMAN 1 32LIKOVNA UMJETNOST LUCILLA MICHELI

MARUŠIĆ1 32


SOCIOLOGIJA NIKO TUNJIĆ 2 64LOGIKA

DORIAN ŠKROBONJA 1 32

POVIJESTLINDAMARAŠ-KRAPIĆ 2 64


MATEMATIKA JANJA LINARDIĆ 3 96


KEMIJA MARINA GLAŽAR 2 64MELITA PERŠIĆ

124

BIOLOGIJA 2 64



VJERONAUK DRAGUTIN DETIĆ 2 64FRANCUSKI JEZIK - fakultativno ALENKA ŠULJIĆ PETRC 1 32MEDIJSKA KULTURA – fakult. JADRANKA GORIČKI –

zamjena PETRA BEBIĆ1 32

11.2.7 Program rada razrednika 4.S razreda opće gimnazije

Razrednik 4. razreda je don Dragutin DetićRazred ima 26 učenika, od čega je 9 djevojaka

Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, razvoj i samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:

1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. sat razrednika 70 sati3. sat primanja roditelja 32 sata4. roditeljski sastanci 5 sati5. sjednice razrednog vijeća 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. izleti i ekskurzije 4 sata

Ukupno: 139 sati

Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i god. plana rada- prati rad učenika odjela i skrbi o njima- ispunjava razrednu dokumentaciju- podnosi izvješća o radu razrednog odjela- izvješćuje učenike i njihove roditelje odnosno skrbnike o postignutim rezultatima- priprema sjednice razrednog vijeća- predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga- organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima- skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika

Oblici i metode rada kojima će se to ostvariti su:

- satovi razredne zajednice- održavanje individualnih informacija- održavanje roditeljskih sastanaka- vođenje sjednica RV- pojedinačni razgovori i suradnja s učenicima- obilježavanje raznih važnih datuma, rođendani- izlet i ekskurzije

Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:

125

- život i rad u školi- učenička prava i dužnosti- kako učiti- psihički razvoj i prilagodba- čuvanje i razvoj zdravlja- život u prirodi i s prirodom- kreativno ponašanje i samoostvarenje- Bon-ton- nacionalni identitet i domoljublje






ENGLESKI JEZIK s. VERONIKA POPIĆ 3 96NJEMAČKI JEZIK ANDREA LERGA

MIČETIĆ 2 64GLAZBENAUMJETNOST EDIN PECMAN 1 32LIKOVNA UMJETNOST LUCILLA MICHELI

MARUŠIĆ1 32


LOGIKA DORIAN ŠKROBONJA 1 32

SOCIOLOGIJA NIKO TUNJIĆ 2 64

POVIJESTLINDAMARAŠ-KRAPIĆ 2 64


MATEMATIKA JANJA LINARDIĆ 3 96






VJERONAUK DRAGUTIN DETIĆ 2 64FRANCUSKI JEZIK - fakultativno ALENKA ŠULJIĆ PETRC 1 32MEDIJSKA KULTURA – fakult. JADRANKA GORIČKI – 1 32

126

zamjena PETRA BEBIĆ

11.3 Stručno usavršavanje nastavnika

Seminari i savjetovanja organizirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i županije Primorsko-goranske obvezni su za sve djelatnike, ako se organiziraju na području naše regije. Isto tako, nastoji se omogućiti sudjelovanje djelatnika na seminarima i savjetovanjima koja se organiziraju izvan naše regije, ako to dopuštaju financijska sredstva.

11.4 Rad školskog odbora

Temeljem članka 29. i 30. Statuta Salezijanske klasične gimnazije školom upravlja Školski odbor koji broji sedam članova - tri su člana iz reda nastavnika, dva iz reda roditelja učenika, a dva člana imenuje osnivač samostalno. Članove Školskog odbora imenuje osnivač na prijedlog poglavara salezijanskog samostana u Rijeci.

Program rada:- sastaje se jednom mjesečno - odobrava plan i program Škole - razmatra izvješća o radu profesora - donosi odluke o projektima, njihovu financiranju - izvješćuje osnivača o radu Škole

11.5 Vijeće učenika

Na početku nastavne godine svaki razred zasebno bira svog predstavnika u Vijeće učenika. Ove školske godine 2011./2012. čine ga sljedeći učenici:

1.K - Matea Marčinković1.S – Ljiljana Pendić2.K – Tino Mrak2.S – Roko Gatara3.K – Roko Janković3.S – Mario Štokić4.K – Ivo Pekić4.S – Ela Bukvić

Vijeće učenika broji osam članova.

Program rada:- sastaje se jednom mjesečno - odobrava plan i program Škole - iznosi prijedloge učenika vezane uz rad škole Nastavničkom vijeću- iznosi primjedbe učenika vezane uz rad škole i profesora Nastavničkom vijećuZa predsjedika vijeća učenika u školskoj godini 2011./2012. izabrana je Ella Bukvić – 4. S razreda.

127

11.6 Vijeće roditelja

Na početku nastavne godine roditeljii (na prvom roditeljskom sastanku) biraju svog predstavnika u Roditeljsko vijeće. Roditeljsko vijeće broji osam članova.Program rada:

- sastaje se jednom mjesečno - odobrava plan i program Škole - iznosi prijedloge roditelja vezane uz rad škole Nastavničkom vijeću- iznosi primjedbe roditelja vezane uz rad škole i profesora Nastavničkom vijeću

Članovi vijeća: Božidar Neral – 1.K

Tanja Pendić – 1. SDijana Marinov – 2.KSenka Jardas - 2.SMarina Fučić - 3.KTanja Šćiran – 3.SMara Beljo – 4.SMilivoj Kukuljan - 4.K

11.7 Rad ravnatelja

Ovaj plan zasniva se na poslovima i zadacima koji su u nadležnosti ravnatelja na temelju Zakona o srednjem školstvu i općih akata Škole, određeni su nastavnim planom i programom za srednje škole i proizlaze iz odluka Školskog odbora te stručnih organa Škole.

Svi navedeni poslovi i zadaci ravnatelja mogu se svrstati u nekoliko kategorija:- organizacijsko-upravni poslovi- materijalno-financijski poslovi- pedagoško-instruktivni rad- rad s učenicima- rad s roditeljima i ostalim građanima- rad sa Školskim odborom i Vijećem roditelja- rad sa stručnim tijelima- rad s pedagoškom službom- kadrovska pitanja- rad na vlastitom stručnom usavršavanju.Ovi poslovi i zadaci raspoređuju se ravnomjerno i izvršavaju tijekom cijele školske godine

prema značenju i aktualnosti.Raspored poslova i zadataka, njihova konkretizacija i utvrđivanje termina za izvršenje određeno

je mjesečnim planom rada.Predavanje roditeljima «Tipovi vjernika i njihova savjest u sekulariziranom svijetu»

Mjesečni plan rada ravnatelja

Rujan 20111. Formiranje odjela2. Prihvat novih učenika3. Rješavanje kadrovskih problema4. Izrada plana i programa Škole te usvajanje programa rada Škole za šk. 2010./11. g.5. Formiranje stručnih aktiva u Školi

128

6. Sjednica Nastavničkog vijeća - Program rada Škole7. Pregled pedagoške dokumentacije - programi rada8. Sjednica Školskog odbora9. Sastanak Vijeća roditelja - Program rada

10. Usvajanje zaduženja od strane svakog profesora 11. Administrativno-financijski poslovi 12. Savjetodavni razgovor sa svim djelatnicima. 13. Organiziranje marende učenicima 14. Organiziranje izvannastavnih aktivnosti 15. Organiziranje sportskih aktivnosti za nesportaše 16. Individualni rad s roditeljima 17. Individualni rad s profesorima 18. Stručno usavršavanje 19. Predavanje za roditelje „Tipovi vjernika i njihova savjest u sekulariziranom svijetu»

Listopad 2011. 1. Organiziranje sastanka trenera, profesora i roditelja 2. Konstituiranje Školskog odbora3. Formiranje školskih društava4. Pedagoško-instruktivni pregledi nastave5. Roditeljski sastanci6. Sudjelovanje u radu školskih stručnih aktiva7. Uvid u slobodne aktivnosti učenika8. Uvid u rad dopunske i dodatne nastave

9. Realizacija mjera zaštite na radu 10. Individualni rad s roditeljima 11. Individualni rad s profesorima 12. Stručno usavršavanje 13. Organiziranje druženja učenika, roditelja, profesora i trenera (kestenijada) 14. Sudjelovanje na kongresu CEEC-a (Savjetnika katoličkih škola Europe) u Škotskoj 15. Organiziranje izleta za prve razrede u Torino 16. Organiziranje izleta za druge razrede u Rim 17. Organiziranje izleta za treće razrede u Beč 18. Organizira susret roditelja katoličkih škola u Udbini 19. Susret s trenerima

. Studeni 2011.

1. Sjednica Nastavničkog vijeća2. Pedagoško-instruktivni pregled nastave3. Sjednica Školskog odbora4. Pedagoško-instruktivni pregled rada skupina izvannastavnih aktivnosti5. Pedagoško-instruktivni pregled rada razrednika6. Predavanje za roditelje7 Praćenje igre nesportaša 8. Organizira duhovnu obnovu za djelatnike SKG-a.9. Individualni rad s roditeljima

10. Individualni rad s profesorima 11. Stručno usavršavanje u Prague

Prosinac 2011.1. Sjednice Razrednih vijeća - kraj prvog polugodišta

129

2. Sjednica Nastavničkog vijeća3. Pedagoško-instruktivni pregled nastave4. Pregled rada stručnih suradnika - realizacija programa5. Sjednica Školskog odbora6. Sjednica Vijeća roditelja - analiza uspjeha

7. Proslava Božića i Nove godine 8. Organizacija zimovanja učenika

9. Individualni rad s roditeljima 10. Individualni rad s profesorima 11. Stručno usavršavanje 12. Priprema učenika, djelatnika i roditelja za Božićne blagdane 13. Organizranje duhovne obnove za učenike 14. Božićna misa sa djelatnike, učenike i roditelje

Siječanj 2012.1. Rad na izvješću o uspjehu učenika u I. polugodištu2. Sjednica Školskog odbora3. Pregled pedagoške dokumentacije4. Analiza godišnjeg obračuna za 2011.5. Sjednica Nastavničkog vijeća (analiza uspjeha - prijedlozi i primjedbe Školskog odbora i Vijeća roditelja)6. Razmatranje izvješća profesora7. Roditeljski sastanci za sve odjele8. Individualni rad s roditeljima9. Individualni rad s profesorima

10. Stručno usavršavanje 11. Organizranje proslave don Bosca Veljača 2012.

1. Analiziranje rezultata prvog polugodišta 2. Sjednica Nastavničkog vijeća s posebnim osvrtom na realizaciju programa i profesorsko praćenje rada učenika 3. Organizacija izleta na snijegu 4. Pedagoško-instruktivni pregled nastave 5. Pregled rada školskih stručnih aktiva 6. Organizacija natjecanja iz pojedinih predmeta 7. Individualni rad s roditeljima 8. Individualni rad s profesorima 9. Stručno usavršavanje

10. Predavanje za roditelje 11. Sastanak s trenerima naših učenika

Ožujak 2012.1. Dogovor sa sudionicima o programu priprema za Korizmu2. Pedagoško-instruktivni pregled nastave3. Sjednica Nastavničkog vijeća - izborna nastava, dodatna i dopunska te rad u izvannastavnim aktivnostima.4. Sastanak s voditeljima stručnih aktiva - problemi i prijedlozi za unapređivanje rada5. Sjednica Školskog odbora6. Individualni rad s roditeljima7. Individualni rad s profesorima

8. Stručno usavršavanje9. Priprema za natjecanje iz klasičnih jezika

10. Organiziranje seminara za djelatnike katoličkih škola 11. Organiziranje sportskih natjecanja u Sinju

130

12. Organiziranje kongresa CEEC-a (Savjetnika katoličkih škola Europe) u Dublinu

Travanj 2012.1. Sjednica Nastavničkog vijeća (analiza uspjeha)2. Sjednica Vijeća roditelja (analiza uspjeha) 3. Sjednica Školskog odbora4. Praćenje realizacije programa Škole5. Pripreme za proslavu uskrsnih blagdana6. Pedagoško-instruktivni pregled nastave7. Roditeljski sastanci8. Individualni rad s roditeljima9. Individualni rad s profesorima

10. Stručno usavršavanje 11. Priprema učenika zaa gradsko i državno natjecanje 12. Praćenje državne mature

Svibanj 2012.1. Organizacija proslave Dana Škole te proslave blagdana Dominika Savija, zaštitnika škole2. Pedagoško-instruktivni pregled redovite nastave, dopunske i dodatne nastave, rada školskih društava3. Sjednica Nastavničkog vijeća4. Roditeljski sastanci5. Kontrola realizacije nastavnih planova i programa6. Upis učenika u 1. razred7. Individualni rad s roditeljima8. Individualni rad s profesorima9. Stručno usavršavanje

10. Proslava blagdana Marije Pomoćnice 11. Organiziranje maturijade za maturante iz Rijeke 12. Priprema državne mature Lipanj 2012.

1. Sjednice stručnih aktiva u Školi (analiza rada)2. Sjednice razrednih vijeća (uspjeh na kraju školske godine)3. Formiranje komisija za popravne ispite4. Rad u komisijama za praćenje rezultata rada profesora, stručnih suradnika i ravnatelja5. Raspored zaduženja profesora za sljedeću školsku godinu6. Sjednica Nastavničkog vijeća: - završna sjednica - analiza rada i postignuti rezultati - prijedlozi za program rada Škole za šk. 2012./2013. godinu7. Sjednica Vijeća roditelja (analiza uspjeha i prijedlozi za program rada Škole)8. Sjednica Školskog odbora (analiza uspjeha, vrednovanje nastavnika, kadrovska problematika, prijedlozi za program rada Škole)

9. Organiziranje završetka nastavne godine 10. Rad na godišnjem izvješću 11. Formiranje komisija za primanje dokumenata pri upisu učenika 12. Organiziranje podjele svjedodžbi učenicima sa svetom misom

13. Praćenje državne mature

Srpanj 2012.1. Polugodišnja bilanca za 2012. godinu

131

2. Pripreme za školsku 2012/2013. godinu3. Upisi učenika u prve razrede4. Organiziranje popravnih ispita5. Sjednica Školskog odbora 6. Sjednica Nastavničkog vijeća

Kolovoz 2011.1. Program rada za školsku 2012./2013. godinu2. Popravni i razredni ispiti3. Formiranje odjela4. Sjednica Nastavničkog vijeća: - uspjeh učenika na popravnim ispitima - rasprava o programu rada Škole za školsku 2012/2013. godinu5. Sjednica Školskog odbora - problemi na početku školske godine

Ovaj program i mjesečni plan može se mijenjati i usklađivati, ako se za to ukaže potreba, s planom rada Škole kao cjeline, odnosno planovima rada organa upravljanja i stručnih tijela.

Posebna pažnja u školskoj 2011./2012.godini bit će usmjerena na instruktivno--pedagošku djelatnost s posebnim inzistiranjem na unapređenju nastave, tj. poduzimanje odgovarajućih mjera radi poboljšanja kvalitete rada i rasterećenja učenika, poticanja aktivnosti svih djelatnika, unapređenju međuljudskih odnosa (posebno odnosa učitelj-učenik), stvaranju zdrave radne atmosfere u Školi.

11.8 Rad stručnih suradnika

U školi su stručni suradnici knjižničarka i psiholog.

11.8.1 PSIHOLOG

Polazeći od toga da je cilj Salezijanske klasične gimnazije u Rijeci "mladima pružiti temeljnu izobrazbu, razviti zdravu kritičnost i trijezno prosuđivanje, pomagati im u otkrivanju kršćanskih vrednota, razviti ljubav i odanost prema Crkvi i svome narodu da budu „dobri kršćani i pošteni građani“ (don Bosco), rad pedagoga obuhvatit će sljedeće aktivnosti:

KROZ GODINU- U suradnji s ravnateljem sudjelovati u izradi školskog kurikuluma, planova, programa i izvješća

za školu- Sudjelovati u stručnim tijelima škole i drugim poslovima koje nije uvijek moguće predvidjeti- Sudjelovati u društvenim i crkvenim događanjima u gradu gdje se planira sudjelovanje naše

gimnazije- rad i suradnja s učenicima- rad i suradnja s roditeljima- unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog rada i suradnja s nastavnicima- suradnja s mentorom- suradnja s ravnateljem u pripremi mjesečnih susreta s roditeljima i trenerima

Suradnja:- s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa- sa socijalnim i zdravstvenim ustanovama

132

- sa stručnim suradnicima osnovnih i srednjih škola- s odgojnim, društvenim i kulturnim ustanovama u gradu i županiji- s katoličkim školama u Hrvatskoj i Visokom teološkom školom u Rijeci i Riječkom

nadbiskupijom- suradnja sa ustanovama koje prate pedagošku problematiku mladih- Sudjelovanje na tečajevima i seminarima u organizaciji Ministarstva, Županijskog ureda za

prosvjetu, strukovnih organizacija i dr.

RUJAN 2011.- upoznavanje sa školom - njezinim obilježjima, Statutom, planom i programom rada i pravilnicima

kao i radnim kolektivom- upoznavanje s učenicima - Statistička obrada podataka o protekloj i na početku ove šk. godine- Prikupljanje podataka o socijalnim, zdravstvenim i obiteljskim prilikama učenika- sudjelovanje u izradi godišnjeg plana i programa- stručno usavršavanje

LISTOPAD 2011.- Individualni razgovori s učenicima sa svrhom unaprjeđenja rada i prevladavanja eventualnih

teškoća u učenju i ponašanju- Inicijalni razgovori s učenicima prvih razreda- Razgovori s nastavnicima, napose s razrednicima te roditeljima o školskim aktivnostima i

mogućnostima pojedinih učenika- Sudjelovanje u pripremi kestenijade- izrada školskog kurikuluma- razrada programa putovanja učenika prvih razreda u Torino i Mornese i putovanje

STUDENI 2011.- U suradnji s ravnateljem analizirati rad školskih službi i djelatnika u ostvarivanju plana i programa

škole- Praćenje rada učenika u školskim i izvanškolskim aktivnostima- Uspostavljanje komunikacije sa sportskim klubovima naših učenika- Održavanje povezanosti s roditeljima i stručnim službama izvan škole- Priprema za izradu odgojnog plana škole- sudjelovanje u pripremi duhovne obnove za nastavnike- suradnja s nastavnicima u pripremi putovanja učenika drugih razreda u Rim i putovanje

PROSINAC 2011.- Intenzivnije praćenje rada učenika uoči kraja polugodišta- Priprema adventske i božićne inicijative u suradnji s učenicima i nastavnicima kao i animacija

završne svete Mise s učenicima i roditeljima- U dogovoru s ravnateljem priprema duhovne obnove učenika- Priprema prigodne izložbe sa suradnicima- izrada odgojnog plana škole- sudjelovanje na roditeljskim sastancima

SIJEČANJ 2012.- Analiza rada i uspjeha učenika u prvom polugodištu i planiranje prilagodbe rada u skladu s

dobivenim rezultatima- Sudjelovanje u pripremi izvješća o uspjehu učenika i ostvarenju nastavnih planova i programa- praćenje i vrjednovanje ciljeva postavljenig školskim kurikulumom- Sudjelovanje u organizaciji i pripremi učenika u školskim natjecanjima- Formacija djelatnika u duhu preventivnog odgojnog sustava s naglaskom na nove djelatnike

133

- Sudjelovanje u pripremi proslave blagdana sv. Ivana Bosca

VELJAČA 2012.

- Prema potrebi, rad s učenicima s teškoćama u učenju i ponašanju te suradnja s nastavnicima, roditeljima i stručnim službama

- Sudjelovanje u pripremi susreta za roditelje i roditeljskih sastanaka i njihovoj realizaciji- Rad na dokumentaciji škole- sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu

OŽUJAK 2012.- Praćenje rada učenika u školskim i izvanškolskim aktivnosima i poticati sve sudionike u odgojno-

obrazovnom procesu na suradnju- Sudjelovanje u organizaciji korizmenog vremena i pripremi na Uskrsne blagdane- Sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu

TRAVANJ 2012.- Analiza rada i uspjeha učenika u prvom razdoblju drugog polugodišta- U suradnji s nastavnicima pratiti rad učenika završnog razreda- Sudjelovanje u pripremi proslave Dana škole- Sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu

SVIBANJ 2012.- proslava dana škole i suradnja s učenicima i nastavnicima u pripremi prigodnog programa- priprema i praćenje učenika škole na nacionalni suret hrvatske katoličke mladeži u Sisku- u suradnji s ravnateljem sudjelovanje u informiranju učenika i njihovih roditelja o mogućnosti

upisa u prvi razred naše gimnazije za sljedeću šk. godinu- Sudjelovanje na roditeljskim sastancima i individualni rad s roditeljima- Sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu

LIPANJ 2012.- Rad s učenicima koji će imati popravne ispite i konzultacije s nastavnicima i roditeljima- Provjera uspjeha učenika na kraju nastavne godine u učenju i drugim aktivnostima tijekom

godine- nformirati o školi i njenom radu učenike zainteresirane za upis u našu gimnaziju- Sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu- Sudjelovati u organizaciji i radu maturalnih ispita i danu podjela svjedodžbi

SRPANJ 2012.- Sudjelovanje u organizaciji i provođenju upisa u prvi razred- Sudjelovanje u izradi izvješća o radu škole i stručnog suradnika - pedagoga- Rad na dokumentaciji škole

KOLOVOZ 2012.- Statistička obrada podataka o protekloj školskoj godini- Pisanje izvješća o radu škole- priprema rada za iduću školsku godinu

11.8.2 KNJIŽNIČAR

CILJEVI I ZADACI RADA:

- učiniti knjižnicu informacijskim, medijskim, komunikacijskim i kulturnim središtem škole

134

- integrirati rad knjižnice u nastavni proces: osigurati stručnu potporu za potrebe redovite nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti

- informacijski opismenjavati učenike (osposobiti ih za pronalaženje, vrednovanje, korištenje i predstavljanje informacija)- osposobljavati učenike za samostalan rad i cjeloživotno učenje utemeljeno na istraživačkom

pristupu- njegovati ljubav prema knjizi, promicati čitanje i korištenje knjižničnim uslugama u školi i izvan nje- odgajati učenike kao pozitivne osobe (kulturno ponašanje, razvoj vrijednosti:

obiteljski život, ljubav, domoljublje – vrijednosti nacionalne kulture, jezika, ekološka svijest, sloboda mišljenja, kritičko mišljenje, pozitivna slika o sebi, odgoj za demokraciju i ljudska prava…)

- njegovanje duhovnog ozračja škole

POSLOVI ŠKOLSKOG KNJIŽNIČARA OBUHVAĆAJU:

1. Odgojno-obrazovni rad 2. Kulturnu i javnu djelatnost 3. Stručni knjižnično-informacijski rad4. Planiranje i programiranje rada5. Stručno usavršavanje6. Rad u stručnim tijelima Škole, u ispitnim komisijama

Realizacija programa tijekom školske 2011./2012. godine:Vrijeme realizacije

1. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD(rad s većom skupinom – razredom, manjom skupinom, individualni rad)

1.1 Edukacija korisnika - Uvođenje učenika prvih razreda u rad knjižnice 9. mj. (upoznavanje s organizacijom rada, smještajem fonda, Pravilnikom o radu)- Izvori informacija u knjižnici 9. mj.- Obrada zadane teme i pisanje referata 10. mj.- Sustav knjižnica i mogućnosti korištenja knjižničnih službi 5. mj.- Korištenje računala za učenje i istraživanje 9. – 6. mj.- Sustavno poučavanje i pomoć u samostalnom radu te osposobljavanje za cjeloživotno učenje 9. – 6. mj.

1.2 Timska nastava 9. – 6. mj. 1.3 Knjižnična družina 9. – 6. mj. 1.4 Stvaralačke radionice 9. – 6. mj.

2. KULTURNA I JAVNA DJELATNOST (povezivanje škole sa širom zajednicom predstavljanjem aktivnosti – promidžbenim materijalima, organiziranjem priredaba, različitih manifestacija, priređivanjem izložaba, sudjelovanjem u kulturnom životu zajednice)

2.1 Obilježavanje značajnih obljetnica, datuma, tematske izložbe 9. – 6. mj.

2.2 Obilježavanje vjerskih blagdana i svečanosti te

uređivanje duhovnog kutka (svetac dana, misao tjedna) 9. – 6. mj.2.3 Dan škole 5. mj.2.4 Organiziranje pjesničke večeri 3. mj.2.5 Posjećivanje kulturnih manifestacija u gradu

– izložbe, predstavljanja, predavanja 9. – 6. 2.6 Suradnja s knjižnicama, knjižarama, nakladnicima, antikvarijatima, muzejima, galerijama i drugim kulturnim ustanovama 9. – 6. mj.

135

3. STRUČNI KNJIŽNIČNO-INFORMACIJSKI RAD3.1 Nabava (ispitivanje, prikupljanje, raščlamba

zahtjeva korisnika, katalog deziderata…) 8. – 6. mj.3.2 Tehnička obradba knjižnične građe stalno3.3 Inventarizacija, reinventarizacija (doniranih zbirki, rare,

periodike, notnih zapisa, AV građe) stalno3.4 Klasifikacija, reklasifikacija i računalna obrada građe (Knjiga, 9.0) stalno3.5 Otpis 12., 1. mj.3.6 Zaštita građe (pravilan smještaj i čuvanje) stalno3.6 Informacijska djelatnost (sustavno informiranje

korisnika o novonabavljenoj građi, priređivanje materijala zanastavu svih odgojno-obrazovnih područja – odabir i pripremanje literature, posudba, pretraživanja

- referentna zbirka, dostupne baze podataka, kataloga, tematskih bibliografija, predmetnih kataloga časopisa) stalno

4. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA 8., 9. mj.

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE5.1 Individualno stručno usavršavanje (praćenje literature, različiti oblici edukacije) stalno5.2 Stručna vijeća školskih knjižničara5.3 Proljetna škola školskih knjižničara5.4 Stručno usavršavanje u organizaciji matične sliužbe za školske knjižnice5.5 Skupovi Društva knjižničara5.6 Susreti djelatnika hrvatskih katoličkih škola

6. RAD U STRUČNIM TIJELIMA ŠKOLE, U ISPITNIM KOMISIJAMA

11.9 Program rada tajnika škole

Početak školske godine za tajnika SKG obilježen je sudjelovanjem u pripremi kao i u izradi godišnjeg plana i programa škole. To je posao u koji su uključeni svi profesori i svo osoblje kako bi se što kvalitetnije pripremila nova školska godina.

Tajnik također početkom šk. godine izrađuje razne statističke izvještaje koji se odnose na strukturu djelatnika škole, broj upisanih učenika u razredna odjeljenja, broj razrednih odjeljenja, uspjeh učenika na popravnim ispitima te ostala izvješća.

Da bi se nesmetano odvijala nastava potrebno je prije početka nastave nabaviti i pedagošku dokumentaciju o čemu se također brine tajnik škole.

Nakon pripreme nastave slijede i ostali poslovi tajnika:- sređivanje dosjea učenika i upisivanje novih učenika i osnovnih podataka o njima u matični registar i e-maticu.- izdavanje raznih potvrda i uvjerenja učenicima- davanje raznih informacija strankama vezanih za početak nastave, udžbenike- sređivanje dosjea zaposlenika- u suradnji s ravnateljem škole izrađuje ugovore o radu i anekse ugovora za zaposlene- ispunjava obrazac e- Matica škole za kraj školske godine i e - Matica škole za početak školske godine.

Ostali poslovi tijekom godine:- kadrovski poslovi vezani za izradu i izdavanje svih rješenja iz oblasti radnih odnosa za djelatnike škole- prijava i odjava djelatnika na print listu na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i u e- maticu.- prijava i odjava djelatnika na mirovinsko i invalidsko osiguranje- vođenje matične knjige djelatnika i vođenje brige o dosjeima djelatnika

136

- vođenje brige o radnom stažu djelatnika - briga oko evidencije rada - prati područja radnog zakonodavstva- primanje, urudžbiranje (u računalnom programu za urudžbiranje) i otpremanje pošte- briga oko donošenja općih akata škole (pravilnici)- priprema prijedloge općih akata, te njihovu izmjenu i dopunu- brine se o žigu škole i odgovoran je za arhivu- izdavanje duplikata svjedodžbi- mjesečno vrši obračun prijevoza za djelatnike i predaje računovodstvu na daljnje postupanje- piše dopise po nalogu ravnatelja- obavlja i druge poslove koje joj povjeri ravnatelj škole. Na kraju šk. godine poslovi tajnika vezani su za:- statističke izvještaje o uspjehu učenika- izvještaji o realiziranim nastavnim satovima- izvještaji o broju učenika na kraju šk. godine- izvješća o aktivnostima u školi tijekom godine.- tehnički poslovi oko državne mature također obilježavaju kraj šk. godine- u suradnji s ravnateljem - planiranje i izdavanje rješenja za godišnji odmor djelatnika- unošenje podataka i promjena u podacima o učenicima i djelatnicima u e-maticu škole.

11.10 Program rada računovođe Osnovni zadatak svakog računovođe je organizacija i vođenje knjigovodstva prema računskom planu koji propisuje Pravilnik o knjigovodstvu, a uz to brine se i o ažurnosti poslovanja. U okviru tog zadatka postoje poslovi koji se obavljaju svakodnevno, mjesečno, tromjesečno, postoje polugodišnji i godišnji poslovi.

Poslovi koji se obavljaju svakodnevno: - likvidiranje i kontroliranje financijskih dokumenata

- kontiranje financijskih dokumenata - knjiženje svih poslovnih događaja na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava

- vođenje salda konta dobavljača - vođenje knjige blagajne - o svim gotovinskim uplatama i isplatama - dnevno zaključivanje blagajničkih izvještaja i sravnavanje salda u gotovom s knjižnim saldom - supotpisivanje financijskih dokumenata s bankovnim i drugim poslovanjem - plaćanje pristiglih računa - vođenje knjige ulaznih računa i ostalih poslovnih knjigaPoslovi koji se obavljaju mjesečno: - obračun plaća - obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak iz nesamostalnog rada i ažurno dostavljanje

podataka poreznoj upravi - vodi se briga o visini blagajničkog maksimuma - radi se obračun bolovanja i ostalih naknada djelatnicima - popunjavanje statističkih izvješća koja se odnose na financijsko poslovanje - popunjava Račun plaćaPoslovi koji se obavljaju periodično, tromjesečno i polugodišnji poslovi: - izrada periodičnih obračuna i usklađivanje s doznakama Ministarstva prosvjete i sporta - izrada polugodišnjeg financijskog izvješća - izrada polugodišnje bruto bilance - popunjavanje statističkih izvješća koja se odnose na financijsko poslovanje tog razdoblja - usklađivanje i sastavljanje zapisnika s dobavljačimaKrajem godine izrađuje se: - godišnja bruto bilanca - zaključni list za završni račun - račun prihoda i rashoda te druga izvješća propisana Uredbom o računovodstvu

137

- popunjavaju se godišnja statistička izvješća koja se odnose na financijsko poslovanje - vrši se obračun amortizacije - knjiže se otpisi pojedinačno za svako osnovno sredstvo u kartoteci osnovnih sredstava - na temelju izvješća komisije o popisu osnovnih sredstava vrši se usklađivanje u Glavnoj knjizi II i na analitičkim karticama osnovnih sredstava - vodi knjigu inventara - vode se inventurne liste - osnovnih sredstava i sitnog inventara - sastavlja godišnje izvješće za Fond MIO i za Fond ZO – obračuna i uplate doprinosa iz plaće - usklađivanje i sastavljanje zapisnika s dobavljačima po godišnjim obračunima - zaključivanje Računa plaća za tekuću godinu, i otvaranje za nastupajuću godinu, te predaje Ip obrasce za prethodnu godinu - usklađenje isplaćenih naknada djelatnicima koji su koristili bolovanje, sa HZZO i MIO. - i drugi poslovi po nalogu ravnatelja škole.

Osim toga, zadatak računovođe je da sudjeluje u izradi financijskog plana, da prati propise u svezi s financijskim poslovanjem i obračunom plaća, da odlaže i čuva svu dokumentaciju koja se odnosi na financijsko poslovanje i na djelokrug svog radnog mjesta.

11.11 Program rada satničaraŠkola ima satničara. Prof. fizike i matematike Sonja Lanc obavlja poslove satničara.

Škola ove godine ima 8 odjeljenja (4 opća gimnazijska smjera za sportaše i 4 klasična).Njihovo tjedno opterećenje:I. k - 35 hI. s - 33 hII. k - 35 hII. s - 34 hIII. k - 37 hIII. s - 35 hIV. k - 37 hIV. s – 33 h

Posao satničara je izrada satnice i organizacija zamjena u slučaju izostanka nastavnika.Nastavu ostvaruju 22 djelatnika, od kojih je 10 vezano za druge škole, pa to predstavlja jedan od većih problema u ostvarivanju rasporeda.

138

Documents

1gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr/upload/... · Web viewSalezijanska klasična gimnazija s pravom javnosti, Rijeka G O D I Š N J I P L A N I P R O G R A M ZA ŠKOLSKU