gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hrgimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr/upload/... · Web viewUvjeti rada u školi su povoljni, jer škola posjeduje sva potrebna pomagala

Salezijanska klasična gimnazijas pravom javnosti, Rijeka

G O D I Š N J I P L A N I P R O G R A M

ZA ŠKOLSKU 2019./2020. GODINU

Sadržaj1. OSNOVNI PODACI O USTANOVI............................................................................................................41.1 OBRAZOVNA PODRUČJA-PROGRAMI I TRAJANJE OBRAZOVANJA PO PROGRAMIMA..............5

2. MATERIJALNO TEHNIČKI UVJETI RADA USTANOVE..........................................................................62.1 PROSTORNI UVJETI - ZGRADA........................................................................................62.2 PROSTORNI UVJETI - UČIONIČKI PROSTOR......................................................................62.3 OPREMLJENOST PROSTORA..........................................................................................6

2.3.1 Knjižnica.........................................................................................................................................................62.3.2 Dvorana za TZK i sportski teren....................................................................................................................72.3.3 Osvrt na uvjete rada u ustanovi.....................................................................................................................7

3. UČENICI.................................................................................................................................................... 83.1 TABLIČNI PRIKAZ BROJA UČENIKA I ODJELA ZA ŠKOLSKU GODINU 2019./2020..................8

3.1.1 Klasična gimnazija.........................................................................................................................................83.1.2 Opća gimnazija za sportaše...........................................................................................................................8

4. DJELATNICI USTANOVE.........................................................................................................................95. ORGANIZACIJA NASTAVE.................................................................................................................... 115.1 PREMA BROJU RADNIH DANA U TJEDNU........................................................................115.2 PREMA DNEVNOM RADU..............................................................................................115.3 PREMA SADRŽAJU - OPĆEOBRAZOVNI NASTAVNI PREDMETI...........................................11

5.4 JEZIČNO I KOMUNIKACIJSKO PODRUČJE........................................................................125.4.1 Opis područja...............................................................................................................................................125.4.2 Odgojno-obrazovni ciljevi područja............................................................................................................135.4.3 Okvirni plan rada HRVATSKOG JEZIKA...................................................................................................145.4.4 Okvirni plan rada ENGLESKOG JEZIKA...................................................................................................185.4.5 Okvirni plan rada NJEMAČKOG JEZIKA..................................................................................................215.4.6 Okvirni plan rada LATINSKOG JEZIKA.....................................................................................................245.4.7 Okvirni plan rada za GRČKI JEZIK............................................................................................................33

5.5 MATEMATIČKO PODRUČJE...........................................................................................375.5.1 Opis područja...............................................................................................................................................375.5.2 Odgojno-obrazovni ciljevi područja............................................................................................................385.5.3 Okvirni plan rada MATEMATIKE...............................................................................................................39

5.1 DRUŠTVENO- HUMANISTIČKO PODRUČJE......................................................................465.1.1 Opis područja...............................................................................................................................................465.1.2 Odgojno-obrazovni ciljevi područja............................................................................................................465.1.3 Okvirni plan rada POVIJESTI.....................................................................................................................475.1.4 Okvirni plan rada FILOZOFIJE..................................................................................................................485.1.5 Okvirni plan rada SOCIOLOGIJE...............................................................................................................505.1.6 Okvirni plan rada PSIHOLOGIJE...............................................................................................................515.1.7 Okvirni plan rada POLITIKE i GOSPODARSTVA.....................................................................................535.1.8 Okvirni plan rada LOGIKA..........................................................................................................................54

3. MODERNA LOGIKA................................................................................................................................... 555.1.9 Okvirni plan rada VJERONAUK.................................................................................................................55

5.2 PRIRODOSLOVLJE.......................................................................................................575.2.1 Opis područja...............................................................................................................................................575.2.2 Odgojno-obrazovni ciljevi područja............................................................................................................585.2.3 Okvirni plan rada KEMIJE..........................................................................................................................595.2.4 Okvirni plan rada GEOGRAFIJE................................................................................................................615.2.5 Okvirni plan rada BIOLOGIJE....................................................................................................................645.2.6 Okvirni plan rada FIZIKE............................................................................................................................65

5.3 INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA.........................................................685.3.1 Opis područja...............................................................................................................................................685.3.2 Odgojno-obrazovni ciljevi područja............................................................................................................695.3.3 Okvirni plan rada INFORMATIKE..............................................................................................................70

5.4 UMJETNIČKO PODRUČJE.............................................................................................765.4.1 Okvirni plan rada LIKOVNE UMJETNOSTI...............................................................................................765.4.2 Okvirni plan rada GLAZBENE UMJETNOSTI...........................................................................................77

5.5 TJELESNO I ZDRAVSTVENO PODRUČJE.........................................................................805.5.1 Okvirni plan rada TJELESNE I ZDRASTVENE KULTURE.......................................................................80

5.6 DODATNA NASTAVA....................................................................................................835.6.1 Okvirni plan i program za geografiju – dodatna nastava............................................................................835.6.2 Okvirni plan i program za glazbenu umjetnost – dodatna nastava.............................................................835.6.3 Grupa Art Lab: Likovni laboratorij.............................................................................................................845.6.4 Okvirni plan i program za fiziku– dodatna nastava.....................................................................................845.6.5 Okvirni plan i program za povijest – dodatna nastava................................................................................845.6.6 Okvirni plan i program za informatiku – dodatna nastava..........................................................................845.6.7 Okvirni plan i program za logiku – dodatna nastava..................................................................................855.6.8 Okvirni plan i program za engleski jezik – dodatna nastava.......................................................................85

5.7 FAKULTATIVNA NASTAVA.............................................................................................865.7.1 Francuski jezik.............................................................................................................................................865.7.2 Web dizajn....................................................................................................................................................865.7.3 Medijska kultura...........................................................................................................................................86

5.8 IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI.......................................................................................885.8.1 Družina knjižničara......................................................................................................................................885.8.2 Debatni klub.................................................................................................................................................895.8.4 Umijeće tiskanja, uvezivanja i izdavanja knjige..........................................................................................895.8.5 Okvirni plan i program za tjelesnu i zdravstvenu kulturu – izvannastavna aktivnost.................................895.8.6 Grupa: SŠK – „Dominik Savio“..................................................................................................................895.8.7 Grupa: Karitativna skupina – „Volonteri svetog Vinka“............................................................................90

2

6. TJEDNA ZADUŽENJA NASTAVNIKA....................................................................................................867. ORIJENTACIJSKI KALENDAR RADA USTANOVE..............................................................................937.1 ODGOJNO-OBRAZOVNA RAZDOBLJA.............................................................................937.2 KALENDAR DOGAĐANJA U ŠK. GOD. 2019./2020. PO MJESECIMA...................................94

7.2.1 Vremenik polaganja ispita državne mature...............................................................................................103

8. PLAN KULTURNIH I JAVNIH AKTIVNOSTI USTANOVE....................................................................1058.1 PRIREDBE, SUSRETI..................................................................................................105

8.1.1 Posjeti kazalištu, koncertima i drugim priredbama, muzejima i izložbama..............................................1058.2 SUSRETI ZA PROFESORE...........................................................................................1058.3 STRUČNE EKSKURZIJE..............................................................................................1058.4 HIGIJENA U ŠKOLI.....................................................................................................1068.5 NATJECANJA............................................................................................................106

9. PROJEKTI USTANOVE........................................................................................................................ 10710. SOCIJALNA I ZADRAVSTVENA ZAŠTITA......................................................................................10811. OKVIRNI PLANOVI I PROGRAMI RADA USTANOVE....................................................................10911.1 NASTAVNIČKO VIJEĆE...............................................................................................109

11.1.1 Program i plan rada Nastavničkog vijeća.................................................................................................10911.1.2 Program i plan rada stručnih aktiva..........................................................................................................11011.1.3 Rad s pripravnicima i stručni ispiti............................................................................................................118

11.2 RAZREDNO VIJEĆE....................................................................................................11811.2.1 Program rada razrednika 1. razreda klasične gimnazije..........................................................................11811.2.2 Program rada razrednika 2. razreda klasične gimnazije..........................................................................12011.2.3 Program rada razrednika 3. razreda klasične gimnazije..........................................................................12111.2.4. Program rada razrednika 4. razreda klasične gimnazije............................................................................12311.2.4 Program rada razrednika 1.SA razreda opće gimnazije za sportaše........................................................12511.2.5 Program rada razrednika 1. SB razreda opće gimnazije za sportaše.......................................................12611.2.6 Program rada razrednika 2.SA razreda opće gimnazije za sportaše........................................................12811.2.7 Program rada razrednika 2.SB razreda opće gimnazije za sportaše........................................................13111.2.8 Program rada razrednika 3.sA razreda opće gimnazije za sportaše.........................................................13311.2.9 Program rada razrednika 3.SB razreda opće gimnazije za sportaše........................................................13411.2.10 Program rada razrednika 4.SB razreda opće gimnazije za sportaše......................................................13611.2.11 Program rada razrednika 4.sA razreda opće gimnazije..........................................................................138

11.3 STRUČNO USAVRŠAVANJE NASTAVNIKA......................................................................13911.4 RAD ŠKOLSKOG ODBORA..........................................................................................139

11.5 VIJEĆE UČENIKA.......................................................................................................14011.6 VIJEĆE RODITELJA....................................................................................................14011.7 RAD RAVNATELJA.....................................................................................................14111.8 RAD STRUČNIH SURADNIKA.......................................................................................145

11.8.1 Pedagog......................................................................................................................................................145

12. PROGRAMI PREVENCIJE U SALEZIJANSKOJ KLASIČNOJ GIMNAZIJI U RIJECI ZA 2019./2020. GODINU 148

13. KNJIŽNIČAR..................................................................................................................................... 15414. PROGRAM RADA TAJNIKA ŠKOLE...............................................................................................15615. PROGRAM RADA RAČUNOVOĐE..................................................................................................15716. PROGRAM RADA SATNIČARA.......................................................................................................159

3

Temeljem članka 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu Republike Hrvatske i članka 16. Statuta Salezijanske klasične gimnazije - Rijeka, Vukovarska 62, Školski odbor, na prijedlog Nastavničkog vijeća od 27.09.2019. na sjednici održanoj __30.09.2019.___ godine donosi

G O D I Š N J I P L A N I P R O G R A MZA ŠKOLSKU 2019./2020. GODINU

1. OSNOVNI PODACI O USTANOVI

Tablica 1

Naziv i sjedišteSalezijanska klasična gimnazija, s pravom

javnosti, Rijeka

Županija Primorsko-goranska županijaAdresa Vukovarska 62Telefon Tel: 672-986, tel. ravnatelja: 051-563-650Fax 674-204E- mail [email protected]Šifra ustanove 08-071-522Ukupni broj učenika 308Ukupni broj odjela 12

Ukupni broj djelatnika

Nastavnika 30Stručnih suradnika 2Administrativno-tehničkog osoblja 3Pomoćnog osoblja 2

Osnivač i vlasnik škole je Hrvatska salezijanska provincija. Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Hrvatske (Kl.: 602-03/91-01/131; Ur.br.: 532-02-4/3-91-02 i Rješenjem (Kl: 602-03/93-01-55; Ur.br. 532-02-4/3-93-01 Zagreb od 1. ožujka 1993.) škola je dobila pravo javnosti i verifikaciju za izvođenje obrazovnog programa klasične gimnazije. Rješenjem Kl.: UP/I-602-03/98-01/145; Ur.br.: 532-02-02/3-98-1 od 30. rujna 1998. Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji odobrava se i upis jednog (1) odjeljenja učenika za program opće gimnazije (odjel za sportaše). Škola se nalazi u sklopu Župe Marije Pomoćnice, na predjelu Podmurvica.

4

1.1 Obrazovna područja-programi i trajanje obrazovanja po programima

PROGRAM KLASIČNE GIMNAZIJE - četverogodišnji program rada

Broj razrednih odjela:

I. razred 1 odjelII. razred 1 odjelIII. razred 1 odjelIV. razred 1 odjel

___________________________________UKUPNO: 4 odjela

OPĆA GIMNAZIJA - ODJEL ZA SPORTAŠE - četverogodišnji program rada

Broj razrednih odjela:

I. razred 2 odjelaII. razred 2 odjelaIII. razred 2 odjelaIV. razred 2 odjela

___________________________________UKUPNO: 8 odjela

5

2. MATERIJALNO TEHNIČKI UVJETI RADA USTANOVE

2.1 Prostorni uvjeti - zgrada

SALEZIJANSKA KLASIČNA GIMNAZIJA smještena je u Vukovarskoj ulici br. 62. Školski prostor obuhvaća površinu od 3.480 m², a škola u svom sastavu ima i dva igrališta: nogometno i odbojkaško. Budući da se škola nalazi u sklopu Župe Marije Pomoćnice, za potrebe škole koristi se košarkaško i nogometno igralište, te prostorija za stolni tenis u okviru župe. Fitness dvorana, koja se također nalazi u sklopu župe, koristi se za potrebe tjelesnog odgoja. Unutrašnjost škole obuhvaća 18 učionica (uključen je kabinet za informatiku), jedan (1) opći kabinet, jedan (1) kabinet na nastavnike, kabinet za državnu maturu, knjižnicu, čitaonicu, zbornicu, tajništvo, prostoriju za ravnatelja, prostoriju za pedagoga, prostoriju za spremačicu, prostoriju za domara, dvije (2) svlačionice za tjelesni - mušku i žensku, te sanitarne čvorove. Veliko predvorje u novom dijelu škole služi za održavanje sastanaka i priredaba. Škola posjeduje i kabinete za nastavu fizike, kemije, biologije te likovnu radionicu. Polivalentni kabinet služi za održavanje nastave uz uporabu televizora i videa te projektora, grafoskopa, glazbene linije. U vanjskom je dijelu uređeni prostor s klupama za održavanje nastave u prirodi.

2.2 Prostorni uvjeti - učionički prostor

Unutrašnjost škole obuhvaća 18 učionica, kabinet za informatiku, jedan (1) opći kabinet, dva (2) kabineta za nastavnike, kabinet za državnu maturu, knjižnicu, čitaonicu, dvije (2) svlačionice za tjelesni - mušku i žensku, te sanitarne čvorove .

Osnovna oprema (školske klupe i stolice) nabavljena je 1993. godine kada je škola započela s javnom djelatnošću. Od školske godine 1997./98. nabavljaju se klupe i stolice za jedan razred svake godine, te je oprema svih razreda u vrlo dobrom stanju. Školske godine 2017./18. nabavljene su klupe, stolice i školske ploče za devet učionica.

U nastavi se koriste udžbenici odobreni i propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za program klasične gimnazije kao i za program opće gimnazije u I., II., III. i IV. razredu odjela za sportaše.

U provođenju nastavnog programa koriste se i tehnička pomagala: dva (2) magnetofona, kazetofon, glazbena linija, epidijaskop, dva (2) grafoskopa, dva (2) TV prijamnika i dva (2) video-rekordera. Za potrebe škole nabavljen je glasovir koji se koristi pri uvježbavanju zbora, za različite priredbe koje se održavaju u školi, te za pojedinačno uvježbavanje učenika koji uče svirati glasovir.

Škola posjeduje informatičku učionicu s 18 računala, a učionica je umrežena i spojena preko Carnetova servera na internet. Od šk. godine 2015./2016. škola je u sustavu e-dnevnika, stoga svaka učionica posjeduje laptop i umrežena je. Zbornica je opremljena računalom i printerom.

Od šk. god. 2007./08. svaka je učionica opremljena laptopom, CD-plejerom te LCD projektorom koji se koriste u nastavi.

E-mail adresa škole je [email protected]; a adresa web stranice: www.gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr

2.3 Opremljenost prostora

2.3.1 Knjižnica

Školska knjižnica smještena je na pristupačnom mjestu na ulazu u školsku zgradu. Obuhvaća prostor knjižnice (74 m 2) i čitaonice (15 m2).

U knjižnici je prostor organiziran tako da obuhvaća police za smještaj knjižne i neknjižne građe, prostor za davanje informacija i posudbu. Nedostaje veći čitaonički prostor u koji bi se mogao smjestiti razredni odjel jer se u čitaonici nalazi stol sa samo osam radnih mjesta namijenjenih korisnicima te polica za izlaganje noviteta (knjižne građe i periodike).

Izložbeni prostor ne nalazi se u knjižnici, već u predvorju škole ispred knjižnice.Knjižnica je opremljena potrebnim namještajem – policama (skladišne su, što nije u skladu sa standardima za rad školskih

knjižnica) i ormarom za raru.Za potrebe rada knjižničara nabavljen je i PC te pisač. Budući da Medveščakov program Knjiga, verzija 9.0 za računalnu

obradu građe nije zadovoljavao potrebe suvremenoga knjižničnog poslovanja, nabavljen je program Metel te izvršena konverzija dotad unesenih podataka. Dosad obrađen dio fonda (11 037 naslova, odnosno 15 524 sveska) opremljen je za računalnu posudbu.

6

Izvori informacija u knjižnici su knjižna i neknjižna građa. Knjižna je građa (inventarizirano je 19 476 svezaka) temelj fonda – sadržajno obuhvaća sva odgojno-obrazovna područja. Ovaj dio uključuje i bogatu referentnu zbirku. Neknjižnu građu čini periodika – velika zbirka starih časopisa i 20 tekućih naslova kojima se korisnici služe u čitaonici te audiovizualna građa.

Stručni časopisi i stručne knjigeNa početku školske godine knjižničar u suradnji sa stručnim aktivima te pedagogom i ravnateljem dogovara nabavnu politiku

knjižnice. Ove je školske godine potrebna nabava većeg broja novih lektirnih naslova, radi provedbe kurikularne reforme u 1. razredima.

Planira se i pretplata na stručne časopise (20 naslova) kojima se nastoji pratiti potrebe iz pojedinih nastavnih predmeta te izvannastavnoga rada učenika i nastavnika.

Zajednički se planira nabava stručne literature za potrebe učenika, stručno usavršavanje nastavnika te pedagoško--psihološke i duhovne literature.

Na temelju dogovora izrađuje se katalog desiderata koji se tijekom godine dopunjuje novitetima i na temelju kojega se nabavlja građa. Nabava ovisi o financijskim mogućnostima škole.

2.3.2 Dvorana za TZK i sportski teren

Škola ne posjeduje dvoranu za tjelesni odgoj, već samo vanjske terene, te je zbog toga uređena dvorana za fitness sa spravama, koja se koristiti u nastavi tjelesnog odgoja. Površina fitness dvorane iznosi 265,80 m2.

2.3.3 Osvrt na uvjete rada u ustanovi

Uvjeti rada u školi su povoljni, jer škola posjeduje sva potrebna pomagala za suvremeno odvijanje nastave. Nadogradnjom novog dijela škole dobivena je mogućnost kvalitetnijeg odvijanja nastavnog procesa, te izvannastavnih aktivnosti. Od šk. godine 2007./08. klimatizirane su sve učionice, a u 2018./2019. šk. godini završila se nadogradnja škole te je škola dobila potreban broj učionica i ostalog prostora što će doprinijeti i kvaliteti rada.

7

3. UČENICI

3.1 Tablični prikaz broja učenika i odjela za školsku godinu 2019./2020.

RAZRED

BR. ODJELA

PO RAZRED

U

UK. BR. UČENIKA PO RAZREDU/DJEVOJA

KA

1. K 1 27/202. K 1 26/213. K 1 32/274. K 1 28/211. SA 1 24/121. SB 1 24/122. SA 1 28/142. SB 1 29/173. SA 1 26/153. SB 1 25/154. SA 1 19/104.SB 1 20/11

Pripomena: Ukupan broj odjela je 12, a učenika 308. Učenika s drugih govornih područja nema.

U nastavku se nalazi prikaz broja učenika po programima u razredima

3.1.1 Klasična gimnazija

RAZRED BR. ODJELA PO RAZREDU UK. BR. UČENIKA PO RAZREDU

1. K 1 272. K 1 263. K 1 324. K 1 28

UKUPNO 113

3.1.2 Opća gimnazija za sportaše

RAZRED BR. ODJELA PO RAZREDU UK. BR. UČENIKA PO RAZREDU

1. S 2 482. S 2 573. S 2 514. S 2 39

UKUPNO 195

8

9

4. DJELATNICI USTANOVE

IME I PREZIME ZVANJENASTAVNI

PREDMETI PO ZADUŽENJU

BROJ SATI TJEDNOG

ZADUŽENJA

RADNI ODNOS-ODREĐ./NEODREĐ.

RAVNATELJ DRAGUTIN DETIĆ DIPL. TEOLOG RAVNATELJ 40 NEODREĐENO

NASTAVNICI

SUNČANA MARTINČEVIĆPROF. HRV. J.

DIPL. KNJIŽNIČARKNJIŽNIČAR 40 NEODREĐENO

s. MARIJA MAJA DOLENECMAG. RELIGIOZNE

PEDAGOJE I KATEHETIKE

PEDAGOG 40 NEODREĐENO

MIRNA BAČIĆPROF. TJELESNE

KULTURETJELESNA KULTURA 10+2 NEODREĐENO

MIRJANA BAŽDARIĆ PROF. HRV. JEZIKA HRVATSKI JEZIK 40 NEODREĐENO

DARKO DUGACPROF. LAT. I GRČ.

JEZIKAGRČKI JEZIK 17+2 NEODREĐENO

MARINA GLAŽAR DIPL. ING. KEMIJE KEMIJA 40 NEODREĐENO

ANA PELČIĆ

PROF. HRVATSKOG JEZIK (zamjena za Jadranku Gorički -

bolovanje)

HRVATSKI JEZIK 40 ODREĐENO

RAJKA HUSEJINIPROF. TJELESNE

KULTURETJELESNA KULTURA 40 NEODREĐENO

RUŽICA JAUKPROF. LAT. I GRČ.

JEZIKALAT. I GRČ. JEZIK 40 NEODREĐENO

EDIN PECMAN PROF. GLAZ. UMJ.GLAZBENA UMJETNOST

20 + 2 NEODREĐENO

LINDA MARAŠ KRAPIĆPROF. FILOZ. I

POVIJESTIPOVIJEST I FILOZOFIJA

40 NEODREĐENO

ELIZABETA MARIČEVIĆ MAG.EDU FIZIKE I

MATEMATIKE(prof. mat. i fiz.)

FIZIKA 40 NEODREĐENO

JANJA LINARDIĆ PROF. MAT. I INFORMATIKE

MATEMATIKA 40+1 NEODREĐENO

MELITA PERŠIĆPROF. BIOLOGIJE I

KEMIJEBIOLOGIJA 40 NEODREĐENO

LUCILLA MICHELI MARUŠIĆ

PROF. LIKOVNE KULTURE/

UMJETNOSTI

LIKOVNA UMJETNOST

25+1 NEODREĐENO

VANDA IGIĆ PROF.PSIHOLOGIJE PSIHOLOGIJA 8+1 NEODREĐENO

ANDREA LERGA MIČETIĆPROF. HRVATSKOG

J. I NJEM. JEZIKANJEMAČKI JEZIK 40 + 1 NEODREĐENO

10

BORIS BARBARIĆDIPLOMIRANI

TEOLOGVJERONAUK 40 NEODREĐENO

JOSIP DAVID NEMIRMAGISTAR TEOLOGIJE

VJERONAUK 7 ODREĐENO

NIKOLINA TOLJ PROF. GEOGRAFIJE GEOGRAFIJA 40 NEODREĐENO

TAMARA STIPČIĆ JELENOVIĆ

PROF. MAT. I INFORMATIKE

MATEMATIKA 40+1 NEODREĐENO

DOROTEA LUZINA PROF. MAT. I FIZIKE MATEMATIKA 12 NEODREĐENO

PETRA ČULINOVIĆPROF. ENGLESKOG I

HRV. JEZIKAENGLESKI JEZIK 40+2 NEODREĐENO

NIKA MARIJANOVIĆMAG.EDU.ANGL.ET

GERM.ENGLESKI JEZIK 36 NEODREĐENO

DORIAN ŠKROBONJAPROF. FILOZOFIJE

I POVIJESTI –bolovanje.

POVIJEST, LOGIKA 33 NEODREĐENO

SANDA DAUS (zamjena za Martinu Tomljanović

Molnar)PROF. INFORMATIKE INFORMATIKA 35 ODREĐENO

ANDRIJA NOVAKOVIĆ PROF. INFORMATIKE INFORMATIKA 40 NEODREĐENO

BARBARA RUŽA ČIRJAKMAG.EDUC. GEOG.I

SOCIOL.GEOGRAFIJA, PIG I

SOCIOLOGIJA20 NEODREĐENO

HRVOJE BUGER PROF. HRVAT.J. HRVATSKI JEZIK 28 ODREĐENO

DANIEL LJUTIĆ DIPL.SAN.ING. BIOLOGIJA I KEMIJA 7 ODREĐENO

OSTALI DJELATNICI –

ADMINISTRATIVNO-TEHNIČKI

ZDENKA LAŠKARIN DIPL. EKONOMIST TAJNICA 40 NEODREĐENO

MIRJANA VLAHOV SSS - GIMNAZIJA RAČUNOVOĐA 40 NEODREĐENO

DANIJEL PRPIĆ ELEKTRIČAR DOMAR- LOŽAČ 40 NEODREĐENO

ANKA DEDIĆ NSS SPREMAČICA 40 NEODREĐENO

VERA OJDANIĆ NSS SPREMAČICA 40 NEODREĐENO

11

5. ORGANIZACIJA NASTAVE

5.1 Prema broju radnih dana u tjednu

Rad gimnazije organiziran je u jednoj smjeni za sve učenike. Nastava ujutro počinje u 800 sati. U poslijepodnevnim satima organizirane su izvannastavne aktivnosti, dodatna i dopunska nastava.

Marendu u školi prima 46 učenika.Tijekom čitave godine za vrijeme školskih odmora i nastave organizirano je dežurstvo profesora i učenika prema sljedećem

rasporedu:Tablica: Dežurstvo profesora: dežurstva profesora mijenjaju se iz tjedna u tjedan. Dežuraju po dva profesora u jednom danu,

ovisno o njihovom ukupnom tjednom zaduženju u školi.Dežurstvo učenika: Na ulazu (glavni dežurni): 1 učenik (1.-4. razred) od 750 - 1355 sati.

5.2 Prema dnevnom radu

5.3 Prema sadržaju - općeobrazovni nastavni predmeti

U Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji odvija se teorijska nastava prema programu klasične gimnazije. Program klasične gimnazije traje četiri godine. Uz navedeni program u I., II., III. i IV. razredu odjela za sportaše provodi se program opće gimnazije koji također traje četiri godine.

Klasična gimnazija

PREDMET/RAZRED I. II. III. IV.UK. BR.

SATIGEOGRAFIJA 70 70 35 64 239HRVATSKI JEZIK 140 140 140 128 548KEMIJA 70 70 70 64 274FIZIKA 70 70 70 64 274MATEMATIKA 140 140 105 96 481LATINSKI JEZIK 105 105 105 96 411GRČKI JEZIK 105 105 105 96 411NJEMAČKI JEZIK - - 70 64 134ENGLESKI JEZIK 105 105 105 96 411GLAZBENA KULTURA 35 35 35 32 137BIOLOGIJA 70 70 70 64 274POVIJEST 70 70 70 64 274

12

SOCIOLOGIJA - - 70 - 70VJERONAUK 70 70 70 64 274LIKOVNA UMJETNOST 35 35 35 32 137TJELESNI ODGOJ 70 70 70 64 274PSIHOLOGIJA - - 35 - 35FILOZOFIJA - - - 64 64LOGIKA - - 35 - 35INFORMATIKA 70 70 - - 140POLITIKA i GOSPODARSTVO - - - 32 32

Opća gimnazija odjel za sportaše

PREDMET/RAZRED I. AS I. BS II. III. IV.UK. BR.

SATIGEOGRAFIJA 70 70 70 70 64 344HRVATSKI JEZIK 140 140 140 140 128 688KEMIJA 70 70 70 70 64 344FIZIKA 70 70 70 70 64 344MATEMATIKA 140 140 140 105 96 621LATINSKI JEZIK 70 70 70 - - 210GRČKI JEZIK - - - - - -NJEMAČKI JEZIK 70 70 70 70 64 309ENGLESKI JEZIK 105 105 105 105 96 516GLAZBENA KULTURA 35 35 35 35 32 172BIOLOGIJA 70 70 70 70 64 344POVIJEST 70 70 70 70 64 344SOCIOLOGIJA - - - 70 - 70VJERONAUK 70 70 70 70 64 344LIKOVNA UMJETNOST 35 35 35 35 32 172TJELESNI ODGOJ 70 70 70 70 64 344PSIHOLOGIJA - - 35 35 - 70FILOZOFIJA - - - - 64 64LOGIKA - - - 35 - 35INFORMATIKA 35 35 35 35 35 175POLITIKA i GOSPODARSTVO - - - - 32 32

5.4 Jezično i komunikacijsko područje

5.4.1 Opis područja

Osnovna je svrha jezično-komunikacijskoga područja omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvoj vještina i sposobnosti te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom, komunikacijom i kulturom. To znači da će učenici steći jezična i komunikacijska znanja, sposobnosti i vještine na standardnomu hrvatskomu i drugim jezicima, razvijati čitateljske interese, literarne sposobnosti, potrebu za sadržajima medijske kulture te sposobnost kritičkoga pristupa različitim medijima i njihovim sadržajima. U okviru jezično-komunikacijskoga područja poučavaju se i uče hrvatski kao materinski jezik, hrvatski kao drugi jezik, hrvatski kao strani jezik, jezici nacionalnih manjina, moderni strani jezici, klasični strani jezici, hrvatski znakovni jezik i ostali jezici osoba s posebnim potrebama. Jezik kao sredstvo izražavanja podloga je svim ostalim područjima i predmetima tijekom odgoja i obrazovanja, često jedini oblik kojim se učenicima posreduje sadržaj nastavnoga predmeta te izravno utječe na uspjeh u njihovu ovladavanju. U predmetima jezično-komunikacijskoga područja jezik je istovremeno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja. Ovladanost jezikom (poglavito materinskim,

13

ali i drugim i stranima) temelj je za učenje tijekom cijeloga života. Kao sredstvo izražavanja i sporazumijevanja jezik je osnova za intelektualni, moralni, emocionalni, duhovni, društveni, estetski, kulturni i tjelesni razvoj pojedinca te njegovo snalaženje i napredovanje u osobnomu životu i široj zajednici te odgovorno djelovanje u društvu i prirodi. Jezikom se izražava kulturno nasljeđe i prenosi kultura življenja, što uključuje i vrijednosti, norme i običaje pojedine zajednice. Potrebno je osvijestiti važnost poznavanja hrvatskoga jezika i znanja o njemu kao općega kulturnoga dobra. Treba razvijati poštovanje prema jeziku hrvatskoga naroda, njegovoj književnosti i kulturi te skrbiti o njima jer se tako doprinosi razvoju nacionalnoga identiteta. Za govornike ostalih materinskih jezika važno je to isto osvijestiti za njihov jezik te osvijestiti nužnost poštivanja hrvatskoga kao službenoga i državnoga jezika u Republici Hrvatskoj i ovladavanja njime. Također je bitno kod hrvatskih građana razvijati poštovanje prema jezicima, književnostima i kulturama pripadnika svih naroda koji žive u Republici Hrvatskoj i Europi. Materinski jezik osnova je za ovladavanje drugim jezicima. Poučavanjem, učenjem i usvajanjem klasičnih i modernih stranih jezika i upoznavanjem njihovih kultura širi se slika svijeta u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima. Stjecanjem višejezične i međukulturne kompetencije razvija se svijest pojedinca o potrebi ovladavanja drugim jezicima i upoznavanja njihovih kultura te potiče poštivanje različitosti i snošljivost.

5.4.2 Odgojno-obrazovni ciljevi područja

Učenici će: naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati razvijati (samo)poštovanje u međudjelovanju sa sugovornicima u različitim situacijama steći potrebne razine slušanja, govorenja, čitanja i pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u

različitim situacijama razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima razviti razumijevanje, zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik, kulturu i književnost, te za kulture, književnosti i jezike

drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu razvijati vlastito jezično stvaralaštvo i istraživačku radoznalost propitivanjem, razumijevanjem i rješavanjem problema stječući time samopouzdanje te zadovoljstvo radom i postignutim uspjehom

razumjeti različite medijske jezike te ih uspješno rabiti u učenju i komunikaciji, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju

znati pronalaziti različite izvore informacija i koristiti se njima, procjenjivati njihovu pouzdanost i korisnost za proučavanje određene teme, prepoznavati njihov kontekst i autorovu namjeru

osvijestiti povezanost unutar jezično-komunikacijskoga područja i ostalih odgojno-obrazovnih područja stječući temelje za cjeloživotno učenje.

14

5.4.3 Okvirni plan rada HRVATSKOG JEZIKA

Profesorica hrvatskoga jezika Mirjana Baždarić predaje hrvatski jezik u 1.klasičnom (1.k), 3.klasičnom (3.k), 3. razredu opće gimnazije za sportaše (3. sA i 3. sB) te u 4. klasičnom (4.k). Prof. hrvatskoga jezika Ana Pelčić predaje hrvatski jezik u prvom razredu opće gimnazije za sportaše (1.sB), u drugim razredima opće gimnazije za sportaše (2.sA i 2.sB) te u četvrtom razredu opće gimnazije za sportaše (4. sB), a profesor Hrvoje Buger predaje hrvatski jezik u 1. razredu opće gimnazije za sportaše (1. sA) te u 4. razredu opće gimnazije za sportaše (4. sA).

PRVI RAZRED (klasični – k i opća gimnazija za sportaše -s)

Nastavnik: Mirjana Baždarić, prof. (1.K); Hrvoje Buger, prof. (1. sA); Ana Pelčić, prof. (1.sB), GODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4 sata

Popis tema

Tekstovi Odgojno-obrazovni ishodi

Mjesec i broj sati

Svuda oko nas

W. Szymborska: Radost pisanjaVijest, obavijest (izbor iz novina, s portala)IzvješćeZnanstveno-popularni članakIntervju s književnikom po izboru (ulomci; usporedba: W. Syzmborska - čitanka, Mario Vargas Llosa - portal Jutarnjeg lista, Dubravka Oraić Tolić: Književnost ne može svijet učiniti ljepšim…) izvor:http://studentski.hr/vijesti/poezija-i-književnost-svijet-ne-mogu-učiniti-boljim-ali-ga-mogu-učiniti-ljepšim Reklama D. Dragojević: Odlazak u parkRječnici, rječnička natuknica

Napomena: povodom Europskoga dana jezika učenicima se zadaje projektni zadatak koji će se realizirati unutar 1. tematske cjeline, a koji je dio međupredmetnoga projekta - (učenici će, vođeni različitim zadatcima istražiti jezičnu i prehrambenu baštinu svoga zavičaja).

A 1.1. A 1.2. A 1.4. A 1.5. A 1.6. A 1.7. B 1.1. B 1.2. C 1.1. C 1.2.

Rujan–Listopad

20

Vrijeme za poeziju

V. Nazor: izbor iz poezije (deset pjesama)Cvrčak, Bog u šumi, Maslina, Seh-duš dan, Galiotova pesan, Njezin san, Štap, Naš grad, Zvonimirova lađa, Hrvatski jezikN. Opačić: Seh duš danIzbor iz lirike (A. G. Matoš, D. Cesarić, N. Šop, J. Pupačić, D. Dragojević, A. B. Šimić)Autobiografija: Tko je Pave Versa?/Moje osječko đakovanjeHrvatski velikani: Vesna Parun

A 1.1. A 1.2. A 1.3. A 1.4A 1.6.B 1.1. B 1.2. B 1.3. B 1.4.

Listopad-Studeni

20

Od mita do…

Usmena književnost: narodna legenda, narodna predaja, lirska narodna pjesma, epska narodna pjesma, zagonetka, poslovica, vic (izbor)Mit o PrometejuI. Brlić Mažuranić: Kako je Potjeh tražio istinuA. Šenoa: Prijan LovroS. Pjanić: Pedalom po Bilogori (reportaža)

A 1.1. A 1.2. A 1.3. A 1.5.A 1.7..B 1.1. B 1.2. B 1.3. B 1.4.C 1.1.

Studeni-Prosinac-Siječanj

20

Za bolji svijet

E. Fisher Fichte: Kazalište i polisMit o EdipuSofoklo: AntigonaJ. Gaarder: Sofijin svijet (antika)

A 1.1. A 1.3. B 1.1. B 1.2.

Siječanj-Veljača

20

15

Miro Gavran: Kreontova Antigona (ulomci)M. Maeterlinch: Plava pticaHaustor : Šejn (ideja prometejstva u glazbi)

B 1.3.C 1.1.

Kad knjiga priča (žena - obitelj – društvo)

AsanaginicaV. Novak: Posljednji StipančićiM. Vuković Runjić: Proklete Hrvatice: dvadeset životopisa (Marija Jurić Zagorka, ulomak)Životopis, biografija, romansirana biografijaPonos i predrasude (filmska adaptacija)A. Huxley: Vrli novi svijet

A 1.3. A 1.5. B 1.1. B 1.2. B 1.3.B 1.4. C 1.1.

Veljača-Ožujak20

O ljubavi i liposti

uzoritoj

J. Gaarder: Sofijin svijet (ulomci: humanizam i renesansa)F. Petrarca: Kanconijer (izbor – deset pjesama)G. od Poitiersa: Od novog vremena slatkoćeŠ. Menčetić: Blaženi čas i hip/Prvi pogledH. Lucić: Jur nijedna na svit vilaW. Shakespeare: Sonet CXXX.klapa Libar: Pusti da ti leut sviraPutopis (radijski i Tv)A.Fortis: Put po Dalmaciji (ulomak)

A 1.1. A 1.2. A 1.3. A 1.4.A 1.5. B 1.1. B 1.2. B 1.3.B 1.4. C 1.1

Ožujak-Svibanj20

U zrcalu retrovizora

Biblija (SZ Postanak: Prvi čovjekov grijeh, NZ: Proslov Iv. evanđelja,1.poslanica Korinćanima - Hvalospjev ljubavi)Sapfa: Ljubavna strastBašćanska pločaŠibenska molitvaKlapa Dišpet: Šibenska molitvaZ. J. Romer: Taj svijetli srednji vijek

A 1.1. B 1.1. B 1.2.B 1.3. C 1.1. C 1.2.

Svibanj-Lipanj20

Učenici tijekom školske godine pišu tri školske zadaće za što je predviđeno devet sati. Jednom tjedno obvezatan je domaći uradak iz sva tri nastavna područja.

PONAVLJANJE, PROVJERAVANJE ZNANJA, ZADAĆE: Usmene provjere provodit će se sustavno tijekom školske godine, a pisane će se najaviti mjesec dana ranije i bit će zapisane u vremeniku.

UDŽBENICI Korana Serdarević, Marina Čubrić, Igor Marko Gligorić, Igor Medić, Jelena Popović: Hrvatski jezik i književnost 1, integrirani

udžbenik hrvatskoga jezika s dodatnim digitalnim sadržajima za prvi razred gimnazije, ŠK, 2019. Korana Serdarević, Marina Čubrić, Igor Marko Gligorić, Igor Medić, Jelena Popović: Hrvatski jezik i književnost 1, radna

bilježnica uz integrirani udžbenik hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije, ŠK, 2019.

DRUGI RAZRED (klasični – K i opća gimnazija za sportaše -S)

Nastavnik: Ana Pelčić, prof. (2. k, 2. sA i 2. sB) GODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4 sata

KNJIŽEVNOST (teorija i povijest književnosti, interpretacija):

1. Predrenesansa i humanizam2. Renesansa3. Barok

16

4. Klasicizam i prosvjetiteljstvo5. Romantizam

17

JEZIK (morfologija)

1. Morfem2. Gramatičke kategorije3. Kategorije vrste riječi4. Promjenjive vrste riječi (kategorije, deklinacije, konjugacije)5. Nepromjenjive vrste riječi6. Stilska obilježenost nekih padežnih oblika7. Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. st.


JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Učenici tijekom školske godine pišu tri školske zadaće za što je predviđeno devet sati. Jednom tjedno obvezatan je domaći uradak iz sva tri nastavna područja.

UDŽBENICI: D. Dujmović Markusi, Sandra Rossetti – Bazdan: Književni vremeplov 2, PI D. Dujmović Markusi,T.Pavić-Pezer: Fon-fon 2, PI Košutić-Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 1, Školska knjiga

TREĆI RAZRED (klasični –K i opća gimnazija za sportaše - S)

Nastavnik: Mirjana Baždarić, prof. (3. K, 3. SA, 3.SB)GODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4 sata

KNJIŽEVNOST

1. Hrvatski romantizam2. Realizam i naturalizam u Europi3. Predrealizam i realizam u hrvatskoj književnosti4. Modernizam u Europi5. Hrvatska moderna

JEZIK (sintaksa)

1. Riječi u rečenici2. Spoj riječi3. Rečenica i iskaz4. Gramatičko ustrojstvo rečenice5. Rečenice po sastavu6. Ustrojstvo teksta i red riječi7. Interpunkcijski znakovi u rečenici i tekstu8. Neke sintaktičke osobitosti hrvatskih narječja9. Hrvatski jezik u 19. stoljeću

18

19


JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Učenici tijekom školske godine pišu tri školske zadaće s ispravcima za što je predviđeno devet sati. Jednom tjedno obvezatan je domaći uradak iz sva tri nastavna područja.

Udžbenici: D. Dujmović Markusi, Sandra Rossetti – Bazdan: Književni vremeplov 3, PI Dragica Dujmović-Markusi, T.Pavić-Pezer: Fon-fon 3, PI Nevenka Košutić-Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 2, Školska knjiga

ČETVRTI RAZRED (klasični – K i opća gimnazija za sportaše - S)

Nastavnik: Mirjana Baždarić, prof. (4. K), Hrvoje Buger, prof. (4. sA), Ana Pelčić, prof. (4. sB)GODIŠNJI FOND SATI: 128TJEDNI FOND SATI: 4

KNJIŽEVNOST

1. Avangarda (razdoblje od 1914. do 1929.)2. Drugo razdoblje od 1929. do 1952.3. Druga moderna4. Suvremena književnost

JEZIK (leksikologija):

1. Jezični sustav i jezični znak2. Jednoznačnost i višeznačnost leksema3. Sinonimija, antonimija i homonimija4. Vremenska, područna i funkcionalna raslojenost leksika5. Posuđenice6. Purizam i jezična kultura7. Imena8. Tvorba riječi9. Frazemi10. Leksikografija 11. Hrvatski jezik u 20. stoljeću


JEZIČNO IZRAŽAVANJE:

Učenici tijekom školske godine pišu tri školske zadaće s ispravcima za što je predviđeno devet sati. Jednom tjedno obvezatan je domaći uradak iz sva tri nastavna područja.

Udžbenici:

20

D. Dujmović Markusi, Sandra Rossetti – Bazdan, Terezija Pavić - Pezer: Književni vremeplov 4, PI Dragica Dujmović-Markusi, T. Pavić-Pezer: Fon-fon 4, PI Košutić-Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 2, Školska knjiga

5.4.4 Okvirni plan rada ENGLESKOG JEZIKA

Magistra edukacije engleskog i njemačkog jezika Nika Marijanović predaje u 1.klasičnom (1.k) i 1. B razredu opće gimnazije za sportaše (1. sB), 2.B razredu opće gimnazije za sportaše (2.sB), 3. B razredu opće gimnazije za sportaše (3.sB) te 4.B razredu opće gimnazije za sportaše (4.sB). Profesorica engleskog jezika Petra Čulinović predaje u i 1. A razredu opće gimnazije za sportaše (1.sA), 2. klasičnom razredu (2.k) te 2. A razredu opće gimnazije za sportaše (2. sA), 3. klasičnom (3. k) i 3. A razredu opće gimnazije za sportaše (3.sA), 4.klasičnom (4.k) i 4. A razredu opće gimnazije za sportaše (4.sA)

Jezične vještine obuhvaćaju:

1. slušanje Ostvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za slušanjeb) primjenjivanje strategija za slušanjec) razumijevanje različitih slušnih predložakad) slušanje sa zanimanjem i zadovoljstvome) slušanje radi upoznavanja i poštivanja vlastite i tuđih kultura.

2. govorenje Ostvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za govorenjeb) primjenjivanje strategija za govorenjec) ostvarivanje govorenih tekstovad) govorenje s potrebom i zadovoljstvome) govorenje radi upoznavanja i poštivanja vlastite i tuđih kultura.

3. čitanjeOstvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za čitanjeb) primjenjivanje strategija za čitanjec) razumijevanje različitih vrsta tekstovad) čitanje sa zanimanjem i zadovoljstvome) čitanje radi upoznavanja i poštivanja vlastite i tuđih kultura.

4. pisanjeOstvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za pisanjeb) primjenjivanje strategija za čitanjec) ostvarivanje pisanih tekstovad) pisanje s potrebom i zadovoljstvome) pisanje radi upoznavanja i poštivanja vlastite i tuđih kultura.

5. međukulturno djelovanjeOstvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

21

a) pripremanje za primjereno međukulturno djelovanjeb) primjenjivanje strategija za primjereno međukulturno djelovanjec) primjenjivanje znanja, vještina i stavova radi uspješne međukulturne komunikacije.

1. RAZRED SPORTSKI I KLASIČNI - 6. godina učenjaGodišnji fond sati: 105Tjedni fond sati: 3

1. slušanje Cilj: razumijevanje jezično i sadržajno jednostavnih tekstova koje govori izvorni govornik te praćenje nastave na stranom jeziku; video

i DVD sadržaji.

2. govorenje Cilj:

1. preoblikovanje tekstova, sigurno i slobodno izražavanje o poznatim tekstovima, korektno izgovaranje2. čitanje: korektno i smisleno čitanje tekstova iz udžbenika i jednostavnih izvornih materijala, te ovladavanje ispravnim izgovorom3. pisanje: ispravna primjena ortografskih pravila4. prevođenje: ispravno pismeno i usmeno prevođenje teksta s engleskog na hrvatski jezik.

Jezični sadržaji obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju (opisivanje osoba, škola, učenje, slobodno vrijeme, sport i rekreacija, stanovanje, posao, reklama,

tradicionalni blagdani, posao, biografije, mišljenje o knjizi i filmu, hrana)- komunikacijske uzorke- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (zamjenice, glagoli, pridjevi, prilozi, članovi, sustav glagolskih vremena - sadašnjost i prošlost).

Udžbenici i priručnici: S. Kay, V. Jones, D. Brayshaw, B. Michalowski: Focus 2 (udžbenik, radna bilježnica, DVD) An English Reader – Social Studiesand Arts Macmallian, Inside Out Harvey/Jones, Britain Explored Eastwood, Oxford Practice Grammar L. G. Alexander, Longman English Grammar Practice Dean, Opportunities Intermediate

2. RAZRED: sportski i klasični7. godina učenjaGodišnji fond sati: 105Tjedni fond sati: 3

Jezične vještine obuhvaćaju:1. slušanje: razumijevanje jezično i sadržajno složenijih tekstova koje govori izvorni govornik te praćenje nastave na stranom

jeziku, izdvajanje bitnoga2. govorenje: preoblikovanje tekstova, diskutiranje te vođenje dijaloga prema zadanoj situaciji3. čitanje: korektno i smisleno čitanje tekstova iz udžbenika i časopisa, izdvajanje važnih informacija4. pisanje: ispravna primjena ortografskih pravila5. prevođenje: ispravno pismeno i usmeno prevođenje teksta s engleskog na hrvatski jezik i s hrvatskog na engleski jezik

(rečenica).

22

23

Jezični sadržaji obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju (opisivanje osoba, posao, reklama, tradicionalni blagdani, povijest SAD, uvod u britansku književnost)- komunikacijske uzorke (formalni i neformalni)- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (glagolska vremena, slaganje vremena, pogodbene rečenice, pasivne rečenice, odnosne rečenice, -ing forme glagola,

složenice, prijedlozi, Causative "have").

Udžbenici i priručnici: B.Anić, P. Buljević, M. Tune up! 2 (udž.+rb+DVD) Oxford Dictionary of British and American Culture Cross Cultures Gude, K., Matrix Upper-intermediate Thompson, Martinet, Exercises Vince, First-Certificate (practice)

3. RAZRED: sportski i klasični8. godina učenjaGodišnji fond sati: 105Tjedni fond sati: 3

Jezične vještine obuhvaćaju:1. slušanje: razumijevanje sugovornika u razgovoru, davanje informacija, razumijevanje tekstova2. govorenje: jezično izražavanje osobnog iskustva, jezično savladavanje simulirane situacije u dijaloškom obliku, jednostavno

argumentiranje, davanje mišljenja, pričanje priča, pravilno izgovaranje i intoniranje rečenice3. čitanje: pronalaženje informacija u izvornom neknjiževnom tekstu, prikupljanje detaljnih informacija, razumijevanje svih vrsta

izvornih tekstova, lektira, uočavanje ustroja teksta4. pisanje: sažetak i sadržaj obrađenog teksta, preoblikovanje teksta, pisanje komentara, jednostavna raščlamba teksta, pisanje

privatnih i formalnih pisama, pisanje osobnih kraćih izvješća i priča.5. prevođenje: prevođenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik

Jezični sadržaji obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju (proširivanje prethodno naučenog, rad s raznim vrstama pisanih tekstova, pregled britanske i američke

književnosti kroz učeničke samostalne projekte)- komunikacijske uzorke- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (glagolska vremena, slaganje vremena, pogodbene rečenice, pasivne rečenice, odnosne rečenice, -ing forme glagola,

složenice, prijedlozi, Causative "have").

Udžbenici: Tim Falla, Paul A. Davies, Solutions Upper-Intermediate Flower, First Certificate Organiser M. Vince, First-Certificate (practice) Thornley, An Outlineof English Literature

4. RAZRED KLASIČNI I SPORTSKI - 9. godina učenjaGodišnji fond sati: 105Tjedni fond sati: 3

Jezične vještine obuhvaćaju:1. slušanje: razumijevanje jezično i sadržajno složenih tekstova koje govori izvorni govornik te praćenje nastave na stranom

jeziku; video sadržaji

24

2. govorenje: preoblikovanje tekstova, diskutiranje te vođenje dijaloga prema zadanoj situaciji3. čitanje: korektno i smisleno čitanje tekstova iz udžbenika i časopisa4. pisanje: ispravna primjena ortografskih pravila5. prevođenje: ispravno pismeno i usmeno prevođenje teksta s engleskog na hrvatski jezik i s hrvatskog na engleski jezik.

Jezični sadržaji obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju (opisivanje osoba, posao, reklama, tradicionalni blagdani, povijest USA, uvod u englesku književnost)- komunikacijske uzorke- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (sustav glagolskih vremena, odnosne rečenice, kondicionalne rečenice, buduća vremena, izražavanje količine).

Udžbenici i priručnici: Tim Falla, Paul A. Davies, Solutions Upper-Intermediate Tim Falla, Paul A. Davies, Solutions Advanced An English Reader – Social Studies and Arts MacMill, Inside Out- Upper- Intermediate Acklam/Burgess, Goldcoursebook Advanced Harris/Mower/Sikorzyriska, Opportunities Upper-Intermediate

5.4.5 Okvirni plan rada NJEMAČKOG JEZIKA

Nastavnik: Andrea Lerga Mičetić, prof.

1.sA, 1.sB razred – 1. godina učenja

Godišnji fond sati: 70 - 1. polugodište: 30 sati- 2. polugodište: 40 sati

Udžbenik i radna bilježnica: D. Niebisch, S. Penning-Hiemstra, F. Specht, M. Bovermann, A. Pude, M. Reimann, Schritte international NEU 1 , prva godina učenja njemačkog jezika, A1/1

Tjedni fond sati: 2

Jezične vještine obuhvaćaju:1. Slušanje: pravilno reagiranje na upute nastavnika u svakodnevnom komuniciranju u razredu, razumijevanje jednostavne zvučne poruke i odgovaranje na pitanja.2. Govorenje: pravilno izgovaranje rečenice, odgovaranje na pitanja, davanje osnovnih podataka o sebi, svojoj obitelji i drugima, pravilna uporaba osnovnih uzoraka u komuniciranju, korištenje poznatog vokabulara u opisivanju, pravilan izgovor riječi i rečenica.3. Čitanje: pravilan izgovor, odgovaranje na pitanja o tekstu, razumijevanje pročitanog teksta4. Pisanje: ispravan pravopis, dopunjavanje, preoblikovanje, opisivanje.

Jezični sadržaju obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju (teme i situacije iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u našoj zemlji, najbliža

okolina, obitelj, škola, svakodnevne situacije, godišnja doba,odjeća , zdravlje, slobodno vrijeme)- komunikacijski uzorci- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatika (imenice, određeni i neodređeni član, prezent, modalni glagoli, glagoli s naglašenim i nenaglašenim prefiksom,

povratni glagoli, negacija, pridjevi, osobne i posvojne zamjenice, imperativ, prijedlozi, prilozi, glagoli, vremenska i uzročna rečenica, sintaksa).

25

Učenici će biti formativno i sumativno vrednovani prema Godišnjem izvedbenom kurikulumu.

2.sA, 2.sB, 4.k razred– 2. godina učenja

Godišnji fond sati: 2.sA, 2.sB: 70 4.k razred : 64- 1. polugodište: 30 sati 30 sati- 2. polugodište: 40 sati 34 sata

Udžbenik i radna bilježnica : Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de2, ŠK, Zg, 2006., druga godina učenja njemačkog jezika

Tjedni fond sati: 2

Jezične vještine:1. slušanje: odgovaranje na pitanja nakon slušanja teksta koji je izgovorio izvorni govornik2. govorenje: prepričavanje, vođenje razgovora po modelu, odgovaranje na postavljena pitanja, pravilno postavljanje pitanja,

pravilan izgovor glasova, ispravna intonacija rečenica.3. čitanje: razumijevanje uputa4. pisanje: dopunjavanje i preoblikovanje rečenica, pisanje prigodnih tekstova, sastavljanje kraćih tekstova, pisanje po diktatu.

Jezični sadržaji obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju (slike iz zemalja njemačkog govornog područja, život u gradu i na selu, moja soba, generacijski jaz, moja

simpatija, mladi u potrošačkom društvu, moda - odijevanje, blagdani i njihovo obilježavanje)- komunikacijske uzorke- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (perfekt, deklinacije pridjeva, prijedlozi, preterit modalnih glagola, vremenske rečenice, konjunktiv preterita

modalnih glagola, N-deklinacija, neodređene zamjenice, upitne zamjenice, uzročne rečenice, rekcija glagola, odnosne rečenice, konjunktiv preterita glagola sein i haben).

3.k razred– 1. godina učenja

Godišnji fond sati: 70 - 1. polugodište: 30 sati- 2. polugodište: 40 sati

Udžbenik i radna bilježnica: Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de, ŠK, Zg, 2006., prva godina učenja njemačkog jezika

Tjedni fond sati: 2

Jezične vještine obuhvaćaju:5. Slušanje: pravilno reagiranje na upute nastavnika u svakodnevnom komuniciranju u razredu, razumijevanje jednostavne zvučne poruke i odgovaranje na pitanja.6. Govorenje: pravilno izgovaranje rečenice, odgovaranje na pitanja, davanje osnovnih podataka o sebi, svojoj obitelji i drugima, pravilna uporaba osnovnih uzoraka u komuniciranju, korištenje poznatog vokabulara u opisivanju, pravilan izgovor riječi i rečenica.7. Čitanje: pravilan izgovor, odgovaranje na pitanja o tekstu, razumijevanje pročitanog teksta8. Pisanje: ispravan pravopis, dopunjavanje, preoblikovanje, opisivanje.

Jezični sadržaju obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju (teme i situacije iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u našoj zemlji, najbliža

okolina, obitelj, škola, svakodnevne situacije, godišnja doba,odjeća , zdravlje, slobodno vrijeme)- komunikacijski uzorci- fonološke i ortografske osobine

26

- vokabular- gramatika (imenice, određeni i neodređeni član, prezent, modalni glagoli, glagoli s naglašenim i nenaglašenim prefiksom,

povratni glagoli, negacija, pridjevi, osobne i posvojne zamjenice, imperativ, prijedlozi, prilozi, glagoli, vremenska i uzročna rečenica, sintaksa).

3. sA, 3.sB razred – 3. godina učenja

Godišnji fond sati: 70 - polugodište: 30 sati- polugodište: 40 sati

Udžbenik i radna bilježnica: Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de3,ŠK, Zg, 2008., treća godina učenja njemačkog jezika

Tjedni fond sati: 2

Jezične vještine obuhvaćaju:1. slušanje: razumijevanje teksta s izvornim govornikom i rješavanje različitih zadaća na osnovi odslušanoga teksta2. govorenje: vođenje dijaloga po natuknicama, pravilno postavljanje pitanja, ispravno prepričavanje pročitanog ili

odslušanog teksta, opisivanje slike ili crteža3. čitanje: tečno čitanje tekstova iz udžbenika, čitanje kraćih književnih odlomaka i njihovo prepričavanje4. pisanje: pisanje natuknica za prepričavanje ili vođenje razgovora, kratko sastavljanje obrađenog teksta, pisanje sastava na

zadanu temu5. prevođenje: prevođenje pojedinačnih rečenica i laganijeg teksta s njemačkoga na hrvatski jezik i obrnuto, uz uporabu

rječnika.

Jezični sadržaji obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju (život mladih u zemljama njemačkog govornog područja, boravak mladih u stranoj zemlji, ovisnosti -

droga, pušenje, alkohol, predrasude, uloga medija u životu mladih, filmska i glazbena umjetnost, školski sustav u Njemačkoj)- fonološke i ortografske osobine (ritam i intonacija rečenice)- vokabular (izrazi i idiomi)- gramatiku (ponavljanje, utvrđivanje i proširivanje gram. gradiva obrađenog u 1. i 2. razredu - pluskvamperfekt, rečenični

ekvivalenti, pokazne zamjenice, mjesni prilozi, rekcija glagola, pasiv u svim vremenima i njegove preoblike, sintaksa rečenice).

4.sA, 4.sB razred – 4. godina učenja

Godišnji fond sati: 64 - polugodište: 30 sati- polugodište: 34 sati

Udžbenik i radna bilježnica: : Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de4, ŠK, Zg, 2006., četvrta godina učenja njemačkog jezika

Tjedni fond sati: 2

Jezične vještine obuhvaćaju:1. slušanje: praćenje i razumijevanje zvučnog teksta kojeg izgovara izvorni govornik2. govorenje: interpretaciju, prepričavanje ili izvješćivanje3. čitanje: čitanje i razumijevanje jednostavnoga izvornog teksta i uputa4. pisanje: preoblikovanje rečenica i teksta, pisanje bilješki iz odslušanog ili pročitanog teksta, pisanje natuknica za opis,

prepričavanje, sastavljanje vođenog teksta 5. prevođenje: korektno pismeno prevođenje lakših tekstova s njemačkog na hrvatski jezik i obrnuto.

Jezični sadržaju obuhvaćaju:- kulturu i civilizaciju njemačkog govornog područja (punoljetnost, studij ili posao, zanimanje iz snova, ekološki prihvatljivo

ponašanje, prijateljstvo, sport, rekreacija, ekologija, stanovanje, posao, reklama, tradicionalni blagdani)27

- komunikacijske uzorke- fonološke i ortografske osobine- vokabular- gramatiku (perfekt modalnih glagola, zavisno i nezavisno složene rečenice, indirektni govor).

5.4.6 Okvirni plan rada LATINSKOG JEZIKA

A. ULOGA LATINSKOG JEZIKAUloga je latinskoga jezika u oblikovanju cjelovitoga obrazovanja nezamjenjiva. Osim što su njime pisani temeljni klasici antičke

književnosti, latinski je kao službeni jezik golema i moćna carstva postao prvi svjetski jezik čijim se pismom i danas služi niz modernih nacija. Ta ga je pozicija dulje od tisućljeća činila jezikom na kojemu se diljem svijeta oblikovala i izražavala znanost, umjetnost, filozofija i teologija. U Hrvatskoj to poprima posebno značenje zbog činjenice da je latinski bio službeni jezik sve do polovice 19. stoljeća.

Mnoštvo je latinskih tekstova koji mogu poslužiti kao polazište za njegovo učenje; izvor je gotovo neiscrpan. Učenik tako, ne izlazeći iz medija latinskoga jezika, može proputovati vremenski raspon od 5. st. pr. Kr. do 21. st., prijeći prostor od Škotske do ukrajinskih stepa i od bavarskih šuma do Sahare, on može čitati, razmišljati i spoznavati svako područje o kojemu je čovjek promišljao među policama aleksandrijske knjižnice za vrijeme Ptolemeja ili u Hrvatskome saboru u doba Ivana Kukuljevića. Upravo komunikacija s tekstom i – posredstvom teksta – s autorom usavršava u učenika analizu i sintezu, izaziva kritičko mišljenje, potiče maštu i istraživanje, velikim idejama oblikuje intelektualnu širinu i prodornost.

Jednako je tako neiscrpan i interdisciplinarni potencijal latinskoga jezika kao nastavnoga predmeta. Osobito se može ostvariti u odnosu prema hrvatskome jeziku otkrivanjem golemoga dijela hrvatske književnosti napisane na latinskome. Također se može ostvarivati i u suradnji s prirodnim ili društveno-humanističkim predmetima. Jednaki se potencijal može ostvariti i projektnom nastavom u učionici i izvan nje te suradnjom s drugim obrazovnim i kulturnim ustanovama.

Za učenike u Republici Hrvatskoj dodir s golemom pisanom baštinom latinskoga jezika, a osobito s veličanstvenim materijalnim spomenicima rimske antike, od pulskoga amfiteatra do Dioklecijanove palače u Splitu, otvara i spoznajni put prema širem shvaćanju vlastitoga identiteta. Tako latinski jezik, koji je s grčkim duboko ukorijenjen u mediteranski civilizacijski krug, postaje gradivni element samospoznaje, naša polazišna i razlikovna točka u regionalnome, nacionalnome, europskome i globalnome kontekstu.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA LATINSKI JEZIK

Temeljni je cilj učenja latinskoga jezika razumijevanje teksta koji je mjesto susreta jezičnih zakonitosti i civilizacijskih sadržaja. Da bi ga ostvario, učenik će:

1. razvijati sposobnost razumijevanja i prevođenja teksta, čime će razvijati sposobnost analize i sinteze2. ovladavati jezičnom strukturom latinskoga jezika uz sposobnost prepoznavanja i povezivanja gramatičkih kategorija u

hrvatskome jeziku i u stranim jezicima, a stjecanjem tih znanja razvijat će i sposobnost uočavanja i razumijevanja koncepta reda i analogije te međuovisnosti i varijabilnosti

3. usvajati vokabular i ovladavati leksičkim kompetencijama uz razumijevanje riječi latinskoga podrijetla i njihove primjene, čime će razvijati sposobnost integracije odnosa sličnoga, različitoga i zajedničkoga

4. uočavati korelaciju između književnosti, civilizacije i kulture te međuovisnost društveno-političkoga okruženja i kulturne produkcije, a upoznavanjem vrijednosti grčkoga naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini stjecat će sposobnost vrednovanja antičke baštine, čime će razvijati alate za kritičko sagledavanje kulturoloških fenomena i stvaranje kulturno-civilizacijskoga identiteta

5. stjecati sposobnost razumijevanja sadašnjosti i oblikovanja budućnosti dijakronijskom komunikacijom, odnosno čitanjem tekstova i njihovih poruka unutar i izvan vremena u kojemu su pisani, čime će naučiti uočavati sličnosti i razlike u ljudskome djelovanju kroz vrijeme te trajnost ljudskih iskustava.

C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULUMA NASTAVNOGA PREDMETALATINSKI JEZIK

Opis domena1. JEZIČNA PISMENOST

28

– pravilno čitanje i pisanje– vokabular – sustavno obogaćivanje fonda latinskih riječi, prepoznavanje latinskoga korijena u riječima hrvatskoga jezika i

stranih jezika (etimologija)– gramatika – poznavanje osnova latinske fonologije, morfologije i sintakse2. ISKUSTVO TEKSTA I KOMUNIKACIJA– analiza rečenice i teksta – sposobnost analize rečenice i teksta pokazuje razumijevanje latinskoga jezika– prijevod rečenice i teksta – sposobnost prijevoda rečenice i teksta pokazuje mogućnost izravne i neizravne komunikacije– kontekstualizacija pročitanoga i razumijevanje poruke teksta3. CIVILIZACIJA I BAŠTINAa) Građanin i društvo– upoznavanje podrijetla i elemenata građanstva, političkoga ustroja i oblika vladavine (kraljevstvo, republika, carstvo).– razumijevanje i problematiziranje današnjega društvenog i političkoga ustroja na nacionalnoj i globalnoj razini i njihovih

korijena u rimskome društvu– razumijevanje i problematiziranje pojmova kao što su obitelj, religija, prava, odgovornost i sloboda, njihove interakcije i

važnosti u svim životnim područjimab) Umjetnost, kultura i estetika– razumijevanje i problematiziranje utjecaja rimske umjetnosti, kulture i estetike na kasnija razdoblja interpretacijom tekstova i

artefakata– aktualiziranje antike u suvremenome svijetu– razumijevanje i problematiziranje utjecaja ljepote, ideala harmonije, kreativnosti rimske književnosti i umjetnosti na razvoj

kulturnih vrijednostic) Identitet i baština– uočavanje i proučavanje rimskih tragova na tlu Hrvatske i Europe i njihova utjecaja na oblikovanje hrvatskoga i europskoga

religijskoga, građanskoga i nacionalnoga identiteta (od Rima do danas)

Razrada domenaUčenje se latinskoga jezika temelji na trima okosnicama: razumijevanje teksta, razumijevanje odnosa teksta i kulture u kojoj je

nastao te razumijevanje dijakronijskih mijena recepcije teksta, koje obuhvaćaju reinterpretaciju teksta i baštine u postklasičnome i suvremenome dobu. Te se okosnice isprepliću kroz tri domene učenja latinskoga jezika – Jezična pismenost, Iskustvo teksta i komunikacija te Civilizacija i baština – odnosno tri područja kojima se učenik kreće proučavajući, učeći i sve se više približavajući svojim konačnim ciljevima. Svaki će učenik na kraju putovanja s pomoću jezičnih križaljki, glasovnih zagonetaka, napola izgubljenih poruka drevnih pisaca, gradova, koji su nestajali i ponovno se pojavljivali, društvenih previranja, ljepote umjetničkih djela imati svoju sliku toga putovanja, drukčiju od slike svojih suputnika, a opet vrlo sličnu.

U domeni Jezična pismenost, nakon svladavanja pravilnoga čitanja i pisanja, učenik usvaja gramatičku strukturu latinskoga jezika – vrste glasova, deklinacije, komparacije, konjugacije i razne rečenične konstrukcije polako zauzimaju svoje mjesto i zajedno stvaraju logički red u umu mladoga čovjeka. Razne vrste riječi poprimaju razumljiv oblik, rečenice od jednostavnih postaju sve složenije, a fond poznatih riječi postaje sve bogatiji. Uz znanje raznih gramatičkih i leksičkih oblika učenik razvija vještinu uočavanja i tumačenja sličnosti, različitosti i zajedničkih elemenata latinskoga i hrvatskoga jezika te latinskoga i drugih jezika.

Domena Iskustvo teksta i komunikacija nadogradnja je prethodne domene. Učenik uči kako razumjeti i prevesti pročitani tekst. Analizom rečenice otkrit će njezinu unutarnju strukturu, shvatiti međusobnu povezanost riječi u rečenici i prepoznati poruku teksta. Učenik u ovoj domeni također uči da komunikacija nije samo razgovor između dvoje ili više ljudi, nego da se komunicirati može na mnogo razina – izravno i neizravno, doslovno i metaforički, riječima i znakovima, govoreći, čitajući, pišući, šuteći, u sadašnjemu trenutku, ali i otkrivajući poruke iz nekoga prošlog vremena.

Posljednja domena Civilizacija i baština na temelju izvornih tekstova uči razumijevanju i promišljanju o društvenim, religijskim, filozofskim i umjetničkim dosezima starih Rimljana te o njihovu utjecaju na razvoj kasnijih razdoblja sve do danas na području Hrvatske, Europe i šire. Misli i djela rimskoga građanina u velikoj su mjeri oblikovala svijet u kojemu danas živimo, ali i mnoge svjetove prije našega – srednji vijek, renesansno doba, razdoblja buđenja nacionalne svijesti u mnogih naroda. Ciceronov govor protiv Katiline, Ara pacis cara Augusta, Zakonik XII. ploča, Dioklecijanova palača, Livijin kip iz Narone samo su mali fragment jedne velike civilizacije koju smo naslijedili, koju baštinimo i koju predajemo dalje naraštajima koji dolaze.

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA

29

Na svim se razinama učenja primjereno dobi učenika razvijaju interes, pozitivan stav i samopouzdanje pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem u različitim situacijama te sposobnosti promišljanja o pisanim i govorenim tekstovima radi razvijanja osobnih stavova, vrijednosti, identiteta i odgovornosti.

Učenici se postupno kroz domene Jezične pismenosti, Iskustva teksta i komunikacija te Civilizacija i baština upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima učenju te ih svrhovito primjenjuju. Domene se neprestano isprepliću i međusobno su blisko povezane. O težini tekstova (od jednostavnih rečenica i prilagođenoga teksta do izvornih tekstova u različitim žanrovima i iz različitih razdoblja) ovisi učenikov napredak u stjecanju vještina, znanja i sposobnosti. Vokabular, teme tekstova i civilizacijske teme moraju biti međusobno svrhovito prepletene kako bi učenik dobio cjelovitu sliku o latinskome jeziku, rimskoj civilizaciji, misli i naslijeđu i time stekao temeljne kompetencije različitim oblicima mišljenja, radom, uporabom alata kao i osobni i socijalni razvoj. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i ključni sadržaji te razina usvojenosti (ostvarenosti) »dobar« određenoga odgojno-obrazovnoga ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnome kurikulumu, a ostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda navode se u metodičkim priručnicima predmetnoga kurikuluma.

Početnici (klasična gimnazija) (105+105+105+96)

Kurikulum početnoga učenja latinskoga jezika u klasičnim gimnazijama u početku je usmjeren na stjecanje i razvijanje jezičnih kompetencija. Prilagođeni tekstovi na kojima ih učenik stječe i produbljuje, istodobno mu otvaraju temeljni uvid u rimsku legendarnu povijest, svakodnevni život, ključne osobe koje su oblikovale klasičnu rimsku civilizaciju i kulturu i utjecaj te kulture na oblikovanje hrvatskoga kulturnog identiteta. Učenik se zatim radom na izvornim tekstovima upušta u postizanje ishoda koji su organizirani u tri velike književno-povijesne cjeline. Prva se odnosi na Ciceronovo doba, druga na Augustovo, a treća na razdoblje kasnoga carstva i postklasičnu latinsku književnu produkciju.

Klasična gimnazija (početnici), Latinski jezik, 1. razred – 105 sati godišnjeRAZRED: prvi klasični (1.k)GODIŠNJI FOND SATI: 105 (3 sata tjedno)Nastavnik: Ružica Jauk, prof. savjetnik

Na kraju prve razine učenja učenik:

A. Jezična pismenost

odgojno-obrazovni ishodi razrada ishoda odgojno-obrazovni ishodi na razini

usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) LJ A.1.1.Vlada pravilima čitanja i

pisanja te pravilnoga naglašavanja latinskih riječi.

Nabraja redom znakove latinske abecede.

Primjenjuje pravila čitanja i pisanja latinskih riječi klasičnim i tradicionalnim izgovorom.

Upotrebljava pravilno znakove latinske abecede u pisanju, primjenjuje uz pomoć učitelja pravila čitanja, pisanja i naglašavanja te uz pomoć učitelja prepoznaje u čitanju klasični izgovor od tradicionalnoga izgovora.

SŠ (2) LJ A.1.2.Prepoznaje, primjenjuje

i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.

Prepoznaje, definira i uočava te opisuje i tvori jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose. Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.

Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.

SŠ (2) LJ A.1.3.Prepoznaje, upotrebljava

i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova i riječi latinskoga podrijetla.

Pronalazi i navodi u rječničkome obliku riječi iz prilagođenih tekstova, služi se samostalno rječnicima u knjižnome i digitalnome formatu te uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskoga podrijetla.

Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkome obliku riječi iz prilagođenih tekstova, služi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće riječi latinskoga podrijetla.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:Imenice od 1. do 5. deklinacije, pridjevi od 1. do 3. deklinacije, prezentska osnova (sve osim konjunktiva – akt. i pas.),

30

osobne i posvojne zamjenice, povratna i povratno-posvojna zamjenica, komparacija pridjeva.

B. Iskustvo teksta i komunikacija



SŠ (2) LJ B.1.1.Prepoznaje, razlikuje i

analizira odnose riječi u rečenicama.

Određuje odnose riječi u rečenici, prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.

Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu.

SŠ (2) LJ B.1.2.Razumije i objašnjava

prilagođeni latinski tekst.

Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni latinski tekst.

Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice prilagođenoga latinskog teksta.

Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i objašnjava kontekst.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:Sadržaji rečenica i tekstova povezani su s temama o rimskoj povijesti od legende do carstva i o utjecaju rimske

civilizacije i latinskoga jezika na naše krajeve.

Tekstovi i rečenice prilagođavaju se s obzirom na zahtjevnost realiziranim jezičnim sadržajima u trenutku prilagodbe.Obrađuju se tekstovi koji čine neku logičku cjelinu ili priču i daju sliku razvoja rimskoga društva.

C. Civilizacija i baština



SŠ (2) LJ C.1.1.Nabraja, smješta i

uspoređuje pojmove povezane s rimskom poviješću.

Imenuje, opisuje i uspoređuje rimske kraljeve, junake rimskih legendi te ključne povijesne osobe iz doba Republike i Carstva.

Uočava osnovna obilježja različitih tipova vladavina i važnost građanske vrline te razvija osjećaj za doprinos pojedinca životu zajednice.

Opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje ključne osobe, pojmove i događaje povezane s rimskom poviješću.

SŠ (2) LJ C.1.2.Komentira, diskutira i

zaključuje o vrijednostima građanskih i ljudskih vrlina i mana na temelju života ključnih osoba i događaja iz rimske povijesti.

Istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti i identiteta. Tumači odnos pojedinca i zajednice. Uočava i komentira ljudske i građanske vrline i mane.

Uz pomoć učitelja istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti i identiteta te tumači odnos pojedinca i zajednice.

SŠ (2) LJ C.1.3.Prepoznaje, uočava i

uspoređuje utjecaj latinskoga jezika na hrvatski jezik i na druge jezike.

Prepoznaje i opisuje razvoj, širenje i važnost latinskoga jezika.

Prepoznaje romanske jezike kao direktne sljednike latinskoga jezika.

Uočava i raspravlja o utjecaju latinskoga jezika na hrvatski jezik i na druge jezike s kojima se susreće.

Opisuje širenje i važnost latinskoga jezika u Europi.

SŠ (2) LJ C.1.4. Navodi i povezuje područja i Prepoznaje područja i gradove i uz

31

Opisuje, komentira i diskutira o utjecaju Rima na razvoj civilizacije u našim krajevima.

gradove u Republici Hrvatskoj povezane s rimskom civilizacijom.

Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte povezane s rimskom civilizacijom.

Uočava i diskutira o važnosti utjecaja Rimljana na razvoj hrvatskoga kulturnog identiteta.

pomoć učitelja navodi osnovne materijalne ostatke i artefakte povezane s rimskom civilizacijom.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:Civilizacijski su sadržaji, temeljeni na obrađenim tekstovima, tematski povezani s rimskom poviješću (od legende do

carstva) te utjecajem rimske civilizacije i latinskoga jezika na naše krajeve.

Teme iz tekstova će se proširiti će se dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu će se mogu istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku.

RAZRED: prvi – opća gimnazija za sportaše (1. sA, 1. sB)GODIŠNJI FOND SATI: 70 (2 sata tjedno)Nastavnik: Ružica Jauk, prof. savjetnik

Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:

A. JEZIČNA PISMENOST

odgojno-obrazovni ishodi razrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na

razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) LJ A.1.1.Vlada pravilima čitanja i pisanja

te pravilnoga naglašavanja latinskih riječi.

Nabraja redom znakove latinske abecede.

Primjenjuje pravila čitanja i pisanja latinskih riječi klasičnim i tradicionalnim izgovorom.

Upotrebljava pravilno znakove latinske abecede u pisanju, primjenjuje uz pomoć učitelja pravila čitanja, pisanja i naglašavanja te uz učiteljevu pomoć prepoznaje u čitanju klasični izgovor od tradicionalnoga izgovora.

SŠ (2) LJ A.1.2.Prepoznaje, primjenjuje i

uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.

Prepoznaje, definira i uočava te opisuje i tvori jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.

Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.

Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.

SŠ (2) LJ A.1.3.Prepoznaje i upotrebljava riječi

iz prilagođenih tekstova i latinizme u hrvatskome jeziku.

Pronalazi i navodi u rječničkome obliku riječi iz prilagođenih tekstova.

Služi se samostalno rječnicima u knjižnome i digitalnome formatu.

Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi latinskoga podrijetla.

Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkome obliku riječi iz prilagođenih tekstova, služi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće latinizme u hrvatskome jeziku.

32

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:Imenice od 1. do 5. deklinacije, pridjevi od 1. do 3. deklinacije, prezentska osnova (sve osim konjunktiva – akt. i pas.),

osobne i posvojne zamjenice, povratna i povratno-posvojna zamjenica, komparacija pridjeva, brojevi.

B. Iskustvo teksta i komunikacija



SŠ (2) LJ B.1.1.Prepoznaje, razlikuje i analizira

odnose riječi u rečenicama.

Određuje odnose riječi u rečenici te prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.

Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatome tekstu.

SŠ (2) LJ B.1.2.Razumije i objašnjava

prilagođeni latinski tekst.

Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni latinski tekst.

Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenoga latinskog teksta.

Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i objašnjava kontekst.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:Civilizacijski su sadržaji, temeljeni na obrađenim tekstovima, tematski povezani sa životom rimskih vladara, ratnika i

političara (od legendi do carstva).

Tekstovi i rečenice prilagođavaju se s obzirom na zahtjevnost realiziranim jezičnim sadržajima u trenutku prilagodbe.Obrađuju se tekstovi koji čine neku logičku cjelinu ili priču i daju cjelovitu ili parcijalnu sliku rimskoga društva.

C. Civilizacija i baština



SŠ (2) LJ C.1.1.Nabraja, smješta i povezuje

ključne osobe, pojmove i događaje iz rimske povijesti.

Imenuje, opisuje i uspoređuje ključne osobe, pojmove i događaje iz rimske povijesti.

Uočava osnovna obilježja različitih tipova vladavina i važnost građanske vrline te razvija osjećaj za doprinos pojedinca životu zajednice.

Opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje ključne osobe, pojmove i događaje iz rimske povijesti.

SŠ (2) LJ C.1.2.Komentira, diskutira i zaključuje

o vrijednostima građanskih i ljudskih vrlina i mana na temelju života ključnih osoba i događaja iz javnoga života rimske države.

Istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti i identiteta.

Tumači odnos pojedinca i zajednice.

Uočava i komentira ljudske i građanske vrline i mane.

Uz pomoć učitelja istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti i identiteta te tumači odnos pojedinca i zajednice.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:Civilizacijski su sadržaji, temeljeni na obrađenim tekstovima, tematski povezani sa životom rimskih vladara, ratnika i

političara (od legendi do carstva).

Teme iz tekstova će se proširiti dodatnim istraživanjem sekundarne literature pri čemu će se istraživati i autori i djela koji nisu čitani u izvorniku i uspoređivati autori s kasnijim autorima istih vrsta i njihov utjecaj na kasnija razdoblja.

33

RAZRED: drugi klasični (2. k)GODIŠNJI FOND SATI: 105 (3 sata tjedno)Nastavnik: Ružica Jauk, prof. savjetnik

ZADAĆEIz jezičnih sadržaja:

- usvajati daljnje osobitosti latinske gramatike – glagolski načini, perifrastične konjugacije, konstrukcije, sintaksa, zavisnosložene rečenice,

- uvježbavati pristup tekstu kao nositelju obavijesti, prijevodi.- Iz književnoteorijskih sadržaja:- rimska književnost – Ciceronovo razdoblje, mitologija i rimska religija, rimska svakodnevnica, filozofija morala, - hrvatske zemlje - stari vijek, hrvatski latinitet- upoznati književne vrste – historiografija, ostala proza,- upoznati osnove i pregled rimske književnosti- (sadržaji rečenica, tekstova povezani su s temama vezanim uz rimsku povijest (od legende do carstva), tekstovi se temelje na

temama djela antičkih autora: Plaut, Terencije, Horacije, Ciceron).

34

Iz civilizacijskih sadržaja: - rimska svakodnevnica

- povijesna zbivanja do Cezara.

SADRŽAJIJezični sadržaji:

- perfektna i participska osnova- nepravilni glagoli (eo, volo, memini…)- glagoli volo, nolo, malo - deponentni, semideponentni i bezlični glagoli - konjunktiv- glagolska imena (gerund, gerundiv, supin) - perifrastične konjugacije - elementi sintakse padeža - konstrukcije s infinitivom (ak., nom.) - ablativ apsolutni - sintaksa rečenica - upravni i neupravni govor

TekstoviNovumTestamentumFedro: Basne

Ova četiri odabira javljaju se uz obrađivanje gramatičkih kategorija u prvom polugodištu. Sljedeći se tekstovi čitaju uz obradu sintaktičkih sadržaja u drugom polugodištu:

Salustije: Katilinin rat (izbor)Cezar: Građanski rat (dijelovi o našim krajevima)Ciceron: PismaLektira:hrvatska: A.G. Schwab, Najljepše priče klasične starinelatinska: Sv. Jeronim, Vulgata

Književnoteorijski sadržaji:- historiografija kao književna vrsta, ostale vrste proze.

Civilizacijski sadržaji: Punski ratovi i zbivanja nakon Punskih ratova do početka prvog stoljeća, pojava Cezara i Cicerona na pol. pozornici, zbivanja

do Katilinine urote i same urote, grad Rim (građevine, antički Rim danas), svakodnevni život Rimljana (osobito izobrazba i trgovina), Rimljani u našim krajevima, veze rimske mitologije s grčkom, utjecaj kršćanstva na književnost i kulturu.

RAZRED: drugi opći (2. sA, 2. sB)GODIŠNJI FOND SATI: 70 (2 sata tjedno)Nastavnik: Ružica Jauk, prof. savjetnik


- usvajati daljnje osobitosti latinske gramatike (zamjenice, glagolski načini, konstrukcije, sintaksa, perifrastične konjugacije, zavisnosložene rečenice),

- uvježbavati pristup tekstu kao nositelju obavijesti, prijevodi.

Iz književnoteorijskih i civilizacijskih sadržaja:- rimska književnost, mitologija i rimska religija, rimska svakodnevnica, filozofija morala, tradicija Vulgate, hrvatske zemlje - stari

vijek, srednji vijek, hrvatski latinitet.

35

SADRŽAJIJezični sadržaji:- zamjenice- perfektna i participska osnova- nepravilni i nepotpuni glagoli - deponentni, semideponentni i bezlični glagoli - konjuktiv- glagolska imena - perifrastične konjugacije - elementi sintakse padeža - konstrukcije s infinitivom - zavisnosložene rečenice

Civilizacijski sadržaji:- posljednja stoljeća carstva- rimska književnost- mitologija i rimska religija - antičko doba u hrvatskim zemljama.

RAZRED: treći klasični (3. k)GODIŠNJI FOND SATI: 105 (3 sata tjedno)Nastavnik: Ružica Jauk, prof. savjetnik


- uvoditi jezične i stilske analize teksta.Iz književno teorijskih sadržaja:

- rimska književnost -Ciceronovo i Augustovo razdoblje- osnove antičke retorike- književne vrste - lirika, epika drama (komedija) - uputiti u odnose grčke i rimske književnosti- osnove kvantitativne versifikacije, heksametar i elegijski distih.

Iz civilizacijskih sadržaja:- pratiti povijesni razvoj – Principat, pax Augusta, početak Rimskog Carstva,- rimska religija, mitologija, kalendar.

SADRŽAJIJezični sadržaji:

- red riječi, period, red rečenica,- attractio modorum- višestruke zavisnosložene rečenice- tropi i figure- vrste izričaja (koma, kolon, period)- vrste perioda- retorika - jezični standard, književni jezik- osobitosti stila pisaca.

Tekstovi:- Gaj Julije Cezar, Zapisi o galskom ratu

36

- Gaj Salustije Krisp, O Katilininoj uroti- Marko Tulije Ciceron, Protiv Katiline- Publije Ovidije Nazon, Metamorfoze i Tristia- Publije Vergilije Maron, Eneida

- Gaj Julije Cezar,Zapisi o galskom ratu (analiza i prijevod izabranih dijelova)- Gaj Salustije Krisp,Jugurtin rat - Marko Tulije Ciceron, Govor za pjesnika Arhiju- Publije Ovidije Nazon, Metamorfoze - Publije Vergilije Maron,Eneida

Civilizacijski sadržaji:- Principat i Pax Augusta, rimska religija i mitologija, kalendar, početak Rimskog Carstva.

RAZRED: četvrti klasični (4. k)GODIŠNJI FOND SATI: 96 (3 sata tjedno)Nastavnik: Ružica Jauk, prof. savjetnik


- produbiti jezične i stilske analize teksta- uputiti u dijakronijski razvoj jezika- pripremiti učenika za pribavljanje i klasiranje podataka, za suradnju s ostalim predmetima

Iz književnoteorijskih i civilizacijskih sadržaja:- uvesti u pregled latinske književnosti do novog vijeka- staviti u odnose i istaknuti utjecaje antika - latinizam, europski latinizam – hrvatski latinizam- istaknuti hrvatske latiniste u književnosti, filozofiji, prirodnim znanostima.

SADRŽAJIJezični sadržaji:Osnove dijakronijskog razvoja latinskog jezika.Tekstovi:

- Gaj Valerije Katul, Pjesme - Kvint Horacije Flak, Pjesme i Satire - Gaj Valerije Marcijal, Epigrami - Kornelije Tacit, Anali - Gaj Svetonije Trankvil, O životu careva - Gaj Plinije Mlađi, Pisma - Aurelije Augustin, Ispovijesti - Ivan Česmički, Elegije i epigrami- Marko Marulić, Davidijada- Rajmund Kunić, Epigrami

Književnoteorijski sadržajiRimska filozofija kao posrednik između srednjeg vijeka i grčke filozofije, drama u Rimu, srebrno doba rimske književnosti,

propadanje rimske književnosti i pojava latinske, crkveni oci i ciceronizam, književne vrste i rodovi u latinizmu i njihova veza s antikom, utjecaj antike na latinizam i preko njega na književnosti na narodnim jezicima, hrvatski latinizam u svijetu europskog latinizma i kao zasebni dio hrvatske književnosti.

37

- Gaj Valerije Katul, Pjesme (izbor)- Gaj Svetonije Trankvil, O životu careva (izbor)- Aurelije Augustin, Ispovijesti (izbor)- Marko Marulić ,Davidijada (izbor)

38

Civilizacijski sadržajiRimsko Carstvo i njegov pad, kulturni i civilizacijski utjecaj Rimskog Carstva na formiranje srednjovjekovne Europe.

UDŽBENIK I PRIRUČNICI: - Milanović, Hereditas Linguae Latinae, V.B.Z.zg 2014.

- Salopek-Šešelj-Škiljan, Orbis Romanus 1, Profil, Zg, 1997.- Salopek-Šešelj-Škiljan, Orbis Romanus 2, Profil, Zg, 1997.- Gortan-Gorski-Pauš: Latinska gramatika, ŠK, Z., 1987.- Sabadoš-Zmajlović, Anthologia Latina, ŠK, Zg., 1952.- Vratović, Povijest svjetske književnosti, vol. II, Mladost, Zagreb, 1977.- Flašar, Pregled rimske književnosti, Naučna knjiga, Beograd, 1986.- Lisičar, Grci i Rimljani, ŠK., Zg., 1971.- Smičiklas – Žganjer, Chrestomathia Latina I, Školska knjiga , Zagreb, - Romac, Minerva- florilegij latinskog jezika, Latina et Graeca Zagreb, 1978.

5.4.7 Okvirni plan rada za GRČKI JEZIK

OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – PRVA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje

Nastavnik: Darko Dugac, prof. mentor

Literatura: 1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005.. 2. Martinić-Jerčić, Matković, Prometej, ŠK, Zagreb, 2007.

Nastavne cjeline - teme Obvezni zadaci Neobvezni zadaci

FONETIKA I FONOLOGIJA

- glasovni sustav, akcent, pismo i pravopis (10 sati)

- uvježbati sustav grčkog alfabeta (izgovor i pismo)

- usvojiti fonetski sustav

- usvojiti pravila o naglašavanju riječi

- usvojiti pravila o naglašavanju enklitika

- poznavati glasovne promjene (metateza kvantitete, disimilacija, asimilacija)

- objasniti prijevoj

MORFOLOGIJA

- nominalni sustav: o- deklinacija, a- deklinacija, u pregledu stegnuta i atička deklinacija, guturalne, labijalne i dentalne osnove, likvidne osnove, -nt- osnove, sigmatske osnove, vokalske osnove (30 sati)

- pridjevi i oni s osobitom deklinacijom (5 sati)

- komparacija pridjeva i u pregledu prilozi (5 sati)

- poznavati vrste riječi

- objasniti gramatičke kategorije nominalnog i glagolskog sustava

- usvojiti deklinaciju imena

- usvojiti tematsku i atematsku konjugaciju (osnove prezenta)

- usvojiti komparaciju pridjeva i priloga

- upoznati osnove indoeuropeistike (komparativna gramatika)

- naučiti razlikovati gramatički i prirodni rod imenica

- usvojiti slabije zastupljene deklinacije (stegnuta, atička)

- naučiti osobitosti komparacije pridjeva

39

OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – PRVA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje


Literatura: 1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005.. 2. Martinić-Jerčić, Matković, Prometej, ŠK, Zagreb, 2007.

- razrada glagolskog sustava:

osnove (posebno tvorba prezentske i razlika prezentske i glagolske), formanti, nastavci, augment, reduplikacija, karakteristični vokali (10 sati)

- prezent – glagoli na w i na mi, svi načini (20 sati)

- prezent – stegnuti glagoli: pravila stezanja (5 sati)

- zamjenice (5 sati)

- brojevi i prijedlozi u pregledu (5 sati)

(teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja povezani su s mitologijom i organiziranom religijom, prilagođeni tekstovi tematiziraju kozmogoniju, teogoniju, 12 olimpskih bogova, Apsitridi, Jantarni put, gradovi, mjesta i otoci povezani s grčkom kolonizacijom u Hrvatskoj)

OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – DRUGA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje

Nastavnik: Ružica jauk, prof. savjetnik

Nastavne cjeline – teme Obvezni zadaci Neobvezni zadaci

FONETIKA I FONOLOGIJA

(uz morfologiju)

- treća deklinacija, zamjenice

- sistematizirati osnovna pravila fonologije i fonetike

- prepoznati elemente historijske gramatike

40

OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – DRUGA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje

Nastavnik: Ružica jauk, prof. savjetnik

- poznavati glasovne promjene (disimilacija aspirata)

MORFOLOGIJA

- futur aktivni i medijalni (5 sati)

- konfektum: jaki tematski aktivni i medijalni -k- konfektum, jaki atematski aktivni i slabi tematski aktivni i medijalni konfektum (20 sati)

- perfekt: jaki i slabi aktivni, mediopasivni perfekt (20 sati)

- pasiv: konfektum jaki i slabi mediopasivni (20 sati)

- glagolski pridjevi, samo tvorba i značenje (5 sati)

- nepravilni glagoli (10 sati)

- svladati gramatičke kategorije glagolskog sustava

- usvojiti tematsku i atematsku konjugaciju (osnove futura, konfektuma i perfekta)

- prepoznati u tekstu glagolski pridjev

SINTAKSA

- elementi sintakse padeža (10 sati)

- predikativni, adverbijalni i apsolutni particip (5 sati)

- konstrukcije s infinitivom – zavisnosložene rečenice, period, neupravni govor (10 sati)

- prepoznati funkciju participa u rečenici

- usvojiti opća pravila za konstrukcije s infinitivom

- odrediti vrste zavisno-složenih rečenica

- na tekstu uočiti osobitosti sintakse padeža

OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – TREĆA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje


Literatura: 1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005. 2. Martinić-Jerčić, Matković, Prometej, 2007. 3. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Chrestomathia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997. 4. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Anthologia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.

41

Nastavne cjeline - teme Obvezni zadaci Neobvezni zadaci

NOVI ZAVJET – odabir (20 sati) - usvojiti kompletni sustav zavisno složenih rečenica

- sistematizirati popis nepravilnih glagola

- pročitati, analizirati i prevesti tekst

- uočiti na tekstu bitne karakteristike novozavjetnog grčkog

- pročitati odabrane tekstove usporedno s čitanjem Vulgate

- uočiti sličnosti i razlike sinoptičkih evanđelja

- naučiti napamet neke novozavjetne i biblijske citate

KSENOFONT

Anabaza ili Uspomene o Sokratu (25 sati)

- pročitati, gramatički analizirati i prevesti tekst

- prepoznati stilske karakteristike pisca

- odrediti karakteristike književne vrste (historiografije)

- poznavati biografiju pisca

- poznavati povijesni kontekst djela

- objasniti pojam memoarske literature kroz usporedbu djela Ksenofonta i Cezara

RETORIKA

DEMOSTEN

Govori –izbor (25 sati)

- poznavati periodizaciju grčke književnosti

- pročitati, gramatički analizirati i prevesti tekst

- uočiti glavne stilske osobitosti pisca

- izložiti glavne principe antičke retorike

- poznavati biografiju pisca

- poznavati povijesno okruženje u kojem su djela nastala (političke prilike)

- navesti najznačajnije predstavnike grčkog govorništva

- uočiti sličnosti i razlike u upotrebi stilskih sredstava između Demostena i Cicerona

- usporediti antičko i moderno govorništvo

- samostalno održati jedan kratki govor s temom po osobnom izboru

EPIKA

HOMER

Ilijada i Odiseja – izbor (35 sati)

- usvojiti osnove kvantitativne versifikacije (daktilski heksametar)

- pročitati (skandirati), morfološki i sintaktički analizirati tekst i prevesti

- uočiti na tekstu glavne karakteristike epske književnosti (ukrasni pridjevi, formule...)

- objasniti kompoziciju epa

- uočiti na tekstu razvojne stadije jezika (historijska gramatika)

- uočiti dijalektalne osobitosti jezika

- detaljnije proučiti zapise o arheološkim iskapanjima u Troji

- na primjeru opisa Ahilejeva štita opisati glavne značajke mikenske kulture

42

- poznavati biografske podatke o autoru

- poznavati sadržaj epa

- poznavati razvoj epike prije Homera

- poznavati teorije o homerskom pitanju

43

RAZRED: četvrti (4 k.)GODIŠNJI FOND SATI: 96 (3 sata tjedno)


Ciljevi i zadaci programa:- uputiti učenike u dijalektalne osobine i razvoj jezika- uputiti učenike u književne vrste s osnovnim značajkama lirike, historiografije,- drame i filozofije- usvojiti osnove kvantitativne versifikacije (jampski trimetar, alkejska i safička strofa)- analizirati filozofske tekstove- pratiti razvoj državnog sustava, kulture, te vojnog ustroja- upozoriti na povezivanje nastavnog gradiva s nastavom hrvatskog jezika, latinskog jezika, povijesti i umjetnosti te filozofijom- upozoriti na utjecaj grčkih trageda u hrvatskoj i svjetskoj književnosti- dati pregled helenizma- raditi na osamostaljenju učenika u uporabi izvora znanja o jeziku: priručnika, rječnika, u prijevodima i lektiri, te u izradi

seminarskog rada- upoznati učenike s kulturom Grčke pod makedonskom i rimskom vlašću.

Nastavne cjeline:- grčka lirika – Mimnermo, Arhiloh, Alkej, Sapfo (10)- grčka historiografija – Herodot, Povijest (20)- grčka filozofija – Heraklit (5) ; Platon, Protagora (10) ; Aristotel, Poetika (6)- grčka tragedija – Eshil, Okovani Prometej (15); Sofoklo, Antigona (15); Euripid, Medeja (15).

Literatura:1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005.2. Martinić-Jerčić, Matković, Prometej, ŠK, 2007.3. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Chrestomathia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.4. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Anthologia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.

5.5 Matematičko područje


U društvu utemeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke u svakodnevnomu životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja. Budući da matematika izučava kvantitativne odnose, strukturu, oblike i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira slučajne pojave, promatra i opisuje promjene u različitim kontekstima te daje precizan simbolički jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje, tumačenje i posredovanje ideja, matematičko obrazovanje učenicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu. Poučavanje i učenje matematike uključuje stjecanje znanja, vještina i sposobnosti računanja, procjenjivanja te logičkoga i prostornoga mišljenja. Matematički pristup problemima obuhvaća odabir i pravilnu primjenu osnovnih matematičkih vještina, otkrivanje pravilnosti u oblicima i brojevima, izradbu modela, tumačenje podataka te prepoznavanje i razmjenjivanje s njima povezanih ideja. Rješavanje matematičkih problema zahtijeva kreativnost i sustavan pristup, što igra glavnu ulogu u izumima (inovacijama) te znanstvenim i tehničkim otkrićima. Matematičko obrazovanje učenicima omogućuje postavljanje i rješavanje matematičkih problema, potičući ih pritom na istraživanje, sustavnost, kreativnost, korištenje informacijama iz različitih izvora, samostalnost i ustrajnost. Svi učenici mogu i trebaju iskusiti uspjeh u matematičkim aktivnostima. Učeći matematiku, steći će samopouzdanje i sigurnost u upotrebi brojeva i razviti vještine mjerenja, konstruiranja i prostornoga zora. Naučit će prikupljati, organizirati i tumačiti podatke, upotrebljavati matematički jezik i prikaze, generalizirati iz uočenih pravilnosti i veza te apstraktno misliti. Postat će aktivni sudionici u procesu učenja i tako se osposobiti za cjeloživotno učenje. Tijekom matematičkoga obrazovanja učenici će uvidjeti važnost matematike u svojim životima, steći uvid u povijesni razvoj ove znanosti te spoznati njezinu ulogu i

44

važnost u društvu tijekom prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. U nastavnomu će procesu nove matematičke koncepte, prikaze, vještine i procese povezivati s već poznatima, s kojima imaju iskustva i koje znaju rabiti. Bavit će se matematičkim problemima koji proizlaze iz svakodnevnih, stvarnih i smislenih situacija i time uspostaviti poveznice između matematike i svakodnevnoga života te drugih područja odgoja, obrazovanja i ljudske djelatnosti. Imat će prilike primijeniti matematiku u proširivanju i primjeni vlastitih znanja, vještina i sposobnosti. Primjerene matematičke aktivnosti i istraživanja izvodit će samostalno i skupno (suradnički), što će ih osposobiti za pristup problemima koji uključuju primjenu matematike u raznolikim kontekstima.


Učenici će: usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima, uključujući i svijet rada razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje učinkovito komunicirati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima učinkovito primjenjivati tehnologiju steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja.

MATEMATIČKI PROCESI

1. Prikazivanje i komunikacija

Učenici će: organizirano prikazati matematičke objekte, ideje, postupke i rješenja riječima, slikama, crtežima, maketama, dijagramima, grafovima, listama, tablicama, brojevima, simbolima i misaono odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu sa situacijom i namjerom, povezati različite prikaze i prelaziti s jednih na druge prikupiti i protumačiti informacije primjerena matematičkoga sadržaja iz raznovrsnih izvora izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim, preciznim i sažetim govornim i matematičkim jezikom na različite načine (usmeno, pisano, vizualno i dr.) raditi u skupinama uz razmjenu i sučeljavanje ideja, mišljenja i stavova.

2. Povezivanje

Učenici će: uspostaviti i razumjeti veze i odnose među matematičkim objektima, idejama, pojmovima, prikazima i postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim životom u kući i zajednici te na radnomu mjestu i drugim odgojno-obrazovnim područjima usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanom ili izabranom kriteriju.

3. Logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje

45

Učenici će: postavljati matematici svojstvena pitanja (Postoji li? Ako postoji, koliko? Kako ćemo ih pronaći? Zbog čega? …) te stvarati i

istraživati na njima zasnovane matematičke pretpostavke obrazložiti odabir matematičkih postupaka i utvrditi smislenost dobivenoga rezultata pratiti, stvarati i vrjednovati lance matematičkih argumenata različitih vrsta te primjenjivati analogiju, generalizaciju i specijalizaciju prepoznati logičko zaključivanje i matematički dokaz kao ključne vidove matematike kreativno, kritički i fleksibilno misliti prepoznati utjecaj ljudskih čimbenika i vlastitih uvjerenja na zaključivanje.

4. Rješavanje problema i matematičko modeliranje

Učenici će: postaviti i analizirati problem, isplanirati njegovo rješavanje odabirom odgovarajućih matematičkih pojmova i postupaka, riješiti ga, te protumačiti i vrjednovati rješenje i postupak modelirati situacije i procese iz drugih odgojno-obrazovnih područja te svakodnevnoga osobnoga, profesionalnoga i društvenoga života izgrađivati novo matematičko znanje rješavanjem problema i modeliranjem situacija.

5. Primjena tehnologije

Učenici će: istraživati i analizirati matematičke ideje, eksperimentirati s njima te provjeravati pretpostavke pomoću džepnih računala i raznovrsnih računalnih programa, naročito programa dinamične geometrije i programa za izradbu proračunskih tablica razložno i učinkovito rabiti džepno računalo za računanje i tehnologiju za prikupljanje, organiziranje, prikazivanje, predstavljanje i razmjenu podataka i informacija, za rješavanje problema i modeliranje te u situacijama kojima su u središtu zanimanja matematičke ideje (radi rasterećivanja od računanja i grafičkoga prikazivanja) razumjeti prednosti i nedostatke primjene tehnologije.

5.5.3 Okvirni plan rada MATEMATIKE

PRVI RAZRED - klasična gimnazija (1. k)

Nastavnik: Janja Linardić, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz matematike za prvi razred klasične gimnazije (1. k) obuhvaća 4 sata matematike tjedno, tj. ukupno 140 sati godišnje, ostvareno u 35 tjedana nastave.

GIK za prve razreda obuhvaća:

- Brojevi- Potencije - Algebarski izrazi i algebarski razlomci - Linearne jednadžbe i sustavi linearnih jednadžbi- Linearne nejednadžbe

46

- Linearna funkcija - Karakteristične točke trokuta - Proporcionalnost dužina i sličnost trokuta - Planimetrija - Podatci

Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja vršit će se formativno i sumativno. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije, te metoda matematičke analize i sinteze.

Zadaci nastave matematike: usvojiti, uvježbati i sistematizirati gradivo vezano uz zadane komplekse.Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor.

Obavezna učenička literatura je:- Dakić, N. Elezović, Udžbenik i zbirka zadataka za 1. razred gimnazija i tehničkih škola(1.i 2. dio)- B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za prvi razred gimnazije

DRUGI RAZRED – klasična gimnazija (2.k)

Nastavnik: Tamara Stipčić Jelenović, prof. savjetnikGODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz matematike za drugi razred klasične gimnazije (2. k) obuhvaća 4 sata matematike tjedno, tj. ukupno 140 sati godišnje, ostvareno u 35 tjedana nastave.

Plan i program obuhvaća:- SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA - KVADRATNU JEDNADŽBU - POLINOM DRUGOG STUPNJA I NJEGOV GRAF - TRIGONOMETRIJU PRAVOKUTNOG TROKUTA - EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE - GEOMETRIJU PROSTORA - POLIEDRE I ROTACIJSKA TIJELA.

Nastava matematike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s kompleksnim brojevima koji im trebaju pomoći pri stjecanju umijeća rješavanja kvadratnih jednadžbi i nekih jednadžbi koje se svode na kvadratne. Cilj je i proširiti pojam funkcije (za što je pogodna kvadratna funkcija), ovladati osnovnim znanjima o trigonometrijskim funkcijama koje učenicima trebaju pri rješavanju planimetrijskih zadataka, steći vještine u primjeni eksponencijalne i logaritamske funkcije, učenicima uz pomoć geometrije prostora približiti trodimenzionalni prostor te ovladati umijećem rješavanja praktičnih zadataka u kojima razvijaju prostorni zor i sposobnost crtanja i skiciranja tijela u ravnini.

Zadaci nastave su rješavati zadatke vezane uz površinu kruga i kružnog isječka, odnosno duljinu kružnice i kružnog luka; ovladati računskim operacijama s kompleksnim brojevima; rješavati kvadratne jednadžbe u standardnom i nestandardnom obliku, diskutirati rješenja kvadratne jednadžbe, upotrijebiti Vieteove formule; crtati graf kvadratne funkcije, naučiti rješavati kvadratnu nejednadžbu i sustav kvadratnih nejednadžbi; upotrebljavati trigonometrijske funkcije pri rješavanju pravokutnog trokuta; rješavati eksponencijalne i logaritamske funkcije; poopćiti i proširiti znanje učenika o međusobnom odnosu točaka, pravaca i ravnina u prostoru; izračunati oplošje i volumen ili drugu nepoznatu veličinu za zadano tijelo.

Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor.

Obavezna učenička literatura je:- N. Elezović, B. Dakić, Udžbenik i zbirka zadataka za II. razred gimnazija i tehničkih škola (1.i 2. dio)- Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za drugi razred gimnazije

47

48

TREĆI RAZRED – klasična gimnazija (3. k)


Osnovni program iz matematike za treći razred klasične gimnazije (3.k) obuhvaća 3 sata matematike tjedno, tj. ukupno 105 sati godišnje, ostvareno u 35 tjedana nastave.

Plan i program obuhvaća: - TRIGONOMETRIJU - VEKTORE - ANALITIČKU GEOMETRIJU RAVNINE.

Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja vršit će se usmenim i pisanim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije, te metoda matematičke analize i sinteze.

Nastava matematike ove školske godine ima za cilj upoznati učenike s brojevnom kružnicom kako bi najprije mogli usvojiti gradivo vezano uz trigonometrijske funkcije i njihove vrijednosti te uz grafove trigonometrijskih funkcija, a sve to u svrhu što bržeg svladavanja primjene trigonometrije, odnosno trigonometrijskih jednadžbi i nejednadžbi. Nastava matematike kao cilj ima i steći osnovna znanja o vektorima, koordinatizaciji vektora, kružnici, elipsi, hiperboli, paraboli, usvojiti jednadžbu tangente i normale krivulja drugog reda.

Prvi dio nastavne godine započinje gradivom iz drugog razreda. Zadaci nastave matematike: usvojiti, uvježbati i sistematizirati gradivo vezano uz trigonometrijske funkcije, odnosno

trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe, vektore, pravac, tj. krivulje drugog reda.Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor.

Obavezna učenička literatura je:

- Dakić, N. Elezović, Udžbenik i zbirka zadataka za 2. razred gimnazije (2. dio)- B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 3. razred gimnazija i tehničkih škola (1.i 2. dio)- B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za treći razred gimnazije

ČETVRTI RAZRED – klasična gimnazija (4. k)


Osnovni program iz matematike za četvrti razred klasične gimnazije (4.k) obuhvaća 3 sata matematike tjedno u 32 tjedana nastave, ukupno 96 sati godišnje. Plan i program obuhvaća:

- BROJEVE - NIZOVE - FUNKCIJE - DERIVACIJE - INTEGRALE.

49

Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Usvojeno znanje provjeravat će se usmenim i pisanim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije te metoda matematičke analize i sinteze. Predviđeno je 6 pismenih provjera znanja tijekom školske godine. Na početku školske godine obradilo bi se u otprilike 10 sati krivulje drugog reda koje se nisu stigle obraditi u trećem razredu, a što će utjecati na kompleks Integrali koji se obrađuju na kraju godine. Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor.

Obavezna učenička literatura je:- Dakić, N. Elezović, Udžbenik i zbirka zadataka za 4. razred gimnazije (1.i 2. dio)- B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za četvrti razred gimnazije

PRVI RAZRED – opća gimnazija za sportaše (1. sA)


Osnovni program iz matematike za prvi razred opće gimnazije – sportaši (1.sA i 1.sB) obuhvaća 4 sata matematike tjedno u 35 tjedana nastave, ukupno 140 sati godišnje. GIK za prve razreda obuhvaća:

- brojeve- potencije - algebarske izraze i algebarske razlomke- linearne jednadžbe i sustave linearnih jednadžbi- linearne nejednadžbe - linearne funkcije - karakteristične točke trokuta - proporcionalnost dužina i sličnost trokuta - planimetriju - podatke.

Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja vršit će se formativno i sumativno. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja, metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije te metoda matematičke analize i sinteze.


Obavezna učenička literatura je:- Dakić, N. Elezović, Udžbenik i zbirka zadataka za 1. razred gimnazija i tehničkih škola (1.i 2. dio)- B. Dakić, Zbirka zadataka s pismenih ispita za prvi razred gimnazije

50

PRVI RAZRED – opća gimnazija za sportaše (1. sB)


Osnovni program iz matematike za prvi razred opće gimnazije – sportaši (1.sA i 1.sB) obuhvaća 4 sata matematike tjedno u 35 tjedana nastave, ukupno 140 sati godišnje. GIK za prve razreda obuhvaća:

- brojeve- potencije - algebarske izraze i algebarske razlomke - linearne jednadžbe i sustave linearnih jednadžbi- linearne nejednadžbe - linearne funkcije - karakteristične točke trokuta - proporcionalnost dužina i sličnost trokuta - planimetriju - podatke.

Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja vršit će se formativno i sumativno. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja, metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije te metoda matematičke analize i sinteze.


Obavezna učenička literatura je:- Dakić, N. Elezović, Udžbenik i zbirka zadataka za 1. razred gimnazija i tehničkih škola (1.i 2. dio)- B. Dakić, Zbirka zadataka s pismenih ispita za prvi razred gimnazije

DRUGI RAZRED – opća gimnazija za sportaše (2. sA)


Osnovni program iz matematike za drugi razred opće gimnazije – sportaši (2.sA i 2.sB) obuhvaća 4 sata matematike tjedno u 35 tjedana nastave, ukupno 140 sati godišnje.

Plan i program obuhvaća: - SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA - KVADRATNU JEDNADŽBU - POLINOM DRUGOG STUPNJA I NJEGOV GRAF - TRIGONOMETRIJU PRAVOKUTNOG TROKUTA - EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE

51

- GEOMETRIJU PROSTORA - POLIEDRE I ROTACIJSKA TIJELA.

Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja vršit će se usmenim i pisanim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije te metoda matematičke analize i sinteze.


Obavezna učenička literatura je:- Dakić, N. Elezović, Udžbenik i zbirka zadataka za 2.razred gimnazija i tehničkih škola (1.i2. dio)- B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za drugi razred gimnazije

DRUGI RAZRED – opća gimnazija za sportaše (2. sB)

Nastavnik: Janja Linardić, prof.

GODIŠNJI FOND SATI: 140TJEDNI FOND SATI: 4BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz matematike za drugi razred opće gimnazije – sportaši (2.sA i 2.sB) obuhvaća 4 sata matematike tjedno u 35 tjedana nastave, ukupno 140 sati godišnje.

Plan i program obuhvaća: - SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA - KVADRATNU JEDNADŽBU - POLINOM DRUGOG STUPNJA I NJEGOV GRAF - TRIGONOMETRIJU PRAVOKUTNOG TROKUTA - EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE - GEOMETRIJU PROSTORA - POLIEDRE I ROTACIJSKA TIJELA.



Obavezna učenička literatura je:- Dakić, N. Elezović, Udžbenik i zbirka zadataka za 2.razred gimnazija i tehničkih škola (1.i2. dio)- B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za drugi razred gimnazije

TREĆI RAZRED – opća gimnazija za sportaše (3. sA i 3. sB)

Nastavnik: Tamara Stipčić Jelenović, prof. savjetnik GODIŠNJI FOND SATI: 105TJEDNI FOND SATI: 3BROJ TJEDANA: 35

52

Osnovni program iz matematike za treći razred opće gimnazije - sportaši (3.s) obuhvaća 3 sata matematike tjedno u 35 tjedana nastave, ukupno 105 sati godišnje.

Plan i program obuhvaća:- TRIGONOMETRIJU - VEKTORE - ANALITIČKU GEOMETRIJU RAVNINE.


Nastava matematike ove školske godine ima za cilj upoznati učenike s brojevnom kružnicom kako bi najprije usvojili gradivo vezano uz trigonometrijske funkcije i njihove vrijednosti, te uz grafove trigonometrijskih funkcija, a sve to u svrhu što bržeg svladavanja primjene trigonometrije, odnosno trigonometrijskih jednadžbi i nejednadžbi. Nastava matematike za cilj ima steći i osnovna znanja o vektorima, koordinatizaciji vektora, kružnici, elipsi, hiperboli, paraboli, usvojiti jednadžbu tangente i normale krivulja drugog reda.

Zadaci nastave matematike: usvojiti, uvježbati i sistematizirati gradivo vezano uz trigonometrijske funkcije, odnosno trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe, vektore, pravac, tj. krivulje drugog reda.


Obavezna učenička literatura je:- Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 3. razred gimnazija i tehničkih škola (1.i2. dio)- B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za treći razred gimnazije

ČETVRTI RAZRED – opća gimnazija za sportaše (4. sA i 4. sB)


Osnovni program iz matematike za četvrti razred opće gimnazije - sportaši (4.s) obuhvaća 3 sata matematike tjedno, tj. ukupno 96 sati godišnje, ostvareno u 32 tjedna nastave.

Plan i program obuhvaća: - BROJEVE - NIZOVE - FUNKCIJE - DERIVACIJE - INTEGRALE.

Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja vršit će se usmenim i pisanim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije, te metoda matematičke analize i sinteze.

Prvi dio nastavne godine započinje gradivom iz trećeg razreda.Zadaci nastave matematike: usvojiti, uvježbati i sistematizirati gradivo vezano uz brojeve, nizove, funkcije, derivacije i

integrale.Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo, LCD projektor.

53

Obavezna učenička literatura je:- Dakić, N. Elezović, Udžbenik i zbirka zadataka za 4. razred gimnazije (1.i 2. dio)- B. Dakić, Zbirka zadataka s pismenih ispita za četvrti razred gimnazije

54

5.1 Društveno- humanističko područje


Svrha je društveno-humanističkoga područja pridonijeti razvoju učenika kao samostalnih i odgovornih osoba, pojedinaca i građana koji će biti sposobni razumjeti i kritički promišljati položaj i ulogu čovjeka u suvremenomu svijetu te zauzeto sudjelovati u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju vlastitoga društva, s posebnom odgovornošću za njegov demokratski razvoj.

U okviru društveno-humanističkoga područja učenici se bave osobnim, društvenim, gospodarskim, političkim, kulturnim, religijskim i etičko-moralnim pitanjima čovjekova života i društva u različitim vremenima i na različitim prostorima.

U društveno-humanističkomu području učenici se upoznaju sa sadržajima koji pridonose razumijevanju uvjeta života i rada u prošlosti i sadašnjosti kako bi se osposobili za život i rad u budućnosti. Uče o ljudima, odnosima među njima, odnosu ljudi prema svijetu koji ih okružuje, o kulturnomu razvoju čovjeka i društva. Proučavaju i vrjednuju prošle i sadašnje događaje, razmatraju pitanja vezana za postizanje pravednih i mirotvornih međuljudskih odnosa, društvenih odnosa, međunarodnoga poretka i socijalno-gospodarske sigurnosti. Razmatraju pitanja o društvenim sustavima, društvenim strukturama, gospodarskim i političkim poredcima, europskim integracijama i globalizacijskim procesima.

Odgajaju se za vrjednovanje i čuvanje prirodne, materijalne, duhovne, povijesne i kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta te vrjednovanje i čuvanje europske i svjetske kulturne baštine. Upoznaju etičko-moralne vrijednosti, vjerske i kulturne tradicije i vrijednosne sustave, osobito kršćanstvo, ali i druge religije te nereligijske svjetonazore – sve što tvori civilizacijski i etički temelj Europe.

Proučavaju zakonitosti u prostornim odnosima, prostorna ustrojstva i osposobljuju se za čuvanje i unaprjeđivanje okoliša. Bave se pitanjima identiteta, spolnosti, očuvanja i unapređivanja vlastitoga zdravlja i zajedničkoga života u školi, obitelji i društvu. Proučavaju pitanja različitosti i jednakopravnosti pojedinaca, spolova, kultura, rasa, vjera, siromašnih i bogatih. Znanje, sposobnosti i vrijednosti stečene unutar društveno-humanističkoga područja predstavljaju temelj za učenikov odgovoran odnos prema samome sebi, prema drugima i prema svemu što ga okružuje. Ta znanja, sposobnosti i vrijednosti pomažu u oblikovanju vlastitoga identiteta u vremenu velikih promjena i pluralizma, u razumijevanju i poštivanju drugih i drugačijih te za djelatno i odgovorno sudjelovanje u društvenomu životu.


Učenici će: usvojiti znanja o društvenim odnosima i pojavama, o društvenim i prostornim strukturama i kontekstu u prošlosti i sadašnjosti

te promišljati o njihovu značenju za budućnost upoznati i znati objasniti svoj odnos prema drugima, odnose među ljudima, odnose ljudi prema svijetu koji ih okružuje,

društveni, kulturni, gospodarski i politički razvoj čovjeka i društva razviti sposobnost tumačenja društveno-geografskih pojava i procesa na mjesnoj, pokrajinskoj, nacionalnoj i svjetskoj razini steći znanja i sposobnost kritičkoga prosuđivanja o razvoju hrvatskoga društva i njegova položaja u kontekstu europskih

integracija i globalizacijskih procesa razviti valjan odnos prema radu te usvojiti znanja, vještine, sposobnosti i vrijednosti koje omogućuju preuzimanje uloga i

odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomu djelovanju, posebice u zalaganju za demokratski razvoj društva razviti kritičko promišljanje vlastitoga djelovanja u društvu te steći znanja, vještine, sposobnosti i stavove koji pogoduju

razvoju poduzetnosti i stvaralaštva razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet te razviti sposobnost uravnoteženoga odnosa prema

vlastitomu i zajedničkomu dobru upoznati temeljne životne i religijsko-etičke poglede i razumjeti njihovu zavisnost o vremenu i kulturi te moći izraziti,

objasniti i razvijati svoje stavove u skladu s vlastitim vjerskim, etičko-moralnim i kulturnim identitetom razviti komunikacijske, organizacijske i socijalne vještine, usvojiti međukulturne kompetencije koje omogućuju razumijevanje

i prihvaćanje drugoga i drukčijega bez obzira na spol, kulturnu, socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etničku pripadnost razviti sposobnost za prepoznavanje problema i pitanja na koja treba pronaći odgovor, za planiranje i provođenje istraživanja,

oblikovanje obrazloženih zaključaka te iznošenje ishoda svojega rada na različite načine, u različite svrhe i za različitu publiku

55

razviti valjan stav i umijeće učenja iz svih raspoloživih izvora, pripravnost za cjeloživotno učenje te preuzeti odgovornost za vlastito učenje i profesionalni razvoj.

5.1.3 Okvirni plan rada POVIJESTI

Godišnji fond sati u prvom, drugom i trećem razredu je 70, a u četvrtom razredu 64 sata, odnosno 96 sati u općoj gimnaziji za sportaše.

Nastava povijesti izvodi se po naputcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Cilj nastave povijesti je da učenici uz pomoć predmetnog nastavnika usvoje etičke norme i poglede na život te izgrade duh za razumijevanje različitih kultura i načina života. Nastava povijesti izvodi se u svim razredima, nastavno je gradivo predočeno tako da odnos u satnici iznosi 40% prema 60%, a to znači da se u I., II., III. i IV. razredu gimnazije u prosjeku obrađuje 40% svjetske povijesti i najmanje 60% nacionalne povijesti.

Na osnovi ovog nastavnog plana i programa, učenik je u tijeku školovanja sposoban uočiti međunarodni položaj Hrvatske (od doseljenja Hrvata u današnju postojbinu i kako je Hrvatska uistinu bila i ostala sastavni dio europske kulture i civilizacije).

Povijest predaju Linda Maraš Krapić, prof. savjetnik, Sanda Daus, prof. i Alen Milosavljević, prof.

PRVI RAZREDI – klasični (1. K) i opća gimnazija za sportaše (1. sA i 1. sB)

Nastavnik: Sanda Daus, prof. (1. K, 1. sA i 1. sB)

Nastavne cjeline: 1. Od prvih ljudi do prve civilizacije2. Prve civilizacije3. Svijet starih Grka4. Rim – prva globalna velesila5. Od Ilira do Rimljana – prostor Hrvatske u antičkom dobu

DRUGI RAZRED - klasični (2. K) i opća gimanzija za sportaše (2. sA i 2. sB)

Nastavnik: Alen Milosavljević (2. K) i Sanda Daus, prof. (2. sA i 2. sB)

Nastavne cjeline:1. Svijet i Europa u ranom srednjem vijeku2. Hrvatska u ranom srednjem vijeku3. Europa u razvijenom srednjem vijeku4. Hrvatska u razvijenom kasnom srednjem vijeku (XII. - XVI. st.)5. Razdoblje velikih zemljopisnih otkrića (XV. - XVII. st.)6. Hrvatska u novom vijeku (od početka XVI. do početka XVIII. st.).

TREĆI RAZREDI – klasični (3. k) i opća gimnazija za sportaše (3. sA i 3. sB)

Nastavnik: Sanda Daus, prof. (3. K) i Linda Maraš Krapić, prof. savjetnik (3. sA i 3. sB) Nastavne cjeline:

1. Europa u ranom novom vijeku2. Hrvatska u XVIII. st.3. Europa i doba uspona građanskog društva do sredine XIX. st.4. Hrvatska u prvoj polovici XIX. st.5. Svijet i Europa u drugoj polovici XIX. st.6. Hrvatska u drugoj polovici XIX. st.

56

ČETVRTI RAZREDI – klasični (4. K) i opća gimnazija za sportaše (4. sA i 4. sB)

Nastavnik: Linda Maraš Krapić, prof. savjetnik

Nastavne cjeline:1. Stanje u svijetu i u Hrvatskoj početkom XX. st.2. Hrvatska i svijet za vrijeme Prvog svjetskog rata3. Hrvatska i svijet između dva svjetska rata od 1920. do 1939.4. Hrvatska i svijet za vrijeme Drugog svjetskog rata od 1939. do 1945.5. Prilike u svijetu i Hrvatskoj od 1945. do 2015.

U obradi nekih nastavnih jedinica projicirati će se filmovi putem digitalnih sadržaja, a mogući su i odlasci u muzejske prostore.

5.1.4 Okvirni plan rada FILOZOFIJE

ČETVRTI razred klasične gimnazije (4. K): Nastavnik: Linda Maraš Krapić, prof.

Filozofija kao predmet zastupljena je u četvrtom razredu gimnazije i to dva sata tjedno, ukupno 64 sata u školskoj godini. Učenicima su preporučene tri knjige: Boris Kalin, Povijest filozofije; Tomislav Reškovac, Filozofija; Arno Anzenbacher, Filozofija. Knjiga Borisa Kalina opširnija je i jednostavnija za učenike srednjih škola. U njoj su zastupljeni najvažniji podaci o radu i teze filozofa te tekstovi kojima se teze dokazuju. U Anzenbacherovoj knjizi teze su sažete poput definicija i potkrijepljene primjerima iz originalnog teksta. Literatura za predmetnog nastavnika: W. Windelband i H. Heimsoetha, Povijest filozofije; Branko Bošnjak, Povijest filozofije i F. Kopelston, Istorija filozofije.

Prema planu i programu najprije se obrađuje definicija filozofije, zatim filozofski problemi, filozofske discipline i osnovni filozofski pojmovi. Učenicima će se iz tih područja zadavati pisanje referata.

Nakon toga obrađivat će se antička filozofija: a) Kozmološko razdoblje grčke filozofijeb) Antropološko razdoblje grčke filozofijec) Ontološko razdoblje grčke filozofijed) Etičko razdoblje helenističko-rimske filozofijee) Religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije.

Ovi će se sadržaji obrađivati na temelju predavanja, ali i referata koje će učenici pisati iz pojedinih djela. Referati će biti rezultat njihova istraživanja i razmišljanja nad pojedinim tezama i predstavljat će praktikum filozofije. Ovo područje treba obraditi do polugodišta.

U drugom polugodištu obradit će se srednjovjekovna filozofija (odnos vjere i uma te rasprava o problemima univerzalija) te novovjekovna filozofija.

a) Filozofija renesanse prema V. Filipoviću ima dvije karakteristike i to: izgradnju nove slike svijeta i čovjeka i duhovno oslobođenje od crkvene vladavine, njene duhovne nadgradnje i autoriteta.

b) Empirizam i racionalizam - problem metode Gdje da te zgrabim silna prirodo?; Goethe, Faust;Pitanje postupka znanstvenog istraživanja, istaknuto je središnje pitanje. Racionalizam ističe objektivnu stvarnost koju je moguće spoznati samo mišljenjem.

c) Prosvjetiteljstvo - nastavlja s razmišljanjem da su rješenja svih pitanja čovjekove sreće vezana isključivo za svjetla uma.d) Klasični njemački idealizam - kriticizam je učinio prevrat u povijesti filozofije. To je kritičko preispitivanje uma; zahtjev umu

da pred sudom sebe sama odredi svoje mogućnosti i granice.

Suvremena filozofija

57

Suvremeno je ono što odgovara biti vremena, a ne ono što je naprosto sadašnje, novo, moderno; misli se na posthegelovsku filozofiju koja sačinjava živu, suvremenu problematiku filozofije. Središnjom temom postaje čovjek.

Povijest filozofije u predviđenih 64 školska sata nije moguće detaljno obraditi, nego se mogu obuhvatiti osnovne smjernice pojedinih razdoblja.

ČETVRTI razredi opće gimnazije za sportaše (4. sA i 4. sB)

Nastavnik: Linda Maraš Krapić, prof. savjetnikNastava iz filozofije izvodi se u četvrtom razredu gimnazije dva sata u tjednu, odnosno 64 sata u školskoj godini.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odobrilo je za uporabu udžbenik Borisa Kalina, Povijest filozofije. Udžbenik je prilagođen učenju povijesti filozofije, odnosno podučavanju o najznačajnijim filozofima i njihovim filozofskim idejama od početaka filozofije do suvremene filozofije, nasuprot problemskoj filozofiji, koja obrađuje konkretne filozofske probleme.

Kalinova Povijest filozofije sadrži i odabrane izvorne tekstove filozofa koji bi trebali potaknuti učenika na samostalno kritičko promišljanje i argumentiranje teza iz teorijskog znanja.

Profesor će se u izvođenju nastave služiti sljedećim knjigama: W. Windelband i H. Heimsoeth - Povijest filozofije; B. Bošnjak - Povijest filozofije; I.Čehok i F. Grgić – Filozofija; T. Reškovac – Filozofija, kao i izvornim djelima pojedinih filozofa.

U prvih 10 sati obradit će se definicija filozofije, filozofski problemi, filozofske discipline te osnovni filozofski pojmovi. Nakon provjere znanja, slijedi obrada antičke filozofije po razdobljima (obrada je predviđena za prvo polugodište):

a) Kozmološko razdoblje grčke filozofijeb) Antropološko razdoblje grčke filozofijec) Ontološko razdoblje grčke filozofijed) Etičko razdoblje helenističko-rimske filozofijee) Religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije.

Osim predavanja, pismene i usmene provjere znanja, učenici će na satu i kod kuće čitati, analizirati i promišljati izvorne tekstove filozofa. Prema interesima, neki će učenici pisati i referate o pojedinim učenjima filozofa. Taj samostalni rad i istraživanje učenika može biti shvaćeno kao praktikum iz filozofije.

U drugom polugodištu bit će obrađena:

Srednjovjekovna filozofijaa) Odnos vjere i umab) Rasprava o problemu univerzalija

Novovjekovna filozofijaa) filozofija renesanse (Paracelsus, Thomas More, Hugo Grotius, Giordano Bruno)b) epirizam i racionalizam (Francis Bacon, Rene Descartes, Baruch de Spinoza, c) G. W. Leibniz, Thomas Hobbes, John Locke, George Berkeley, David Hume)d) filozofija prosvjetiteljstva (Voltaire, Rousseau, Lamettrie, Paul Holbach, R. J. Bošković)e) klasični njemački idealizam (Immanuel Kant, J. G. Fichte, F. W. J. Schelling, F. Hegel).

Suvremena filozofija

Suvremena filozofija zahvaća probleme suvremenog čovjeka današnjice, karakteriziraju je različiti pravci i koncepcije, a razvijala se na antitezi pozitivizma i antipozitivizma. U sklopu suvremene filozofije obratit će se učenja filozofa: Arthura Schopenhauera, Sorena Kierkegaarda, Friedricha Nietzschea, Karla Marxa, Augustea Comtea, Rudolfa Carnapa, Ludwiga Wittgensteina, Williama Jamesa, Henrija Bergsona, Edmunda Husserla, Maxa Horkheimera, Ernesta Blocha, Karla Jaspersa, Jean-Paula Sartrea, Alberta Camusa, Martina Heideggera, Emmanuela Mouniera, Michela Foucaulta, Johna Rawlsa.

Povijest filozofije u predviđenih 64 školska sata nije moguće detaljno obraditi nego se mogu obuhvatiti temeljne smjernice.

58

5.1.5 Okvirni plan rada SOCIOLOGIJE

TREĆI RAZREDI: 3. K, 3. Sa, 3. SbNastavnik: Barbara Ruža Čirjak, prof.

Nastava sociologije izvodi se 2 sata tjedno, a ukupni godišnji broj iznosi 70 sati. U nastavi se koristi udžbenik Nenada Fanuka Sociologija.

Cilj nastave sociologije u gimnazijama jest da učenici spoznaju društvene pojave, procese i zakonitosti potrebne za razumijevanje društvenih zbivanja koja utječu na život pojedinca u društvu i utjecaja pojedinca na društvena zbivanja, te prepoznati važnost individualnog doprinosa društvenom životu i organizaciji društvene zajednice.

Učenik kao subjekt i objekt društvene stvarnosti treba razumjeti društvo kao objektivnu stvarnost koja odražava dinamiku društvenih procesa i procesa interakcije pojedinaca koji mu pripadaju te prepoznati vlastitu ulogu u transformaciji društva i društvenog ustroja Republike Hrvatske

Sociologija obrađuje sljedeća nastavne cjeline i područja:

I. Sociologija – znanstveni pogled na društvo- Sociologija i druge društvene znanosti- Specifičnosti sociološkog motrišta (mikrosociologija i makrosociologija)- Sociološka pitanja i teorijske perspektive- Društvene i povijesne okolnosti nastanka sociologije- Osnivači sociologije

II. Istraživanje društvenih pojava- Znanstveno istraživanje- Metode i tehnike sociološkog istraživanja (anketa, intervju)- Promatranje, eksperiment i analiza sadržaja- Čitanje, izrada, grafički prikaz tablica- Tema „malog istraživanja“, samostalni radovi

III. Kultura- Definicija, značajke i komponente kulture- Kulturne univerzalije i integracija- Etničke grupe i nacije- Kultura i društvena promjena- Kultura u suvremenom društvu- Društvo

IV. Socijalizacija- Socijalizacija kao podruštvljavanje- Društvene uloge- Tipovi socijalizacije- Čimbenici socijalizacije- Identitet- Socijalna kontrola i devijantnost- Sociološko objašnjenje devijantnosti- Kolektivno ponašanje

V. Socijalna međuzavisnost

- Socijalna interakcija- Teorije socijalne interakcije- Društvene grupe

59

- Grupna dinamika- Organizacije- Birokracija

VI. Socijalna stratifikacija i mobilnost- Društvene nejednakosti- Društveni položaj- Društvena stratifikacija i društvena diferencijacija- Teorije stratifikacije suvremenih društava- Stratifikacija, moć i životne šanse- Zanimanja i profesije- Obrazovanje i društvena nejednakost- Socijalna pokretljivost (mobilnost)

VII. Obitelj, brak, alternativni stilovi života- Obitelj i funkcije obitelji- Brak u usporednoj perspektivi- Razvoj moderne obitelji na zapadu- Suvremena obitelj – promjene i problemi-

VIII. Religija- Sociološko određenje religije- Vrste religijskih organizacija- Društvene funkcije religije- Religija u modernom društvu- Ideologija i funkcije ideologije- Glavne ideologije u suvremenim društvima- Ideologija i masovni mediji-

IX. Populacija, urbanizacija, ekologija- Izvori i teorije o društvenim promjenama- Demografske promjene- Gradovi i urbanizacija- Ekološke promjene- Etos znanosti

Učenici se u okviru programa upoznaju s bitnim gibanjima u suvremenim društvima i dosezima sociološkog izučavanja društva.

5.1.6 Okvirni plan rada PSIHOLOGIJE

Ciljevi učenja predmeta: definirati, koristiti i primijeniti pojmove i koncepte iz psihologije koristiti interdisciplinarni pristup u objašnjavanju psihičkih procesa i ponašanja koristiti spoznaje znanstvene psihologije u razumijevanju ljudske aktivnosti kao integrirane cjeline koje se temelje na

interakciji psiholoških, bioloških i socijalnih faktora koristiti znanja iz psihologije za bolje razumijevanje sebe, drugih i društva u cjelini steći znanja (potencijalno) primjenjiva u vlastitom rastu i razvoju primjenjivati kompetencije (tehničke, kognitivne, metakognitivnie, socijalne, emocionalne).

RAZRED: DRUGI opća gimnazija za sportaše (2. sA i 2. sB)

60

GODIŠNJI FOND SATI: 35 Nastavnik: Vanda Igić, dipl. psiholog - prof.UDŽBENIK: Branimir Šverko, Predrag Zarevski, Silvija Szabo, Slavko Kljajić, Maja Kolega, Tanja Turudić-Ćuljak, Psihologija, udžbenik za gimnazije, Školska knjiga, 2008.

BROJ SATI NASTAVE TJEDNO: 1BROJ TJEDANA: 35UKUPAN BROJ PREDVIĐENIH NASTAVNIH SATI: 35

OBVEZNI PROGRAM OBUHVAĆA PODRUČJA BROJ SATI GODIŠNJE 1. ČUVSTVA I MOTIVACIJA 122. LIČNOST 103. PSIHIČKI RAZVOJ 84. SOCIJALNE OSNOVE DOŽIVLJAVANJA I PONAŠANJA 5-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

UKUPNO: 35

Učenici tijekom školske godine pišu tri pisane provjere za što su previđena 3 sata.Jednom mjesečno obvezatan je domaći uradak. Pismene provjere i ispravci domaćih uradaka nisu prikazani kao zasebni sati već

kao dio nastavnih sadržaja.

BROJ SATI NASTAVE IZ PSIHOLOGIJE PO MJESECIMA:

I POLUGODIŠTE:

RUJAN 4LISTOPAD 4STUDENI 4PROSINAC 4

-------------------------------------------UKUPNO: 16

II POLUGODIŠTE:SIJEČANJ 3VELJAČA 4OŽUJAK 4TRAVANJ 4SVIBANJ 4LIPANJ 2

-------------------------------------------UKUPNO: 21

SVEUKUPNO: 37

NASTAVNA PODRUČJA S VEĆIM TEMATSKIM CJELINAMA:

1. ČUVSTVA I MOTIVACIJA - Vrste čuvstava- Kognitivna interpretacija, čuvstveni doživljaj- Tjelesne promjene koje prate čuvstva- Čuvstveni izražaj – neverbalna komunikacija- kulturalne razlike- Čuvstva i ponašanje

61

- Stres-znakovi stresa- Suočavanje sa stresom- Motivacija-podjela motiva- Hijerarhija motiva, motivacijski ciklus- Sukobi motiva - frustracija

2. LIČNOST - Tumačenje pojma ličnosti kroz povijest, oblikovanje ličnosti- Teorijski pristupi objašnjenju ličnosti- Psihoanalitički pristup ličnosti – osvrt- Bihevioristički pristup – osvrt- Humanistički pristup – osvrt- Teorije o crtama ličnosti -osvrt- Metode ispitivanja ličnosti- Poremećaji ličnosti i psihički poremećaji- Liječenje psihičkih poremećaja

3. PSIHIČKI RAZVOJ - Istraživanja razvoja- prenatalni utjecaji- Razdoblje novorođenčeta- Dojenaštvo i djetinjstvo- Adolescencija- Zrelost i starost

4. SOCIJALNE OSNOVE DOŽIVLJAVANJA I PONAŠANJA - Stereotipi, stavovi i predrasude- Agresivno i prosocijalno ponašanje- Socijalni utjecaj- Grupa-odnosi u grupi i utjecaj grupe

5.1.7 Okvirni plan rada POLITIKE i GOSPODARSTVA

ČETVRTI RAZREDI: 4. K, 4. sA i 4. sBGODIŠNJI FOND SATI: 32Nastavnik: Barbara Ruža Čirjak, prof.

Nastava Politike i gospodarstva izvodi se u četvrtom razredu, jednom klasičnom i dva opća, jedan sat u tjednu, odnosno 32 sata u školskoj godini. Udžbenik koji se koristi u nastavi je Politika i gospodarstvo za gimnazije autora Đure Benića, a kao dodatna literatura koristi se i udžbenik Politika i gospodarstvo Nenada Fanuka.

U prvom polugodištu učenici se upoznaju s osnovnim pojmovima opće politološke znanstvene teorije, s posebnim osvrtom na političke organizacije i politički ustroj Republike Hrvatske. Cilj je satova politike stjecanje političke kulture te prepoznavanje i kritičko promišljanje trenutne političke situacije u Europi, svijetu i u Hrvatskoj.

U drugom se polugodištu obrađuju osnovni pojmovi gospodarstva. Cilj je satova ekonomije razumjeti utjecaj gospodarskih događanja na svakodnevni život, povezanost političkih i ekonomskih odluka te upoznati obilježja gospodarstva Europe i svijeta, s posebnim naglaskom na gospodarsko stanje i mogućnosti Republike Hrvatske.

TEMATSKE CJELINE I JEDINICE:

1. POLITIKAa. Politika i vlastb. Političko djelovanje

2. SUBJEKTI POLITIKEa. Subjekti politike

3. TIPOVI POLITIČKIH POREDAKA

62

a. Vrste političkih poredakab. Demokracijac. Ponavljanje i provjeravanje znanja

4. POLTIČKE STRANKEa. Političke stranke

5. IZBORIa. Izbori

6. DRŽAVA, USTROJ HRVATSKE DRŽAVEa. Država i ustroj hrvatske države

7. POLITIKA I JAVNOST, LJUDSKA PRAVAa. Politika i javnost, ljudska prava

8. GLOBALIZACIJA I GLOBALIZACIJSKI POKRETa. Globalizacija i globalizacijski pokretb. Ponavljanje i provjeravanje znanja

9. GOSPODARSTVOa. Ekonomijab. Temeljna ekonomska pitanja i ekonomski sustavic. Tržište i cijened. Država i nacionalno gospodarstvoe. Novacf. Ekonomski ciljevi i ekonomska politikeg. Ponavljanje i provjeravanje znanja

10. PODUZETNIŠTVO I MARKETINGa. Poduzetništvo i poduzećeb. Vrijednosni papiric. Marketnig i marketinški splet

11. GOSPODARSTVO SVIJETA, EUROPA, HRVATSKAa. Gospodarstvo svijetab. Gospodarstvo Europec. Gospodarstvo Republike Hrvatsked. Ponavljanje i zaključivanje ocjenae. Zaključivanje ocjena.

5.1.8 Okvirni plan rada LOGIKA

TREĆI RAZREDI (klasična - K i opća gimnazija za sportaše - S), 3. K, 3. sA, 3. sBGODIŠNJI FOND SATI: 35Nastavnik: prof. Alen Milosavljević (zamjena za prof. Doriana Škrobonju)

Nastava iz Logike izvodi se u trećem razredu gimnazije, jedan sat u tjednu, odnosno 35 sati u školskoj godini. Ministarstvo obrazovanja i sporta u školskoj godini 2019./2020. odobrilo je za izvođenje nastave sljedeće udžbenike: Srećko

Kovač, Logika; Gajo Petrović, Logika i Mirko Jakić, Logika. S obzirom na to da je Kovačev udžbenik koncepcijski najbolji i sadržajno najviše pažnje posvećuje modernoj logici, a istovremeno sasvim dovoljno obrađuje i tradicionalnu logiku, nastava će se izvoditi prema tome udžbeniku.

Udžbenik Gaje Petrovića, kao i Mirka Jakića Logika te zbirka zadataka Ante Vlastelice Logika, vježbe-zadaci-rješenja i knjige S. Guttenplana The Languages of Logic, E. J. Lemmona, Begginning Logic profesor će koristiti kao dopunu u izvođenju nastave.

Cilj je nastave logike podučiti učenika kritičkom promišljanju te ispravnom zaključivanju i argumentiranju.

U prvom polugodištu bit će obrađena tradicionalna logika, i to četiri velike cjeline: Pojam, sud i zaključak.

1. Uvod u logiku2. Tradicionalna logika

I. Pojama. Pojam b. Sadržaj i opseg pojma

63

c. Odnosi među pojmovimaII. Sud

a. Kategorični sudb. Razdioba kategoričnih sudovac. Načela suđenjad. Opreka među kategoričnim sudovimae. Hipotetički i disjunktivni sud

III. Zaključaka. Zaključakb. Neposredni zaključakc. Kategorički silogizam d. Hipotetični i disjunktivni silogizame. Pogreške u zaključku.

U drugom polugodištu obradit će se moderna logika, i to u prvoj polovici iskazna, a u drugoj priročna logika, a obradit će se sadržaji i o induktivnom zaključku te općoj metodologiji (definiciji i razdiobi).

3. Moderna logikaA. Iskazna logika

I. Iskaz i istinaa. Iskazi i njihova istinitosna vrijednostb. Gradnja istinosnih tablica za složene iskazec. Prevođenje i analiza hrvatskih rečenica

II. Očuvanje istinea. Zadovoljivostb. Valjanostc. Istovrijednostd. Metoda reductio ad absurdum

III. Deduktivni sustava. Dokaz

B. Priročna logikaI. Iskaz i istina

a. Iskazi i njihova istinitostb. Pokoličeni iskazi i njihova istinitostc. Iskazi logičkog kvadratad. Višestruko pokoličavanje

II. Očuvanje istine i deduktivni sustava. Očuvanje istine i deduktivni sustav

IV. INDUKCIJA, OPĆA METODOLOGIJAA. Induktivni zaključak

- Induktivni zaključakB. Definicija i razdioba

- Definicija- Razdioba

U svakom polugodištu planirane su po dvije pisane provjere znanja te jedna usmena provjera. Učenicima će se redovito zadavati i domaća zadaća.

5.1.9 Okvirni plan rada VJERONAUKRAZREDI: PRVI, DRUGI, TREĆI I ČETVRTI (klasična - K i opća gimnazija za sportaše – S)GODIŠNJI FOND SATI: 70 (prvi, drugi i treći razred) i 64 sata (četvrti razred)

64

TJEDNI FOND SATI: 2 sata VJEROUČITELJI: - Boris Barbarić, vjeroučitelj mentor- nastavu izvodi u: 1. sA, 1. sB, 1.K, 2. sA, 2. sB, 2. K, 3. sA; 3. sB; 3. K; 4. sB- Josip David Nemir, mag. theol. – nastavu izvodi u: 4. sA i 4. K

ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI ZA PRVE RAZREDE: SŠ KV A.1.1 Učenik objašnjava važnost temeljnih životnih pitanja i pronalaženja odgovora na njih, prepoznaje čovjeka kao

religiozno biće te objašnjava i vrednuje njegov odnos prema Bogu, posebno u spisima, nauku, moralu i kultu velikih svjetskih religija.

SŠ KV A.1.2 Učenik analizira Bibliju kao pisanu i nadahnutu Božju riječ, kao knjigu temeljnih životnih iskustava, susreta čovjeka s Bogom, kao povijesno-kulturni dokument i kao vjerodostojan interpretacijski ključ ljudske egzistencije.

SŠ KV A.1.3 Učenik analizira biblijski i znanstveni govor o nastanku svijeta i čovjeka te argumentirano obrazlaže odnos znanosti i vjere.

SŠ KV B.1.1 Učenik analizira i objašnjava Objavu kao Božje djelo i događaj spasenja te analizira odabrane događaje biblijske Objave.

SŠ KV B.1.2 Učenik opisuje događaj i otajstvo Božjega utjelovljenja u osobi Isusa Krista (od povijesnoga Isusa do uskrsnuloga Krista) te izdvaja i objašnjava osnovne istine vjere crkvenoga nauka o Kristu i njegovu poslanju.

SŠ KV B.1.3 Učenik razlikuje i objašnjava oblike, važnost i načine kršćaninova susreta i života s Bogom, osobito u liturgijskim i sakramentalnim činima, molitvi i pobožnostima.

SŠ KV C.1.1 Učenik objašnjava i vrednuje Isusov odnos prema čovjeku uspoređujući ga sa suvremenim i prevladavajućim shvaćanjima i vrednovanjima čovjeka u društvu i kulturi.

SŠ KV C.1.2 Učenik vrednuje različite ponude smisla i vrednota u ljudskome društvu te objašnjava Kristovu poruku o kraljevstvu Božjemu.

SŠ KV C.1.3 Učenik u svjetlu Kristove poruke i kršćanskih moralnih načela kritički propituje i uspoređuje moralna i etička načela drugih religija i svjetonazora.

SŠ KV D.1.1 Učenik predstavlja i objašnjava Duhovski događaj rađanja Kristove Crkve te interpretira središnje povijesne događaje širenja i života Crkve u prvim stoljećima kršćanstva.

SŠ KV D.1.2 Učenik objašnjava posebnosti kršćanstva u odnosu na druge religije te analizira stav Katoličke Crkve prema njima, prepoznajući potrebu međureligijskoga dijaloga, poštovanja i suživota.

SŠ KV D.1.3 Učenik predstavlja i vrednuje doprinose Katoličke Crkve i kršćanstva, kao i doprinose drugih svjetskih religija u društvenom i kulturnom životu pojedinih naroda u prošlosti i sadašnjosti.

UDŽBENIK: Marin Periš, Mirjana Vučica, Dušan Vuletić, DOĐI I VIDI: udžbenik katoličkoga vjeronauka za 1. razrede srednjih škola, Salesiana, Zagreb, 2019.

TEMATSKE CJELINE: ČOVJEK - TRAŽITELJ SMISLA ČOVJEK RELIGIOZNO BIĆE BOG SE OTKRIVA I GOVORI ČOVJEKU ISUS KRIST– PUNINA BOŽJE OBJAVE PUNINA ZAJEDNIŠTVA VJERA I ZNANOST DAJU ODGOVORE PRVA CRKVA

CILJEVI VJERONAUČNE NASTAVE ZA DRUGE RAZREDE:• shvatiti i odrediti granice svoje slobode, uvidjeti ljepotu iskrenog prijateljstva i ljubavi, kao i zdravog odnosa prema svijetu• uočiti mnogostruke opasnosti koje prijete mladima na putu odrastanja (alkohol, pušenje, droga, ovisnosti o društvenim

mrežama, kocka itd.)• shvatiti ulogu i vrijednost Crkve u vlastitom životu i životu cjelokupnog društva, kako nekad u povijesti, tako i danas• uvidjeti važnost i dubinu sakramenata, posebno inicijacije i svetog reda• uočiti vrijednost pobožnosti prema Djevici Mariji• upoznati značajne podatke iz povijesti Crkve od početaka do danas i uočiti ulogu Crkve u društvenom kontekstu• uočiti važnost i vrijednost crkvenog angažmana u župi, kroz crkvene udruge, kroz razne oblike dobrovoljnog djelovanja itd.

UDŽBENIK: Viktorija Gadža, Nikola Milanović, Mirjana Vučica, Dušan Vuletić, ODVAŽNI SVJEDOCI: udžbenik katoličkoga vjeronauka za 2. razrede srednje škole, Salesiana, Zagreb.

TEMATSKE CJELINE:• I. SLOBODA - IZBOR I ODGOVORNOST

65

• II. ŽIVOT S CRKVOM I U CRKVI

• III. ZAJEDNICA KOJA OSLOBAĐA I SLUŽI - POVIJEST CRKVE

• IV. S CRKVOM NA PUTU VJERE I SLOBODE

CILJEVI VJERONAUČNE NASTAVE ZA TREĆE RAZREDE:• upoznati slojevitost čovjekova bića i razumjeti značenje poimanja čovjeka kao slike Božje• upoznati kriterije vrednovanja moralnosti ljudskih čina i upoznati značenje savjesti kao putokaza za ispravan način života i

ostvarenja čovjekove sreće• upoznati vrste zakona i ulogu objavljenog zakona unutar njega; razumjeti vrijednost Dekaloga i Evanđeoskog zakona u

današnjem vremenu• uočiti vrijednost bračnog i obiteljskog života i njihovo posvećivanje po sakramentu ženidbe• shvatiti svaki ljudski život kao Božji dar i razumjeti zašto je važno nastojati oko ostvarenja dostojanstva svake osobe od

začeća do prirodne smrti• uočiti važnost istine i istinoljubivosti na svim područjima

UDŽBENIK: Skupina autora, ŽIVOTOM DAROVANI: udžbenik katoličkoga vjeronauka za 3. razrede srednje škole, KS, Zagreb.

TEMATSKE CJELINE: KRŠĆANSKO POIMANJE ČOVJEKA ČOVJEK - MORALNO BIĆE LJUBAV PREMA BOGU I BLIŽENJEMU - TEMELJI KRŠĆANSKE MORALNOSTI "MUŠKO I ŽENSKO STVORI IH" DOSTOJANSTVO LJUDSKOG ŽIVOTA ŽIVJETI U ISTINI

CILJEVI VJERONAUČNE NASTAVE ZA ČETVRTE RAZREDE: • uočiti izazov nevjere i ponude različitih neautentičnih vidova religioznosti kao jedno od ključnih pitanja pred kojim današnja

Crkva treba pronaći s jedne strane dijalog, a s druge strane znati očuvati vlastite vrijednosti i vlastita vjerovanja• uočiti vrijednost i važnost starozavjetnih i novozavjetnih uzora vjere, kao i svetaca i velikih ljudi Crkve, koji nam

predstavljaju putokaz koji je vrijedno slijediti u otkrivanju puta do Boga• uočiti važnost socijalnog nauka Crkve, posebno kad su u pitanju odnos prema pravdi, ekonomiji, solidarnosti, općem dobru i

slično• uočiti važnost i vrijednost tehničkog napretka u svakodnevnom životu, ali i htjeti prepoznati negativne vidove koji takav

napredak prate, a posebno se tiču gaženja ljudskog dostojanstva• razumjeti crkveni nauk o eshatologiji te živjeti kršćansku nadu u vječni život u svim životnim situacijama

UDŽBENIK: Skupina autora, SVJETLOM VJERE: udžbenik katoličkoga vjeronauka za 4. razrede srednje škole, KS, Zagreb.

TEMATSKE CJELINE: SUVREMENI ČOVJEK PRED PITANJEM BOGA BIBLIJSKA SLIKA BOGA I ISKUSTVO BOGA LJUDSKI RAD I STVARALAŠTVO IZAZOVI ZNANSTVENO-TEHNIČKOG NAPRETKA KRŠĆANSKA NADA U BUDUĆNOST

ELEMENTI VREDNOVANJA1.

OBRAZOVNO RAZDOBLJE

2. OBRAZOVNO RAZDOBLJE

• znanje • •• stvaralačko izražavanje • •• kultura međusobne komunikacije • •

• vjeronaučna nastava želi učenicima pomoći u oblikovanju vlastitih stavova i u izgradnji vjere, i na to stavlja naglasak, ali nastoji i kroz prenošenje sadržaja potaknuti učenike na usvajanje vjeronaučnog znanja, kako bi preko njega bolje mogli razumjeti sebe, druge i Boga i u tom su smislu ocjene više rezultat marljivosti, sustavnoga rada i angažmana učenika, kao i primjerenog ponašanja nego samoga reproduciranja usvojenog znanja.

66

5.2 Prirodoslovlje


Prirodoslovlje se osniva na spoznajama temeljnih prirodnih znanosti: fizike, kemije, biologije, geografije, geologije. One se razvijaju zahvaljujući čovjekovoj radoznalosti i njegovoj potrebi za odgovorima na pitanja o svojemu postanku, razvoju, ulozi i mjestu u prirodi i svemiru. Na taj je način prirodoslovlje dio kulture svake ljudske zajednice. Ono istražuje i opisuje prirodu, svijet žive i nežive tvari, u rasponu od atomske jezgre, preko sustava sumjerljivih čovjeku, do najudaljenijega djelića svemira. Čovjek uočava osjetilima i instrumentima stalne mjene u prirodi, a prirodne znanosti istražuju zakonitosti, uzroke i sile koje upravljaju tim mjenama. Spoznaje temeljnih prirodnih znanosti izravno doprinose tehnološkomu napretku te osiguravaju održivi razvoj na Zemlji. U prirodoslovnomu području sakupljena su stoljećima usvajana znanja koja čine temelj svih tehnologija kojima se čovjek danas koristi. Primjena tih znanja očituje se u medicini, prijevozu, komunikacijama, proizvodnji hrane i drugih dobara, proizvodnji i prijenosu energije, istraživanju i uporabi prirodnih bogatstava, usklađivanju čovjekovih potreba s očuvanjem prirode, kulturi stanovanja, informiranju, umjetnosti, istraživanju postanka svemira. Znanja prikupljena u prirodoslovlju opća su svojina čovječanstva pa prirodoslovlje odlikuje demokratičnost i internacionalnost. Učenjem prirodoslovlja razvija se sustav vrijednosti koji učenike odgaja u smislu ravnopravnosti i odgovarajućega nagrađivanja za njihova postignuća. Kako bi se prilagodili brzom razvoju znanosti i tehnike/tehnologije i odnosili se odgovorno prema prirodi, okolišu i zdravlju te doprinosili održivu razvoju, učenici trebaju steći temeljnu prirodoslovnu kompetenciju. Učenjem prirodoslovlja učenici razvijaju logičko, stvaralačko i kritičko mišljenje što doprinosi aktivnom ovladavanju okolnostima koje zahtijevaju znanje i stručnost. Učenici stječu temeljna znanja o prirodnim pojavama i sustavima: gibanjima i silama u dijelu prirode u kojemu čovjek živi, elektromagnetskim i termodinamičkim pojavama, relativističkim gibanjima i silama, odnosu tvari i energije, međudjelovanju osnovnih čestica, razvoju svemira na kozmološkoj razini te kvantiziranoj slici mikrosvijeta. Uočavaju važnost otkrića fizičara kao osnove za osmišljavanje i izvedbu suvremenih uređaja. Učenici upoznaju svojstva tvari koje izgrađuju živi i neživi svijet i procese u kojima te tvari sudjeluju, materijale koji se iz prirode dobivaju jednostavnim postupcima, ali i one proizvedene u suvremenoj industriji. Otkrića kemičara i biologa, koja se osnivaju na oponašanju prirodnih procesa, pokreću nove tehnologije u proizvodnji hrane i lijekova te doprinose razvoju medicine.

Učenici se upoznaju sa strukturom i funkcioniranjem živih sustava. Polazeći od stanice kao osnovne jedinice živoga bića, otkrivaju se molekulski i submolekulski temelji života, tajne nasljeđivanja i procesi kojima se genetički zapis ostvaruje u nekom od raznolikih oblika života.

Nastava je prirodoslovlja problemski i istraživački usmjerena na prikladan (praktični) rad u laboratoriju i u prirodnoj sredini/okolini. Služi se različitim metodama i pristupima pružajući tako osnovu za studij i cjeloživotno učenje. Eksperimentalni pristup omogućuje višekratno ponavljanje i istraživanje pojava u prirodi, stoga je pokus neizostavan dio prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja. Prirodoslovne znanosti imaju dva lica: empirijsko, koje se služi opažanjem i mjerenjem, i racionalno, koje se služi logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem.


Glavni je cilj prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja uspostaviti prirodoznanstveno opismenjeno društvo. Pojedinac je prirodoznanstveno opismenjen ako razumije i usvoji potrebu cjeloživotnoga obrazovanja, ako usvoji znanstveni koncept, metode, postupke i načela u donošenju odluka te usmjeri znanje i vještine stečene obrazovanjem za stvaralačko rješavanje problema. Taj se cilj ostvaruje postupno, na pojedinim razinama odgoja i obrazovanja, sukladno dobi učenika.

Usvajanjem ciljeva područja učenici će: usvojiti znanja o bitnim pojavama i procesima u prirodi

steći osnovnu pismenost i usvojiti jezik prirodoslovlja te razumjeti bitne koncepte općega znanja o prirodi i ulogu toga znanja u razvoju tehnike/tehnologije i doprinosu boljem življenju

uočiti važnost postignuća prirodnih znanosti u povijesnom kontekstu razvitka civilizacije znati naći pouzdane podatke iz različitih izvora te uočiti njihovu važnost u usvajanju znanja razumjeti važnost pokusa u laboratoriju i prirodnoj sredini/okolini upotrebljavati mjerne instrumente te opisati i pozorno izvesti jednostavne pokuse uočiti varijable pri proučavanju dane prirodne pojave te istražiti njihovu međuzavisnost

67

naučiti raspravljati o pokusima, analizirati, vrjednovati i tumačiti prikupljene podatke, znati prikazati rezultate opažanja i mjerenja grafikonom, tablicom, matematičkim izrazom obradi i prikazivanju podataka opisivati prirodne pojave pomoću osnovnih koncepata prirodoslovlja, koristiti se modelima u objašnjenju prirodnih pojava uočavati i vrjednovati ograničenja primijenjenih metoda, vještina, modela, teorija znati postavljati pitanja i tražiti odgovore, samostalno rješavati probleme i surađivati u timskom radu usvojiti znanja potrebna za očuvanje prirode, odgovorno se odnositi prema uporabi prirodnih bogatstava uz održivi razvoj,

čuvajući prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost usvojiti međunarodni sustav fizičkih veličina i pripadajućih mjernih jedinica upoznati svojstva i strukturu tvari te promjene tvari u kemijskim procesima

68

5.2.3 Okvirni plan rada KEMIJE

Nastavnik: Marina Glažar, dipl.ing.

PRVI RAZRED – klasični i opća gimnazija za sportaše (1. K, 1. sA)GODIŠNJI FOND SATI: 70

Udžbenik i zbirka koji će se koristiti:

Melita Barić Tominac, Aleksandra Habuš, Snježana Liber, Roko Vladušić: KEMIJA 1 : udžbenik kemije za prvi razred gim., PI

Melita Barić Tominac, Aleksandra Habuš, Snježana Liber, Roko Vladuši: KEMIJA 1 : zbirka riješenih primjera i zadataka iz opće kemije za učenike prvih razreda srednjih škola, PI

Glavne teme su:- tvari- građa atoma- periodni sustav elemenata- kemijske veze- kristali- kemijska računanja brojnosti i molova- kemijska analiza- određivanje formule spojeva.

Nastava kemije će učenicima pružiti znanja o tvarima i njihovim kemijskim promjenama, omogućiti stjecanja znanja o temeljnim kemijskim teorijama, prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i modelima kako bi na osnovu njih mogli opisati i razumjeti svojstva i promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaća nastave kemije jest razviti interes učenika prema prirodnim znanostima predstavljajući ih dijelom opće kulture. Nastavom kemije učenici trebaju steći znanja i sposobnosti koje će omogućiti daljnje samoobrazovanje.

U praktičnom dijelu nastave važno je da učenici mogu predvidjeti i procijeniti posljedice nekontroliranih kemijskih djelovanja na čovjeka i okoliš te steći navike za zaštitu prirode i životne sredine.

Učenici će tijekom školske godine biti formativno i sumativno vrednovani prema Godišnjem izvedbenom kurikulumu.

DRUGI RAZRED - klasični i opća gimnazija za sportaše (2. K, 2. sA, 2. sB)GODIŠNJI FOND SATI: 70

Udžbenik i zbirka koji će se koristiti :

Dunja Nöthig Hus, Mira Herak, Frances Novosel, OPĆA KEMIJA 2 : udžbenik kemije u drugom razredu gimnazije, ŠK

Dunja Nöthig Hus, OPĆA KEMIJA 2 : zbirka zadataka za kemiju u drugom razredu gimnazije, ŠK

Glavne teme su:- ponavljanje stehiometrije kemijskih reakcije- energija i kemijske promjene- svojstva tekućina i otopina- kemijska kinetika i ravnoteža kemijskih reakcija- kiselina- baze i soli

69

- elektrokemijski procesi.

Na početku nastave ponovit će se gradivo stehiometrije kemijske reakcije.Gradivo će se tumačiti pokusima pomoću kojih će učenici sami donositi zaključke. Jednostavnije će pokuse učenici sami

izvoditi uz pomoć profesora. Naglasak će biti na lekcijama o kiselinama, bazama i solima te elektrokemijskim procesima. Iz važnijih dijelova gradiva učenici će pisati referate i pred razredom iznijeti njihov sažetak. Nakon obrade pojedinih tema gradivo će se utvrđivati izradom zadataka. U učenika želimo razviti pažljivo upotrebljavanje kemikalija, pazeći na njihovu korisnost ili štetnost te opasnost za zagađivanje okoliša. Razvijat će se također istraživački duh i volja za zdravo nadmetanje u znanju.

TREĆI RAZRED - klasični i opća gimnazija za sportaše (3. K, 3. sA, 3. sB)GODIŠNJI FOND SATI: 70

Udžbenici i zbirka koji će se koristiti u nastavi:- Biserka Tkalčec, Antica Petreski, KEMIJSKI ELEMENTI I NJIHOVI SPOJEVI : udžbenik kemije u trećem razredu gimnazije,

ŠK- Ilda Planinić, KEMIJSKI ELEMENTI I NJIHOVI SPOJEVI : zbirka zadataka za kemiju u trećem razredu gimnazije, ŠK

U prvim lekcijama ponovit će se oni dijelovi gradiva prvog i drugog razreda koji će se koristiti za razumijevanje zadanog programa.

Glavne teme su: - ponavljanje redoks jednadžbi

- ponavljanje elektrokemije- periodni sustav elemenata - alkalijski i zemnoalkalijski metali - željezo - bakar- aluminij- vodik- halogeni elementi- halkogeni elementi- dušikova grupa elemenata- ugljikova grupa elemenata- staklo- cement- keramika.

Na početku nastave ponovit će se gradivo elektrokemije: galvanski članak i elektroliza. Gradivo će se tumačiti pokusima koje će učenici samostalno izvoditi ili demonstracijskim pokusima. Naglasak će biti na

svojstvima elemenata, njihovom dobivanju i primjeni u svakodnevnom životu. Paralelno će se naglašavati štetnost pojedinih elemenata i njihovih spojeva za ljudsko zdravlje i moguća opasnost od onečišćenja okoliša. Učenici koji budu pokazivali veći interes i nadarenost za predmet, pripremat će se na dodatnim satovima za natjecanje iz tog predmeta.

ČETVRTI RAZRED - klasični i opća gimnazija za sportaše (4. K, 4. sA, 4. sB)GODIŠNJI FOND SATI: 64

Udžbenik i zbirka koji će se koristiti:- Blanka Sever, Dubravka Stričević, TEMELJI ORGANSKE KEMIJE : udžbenik za 4. razred gimnazije, PI;- Dubravka Stričević, Blanka Sever, Helena Čičak, TEMELJI ORGANSKE KEMIJE : zbirka riješenih primjera i zadataka iz

organske kemije za učenike četvrtih razreda srednjih škola, PI.

Glavne teme su:

70

- alkani- alkeni- alkini- areni- alkoholi- fenoli- eteri- aldehidi i ketoni- karboksilne kiseline i njihovi derivati- ugljikohidrati- aminokiseline i proteini- proteini i enzimi.

U okvirima organske kemije učenici će se upoznati sa svojstvima pojedinih organskih spojeva, nomenklaturom, osnovnim kemijskim reakcijama, njihovom primjenom u životu i mogućim štetnim djelovanjem na naš život. Pri tumačenju gradiva demonstrirat će se pokusi planirani godišnjim planom i programom.

Učenike će se poticati na samostalan rad, razvijati ekološka svijest i želja za zdravim životom, a zainteresirane i nadarene učenike pripremati za natjecanje.

5.2.4 Okvirni plan rada GEOGRAFIJE

NASTAVNICE: Nikolina Tolj, prof. geografije

PRVI RAZRED (klasični i opća gimnazija za sportaše)

Nastavnik: Nikolina Tolj, prof. geografije

Godišnji fond sati: 70 satiTjedni fond: 2 sata

Cilj nastave: Širiti osnovna i stjecati nova znanja o Zemlji, procesima na njezinoj površini i predočavanju Zemljine površine, uočiti i spoznati važnost prirodno-geografskih elemenata za život i gospodarsku aktivnost stanovništva.

Zadaci: - osposobiti učenike za uspješnu primjenu geografske karte i atlasa u nastavi i u praktičnom životu- izgrađivati svijest o potrebi očuvanja okoliša- stalnom aktualizacijom nastavnih sadržaja razvijati kod učenika interes za geografiju i potrebu za samostalnim učenjem.

Sadržaj nastave: 1. Geološka prošlost i reljef zemlje 2. Vrijeme i klima 3. Voda na zemlji4. Tlo5. Čovjek i okoliš6. Geografski istraživački rad7. Sistematizacija gradiva i zaključivanje ocjena

Od ukupno 70 sati, 38 sati odnosi se na obradu programskih sadržaja, a 32 sata na ponavljanje, provjeravanje i zaključivanje ocjena.

71

Literatura za nastavnike i učenike: - Drvenkar, Glavaš, Jukić, Lemo: Geografija 1, Alfa - Filipčić: Klimatologija- Božičević: Fenomen krša

Periodika: - Meridijani, Drvo znanja, Priroda i Geografski horizont

DRUGI RAZRED (klasični i opća gimnazija za sportaše)

Nastavnik: Nikolina Tolj, prof. geografije (sportski smjer) Barbara Ruža Čirjak, prof. geografije (klasični smjer)

Godišnji fond sati: 70 satiTjedni fond: 2 sata tjedno

Cilj nastave: Steći temeljna znanja o društvenim i gospodarskim obilježjima suvremenog svijeta te shvaćati važnost integracijskih procesa, nužnost suradnje i solidarnosti ljudi u svijetu.

Zadaci: - stjecati i proširiti znanja o stanovništvu kao važnom čimbeniku prostornog ustroja u svijetu- upoznati najznačajnije demografske strukture, procese i obilježja društvenog i gospodarskog - razvoja- osposobiti učenike za promatranje i upoznavanje promjena te objektivno uočavanje problema - u geografskoj stvarnosti- stalnom aktualizacijom nastavnih sadržaja razvijati kod učenika interes za geografiju i stalnim - geografskih obrazovanjem.

Sadržaj nastave: - Stanovništvo- Naselja i oblici nastanjenosti- Gospodarstvo- Ekologija i okoliš

Od ukupno 70 sati, 45 sati odnosi se na obradu programskih sadržaja, a 22 sata se odnose na ponavljanje, provjeravanje i zaključivanje ocjena.

Literatura za nastavnike i učenike: - Geografija 2 - Meridijani- Friganović, Sić i Matas: Geografija 2, Školska knjiga- Nejasmić: Osnove geografije- Friganović: Demografija- Vresk: Osnove urbane geografije- Vresk: Razvoj urbanih sustava u svijetu- Crkvenčić: Agrarna i socijalna geografija- Malić: Geoprometna obilježja svijeta

Periodika: - Meridijani, Drvo znanja, National Geographic, Geografski horizont i dnevni tisak

TREĆI RAZRED (klasični i opća gimnazija za sportaše)

72

Nastavnik: Nikolina Tolj, prof. geografije

Godišnji fond sati: - opća gimnazija za sportaše- 70 sati Tjedni fond: 2 sata tjedno

Godišnji fond sati: - klasični smjer - 35 sati Tjedni fond: 1 sat tjedno

Ciljevi i zadaci: - razvijati kod učenika sposobnost tumačenja strukturnih promjena i trendova u svjetskom gospodarstvu; razvijati sposobnost

uočavanja, uspoređivanja i logičnog zaključivanja o značenju globalizacije, svjetskih političkih, ekonomskih integracija i multinacionalnih kompanija; razvijati sposobnost usvajanja znanja analizom tematskih karti, općih karti i ostalih geografski medija.

- razvijati kod učenika sposobnost komparacije i stvaranja samostalnih zaključaka; razvijati sposobnost interpretacije geografskih medija; poticati primjenu ranije stečenih znanja o stanovništvu u svijetu i svjetskom gospodarstvu na nove sadržaje o nejednakom razvoju svijeta; razvijati sposobnost uočavanja uzročno-posljedičnih veza u prostornim odnosima; razvijati naviku prikazivanja kvantitativnih pokazatelja na tematskim kartama, grafikonima, dijagramima

- razvijati stav o pozitivnim učincima globalizacije, integriranja, djelovanja multinacionalnih kompanija i ukazati na negativne učinke čimbenika suvremenog gospodarstva; poticati učenike na korištenje različitih izvora znanja radi aktualiziranja informacija o globalizaciji svjetskog gospodarstva, posebice o integracijama; razvijati kod učenika spremnost i sposobnost stručne i odgovorne primjene znanja u tumačenju globalizacijskih procesa; ukazati na pozitivne i negativne posljedice prostornih promjena pod utjecajem globalizacije

- poticati potrebu za stalnim praćenjem statističkih publikacija radi aktualiziranja informacija i pravilne interpretacije geografskih pojava i procesa u prostoru; ukazati na nužnost ravnomjernijega gospodarskog razvoja na nacionalnoj, kontinentalnoj i globalnoj razini; ukazati na teške posljedice gladi i nepismenosti u slabo razvijenim državama; poticati potrebu zaštite okoliša

- ukazati na važnost organizacije prostora u uravnoteženom regionalnom razvoju; na australskom primjeru istaknuti ulogu države u brizi za pojedinca; istaknuti odnos Japanaca prema zaštiti okoliša i prema radu.

Sadržaj nastave: 1. Globalizacija svjetskog gospodarstva2. Nejednak gospodarski razvoj svijeta3. Regionalni razvoj visokorazvijenih zemalja 4. Regionalni razvoj zemalja svjetskog značenja5. Regionalni razvoj slabije razvijenih zemalja.

Literatura za nastavnike i učenike:- Gall , Matas: Geografija 3, Školska knjiga

Periodika: - Meridijani, Drvo znanja, National Geographic, Geografski horizont i dnevni tisak

ČETVRTI RAZRED (klasični i opća gimnazija za sportaše)

Nastavnik: Nikolina Tolj, prof. geografijeGodišnji fond sati: 64Tjedni fond: 2 sata

Cilj nastave: Steći osnovna znanja o prirodno-geografskim elementima i društveno-geografskim čimbenicima Republike Hrvatske, uočiti njen položaj i ulogu u svijetu te zavoljeti svoju domovinu.

73

Zadaci: - omogućiti učenicima da steknu osnovna znanja o fizičko-geografskim obilježjima Hrvatske i shvate značenje prirodnih

elemenata i društvenih pojava i procesa u predočavanju gospodarske aktivnosti s gledišta suvremenog značenja- upoznati učenike s geografskom stvarnošću na prostoru Hrvatske, kako bi uočili njen položaj i ulogu u suvremenom svijetu- stvarati navike za uporabu fizičko-geografskih, gospodarskih i drugih karata te atlasa Hrvatske u svakodnevnom životu- upoznati učenike s pojačanim procesom narušavanja kakvoće čovjekove okoline i prijekom potrebom čuvanja okoliša od

daljnje degradacije, odnosno poboljšanja kvalitete ugroženih elemenata i lokaliteta- stalnom aktualizacijom geografskih nastavnih sadržaja razvijati kod učenika zanimanje za stalnim praćenjem geografske

stvarnosti u Hrvatskoj i u svijetu, te potrebu za samostalnim učenjem i trajnom geografskom izobrazbom.

Sadržaj nastave: 1. Geografski smještaj i položaj kao čimbenik razvoja Hrvatske2. Promjene u hrvatskom državnom teritoriju3. Osnovne značajke reljefa Hrvatske4. Klima, vegetacija i tlo kao čimbenik gospodarskog razvoja Hrvatske5. Jadransko more-prirodna sredina i veze sa svijetom6. Vode na kopnu i njihovo gospodarsko značenje7. Stanovništvo kao čimbenik gospodarskog razvoja i prostornog uređenja8. Naselja i oblici naseljenosti9. Gospodarstvo Hrvatske.

Od ukupno 64 sata, 39 sati odnosi se na obradu programskih sadržaja, a 19 sati na ponavljanje, provjeravanje i zaključivanje ocjena.

Literatura za nastavnike i učenike: - Jukopila, Kralj i O. Martinec: Geografija Hrvatske: Školska knjiga - Gelo: Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780.do 1981. god.- Riđanović: Geografija mora- Šimić: Europska unija danas i sutra- Veliki atlas Hrvatske - Mozaik knjiga, Zagreb, 2002. god.

Periodika: - Meridijani, Drvo znanja, Ekološki glasnik, National Geographic

5.2.5 Okvirni plan rada BIOLOGIJE

Nastavnik: Melita Peršić, prof. (1.K) i Daniel Ljutić (1.Sa)

PRVI RAZRED- klasični i opća gimnazija za sportašeGODIŠNJI FOND SATI: 70

Plan rada u prvom razredu (70 sati) obuhvaća tematske cjeline:1. Biologija - znanost o životu2. Obilježja živoga svijeta i klasifikacija organizama3. Organizacijske razine u biosferi4. Pretvorba energije i kruženje tvari5. Evolucijski obrasci i prirodna selekcija6. Održivi razvoj

Učenici će tijekom školske godine biti formativno i sumativno vrednovani prema Godišnjem izvedbenom kurikulumu.Program se ostvaruje po udžbeniku: I. Bogut, S. Đumlija, I. Futivić, S. Remenar: Biologija 1, Alfa, 2019.

DRUGI RAZRED- klasični i opća gimnazija za sportaše

74

GODIŠNJI FOND SATI: 70Plan rada u drugom razredu obuhvaća cjeline:

- Virusi i bakterije- Eukarija - carstvo protoktista- Carstvo životinja- Carstvo biljaka- Upoznavanje biljnog svijeta: virusi, prokarioti (bakterije, modrozelene alge), gljive, biljke (steljnjače, stablašice - mahovine,

papratnjače, sjemenjače)- Upoznavanje životinjskog svijeta: jednostanične životinje, mnogostanične životinje (beskolutičavci, mnogokolutičavci,

malokolutičavci, svitkovci).

Za obradu navedenih sadržaja planirano je 47 sati, za ponavljanje, usmeno i pisano provjeravanje znanja 13 sati, a ostali sati raspoređeni su na demonstraciju pokusa, filmove, odlazak na teren i posjet Prirodoslovnom muzeju.

Program se ostvaruje prema udžbeniku: Skupina autora: Život 2, A. Alegro, M. Krajačić, A. Lucić, Školska knjiga, Zagreb, 2014.

TREĆI RAZRED- klasični i opća gimnazija za sportašeGODIŠNJI FOND SATI: 70

Treći razred prema planu obuhvaća sljedeće nastavne cjeline:- Fiziologija bilja (biljke i voda, mineralna ishrana bilja, fotosinteza, biološka oksidacija, rast i razvitak biljaka, biljni hormoni,

gibanje biljaka)- Fiziologija čovjeka (krv, srce i krvožilni sustav, dišni sustav, imunološki sustav, probavni sustav, metabolički sustav, bubrezi,

organi za kretanje, endokrini sustav, spolni, osjetilni i živčani sustav)

Za obradu navedenih sadržaja planirano je 46 sati, za ponavljanje te usmeno i pisano provjeravanje znanja 14 sati, a ostalo je planirano za demonstraciju pokusa, referate i filmove.

Program se ostvaruje prema udžbeniku: Ž. Lukša i S. Mikulić: Život 3, udžbenik biologije za treći razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2014.

ČETVRTI RAZRED- klasični i opća gimnazija za sportašeGODIŠNJI FOND SATI: 64

Gradivo četvrtog razreda obuhvaća cjeline:- Genetika

o Genetika-znanost o nasljeđivanjuo Geni i molekula DNAo Geni i kromosomio Geni i fenotipo Geni i populacija

- Primijenjena genetikao Genetika čovjekao Genetika u modernom društvu

- Evolucijao Pojava života na Zemljio Povijest razvoja evolucijske mislio Evolucijski dokazio Filogenetski razvoj životao Evolucijski čimbenicio Specijacija-razvoj nove vrsteo Evolucija čovjeka

- Ekologija

75

o Značaj ekološkog obrazovanjao Definicija i predmet interesa ekologijeo Položaj ekologije kao znanstvene discipline u odnosu na druga stručna područja.

Za obradu sadržaja planirana su 42 sata, za ponavljanje, usmeno i pisano provjeravanje znanja 10 sati, a ostalo je planirano za demonstraciju pokusa, referate i filmove.

Program se ostvaruje prema udžbeniku: Srećko Jelenić i dr. Živi svijet 4, Profil, Zagreb, 2014.

5.2.6 Okvirni plan rada FIZIKE

Nastavnik: Elizabeta Maričević, prof., Dorotea Luzina, prof. (1. Sa, 1. Sb)

PRVI RAZRED - klasični i opća gimnazija za sportaše

Plan rada realizira se prema A-inačici programa za gimnazije koji predviđa samo osnovne sadržaje iz mehanike. Udžbenik koji se koristi: J. Labor: Fizika 1.

Nastavne cjeline:- Opis pravocrtnih gibanja 16 sati- Prvi i drugi Newtonov zakon 4 sati- Primjene prvog i drugog Newtonovog zakona 14 sati- Treći Newtonov zakon i zakon očuvanja količine gibanja 8 sati- Energija 15 sati- Jednoliko kružno gibanje 5 sati

- Newtonov zakon gravitacije 8 sati--------------------------------------------------------------------------

Ukupno: 70 sati

Za gimnazijske smjerove, klasični i opći, nije potrebno obrađivati proširene i izborne sadržaje osim ponekad selektivno, prema izboru i zanimanju nastavnika i učenika. Uz osnovne sadržaje učenici još raspolažu zadacima i pokusima kao važnim komponentama nastave fizike. Bitno je naučiti mjeriti i računati u fizici, fizikalne pojmove i zakone usvojiti kreativno i s razumijevanjem te razvijati fizički način mišljenja. Pritom je važno da se uočavaju i tumače primjeri primjene fizike u tehnici, medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji.

Tijekom godine predviđeno je i pripremljeno 8-9 pokusa u skladu s vremenskim mogućnostima i opremom kabineta.

DRUGI RAZRED - klasični i opća gimnazija za sportaše

Plan rada realizira se prema A-inačici programa za gimnazije koji predviđa samo osnovne sadržaje iz termodinamike i elekromagnetizma. Udžbenik koji se koristi: V. Paar: (Fizika 1) Fizika 2.

Nastavne cjeline su:- Termička svojstva tvari 14 sati- Molekularna kinetička teorija 6 sata- Toplina i rad 15 sati- El. naboj i el. polje 17 sati- El. struja 15 sati

------------------------------------------------------------------Ukupno: 70 sati

Za gimnazijske smjerove, klasični i opći, nije potrebno obrađivati proširene i izborne sadržaje osim ponekad selektivno, prema izboru i zanimanju nastavnika i učenika. Uz osnovne sadržaje učenici još raspolažu zadacima i pokusima kao važnim komponentama nastave fizike. Bitno je da se nauči mjeriti i računati u fizici, da se fizikalni pojmovi i zakoni usvajaju kreativno i s razumijevanjem te

76

da se razvija fizikalan način mišljenja. Pritom je važno da se uočavaju i tumače primjeri primjene fizike u tehnici, medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji.

Tijekom godine predviđeni su i pripremljeni pokusi (desetak pokusa) u skladu s vremenskim mogućnostima i opremom kabineta fizike.

TREĆI RAZRED - klasični i opća gimnazija za sportaše

Plan rada realizira se prema A-inačici programa za gimnazije koji predviđa samo osnovne sadržaje iz titranja, valova i optike te teorije relativnosti. Udžbenik koji se koristi: V. Paar: (Fizika 2) Fizika 3.

Nastavne cjeline: - Magnetsko polje 13 sati - Titranje 13 sati

- Valovi 11 sati- Zvuk 6 sati- Elektromagnetski valovi 5 sata- Valna optika 4 sata- Geometrijska optika 14 sati

------------------------------------------------------------------Ukupno: 70 sati

Za klasični gimnazijski smjer nije potrebno obrađivati proširene i izborne sadržaje, osim ponekad selektivno, prema izboru i zanimanju nastavnika i učenika. Uz osnovne sadržaje učenici još raspolažu zadacima i pokusima kao važnim komponentama nastave fizike. Bitno je da se uči mjeriti i računati u fizici, da se fizikalni pojmovi i zakoni usvajaju kreativno i s razumijevanjem te da se razvija fizikalan način mišljenja. Pritom je važno da se uočavaju i tumače primjeri primjene fizike u tehnici, medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji itd.

Tijekom godine predviđeni su i pripremljeni pokusi (desetak pokusa) u skladu s vremenskim mogućnostima i opremom kabineta fizike.

ČETVRTI RAZRED - klasični i opća gimnazija za sportaše

Fizika IV. razreda sadrži poglavlja iz optike, fizike atoma i molekularne fizike. To su poglavlja prema udžbeniku V. Paara: (Fizika 3) Fizika 4.

Nastavne cjeline: - Teorija relativnosti 8 sati

- Valno - čestična svojstva el. mag. zračenja 8 sati- Valno čestična priroda tvari 6 sati

- Razvoj modela atoma 8 sati- Energijski spektri 6 sati- Atomske jezgre i elementarne čestice 12 sati- Poluvodiči i fizikalne osnove mikroelektronike 9 sati- Deterministički kaos - prevrat u znanstvenoj slici svijeta 4 sati

-----------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 64 sata

Za klasični gimnazijski smjer nije potrebno obrađivati proširene i izborne sadržaje osim ponekad selektivno, prema izboru i zanimanju nastavnika i učenika. Uz osnovne sadržaje učenici još raspolažu zadacima i pokusima kao važnim komponentama nastave fizike. Bitno je da se uči mjeriti i računati u fizici, da se fizikalni pojmovi i zakoni usvajaju kreativno i s razumijevanjem te da se razvija fizikalan način mišljenja. Pritom je važno da se uočavaju i tumače primjeri primjene fizike u tehnici, medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji itd.

Gradivo nije pogodno za izvođenje pokusa, osim možda fotoelektričnog efekta. Kao nadomjestak pokusu učenici se uključuju u samostalne radove iz pojedinih područja (seminari).

77

78

5.3 Informacijska i komunikacijska tehnologija


U posljednjih nekoliko desetljeća razvoj računalne znanosti omogućio je stvaranje informacijske i komunikacijske tehnologije koja je snažno i temeljito promijenila svijet oko nas. Primjena računala u svim područjima današnjega života mijenja i način shvaćanja svijeta u kojemu živimo. Digitalna pismenost danas je neophodna svakomu pojedincu kako bi mogao upotrebljavati računala i različite računalne sustave pri obavljanju svakodnevnih obveza.

Uz tradicionalne znanstvene discipline kao što su matematika, fizika ili kemija, informatika se nameće kao dodatno područje koje je nužno izučavati. Poznavanje temeljnih informatičkih koncepata kao što su programiranje, algoritmi ili strukture podataka postaje neophodno kako ne bismo bili samo korisnici informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) nego i stvaratelji.

Većina poslova 21. stoljeća zahtijeva razumijevanje i primjenu računalne znanosti s ciljem što veće produktivnosti i konkurentnosti. Informatičke kompetencije nužne su u rješavanju različitih izazova u svim područjima ljudskoga djelovanja i u svim područjima znanosti.

Pod nazivom Informatika u obrazovnom sustavu podrazumijeva se:

- stjecanje vještina za uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalna pismenost) kojom se oblikuju, spremaju, pretražuju i prenose različiti multimedijski sadržaji;

- uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovnom procesu (edukacijska tehnologija,e-učenje);

- rješavanje problema računalom uporabom nekog programskog jezika pri čemu su prepoznatljivi sljedeći koraci: specifikacija i raščlamba problema, analiza problema i odabir postupaka za njegovo rješavanje, priprema i izrada programa, ispitivanje programa i uporaba programa (rješavanje problema i programiranje).

Težište obrazovnog procesa u predmetu Informatika treba biti na rješavanju problema i programiranju kako bi se poticalo razvijanje računalnog načina razmišljanja koje omogućuje razumijevanje, analizu i rješavanje problema odabirom odgovarajućih strategija, algoritama i programskih rješenja. Takvi se načini razmišljanja trebaju prenositi i u druga područja, posebice matematičko i prirodoslovno, kao i u svakodnevni život.

Učenje Informatike priprema učenika za mnoga područja djelovanja, osobna i poslovna. Osobiti doprinos učenja predmeta Informatika očituje se u razvoju računalnoga načina razmišljanja koje uključuje i tehnike rješavanja problema:

- prikazivanje informacija apstrakcijama- logičko povezivanje i analizu podataka- automatizaciju rješenja uporabom algoritamskoga razmišljanja- prepoznavanje, analizu i primjenu mogućih rješenja s ciljem postizanja učinkovitoga rezultata vodeći računa o dostupnim

resursima- formuliranje problema načinom primjerenim uporabi računala i računalnih alata- generalizaciju procesa rješavanja problema primjenjivoga na čitav niz sličnih problema.

Te su tehnike alat za rješavanje različitih problema i u ostalim disciplinama pa su veoma važne svima, a ne samo informatičkim stručnjacima.

Generičke su kompetencije koje predmet Informatika u učenika razvija i potiče:

- kreativnost i inovativnost stvaranjem digitalnih uradaka i algoritama- kritičko mišljenje i vrednovanje tehnologije i izvora znanja- rješavanje problema i donošenje odluka s pomoću IKT-a- informacijska i digitalna pismenost razumijevanjem i konstruktivnim razgovorom o pojmovima iz područja informatike- osobna i društvena odgovornost razmatranjem etičkih pitanja kao što su pitanja softverskih izuma ili krađe identiteta i

vlasništva- odgovorno i učinkovito komuniciranje i suradnja u digitalnome okruženju- aktivno građanstvo kao spremnost i hrabrost za javno i odgovorno iskazivanje mišljenja i djelovanja uz međusobno

poštovanje i uvažavanje u digitalnome okruženju- upravljanje obrazovnim i profesionalnim razvojem učenjem s pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije, učenjem

na daljinu, videokonferencijama, virtualnim šetnjama, pristupom online bazama podataka i sl.

79

Primjerenom pedagoškom praksom koja naglašava konstruktivistički pristup učenju te stavlja učenika u središte procesa učenja treba razvijati navedene kompetencije, ali i samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i poduzetnost. Iskustva učenja moraju se temeljiti na uvjerenju da učenici najbolje uče aktivno sudjelujući, da su uz svoju kreativnost spremni uložiti veliki trud te da su timski rad i suradnja snažna motivacija za učenje.

Sadržaji iz predmeta Informatika trebaju se usvajati tijekom cijeloga školovanja, pri čemu bi se trebalo koristiti načelom spiralnoga modela prema kojemu se znanje stečeno na nižim stupnjevima obrazovanja proširuje i produbljuje na višima. Znanja, vještine i stavovi usvojeni u Informatici podrška su svim ostalim predmetima i međupredmetnim temama.


Učenjem i poučavanjem predmeta Informatike učenici će:

- postati informatički pismeni kako bi se mogli samostalno, odgovorno, učinkovito, svrhovito i primjereno koristiti digitalnom tehnologijom te se pripremiti za učenje, život i rad u društvu koje se razvojem digitalnih tehnologija vrlo brzo mijenja

- razvijati digitalnu mudrost kao sposobnost odabira i primjene najprikladnije tehnologije ovisno o zadatku, području ili problemu koji se rješava

- razvijati kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije- razvijati računalno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema i vještinu programiranja- učinkovito i odgovorno komunicirati i surađivati u digitalnome okruženju- razumjeti i odgovorno primjenjivati sigurnosne preporuke s ciljem zaštite zdravlja učenika te poštivati pravne odrednice

pri korištenju digitalnom tehnologijom u svakodnevnome životu.

80

5.3.3 Okvirni plan rada INFORMATIKE

PRVI RAZRED - klasični smjer (1. K)

Nastavnik: Andrija Novaković, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 70+35TJEDNI FOND SATI: 2 (3)BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz informatike za klasičnu gimnaziju izvodi se u 2 sata informatike tjedno-od toga 1 sat teorije i 2 sata vježbe (razred se dijeli u grupe), tj. 105 sati godišnje i obuhvaća sljedeće teme:

1. Svijet računala2. Računalo razmišlja3. Prvi koraci u programiranju4. Online život5. Digitalni sadržaji.

Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na satovima vježbe i provjerava izradom projekata s kojim su učenici upoznati na početku izvođenja nastavne teme.

Zbog specifičnosti nastavnog programa informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe, a pisane provjere (kao ni usmene provjere) nema. Sva provjera svedena je na izradu projektnih zadataka i praktičnog rada na računalu.

Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:- metoda demonstracije (vezano uglavnom uz građu računala)- metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)- metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)- metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva),- metoda rada s tekstom itd.

Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada, informatičkom tehnologijom te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu - posebno radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje učenje i samoučenje.

Zadaci nastave informatike: Učenici usvajaju osnove o radu računala te se osposobljavaju za samostalan odabir računala u trgovini. Analiziraju i traže

ulogu brojevnih sustava (binarni, oktalni, heksadekadski i dekadski) u računalnom sustavu. Samostalno definiraju logičke izraze za zadani problem za koji naposljetku stvaraju program u odabranom programskom jeziku. Učenici kroz sve to koriste internet gdje samostalno i odgovorno pronalaze podatke, odabiru prikladne informacije, istražuju usluge interneta i mogućnosti učenja te u suradničkom online okruženju na zajedničkom projektu analiziraju etička pitanja koja proizlaze iz korištenja računalnom tehnologijom. 

Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, projektor, kalkulator, računalo.

LITERATURA:

THINK IT 1 - Udžbenik iz informatike za prvi razred gimnazije

Tomislav Volarić, Ivana Ivošević, Igor Tomičić

udžbenik s CD-om Alfa d.d.

Časopis ENTER, BUG

81

DRUGI RAZRED - klasični smjer (2. K)

Nastavnik: Andrija Novaković, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 70+35TJEDNI FOND SATI: 2 (3)BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz informatike za klasičnu gimnaziju izvodi se u 3 sata informatike tjedno, od toga 1 sat teorije i 2 sata vježbe (razred se dijeli u grupe), tj. 105 sati godišnje i obuhvaća sljedeće teme:

1. Multimedija oko nas2. Život u online svijetu3. Programiranje svakodnevice4. Autori u digitalnom svijetu5. e-društvo u kojem živimo.

Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na satovima vježbe i provjerava na satovima ponavljanja.

Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe, dok su satovi pisane provjere gradiva iz istog razloga svedeni na minimum, što će se nastojati nadoknaditi usmenom provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu.

Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:- metoda demonstracije (vezano uglavnom uz građu računala)- metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)- metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)- metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva)- metoda rada s tekstom itd.

Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada, informatičkom tehnologijom te poticati učenikovu kreativnost i samostalnost u radu – posebno u radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći znanja potrebna za polaganje državne mature te dobar temelj za daljnje školovanje.

Zadaci nastave informatike:Učenici usvajaju vještine i kompetencije za rad s bazama podataka, odnosno stječu znanja potrebna za rad na internetskim

sadržajima te znanja potrebna za organizaciju, strukturu i objavu novih materijala na internetu. Također, učenici će nadograditi svoje znanje iz područja programiranja u programu C++.

Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, projektor, računalo.

LITERATURA:

WWW INFORMATIKA udžbenik informatike s CD-om za gimnazije

Darka Sudarević,Davor Šokac, JanjaLinardić

udžbenik s CD-om Profil International d.o.o.

WWW INFORMATIKA zbirka zadataka iz informatike za gimnazije


zbirka zadataka Profil International d.o.o.

Časopis ENTER, BUG

82

PRVI RAZRED - opći opća gimnazija za sportaše (1. sA i 1. sB)

Nastavnik: Martina Tomljanović Molnar, prof)GODIŠNJI FOND SATI: 35+35TJEDNI FOND SATI: 1+1BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz informatike za opću gimnaziju izvodi se u 2 sata informatike tjedno, 1 sat teorije i 1 sat vježbe, tj. 35 sati godišnje i obuhvaća sljedeće teme:

1. Svijet računala2. Računalo razmišlja3. Prvi koraci u programiranju4. Online život5. Digitalni sadržaji.


Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe, dok pismene provjere nema (zadaci i provjera znanja svedeni su na učeničke projekte), a većina provjera je svedena na izradu zadataka na računalu.


Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada, informatičkom tehnologijom te poticati učenikovu kreativnost i samostalnost u radu – posebno u radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje školovanje.

Zadaci su nastave da učenici usvoje osnove o radu računala, građi računala, programiranju, online uslugama te izradi i dijeljenju digitalnog sadržaja.

Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, projektor, računalo, digitalna bilježnica.

LITERATURA:


Darka Sudarević,Davor Šokac, JanjaLina¸¸rdić





Časopis ENTER, BUG

DRUGI RAZRED – opća gimnazija za sportaše (2. sA i 2. sB)

Nastavnik: Martina Tomljanović Molnar, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 35+35TJEDNI FOND SATI: 1+1BROJ TJEDANA: 35

83

Osnovni program iz informatike za klasičnu gimnaziju izvodi se u 3 sata informatike tjedno, od toga 1 sat teorije i 2 sata vježbe (razred se dijeli u grupe), tj. 35 sati godišnje i obuhvaća sljedeće teme: 1. Multimedija oko nas 2. Život u online svijetu 3. Programiranje svakodnevice 4. Autori u digitalnom svijetu 5. e-društvo u kojem živimo.


84

Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe, dok pismene provjere nema (zadaci i provjera znanja svedeni su na učeničke projekte), a većina provjera je svedena na izradu zadataka na računalu.


Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada, informatičkom tehnologijom te poticati učenikovu kreativnost i samostalnost u radu, posebno u radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje školovanje.

Zadaci su nastave informatike:Učenici će usvojiti osnove o radu računala, građi računala, programiranju, online uslugama te izradi i dijeljenju digitalnog

sadržaja. Usvojit će osnove multimedije i osnove u radu multimedijskog računala, osnove online usluga i web 2.0 alata, izrade programa za svakodnevnu uporabu, piratskih programa i zaštite osobnih materijala te izrade digitalnih sadržaja za osobe s posebnim potrebama.

.

LITERATURA:







Časopis ENTER, BUG

TREĆI RAZRED – opća gimnazija za sportaše (3. sA i 3. sB)

Nastavnik: Andrija Novaković, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 70TJEDNI FOND SATI: 1+1BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz informatike za opću gimnaziju izvodi se u 1 satu informatike tjedno, tj. u 35 sati godišnje i obuhvaća sljedeće teme:

1. Web dizajner2. Hakirajmo učionicu3. Vrijeme je za snimanje.

Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na satovima vježbe i provjerava izrađenim projektom/praktičnim zadacima na računalu.

Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe. Kroz satove učenici izrađuju dijelove projekta koji rezultiraju gotovim projektom nakon obrade određene teme. Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:

- metoda demonstracije (vezano uglavnom uz građu računala)- metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)- metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)

85

- metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva)- metoda rada s tekstom itd.

Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada, informatičkom tehnologijom te poticati učenikovu kreativnost i samostalnost u radu – posebno u radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje školovanje.

Zadaci su nastave da učenici utvrde svoje znanje iz područja izrade i programiranja web-stranica u jezicima HTML, CSS i JAVASCRIPT te prepoznaju razliku pri korištenju drugog odabranog programskog jezika. Također, učenici će se upoznati s izradom materijala za e-učenje i njihovim online korištenjem te snimanjem videouputa za rad i korištenje.

Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, projektor, računalo.

LITERATURA:







Časopis ENTER, BUG

ČETVRTI RAZRED – opća gimnazija za sportaše (4. Sa i 4.sB)

Nastavnik: Martina Tomljanović Molnar, prof.GODIŠNJI FOND SATI: 70TJEDNI FOND SATI: 1BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz informatike za opću gimnaziju izvodi se kroz 2 sata informatike tjedno, tj. 70 sati godišnje i obuhvaća sljedeće teme:

1. Baze podataka2. Programiranje3. Izrada projekta: e-učenje.


Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe, dok su satovi pisane provjere gradiva iz istog razloga svedeni na minimum, što će se nastojati nadoknaditi usmenom provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu.Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:

- metoda demonstracije - metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)- metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)- metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva) itd.

Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenike s različitim programskim jezicima, s naglaskom na napredni rad u programu C++ i informatičkom tehnologijom te poticati učenikovu kreativnost i samostalnost u radu, posebno u radu na računalu te pri odabiru relevantne literature za izradu materijala za e-učenje. Učenici moraju steći vještine i kompetencije koje će im omogućiti rješavanje zadataka državne mature.

Zadaci su nastave da učenici usvoje osnove o kreiranju, uređivanju i održavanju web-sitea, web-stranica, uređivanju i ubacivanju slika, zvuka, videosadržaja i ostalog na web-stranice.

86

LITERATURA:







Časopis ENTER, BUG

87

5.4 Umjetničko područje

5.4.1 Okvirni plan rada LIKOVNE UMJETNOSTI

Nastavnik: Lucilla Micheli Marušić, prof.

PRVI RAZRED – klasični i opća gimnazija za sportaše

Nastava se odvija prema programu MZOŠ „Škola za život, koji je odobrilo Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, a u nastavi se koristi udžbenik Umjetnost i čovjek (2019.) Udžbenik iz likovne umjetnosti za prvi razred gimnazije HR-ALFA-LIK1-0457 - Izdanje 1, 2019 - Stranica 104 Autori: Blanka Petrinec Fulir, Natalija Stipetić Čus.

Program nastave ostvarit će se unutar 35 školskih sati, u što će biti uključeni i posjeti izložbama koje se uklapaju u program rada. U prvom će se razredu učenici upoznati s osnovnim pojmovima i podjelama u likovnoj umjetnosti (slikarstvo, skulptura i arhitektura, ikonologija, ikonografija, prijevod, likovni jezik i likovne tehnike te povezivanje s ostalim nastavnim predmetima kroz projektnu nastavu i istraživački rad) kako bi u sljedećim razredima, kada se upoznaju s razdobljima u povijesti umjetnosti, te pojmove mogli primijeniti.

Nastava se odvija interaktivno putem PowerPoint prezentacije, plenarno te putem razgovora s učenicima, kroz projektnu nastavu i istraživački rad razmjenom mišljenja i interpretacijom umjetničkih djela unutar pojedinih razdoblja.

Godišnji fond sati: 35Tjedni fond sati: 1Broj tjedana: 35

DRUGI RAZRED - klasični i opća gimnazija za sportaše

U ovom se razredu nastava odvija po programu autora prof. dr. Radovana Ivančevića, koji je odobrilo Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta te se u nastavi koristi i njegov udžbenik: Stilovi - Razdoblja - Život I (od paleolitika do predromanike).

Riječ je o vrlo opširnom gradivu koje obuhvaća nekoliko tisuća godina likovnog stvaralaštva čovjeka, od prvih slika u pećinama do kršćanskih crkava u prvom tisućljeću poslije Krista. Program se odvija u 35 nastavnih sati, što uključuje i posjet izložbama koje se uklapaju u program rada svojom tematikom, ili posjet Arheološkom muzeju, tj. Pomorskom i povijesnom muzeju.

U nastavi se također koristi i videomaterijal.Nastava se odvija interaktivno putem PowerPoint prezentacije, plenarno te putem razgovora s učenicima, razmjenom mišljenja

i interpretacijom umjetničkih djela unutar pojedinih razdoblja.


TREĆI RAZRED - klasični i opća gimnazija za sportaše

U ovom se razredu nastava također izvodi po programu autora prof. dr. Radovana Ivančevića, koji je odobrilo Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta te se u nastavi koristi i njegov udžbenik: Stilovi - Razdoblja - Život II (od romanike do secesije). Nastava se odvija unutar 35 nastavnih sati. Program obuhvaća tisuću godina likovne umjetnosti podijeljenih na velike univerzalne stilove: romaniku, gotiku, renesansu, barok te likovnu umjetnost do početka 20. stoljeća. U program je uključen posjet baroknoj crkvi Sv. Vida u Rijeci i videomaterijal koji se odnosi na određene stilove ili određena značajna arhitektonska djela. U program je uvrštena i aktivnost „walk and talk“, koja predviđa šetnju gradom tijekom koje učenici predstavljaju zgrade sagrađene u razdoblju historicizma i secesije.

Nastava se odvija interaktivno putem PowerPoint prezentacije, plenarno te putem razgovora s učenicima, razmjenom mišljenja i interpretacijom umjetničkih djela unutar pojedinih razdoblja.

88

89


ČETVRTI RAZRED - klasični smjer i opća gimnazija za sportaše

Nastava se odvija unutar 32 nastavna sata po programu prof. dr. Radovana Ivančevića, koji je odobrilo Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, a u nastavi se koristi i njegov udžbenik: Stilovi - Razdoblja - Život III (Umjetnost XX. stoljeća). Osim obilježja likovne umjetnosti 20. stoljeća, učenici će upoznati i osnovne pojmove teorije umjetnosti (likovne), zatim likovnu kritiku, muzeologiju i povijest umjetnosti općenito.

Obvezatni su posjeti izložbama jer se i na taj način učenicima približava ovaj predmet te korištenje videozapisa o najvažnijim likovnim umjetnicima 20. stoljeća (Picasso, Dali...) i dostignućima u modernoj arhitekturi. Na nastavnim satima usustavljivanja organiziraju se radionice u kojima učenici, koji su za to prethodno pripremljeni i zadani su im zadatci, rade plakate koji obuhvaćaju pojedino razdoblje i koje naknadno izlažu po skupinama i predstavljaju drugim učenicima. Na taj način učenici prolaze ponovo samostalno kroz usvojeno nastavno gradivo te ga primjenjuju.

Posebnosti predmeta koji je u prvom redu usmjeren za vizualno percipiranje odnose se kako na metode rada, u kojima se mora maksimalno koristiti slika kako bi učenik prepoznao i shvatio razliku unutar likovnog djela, tako i na raznovrsni način provjeravanja znanja i kompetencija.

To znači da učenici unutar prethodno određenog broja sati dva puta godišnje usmeno odgovaraju te dva puta pišu pisanu provjeru znanja. Ostale ocjene vezane su uz aktivnost na satu, radionice te likovni izričaj.

U nastavu je zato uključen opsežan vizualni zapis, koji obuhvaća najznačajnija umjetnička djela pojedinih stilskih razdoblja, kako stranih, tako i nastalih na tlu Hrvatske. U program se također nastoje uključiti aktualne izložbe u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, Muzeju grada Rijeke, Pomorskom i povijesnom muzeju, kao i značajne izložbe koje se održavaju u Zagrebu, Trstu ili Veneciji.

5.4.2 Okvirni plan rada GLAZBENE UMJETNOSTI

Nastavnik: Edin Pecman, prof.

PRVI RAZRED- klasični smjer (1. K)

U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 35 školskih sati, što iznosi jedan sat tjedno. Program obuhvaća gradivo od pregleda razvoja glazbe i glazbenih stilova do analize, slušanja glazbenih djela te povijesni

razvoj glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorica Nataše Perak Lovričević, Ljiljane Šćedrov i Ružice Ambruž Kiš: Glazbeni susreti prve vrste.

Ocjene se izvode na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, referata i seminara te zalaganja. Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranoga tipa tako da se uz obradu novog gradiva sluša glazbu te ponavlja i provjerava znanje. Učenici se mogu uključiti u školski pjevački zbor, a njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganja.

Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što su: povijest, hrvatski jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika, estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja, a posebno poticati ljubav prema glazbi, razvijati osjećaj za lijepo i razumjeti glazbenu umjetnost.

90

PRVI RAZRED - opća gimnazija za sportaše (1. sA i 1. sB)

U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 35 školskih sati, što iznosi jedan sat tjedno. Program obuhvaća gradivo od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analizu, slušanje glazbenih djela te povijesni razvoj

glazbe.Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorica Nataše Perak Lovričević, Ljiljane Šćedrov i

Ružice Ambruž Kiš: Glazbeni susreti prve vrste. U odnosu na klasične razrede program je prilagođen učenicima sportašima zbog njihovih izvanškolskih obveza.Ocjene se izvode na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, seminara i

referata te zalaganja.Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu te ponavlja i

provjerava znanje.Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što su: povijest, hrvatski

jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika, estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja.

Glavna namjera je potaknuti ljubav prema glazbi, razviti osjećaj za lijepo i razumjeti glazbenu umjetnost.

DRUGI RAZRED- klasični smjer (2. K)


glazbe.Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak - Lovričević, Ljiljane Ščedrov i

Ružice Ambruš - Kiš: Glazbeni susreti druge vrste. Gradivo drugog razreda u tom udžbeniku obuhvaća razdoblje baroka do pojave romantizma.

Ocjene se izvode na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, seminara i referata te zalaganja.

Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se uz obradu novog gradiva sluša i glazbu te ponavlja i provjerava znanje.

Učenici se mogu uključiti u školski pjevački zbor, a njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što su: povijest, hrvatski

jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika, estetika i filozofija. Ciljevi su povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja, s naglaskom na poticanju ljubavi prema glazbi, razvijanju osjećaja za lijepo i razumijevanje glazbene umjetnosti.

DRUGI RAZRED- opća gimnazija za sportaše (2. sA i 2. sB)

U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 35 školskih sati, što iznosi jedan sat tjedno. Program obuhvaća gradivo od pregleda razvoja glazbe, pregleda glazbenih stilova, analizu, slušanje glazbenih djela te

povijesni razvoj glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorica Nataše Perak - Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiš: Glazbeni susreti druge vrste. Gradivo drugog razreda u tom udžbeniku obuhvaća razdoblje baroka do pojave romantizma.

U odnosu na klasične razrede program je prilagođen učenicima sportašima zbog njihovih izvanškolskih obveza.Ocjene se izvode na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, seminara i

referata te zalaganja.Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se uz obradu novog gradiva sluša i glazbu te ponavlja i

provjerava znanje.Učenici se mogu uključiti u školski pjevački zbor,a njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što su: povijest, hrvatski

jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika, estetika i filozofija. Ciljevi su povezati glazbenu

91

umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja, s naglaskom na poticanje ljubavi prema glazbi, razvijanju osjećaj za lijepo te razumijevanje glazbene umjetnosti.

TREĆI RAZRED- klasični smjer (3. K)


glazbe.Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorica Nataše Perak - Lovričević, Ljiljane Ščedrov i

Ružice Ambruš - Kiš: Glazbeni susreti treće vrste. Gradivo trećeg razreda u tom udžbeniku obuhvaća razdoblje od početka romantizma do impresionizma.

Ocjene se izvode na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe te zalaganja. Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, uz to sluša glazbu te ponavlja i provjerava znanje.

Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor, a njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što su: povijest, hrvatski

jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika, estetika i filozofija. Ciljevi su povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja, s posebnim naglaskom na poticanju ljubavi prema glazbi, razvijanju osjećaja za lijepo te razumijevanju glazbene umjetnosti.

TREĆI RAZRED- opća gimnazija za sportaše (3. sA i 3. sB)

U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 35 školskih sati, što iznosi jedan sat tjedno. Program obuhvaća gradivo od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do povijesnog

razvoja glazbe.Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak - Lovričević, Ljiljane Ščedrov i

Ružice Ambruš - Kiš: Glazbeni susreti treće vrste. Gradivo trećeg razreda u tom udžbeniku obuhvaća razdoblje od početka romantizma do impresionizma.

U odnosu na klasične razrede program je prilagođen učenicima sportašima zbog njihovih izvanškolskih obveza.Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, seminara i

referata te zalaganja.Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se uz obradu novog gradiva sluša i glazbu te ponavlja i

provjerava znanje. Učenici se mogu uključiti u školski pjevački zbor, a njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što su: povijest, hrvatski

jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika, estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja, s posebnim naglaskom na poticanju ljubavi prema glazbi, razvijanju osječaja za lijepo i razumijevanju glazbne umjetnosti.

ČETVRTI RAZRED – klasični smjer (4. K)

U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 32 školska sata, što iznosi jedan sat tjedno. Program obuhvaća gradivo od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do povijesnog


Ružice Ambruš - Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti četvrte vrste. Gradivo četvrtog razreda u tom udžbeniku obuhvaća glazbenu umjetnost 20. stoljeća

Ocjene se izvode na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, seminara i referata te zalaganja. Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se uz obradu novog gradiva, sluša i glazbu, te ponavlja i provjerava znanje.


jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika, estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu

92

umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja, s posebnim naglaskom na poticanju ljubavi prema glazbi, razvijanju osjećaja za lijepo i razumijevanje glazbene umjetnosti.

ČETVRTI RAZRED – opća gimnazija za sportaše (4. sA i 4sB)

U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 32 školska sata, što iznosi jedan sat tjedno. Program obuhvaća gradivo od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do povijesnog


Ružice Ambruš - Kiši: Glazbeni susreti četvrte vrste. Gradivo četvrtog razreda u tom udžbeniku obuhvaća glazbenu umjetnost 20. stoljeća

Ocjene se izvode na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i prepoznavanja glazbe, seminara i referata te zalaganja. Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se uz obradu novog gradiva, sluša i glazbu te ponavlja i provjerava znanje.


jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika, estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja, s posebnim naglaskom na poticanju ljubavi prema glazbi, razvijanju osjećaja za lijepo i razumijevanju glazbene umjetnosti.

5.5 Tjelesno i zdravstveno područje

5.5.1 Okvirni plan rada TJELESNE I ZDRASTVENE KULTURE

Nastavnik: Rajka Husejini, prof. i Mirna Bačić, prof.

Procesima tjelesnog vježbanja u svakom čovjeku treba razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja znatno iznad razine koja bi se inače postigla.

Zdravlje i normalan biopsihosocijalni rast i razvoj osnovni su preduvjeti za sve životne, radne, stvaralačke i kulturne čovjekove djelatnosti.Zadaća je tjelesne i zdravstvene kulture da procesima tjelesnog vježbanja i priopćavanja uspješno utječe na:

1. razvoj određenih osobina i sposobnosti2. usvajanje motoričkih znanja različitih utiliteta3. usvajanje korisnih teorijskih kinezioloških priopćenja.

OSNOVNI PROGRAM

Sadržaj osnovnog programa određuju polaznici prema slobodnom izboru, a određeni su:- zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama

svakog učenika- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje- razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća (učenici jedni na druge prenose svoja znanja s obzirom da

se radi o sportskim odjeljenjima)- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu - materijalnim, kadrovskim i drugim mogućnostima škole.

DOPUNSKI PROGRAM

Dopunskim programom obogaćujemo životna iskustva učenika uvodeći ga u nove djelatnosti i utječemo na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika. On obuhvaća:

1. stolni tenis2. opće pripremne vježbe

93

3. vijača4. badminton.

94

Testovi kinantropoloških obilježja:

Testovi motoričkih postignuća: Podizanje trupa iz ležanja (MRSPTL), sprint iz visokog starta na 20m – (MESS20), koraci u stranu – MAGKUS, čeona agilnosti – 9-3-6-3-9 (MAG9NN), preskok horizontalne vijače u 20 sekunda sunožno, FS: F800ZS/F1000MS m.

PO RAZREDIMA:.

PRVI RAZREDI:Plan rada u prvom razredu (70 sati) obuhvaća Tematske cjeline;

1. Atletika: -trčanja2. Sportske igre – ekipni i individualni sportovi: rukomet, odbojka, košarka, futsal, stolni tenis i badminton3. Kineziterapijske vježbe: vježbe preme regijama tijela s rekvizitima i bez njih; vježbe za pravilno držanje tijela 4. Specifične motoričke vježbe: vježbe prema regijama tijela5. Plesne strukture: aerobik i društveni plesovi6. Motoričke aktivnosti na otvorenom: kros i orijentacijsko hodanje

Učenici će tijekom školske godine biti formativno i sumativno vrednovani prema Godišnjem izvedbenom kurikulumu.

DRUGI RAZREDI

OPĆI PROGRAMSKI SADRŽAJI:Ciklična kretanja različitim tempom 10ˈTrčanje kraćih dionica „leteće“ 20,40 mAerobik: step korak uz glazbuDruštveni plesovi: valcer, disco ples

SPECIFIČNI PROGRAMSKI SADRŽAJI:Vijača: sunožni preskoci, naizmjenični preskociTestovi motoričkih postignućaSamostalne vježbe snage i vježbe istezanja za mišiće ruku, ramenog pojasa, prsa, trbuha, leđa, stražnjice, listova i natkoljenica u serijama s opterećenjem i bez opterećenja (kružni rad).

EKIPNE KINEZIOLOŠKE AKTIVNOSTI: KOŠARKA, ODBOJKA, FUTSAL I RUKOMETKošarkaški dvokorak iz vođenja i na dodanu loptu (K)Vođenje lopte promjenom brzine kretanja pri promjeni smjera kretanja (cik-cak, vijugavo) (K)Ubacivanje u koš iz kretanja nakon vođenja ili dodane lopte (K)Igra na dva koša (K)Objeručno vršno, srednje i visoko odbijanje lopte iz odbojkaškog stava u pravcu (O)Donja odbijanja čekićem (O)Servis preko glave i prijem servisa (O)Igra preko mreže (O)Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju (R)Šutiranje lopte na gol dokorakom (R)Primanje i dodavanje lopte u mjestu i u kretanju (FUT)

TREĆI RAZREDI

OPĆI PROGRAMSKI SADRŽAJI:Ciklična kretanja različitim tempom 10-12 minutaTrčanje kraćih dionica „leteće“ 20,40 mAerobik: step korak Društveni plesovi: cha-cha-cha, disco ples

SPECIFIČNI PROGRAMSKI SADRŽAJI:Vijača: sunožni preskoci, naizmjenični preskociTestovi motoričkih postignuća Samostalne vježbe snage i vježbe istezanja za mišiće ruku,ramenog pojasa, prsa, trbuha, leđa, stražnjice, listova i natkoljenica u serijama s opterećenjem i bez opterećenja

EKIPNE KINEZIOLOŠKE AKTIVNOSTI: KOŠARKA, ODBOJKA, FUTSAL I RUKOMETPrimjena dvokoraka pri ubacivanju lopte u koš s lijeve i desne strane (K)Poligon s elementima košarke (K)Igra s pravilima (K)

95

Objeručno vršno i podlaktično odbijanje lopte iz odbojkaškog stava (O)Smeč iz mjesta i iz zaleta sunožnim odrazom (O)Usavršavanje tehnike izvođenja i prijema servisa (O)Primanje i dodavanje lopte u mjestu i u kretanju (FUT)Šutiranje lopte na gol dokorakom (R)Skok šut na dodanu loptu (R)

ČETVRTI RAZREDI

OPĆI PROGRAMSKI SADRŽAJI Ciklična kretanja različitim tempom 12 minuta i višeTrčanje kraćih dionica „leteće“ 20,40 mAerobik: step korak Društveni plesovi-koreografija odabranog plesa (valcer, disco fox, cha-cha-cha)

SPECIFIČNI PROGRAMSKI SADRŽAJIVijača: sunožni preskoci, naizmjenični preskociTestovi motoričkih postignuća: Samostalne vježbe snage i vježbe istezanja za mišiće ruku,ramenog pojasa, prsa, trbuha, leđa, stražnjice, listova i natkoljenica u serijama s opterećenjem i bez opterećenja

EKIPNE KINEZIOLOŠKE AKTIVNOSTI: KOŠARKA, ODBOJKA I FUTSAL Ponavljanje ranije savladanih struktura: skok šut, naizmjenični košarkaški dvokorak, vođenje lopte promjenom ritma - igra na dva koša (K)Poligon s elementima košarke (K)Objeručno i podlaktično odbijanje iz odbojkaškog stava na manje i veće udaljenosti (O)Smečiranje iz zaleta sunožnim odrazom (O)Servis i prijam servisa, napad putem druge i treće lopte (O)Igra s pravilima (O)Primanje, dodavanje i vođenje lopte u mjestu i kretanju, udarci lopte na gol (FUT)

96

5.6 Dodatna nastava

Predmeti Broj grupa/učenika Broj sati tjedno Zaduženi nastavnici/br. satiGeografija 1 Nikolina ToljPovijest 1 Sanda DausGlazbena umjetnost 1 Pecman EdinLogika 1 Alen MilosavljevićLikovna umjetost 1 Micheli Marušić LucillaInformatika 1 Andrija Novaković

5.6.1 Okvirni plan i program za geografiju – dodatna nastava

Planirano sati: 35Nastavnik: Nikolina Tolj, prof.

Dodatna nastava će se održavati s učenicima koji će se pripremati za natjecanje. Uz propisane udžbenike, koristit će se i stari pisani ispiti sa školskih, županijskih i državnih natjecanja. Dodatna nastava održavat će se prema dogovoru s učenicima, intenzivnije pred sama natjecanja.

5.6.2 Okvirni plan i program za glazbenu umjetnost – dodatna nastava

Planirano sati: 35Nastavnik: Pecman Edin, prof.

U školskoj godini 2019./2020. planirana je aktivnost pjevanja u školskom zboru. Predviđeno je 35 školskih sati, s tim da se rad intenzivira prije nastupa. Pjevat će se ovisno o skladbama od jednoglasnog do

četveroglasnog sloga. Zbor će sačinjavati 20-ak učenika, a repertoar sačinjava 20 pjesama različitih autora, stilova i karaktera. Zbor će sudjelovati u kulturnim aktivnostima, a planira se i nastup na Don Bosco festu.

Pojedine učenike nastojat će se osposobiti za korepeticiju zbora, a nije isključeno i stvaranje manjeg instrumentalnog ansambla za iste potrebe. To će ovisiti o sposobnostima, interesima i vremenskim mogućnostima učenika. Zbog bolje motiviranosti pjevača pokušat će se ostvariti suradnja s nekim skladateljima ili kantautorima te aktualizacijom pjevanje učiniti zanimljivijim. Pokušat će se ostvariti i suradnja sa susjednom Kemijsko-grafičkom školom. Krajnji cilj postojanja školskog pjevačkog zbora je

97

približiti glazbu učenicima na način da u njoj najneposrednije sudjeluju i uživaju u pjevanju i druženju, razvijanju ljubav prema glazbi i pjevanju, omogućiti iskustvo višeglasnog pjevanja i obogatiti glazbeni život škole.

5.6.3 Grupa Art Lab: Likovni laboratorij

Planirano sati: 35Voditelj: Lucilla Micheli Marušić, prof.

Likovni laboratorij sastaje se jednom tjedno ovisno o obvezama učenika. Unutar školskog kompleksa uređen je prostor za likovni atelje, koji prema svojim potrebama koriste učenici. Godišnje se organizira nekoliko izložaba na kojima učenici izlažu svoje radove. U likovnom se laboratoriju u prvom redu pridaje pažnja likovnoj edukaciji učenika koja se ne odnosi samo na upoznavanje sa slikarskim tehnikama, nego i na primjenu novih likovnih izražaja. Učenici sudjeluju i u uređenju školskih prostora prigodom značajnih praznika i blagdana (Božić, Uskrs itd.).

U dogovoru s polaznicima Likovnog laboratorija utvrdili smo za tekuću školsku godinu (2019./2020.), sljedeće aktivnosti:a) Nastava prati ONPP, uz dodatne prigodne sadržaje.b) Već po tradiciji polaznici Likovne grupe prigodno uređuju školu za Božićne blagdane početkom prosinca. c) Dodatna će se nastava održavati s učenicima koji će se pripremati za natjecanje d) Dodatna će se nastava održavati s učenicima koji će odabrati likovnu umjetnost kao izborni predmet za državnu

maturu. e) Uz propisane udžbenike koristit će se i stari pisani ispiti sa školskih, županijskih i državnih natjecanja. Za pripremu

polaganja državne mature, također, će se koristiti stari testovi nacionalnih ispita i testovi provedenih matura. Dodatna nastava održavat će se prema dogovoru s učenicima intenzivnije pred sama natjecanja i državnu maturu.

5.6.4 Okvirni plan i program za fiziku– dodatna nastavaPlanirano sati: 35Nastavnik: Dorotea Luzina, prof.

Dodatna nastava će se održavati s učenicima 2. SA i 2. SB razreda koji žele produbiti svoje znanje. Koristit će se propisani udžbenici i zbirke zadataka. Dodatna nastava održavat će se prema dogovoru s učenicima (prije ili nakon nastave).

5.6.5 Okvirni plan i program za povijest – dodatna nastavaPlanirano sati: 35Nastavnik: Sanda Daus, prof.

Dodatna nastava će se održavati s učenicima koji će se pripremati za natjecanje, za državnu maturu te za učenike koji su zainteresirani za dublju analizu povijesti grada Rijeke i okolice. Uz propisane udžbenike, koristit će se i stari pisani ispiti sa školskih, županijskih i državnih natjecanja te ispiti iz arhive NCVVO-a. Dodatna nastava održavat će se prema dogovoru s učenicima te predmetnim profesorom.

5.6.6 Okvirni plan i program za informatiku – dodatna nastava

Planirano sati: 35Nastavnik: Andrija Novaković, prof.

Dodatna nastava informatike uključivat će izradu cjelovite računalne igre, robotiku ili grafički dizajn (ovisno o sklonostima učenika). Isto tako, dodatna će se nastava održavati s učenicima koji će se pripremati za natjecanje i s učenicima koji će odabrati informatiku kao izborni predmet za državnu maturu. Uz propisane udžbenike koristit će se i stari pisani ispiti sa školskih, županijskih i državnih natjecanja. Za pripremu polaganja državne mature također će se koristiti stari testovi nacionalnih ispita i testovi provedenih matura. Dodatna nastava održavat će se prema dogovoru s učenicima te intenzivnije pred sama natjecanja i državnu maturu.

Na dodatnoj nastavi će se pokušati realizirati različiti informatički projekti te izrada školskog časopisa i kalendara.

98

5.6.7 Okvirni plan i program za logiku – dodatna nastava

Planirano sati: 35Nastavnik: Alen Milosavljević. prof.

Dodatna nastava će se održavati s učenicima koji će se pripremati za natjecanje. Uz propisane udžbenike, koristit će se i stari pisani ispiti sa školskih, županijskih i državnih natjecanja. Dodatna nastava održavat će se prema dogovoru s učenicima, intenzivnije pred sama natjecanja.

5.6.8 Okvirni plan i program za engleski jezik – dodatna nastavaPlanirano sati: 35Nastavnik: Nika Marijanović, mag.edu.angl.et germ.

Dodatna nastava će se održavati s učenicima koji će se pripremati za natjecanje, za državnu maturu te za dijelove gradiva za koje nastavnice engleskog jezika, Petra Čulinović, prof. i Nika Marijanović, mag.edu.angl.et germ., smatraju da je određenim učenicima potrebna dodatna priprema. Uz propisane udžbenike, koristit će se i stari pisani ispiti sa školskih, županijskih i državnih natjecanja te ispiti iz arhive NCVVO-a. Dodatna nastava održavat će se prema dogovoru s učenicima te predmetnim profesoricama.

99

5.7 Fakultativna nastava

5.7.1 Francuski jezikGRUPE: 1.sA i 1.sB, 2.sA i 2.sB, 3.sA i 3.sB, 4.sA i 4.sBGODIŠNJI FOND SATI : 35 Nastavnik: Ana Burburan, prof. CILJ (SVRHA UČENJA PREDMETA):

- osposobiti učenike za osnovnu komunikaciju na francuskom jeziku i savladavanje osnovnih jezičnih oblika - razvijati vještine pisanja, čitanja, govorenja i slušanja vezano uz teme svakodnevnog života i tema osobnog, općeg i stručnog

interesa

LITERATURA: - ''Reflechis et dis le en francais 1

DODATNI MATERIJALI (za nastavnike/učenike): - Grammaire progressive (Martin J.)- Video / CD / DVD- Prozirnice- Thaumatrop

5.7.2 Web dizajn

RAZREDI: 1.sA i 1.sB, 2.sA i 2.sBGODIŠNJI FOND SATI : 35 (1.sA i 1.sB, 2.sA i 2.sB)Nastavnik: Andrija Novaković, prof.

CILJ (SVRHA UČENJA PREDMETA): upoznati učenike s temeljnim načelima koja se primjenjuju kod web dizajna i razvoja web stranica upoznati učenike s teorijom dobrog dizajna (boja, organizacija elemenata i sl.) upoznati učenike s planiranjem i konceptima za razvoj web stranica upoznati učenike s HTML, CSS i JAVASCRIPT jezikom za skriptiranje web stranica te njihovom terminologijom i

korištenjem u praksi upoznati učenike s alatima Weebly, Google Sites i CMS sustavom za izradu i održavanje školskih web stranica

LITERATURA: - Bilješke s nastavnih sati

DODATNI MATERIJALI (za nastavnike/učenike):- YouTube tutoriali, razni online tečajevi

5.7.3 Medijska kultura

RAZREDI: 1.sA i 1.sB, 2.sA i 2.sB, 3.sA i 3.sB, 4.sA i 4.sBGODIŠNJI FOND SATI : 35 (1.sA i 1.sB, 2.sA i 2.sB, 3.sA i 3.sB, 4.sA i 4.sB)Nastavnik: Hrvoje Buger, prof.

CILJ (SVRHA UČENJA PREDMETA):- osposobiti učenike da razumiju i prepoznaju medije koje koriste

100

- upoznati razvoj i povijest filma, filmske rodove i vrste, filmska izražajna sredstva kako bi bez teškoća razumjeli filmski jezik, naučili aktivno gledati film te razvili estetsko vrednovanje filma

LITERATURA: - Bilješke s nastavnih sati

DODATNI MATERIJALI (za nastavnike/učenike):- CD, DVD, stručna literatura, Youtube

101

5.8 Izvannastavne aktivnosti

1.3.1 Recitatorsko-dramska družina

Voditelj: Mirjana Baždarić, prof.

Za realizaciju godišnjeg programa predviđeno je 35 sati. Susreti će se održavati jednom tjedno ili po dogovoru i potrebi vezano uz pojedine aktivnosti.

Sadržaj rada: - dogovor o radu, zajedničko planiranje - odabir tekstova - interpretativno čitanje - vježbe dikcije - vježbe scenskog pokreta - usvajanje znanja o drami, povijesti drame, kazalištu, kostimografiji i scenografiji - pisanje scenarija, improvizacija, igrokaza, dijaloga i monologa - uvježbavanje recitacija, recitala, scenskih igara - obilježavanje značajnih obljetnica i organizacija književnih večeri

5.8.1 Družina knjižničara

Voditelj: Sunčana Martinčević, prof. i dipl. knjižničar

Za realizaciju godišnjega programa rada predviđeno je 35 sati. Susreti će se održavati jednom tjedno ili po dogovoru i potrebi vezano uz pojedine aktivnosti.

Sadržaj rada:- dogovor o radu, ispitivanje interesa i zajedničko planiranje- uvođenje u rad s korisnicima- tehnička obrada građe- upoznavanje s pojmovima i osnovama inventarizacije, signiranja, klasifikacije, katalogizacije- upoznavanje s programom METEL- prikupljanje materijala, priprema i postavljanje izložaba - obilježavanje značajnih datuma- obilježavanje vjerskih blagdana i obljetnica - uređivanje Knjiž(ev)noga kutka – najprodavanije i najčitanije knjige, noviteti, novosti, obljetnice hrvatskih i svjetskih

književnika, preporuke za čitanje / gledanje- Duhovni kutak – Ekologija duha - Misao (t)jedna, Biblijski kutak- Jezikomjer (jezični savjeti)- kreativci (zrnca dobrote, duhovne k(ar)(ra)tice)- posjećivanje kulturnih manifestacija- upoznavanje riječkih kulturnih institucija (Vila Ružić, Izložba glagoljice u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka)- posjet knjižnici i riznici franjevačkog samostana na Trsatu- estetsko uređenje knjižnice i predvorja škole- suradnja s dramsko-recitatorskom družinom, školskim zborom, likovnom družinom (u obilježavanju obljetnica, organizaciji

Dana škole, Dana otvorenih vrata), animatorima i volonterima

102

5.8.2 Debatni klubVoditelji: Mirjana Baždarić, prof., Sunčana Martinčević, dipl. knjižničar

Za realizaciju godišnjeg programa predviđeno je 35 sati. Susreti će se održavati jednom u tjednu tijekom drugoga polugodišta.

Sadržaj rada:- razvijanje kulture izražavanja i umijeća javnoga nastupa- razvijanje govorničkih vještina- razvijanje kritičkoga mišljenja, sposobnosti analize i sinteze- upoznavanje debatnog formata- razvijanje umijeća javnog nastupa

5.8.4 Umijeće tiskanja, uvezivanja i izdavanja knjige

Voditelj: g. Nikola Žagar, knjigovezničar

Za realizaciju se koristi prostorija u vrtu, tijekom školske godine, izvan redovite nastave.

Sadržaj rada:- učenici prepoznaju vrijednost knjige - upoznavanje s kulturnim i književnim blagom od inkunabula do danas- upoznavanje s vještinama tiskanja knjige- otkrivanje tehnika uvezivanja- uvezivanje časopisa i periodike- praktično obnavljanje starih i vrijednih knjiga iz školske knjižnice- poticanje ljubavi i interesa za knjigu i knjigovezništvo- poticanje suradništva, kreativnosti- analiza uključenosti i aktivnosti učenika- kontinuirano praćenje napretka u razumijevanju i primjenjivanju stečenih znanja i vještina

5.8.5 Okvirni plan i program za tjelesnu i zdravstvenu kulturu – izvannastavna aktivnost

Planirano sati: 35 sati Nastavnik: Rajka Husejini, prof.Projekt HŠSS-Školski plesni virtualni show

Sudjelovati i podržati projekt Hrvatskog školskog sportskog saveza (HŠSS) u poticanju bavljenjem tjelesnom aktivnošću što većeg broja učenika kroz ples. Ideja je da učenici razviju svoju kreativnost kroz plesni pokret na drukčiji i zanimljiviji način. Plesna skupina sastajat će se jednom tjedno i po potrebi, svaki dan, s obzirom na određene aktivnosti. Po mogućnosti se plesne koreografije mogu prezentirati, ako za to postoji potreba , uz određene manifestacije koje određuje škola.

5.8.6 Grupa: SŠK – „Dominik Savio“

Prijedlog za šk. 2019./2020. godinu – 35 sati

Voditelj: Rajka Husejini, prof.

U protekloj školskoj godini ponovno je dolazilo do preklapanja natjecanja iz pojedinih športova gdje jedan voditelj ekipe u istom danu nije mogao biti na dva natjecanja.

103

S obzirom da škola još nije dobila kalendar školskih natjecanja, predlažu se sljedeći sportovi:1. košarka – mladići i djevojke2. rukomet – mladići i djevojke3. mali nogomet-futsal –mladići 4. atletika – mladići i djevojke 5. kros – mladići i djevojke6. stolni tenis – mladići i djevojke 7. odbojka – djevojke i mladići8. badminton – djevojke i mladići

Izvannastavna aktivnost - priprema školskih ekipa za natjecanja održavat će se po dogovoru i to kako je prikazano u tablici: vođenje sportskih ekipa na natjecanje i njihova priprema: odbojka, košarka, badminton i futsal za učenice

Vremensko razdoblje Predviđeni dan u tjednu Vrijeme tijekom radaPlesni virtualni show Po dogovoru 10 sati

Školska godina:2019./2020.

Naknadno se utvrđuje dan u tjednu Počevši od 02.10.2019.

Naknadno se utvrđuje(14.00 – 14.45)

Planirano sati dodatne nastavePripreme za natjecanje Planirano:

Futsal, Košarka(m/ž)Košarka i na vanjskim terenima škole

Po dogovoru pred natjecanje 6 sati

Badminton (m/ž)-OŠ Brajda Po dogovoru pred natjecanje 10 satiFutsal – ž Po dogovoru pred natjecanje 10 satiUkupno planirano: 35Planirano sati za pripremu ekipa: 35 sati Po kalendaru natjecanja SŠD Primorsko – goranske

županije i grada Rijekeukupno:

105

Cilj priprema je što bolje i u odgovarajućim uvjetima pripremiti učenike za predstojeća natjecanja.

Odbojka: 16 učenica i 12 učenika; košarka: 10 učenika i 12 učenica; badminton: 3 učenice i 3 učenika; atletika: 18 učenica i 18 učenika; kros: 4 učenice i 6 učenika., futsal: 20 učenika i 10 učenica , virtualni ples: 10 učenica i 4 učenika, stolni tenis: 4 učenika i 4 učenice.

Prijedlog plana uskladit će se s kalendarom natjecanja.

5.8.7 Grupa: Karitativna skupina – „Volonteri svetog Vinka“

Voditelj: Boris Barbarić, vjeroučitelj

Djelovanje i identitet karitativne skupine određuju načela kršćanske solidarnosti i djelotvorne kršćanske ljubavi sadržane u evanđelju i primjerima osoba koji su te kršćanske ideale oživotvorili svojim djelovanjem i življenjem.

Tijekom školske godine 2019./2020. u okviru karitativne skupine – „Volonteri svetog Vinka“ planira se organizirano posjećivanje zdravstveno-socijalnih ustanova na području grada Rijeke.

Cilj djelovanja skupine je odgoj učenika za solidarnost s najpotrebnijima kroz rad u skupinama, razumijevanje čovjekovih potreba u siromaštvu, bolesti, starosti i sl., razumijevanje temelja kršćanske solidarnosti sadržanim u evanđelju Isusa Krista. Cilj je i razvijati suodgovornost kroz pomoć najpotrebnijima konkretiziranu kroz redovite odlaske u zdravstveno-socijalne ustanove pružanjem pomoći koja će odgovoriti realnim potrebama korisnika te ustanove (pomoć u učenju, socijalizacija kroz druženje i organiziranje slobodnog vremena, socijalizacija kroz sportske susrete, kreativni rad i sl.)

Predviđeni su tjedni sastanci skupine u prostorijama škole, posjećivanje ustanova, prigodni izleti ili duhovne obnove (kao skupina ili s korisnicima određene zdravstveno-socijalne ustanove), volontiranje u kući za beskućnike.

104

6. TJEDNA ZADUŽENJA NASTAVNIKA

Tablica:TABLICA: PODACI O TJEDNOM ZADUŽENJU NASTAVNIKA ŠKOLE U ŠK. GOD. 2019./20.

Prez

ime

i im

e na

stav

nika

, zva

nje

i stru

čna

spre

ma

Zaduženja nastavnika u NEPOSREDNOM odgojno obrazovnom radu

OST

AL

I pos

lovi

nas

tavn

ika

čl. 8

.

Rav

nate

lj i s

truč

ni su

radn

ici č

l. 12

. i 1

3.

UGOVOR O RADU

Nas

tavn

i pre

dmet

Teo

rijs

ka/ p

rakt

ična

nas

tava

(t il

i p)*

nazn

ačiti

BR

OJ

SAT

I TJE

DN

O P

O P

RE

DM

ET

U

Odj

eli

Raz

redn

ištv

o čl

. 4.

Nas

tavn

ik p

očet

nik

čl.4

.f

Dod

atna

i do

puns

ka n

asta

va č

l. 6

Dru

gi o

blic

i nas

tave

čl.

7

3 i v

iše

pred

met

a 4.

e

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl

.24

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl

. 62.

povj

.zaš

.na

radu

Vod

itelj

žup.

stru

čog

aktiv

a

Nas

tavn

ik sa

tnič

ar č

l. 11

.

Vod

itelj

čl. 1

0. il

i 15.

Vod

itelj

radi

onic

e i s

l. čl

. 14.

toč.

1.,2

. i 3

.

Vod

itelj

spec

. uči

onic

e i s

l. čl

. 14.

toč.

4. i

5.

ISPI

TN

I KO

OR

DIN

AT

OR

za

drža

vnu

mat

uru

Prać

enje

pra

ktič

ne n

asta

ve iz

van

škol

e č

l.9.

Pred

stav

nik

radn

ičko

g vi

jeća

Nas

tava

čl.

3. -

NO

RM

A

UK

UPN

O T

JED

NO

SA

TI Z

AD

UŽ

EN

JA U

NA

STA

VI

UK

UPN

O -

PRE

KO

VR

EM

EN

I RA

D

Nep

osre

dni o

dgoj

no o

braz

ovni

rad

TJE

DN

O

UK

UPN

O U

GO

VO

R O

RA

DU

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

Mirn

a B

ačić

, pro

f. TZ

K, V

SS

TZK t 2 4 22 8 2 4 6 10

Mirj

anja

Baž

darić

, pr

of. h

rvat

skog

je

zika

, VSS hrvatski

jezik i knjiž.

t 4 5 20 20 20 20 40

86

Dar

ko D

ugac

, pro

f. gr

čkog

i la

t., V

SSGrčkiLatinski t 3

231

21 9 2 8 9 17M

arin

a G

laža

r, pr

of. k

emije

, VSS

kemija t 2 11 22 22 18 24 40

Ana

Pel

čić,

pro

f. (z

amje

na) h

rvat

skog

j. I

knjiž

., V

SS

hrvatski jezik t 4

5

20 20 20 20 40

Prez

ime

i im

e na

stav

nika

, zva

nje

i str

učna

spre

ma


OST

AL

I pos

lovi

na

stav

nika

čl

. 8.

Nep

osre

dni

odgo

jno

obra

zovn

i rad

UGOVOR O RADU

Nas

tavn

i pre

dmet

Teo

rijs

ka/ p

rakt

ična

nas

tava

(t il

i p)*

nazn

ačiti

BR

OJ

SAT

I TJE

DN

O P

O P

RE

DM

ET

U

Odj

eli

Raz

redn

ištv

o čl

. 4.

Nas

tavn

ik p

očet

nik

čl.4

.f

Dod

atna

i do

puns

ka n

asta

va č

l. 6

Dru

gi o

blic

i nas

tave

čl.

7

3 i v

iše

pred

met

a 4.

e

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl

.24

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl

. 62.

povj

.zaš

.na

radu

Vod

itelj

žup.

stru

čog

aktiv

a

Nas

tavn

ik sa

tnič

ar č

l. 11

.

Vod

itelj

čl. 1

0. il

i 15.

Vod

itelj

radi

onic

e i s

l. čl

. 14.

toč.

1.,2

. i 3

.

Vod

itelj

spec

. uči

onic

e i s

l. čl

. 14.

toč.

4. i

5.

ISPI

TN

I KO

OR

DIN

AT

OR

za

drža

vnu

mat

uru

Prać

enje

pra

ktič

ne n

asta

ve iz

van

škol

e č

l.9.

Pred

stav

nik

radn

ičko

g vi

jeća

Nas

tava

čl.

3. -

NO

RM

A

UK

UPN

O T

JED

NO

SA

TI Z

AD

UŽ

EN

JA U

NA

STA

VI

UK

UPN

O -

PRE

KO

VR

EM

EN

I RA

D

OST

AL

I pos

lovi

nas

tavn

ika

čl. 8

.

Nep

osre

dni o

dgoj

no o

braz

ovni

rad

TJE

DN

O

UK

UPN

O U

GO

VO

R O

RA

DU

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26

27 28

87

Raj

ka H

usej

ini,

Prof

. TZK

, VSS

TZK t 2 8 2 1 3 22 16 0 18 40

Ruž

ica

Jauk

VSS

Pro

f la

tinsk

og i

grčk

og j. lat

kl.

t

24

33

21 21 19 21 40

grč 3 1

Hrv

oje

Bug

er, p

rof.

hrva

t. j.

Hrvatski

i

Medijska kultura. t

4 2

2 20 12 14 14 281 4

Edin

Pec

man

, gl

azbe

nik,

SSS

glazbeni t 1 12 1 21 12 2 8 12 20

Bot

is B

arba

rić,

VSS

-vje

rouč

itelj

vjeronauk t 2 10 2 22 20 18

18 40

Josi

p D

avid

Nem

ir,

vjer

ouči

telj

Vjeronauk t 2 2 22 4 3 4 7

Mel

ita P

erši

ćV

SS biologija t 2 11

22 22 18 24 40

88

Prez

ime

i im

e na

stav

nika

, zva

nje

i str

učna

spre

ma


OST

AL

I pos

lovi

nas

tavn

ika

čl. 8

.

Nep

osre

dni o

dgoj

no o

braz

ovni

rad

TJE

DN

O

UGOVOR O RADU

Nas

tavn

i pre

dmet

Teo

rijs

ka/ p

rakt

ična

nas

tava

(t il

i p)*

nazn

ačiti

BR

OJ

SAT

I TJE

DN

O P

O P

RE

DM

ET

U

Odj

eli

Raz

redn

ištv

o čl

. 4.

Nas

tavn

ik p

očet

nik

čl.4

.f

Dod

atna

i do

puns

ka n

asta

va č

l. 6

Dru

gi o

blic

i nas

tave

čl.

7

3 i v

iše

pred

met

a 4.

e

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl

.17.

st.2

., čl

. 22.

st. 2

.

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl

. 62.

Vod

itelj

žup.

stru

čog

aktiv

a

Nas

tavn

ik sa

tnič

ar č

l. 11

.

Vod

itelj

čl. 1

0. il

i 15.

Vod

itelj

radi

onic

e i s

l. čl

. 14.

toč.

1.,2

. i 3

.

Vod

itelj

spec

. uči

onic

e i s

l. čl

. 14.

toč.

4. i

5.

ISPI

TN

I KO

OR

DIN

AT

OR

za

drža

vnu

mat

uru

Prać

enje

pra

ktič

ne n

asta

ve iz

van

škol

e č

l.9.

Pred

stav

nik

radn

ičko

g vi

jeća

Nas

tava

čl.

3. -

NO

RM

A

UK

UPN

O T

JED

NO

SA

TI Z

AD

UŽ

EN

JA U

NA

STA

VI

UK

UPN

O -

PRE

KO

VR

EM

EN

I RA

D

Nep

osre

dni o

dgoj

no o

braz

ovni

rad

TJE

DN

O

UK

UPN

O U

GO

VO

R O

RA

DU

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

Luci

lla M

iche

li M

aruš

ić

prof

. VSS

likov. umj.

t

1 12

2 1 22 11 1 11 14 25

Lind

a M

araš

Kra

pić,

pr

of. f

ilozo

fije

i po

vije

sti,

VSS povijest

t

23

52

2 22 22 18

22 40

filozofija2 2

Van

da Ig

ić –

prof

.

Psihologija t 1 5 21 5 1 3 5 8

Petra

Čul

inov

ić, p

rof.

engl

esko

g je

zika

, VSS

Engleski. t 3 7 2 21 21 2 19 23 40

89

Prez

ime

i im

e na

stav

nika

, zva

nje

i str

učna

spre

ma


OST

AL

I pos

lovi

nas

tavn

ika

čl. 8

.

Nep

osre

dni o

dgoj

no o

braz

ovni

rad

TJE

DN

O

UGOVOR O RADU

Nas

tavn

i pre

dmet

Teo

rijs

ka/ p

rakt

ična

nas

tava

(t il

i p)*

nazn

ačiti

BR

OJ

SAT

I TJE

DN

O P

O P

RE

DM

ET

U

Odj

eli

Raz

redn

ištv

o čl

. 4.

Nas

tavn

ik p

očet

nik

čl.4

.f

Dod

atna

i do

puns

ka n

asta

va č

l. 6

Dru

gi o

blic

i nas

tave

čl.

7

3 i v

iše

pred

met

a 4.

e

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl

.17.

st.2

., čl

. 22.

st. 2

.

Kol

ektiv

ni u

govo

r čl

. 50.

Vod

itelj

žup.

stru

čog

aktiv

a

Nas

tavn

ik sa

tnič

ar č

l. 11

.

Vod

itelj

čl. 1

0. il

i 15.

Vod

itelj

radi

onic

e i s

l. čl

. 14.

toč.

1.,2

. i 3

.

Vod

itelj

spec

. uči

onic

e i s

l. čl

. 14.

toč.

4. i

5.

ISPI

TN

I KO

OR

DIN

AT

OR

za

drža

vnu

mat

uru

Rad

ni st

až –

BO

NU

S na

god

. sta

ža

Pred

stav

nik

radn

ičko

g vi

jeća

Nas

tava

čl.

3. -

NO

RM

A

UK

UPN

O T

JED

NO

SA

TI Z

AD

UŽ

EN

JA U

N

AST

AV

I

UK

UPN

O -

PRE

KO

VR

EM

EN

I RA

D

Nep

osre

dni o

dgoj

no o

braz

ovni

rad

TJE

DN

O

UK

UPN

O U

GO

VO

R O

RA

DU

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

Tam

ara

Stip

ić J

elen

ović

, pr

of. M

atem

atik

e V

SS

matematika t

4

5

1 20 20 1 20 20 40

Ale

n M

ilosa

vlje

vić,

pro

f. po

vije

sti i

filo

zofij

e, V

SS –

za

mje

na z

a D

oria

na Š

krob

onju

, bol

ovan

je

t

22 18 15 18 33

povijest 2 5

logika 1 3

90

Nik

a M

arija

novi

ć,pr

of. e

ngle

skog

j.,

VSS

Engleski j.t 3 5 2 2

21 17 15 19 36

Sand

a D

aus

, mag

.edu

c in

form

atik

e i

pov,

VSS

informatika t2 6

2 2

6 22 12 18 18 36

Eliz

abet

a M

arič

ević

, pro

f. fiz

ike

VSS Fizika

t 2 11 2 22 22 18 22 40

Nik

olin

a To

lj pr

of.

geog

rafij

e, V

SS

geografija t21

101

1 22 22 22 18 40

Janj

a Li

nard

ić. p

rof.

mat

emat

ike

i inf

orm

atik

e

matematika t

43

15

2 20 19 1 20 21 40

91

And

rea

Lerg

a M

ičet

ić, p

rof.

njem

ačko

g i

hrva

tsko

g j.

Njemački t

2 10

2 21 20 1 19 22 40

And

rija

Nov

akov

ić,

prof

. inf

orm

atik

e

Informatika t 2 6 2 2 2 3 22 22 0 18 22 40

Dan

iel L

jutić

, V

SS

dipl

.sani

t.ing

.

Biologija i kemija t 2 2 22 4 0 3 4 7

Dor

otea

Luz

ina,

pro

f m

atem

atik

e i f

izik

e

Fizika t 2 2 2 20 6 0 6 6 12

Bar

bara

Ruž

a Č

irjak

, pr

of.g

eogr

afije

i s

ocio

logi

je Geografija,sociologija i

PIGt

2 1

21 11 0 9 11 202 3

1 3

92

7. ORIJENTACIJSKI KALENDAR RADA USTANOVE

7.1 Odgojno-obrazovna razdoblja

Polugodište MjesecBroj dana

Blagdanii neradni

dani

ObilježavanjeDana školeDana župe

Dana držav-nosti i dr.

Upis u Podjela

radnih nastavnih1. razr. svjedodž.

I.

9.9.-20.12.2019.

RujanListopadStudeniProsinac

16222019

16222015

691011

-Dan neovisnosti

Svi svetiBezgr. začeće BDM

Božić i 1.dan Božića – Sv.Stjepan

----

----

II.

13.1-17.6.2020.

Siječanj

VeljačaOžujakTravanjSvibanj

Lipanj

SrpanjKolovoz

21

20222120

19

2320

15

20221420

12

00

9

9999

11

811

Nova godina,BogojavljenjeBlag. sv. I. Bosca

Pepelnica

Uskrs i Uskrsni poned.Međ. praznik rada

Blag. M. PomoćniceDan škole, Tijelovo, Dan antifašističke

borbe, Dan državnosti-

Dan domovinske zahvalnostiVelika Gospa

-----

--

3

-----

--1

Ukupno 243 176 111

Pripomena: Nastavna godina započela je 9.9.2019. Do kraja školske godine 17.6.2020. bit će 243 radna i 176 nastavnih dana. Zimski odmor učenika traje od 23.12.2019. do 10.1.2020.

93

Proljetni odmor učenika traje od 9.4.2020. do 17.4.2020.

7.2 Kalendar događanja u šk. god. 2019./2020. po mjesecima

MJESEC A K T I V N O S T NOSITELJ AKTIVNOSTI

RUJAN

9. - početak nastavne godine- 9.00 sati = sv. misa- sat razredne zajednice, biranje predstavnika razreda i predstavnika Vijeća učenika

* sv. misa – don Niko Tunjić, školski zbor, razrednici

16.-21. - duhovne vježbe za SDB * salezijanci

17. - objava rezultata DM, jesenski rok * koordinator

19. - podjela svjedodžbi ispita DM * koordinator, ravnatelj i razrednici

23.-27. - ispovijed učenika * svećenici iz škole i salezijanskih župa, vjeroučitelji

26. - susret roditelja – 17.00 sati- biranje roditelja u Vijeće roditelja, prvi razredi

* razrednici i ravnatelj škole* predavanje don N. Tunjić

30. - sjednica NV, 13.00 * ravnatelj

? - Assunta, zaziv Duha Svetoga za početak nove školske godine, 19.30

* don Drago, vjeroučitelji


LISTOPAD

8. DAN NEOVISNOSTI

12. - duhovna obnova za sve djelatnike škole * svi djelatnici škole

94

17. - susret trenera učenika prvih razreda u 17.00 sati

* pedagog

18.-20. - izlet prvih razreda u Torino * don Drago i razrednici prvih razreda

24. - kestenijada; sv. misa u 18.30 h i druženje nakon sv. mise

* sv. misu vodi don Dragutin Detić; zbor i prof. Edin Pecman, svi djelatnici

29. - sjednica NV, 14.00 * ravnatelj i profesori


STUDENI

21. - mjesečni susret roditelja * ravnatelj škole, prof. hrvatskoga jezika, glazbene i likovne kulture

22. - sjednica NV, 14.00 * ravnatelj i profesori

- GODIŠNJA VIZITACIJA * provincijal don Tihomir Šutalo, svi djelatnici

29.11.-1.12. - izlet drugih razreda u Rim i Beč * razrednici


PROSINAC

6. - blagdan Bezgrešne, duhovna obnova za učenike škole - don Niko Tunjić, zbor, prof. Edin Pecman, svi profesori, gost voditelj

19. - sjednica NV u 14.00 sati * don Dragutin Detić, profesori

20. - sv. misa prije Božića * don Dragutin Detić, svi djelatnici i učenici

95


SIJEČANJ

13. - početak nastave * svi

28-30. - trodnevnica pred blagdan sv. Ivana Bosca * salezijanci

31. - blagdan sv. Ivana Bosca, sv. misa u 10.00 * don Niko Tunjić, aktivi, zbor, prof. Edin


VELJAČA

5. - sjednica NV - 14.00 * ravnatelj škole

19. - susret trenera u 17.00 * ravnatelj škole

27. - mjesečni susret roditelja * ravnatelj škole


OŽUJAK

11. - sjednica NV - 14.00 * ravnatelj škole


TRAVANJ

30.3.-3.4. uskrsna ispovijed * don Drago i vjeroučitelji, svećenici

9. - POČETAK USKRSNIH BLAGDANA * svi

12. USKRS

20. - početak nastave

96

29. - sjednica NV – 14.00 * ravnatelj škole


SVIBANJ

1. - Međunarodni praznik rada

8. - Dan škole * svi, don Drago

21-23. - trodnevnica za Mariju Pomoćnicu

22. - završetak nastave za maturante

22. - sjednica NV, u 14.00 sati * ravnatelj i profesori24. - Marija Pomoćnica


LIPANJ

3. - POČETAK ISPITA DM * ravnatelj i koordinator, svi

11. TIJELOVO

17. - završetak nastave * ravnatelj i profesori

18. - sjednica NV u 9.00 sati

22. - Dan antifašističke borbe

25. - Dan državnosti

29. - ZAVRŠETAK ISPITA DM

29. - blagdan sv. Petra i Pavla, podjela svjedodžbi * sv. misu animira ravnatelj škole, zbor i svi

97


SRPANJ

* - produžena nastava * ravnatelj škole i profesori

? - popravni ispiti * ravnatelj škole i profesori

* - upisi u prvi razred * ravnatelj, profesori, Povjerenstvo za upis

8. - rezultati DM * NCVVO

14. - konačna objava rezultata DM * NCVVO

16. - podjela svjedodžbi * ravnatelj, koordinator i razrednici maturanata


KOLOVOZ

* - povratak djelatnika s godišnjeg odmora

* - sjednica NV

98

7.2.1 Vremenik polaganja ispita državne mature

103

104

8. PLAN KULTURNIH I JAVNIH AKTIVNOSTI USTANOVE

8.1 Priredbe, susreti

1. Prvi susret za roditelje i djelatnike gimnazije održat će se 26. rujna 2019. godine. Susret će pripremiti ravnatelj doc. dr. sc. Niko Tunjić koji će održati predavanje na temu: „Značajke salezijanskih škola.“ Susreti će se održavati redovito, svaki posljednji četvrtak u mjesecu.

2. Obilježavanje Dana kruha i Dana zahvalnosti za plodove zemlje završit će tradicionalnom Kestenijadom 24. listopada 2019. godine. Program: zajedničko slavljenje svete mise, druženje učenika (sadašnjih i bivših), roditelja i djelatnika uz kestene i kolače, sportska natjecanja u nogometu.

3. Priprema za Božić: a. Pripravi srce za susret – jutarnje druženje, deset minuta prije početka nastave svakoga dana u došašću u

predvorju škole (kratka meditacija, zajednička molitva) b. priprema adventskoga vijenca

4. Proslavu blagdana Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije obilježit ćemo 6. prosinca 2019. godine. To je dan duhovne obnove i slavlja u školi.

5. Predbožićni susret za učenike, roditelje i djelatnike škole: sv. misa, božićno čestitanje i druženje. Susret će se održati 20. prosinca 2019. godine. U prigodnom programu sudjelovat će učenici dramske družine i školski zbor. Sveto misno slavlje predvodit će ravnatelj škole.

6. Blagdan sv. Ivana Bosca 31.siječnja 2020. godine proslavit ćemo trodnevnicom u župi Marije Pomoćnice. Učenici škole animirat će prvi dan trodnevnice. Program pripremaju: don Niko Tunjić, prof. Andrea Lerga Mičetić i prof. Edin Pecman.

7. Dan škole i Dan otvorenih vrata održat će se 6.5.2020..g. Program pripremaju: prof. Sunčana Martinčević, prof. Mirjana Baždarić, prof. Ružica Jauk, prof. Darko Dugac

8. Održavanje maturalnih zabava predviđeno je za mjesec veljaču. Organizirat će ih maturanti pod vodstvom razrednika.9. Svečana podjela svjedodžbi održat će se 29. lipnja 2020., a svjedodžbi za državnu maturu 22. srpnja 2020. godine.

Dodijelit će se nagrade i pohvalnice učenicima za uspjeh, uzorno vladanje i sudjelovanje u školskim aktivnostima te proglasiti i nagraditi učenici generacije. Svečanost će pripremiti razrednici maturanata i pedagog škole. Svetu misu predvodi ravnatelj škole.

8.1.1 Posjeti kazalištu, koncertima i drugim priredbama, muzejima i izložbama

U skladu s nastavnim planom i programom pojedinih predmeta i planom rada školske knjižnice, učenici će organizirano posjetiti kazalište, stručne izložbe u gradu, muzeje i sl.

8.2 Susreti za profesore

Duhovna obnova za djelatnike škole održat će se 12. listopada 2019. god. u crkvi sv. Mihaela u Donjem Jelenju.. Organizirat će je ravnatelj škole. Planira se i održavanje redovitog godišnjeg seminara djelatnika katoličkih škola Hrvatske na zadanu temu. Seminar će se održati prvi vikend u mjesecu ožujku 2020. god.

Ravnatelj će prema potrebi povjeriti zaduženja za organizaciju susreta.

8.3 Stručne ekskurzije

Svake školske godine povodom Dana škole organiziraju se kraći jednodnevni izleti učenika i djelatnika škole koji imaju edukativni karakter uz naglasak na zajedničkom druženju. Maturalna ekskurzija ovisi o željama i mogućnostima maturanata i dogovoru s profesorima i roditeljima. Za provedbu izleta ili ekskurzije potrebna je pisana suglasnost najmanje dvije trećine roditelja. Za cjelokupnu provedbu izleta izabire se, od najmanje tri ponuditelja, najpovoljniji. Konačno odobrenje svih vrsta ekskurzija donosi Školski odbor i ravnatelj škole. Ove školske godine planira se školski izlet u Torino s prvim razredima, za treće razrede planira se višednevni izlet u Beč, za drugi razred klasične i opće gimnazije trodnevni izlet u Rim, te putovanje u jednu od susjednih zemalja: Italiju, Austriju ili Bosnu i Hercegovinu.

Učenici – budući maturanti (3.k, 3.sA i 3. sB) pripremaju se za maturalnu ekskurziju, a odredište će ovisiti o njihovim željama i mogućnostima. Maturalna ekskurzija planira se za kraj nastavne 2019./2020.

105

8.4 Higijena u školi

Higijeni u školi posvećuje se posebna pažnja. U novom, nadograđenom dijelu škole, postavljeni su i novi sanitarni čvorovi. U svakom sanitarnom čvoru postoje i higijenske potrepštine (sapuni, toaletni papir, ručnici) što sve pruža zadovoljavajuću higijensku zaštitu učenicima.

8.5 Natjecanja

Planira se nastup dramsko-recitatorske družine na Lidranu te natjecanje učenika na gradskim i županijskim smotrama iz predmeta: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik, Geografija, Biologija, Kemija, Latinski jezik, Grčki jezik, Vjeronauk, Matematika, Povijest, Informatika te ostalih predmeta za koje će se organizirati natjecanja.

106

9. PROJEKTI USTANOVE

Škola je u suradnji sa školama iz drugih europskih država (Austrija, Italija, Njemačka, Mađarska, Poljska i dr.) uključena u projekte Sokrates, Euroskola te projekt razmjene učenika „Go East“. Ostali projekti škole su: izgradnja novih prostorija škole te adaptacija postojećih.

Svrha je svih projekata poboljšati – unaprijediti kvalitetu odgoja i obrazovanja.

107

10. SOCIJALNA I ZADRAVSTVENA ZAŠTITA

Socijalna i zdravstvena zaštita obuhvaća:- organiziranje marende za učenike- cijepljenje učenika IV. razreda- komisijski pregled u svrhu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za rad- prilagođeni program TZK- organiziranje predavanja iz područja medicine radi promicanja zdravlja- sistematski pregled učenika- upoznavanje psihičkih i somatskih promjena u pubertetu- higijenski nadzor nad školom- kontrola sanitarnih prostorija- obilježavanje Tjedna Crvenog križa- zaštita čovjekove okoline- održavanje školskog okoliša

108

11. OKVIRNI PLANOVI I PROGRAMI RADA USTANOVE

11.1 Nastavničko vijeće

11.1.1 Program i plan rada Nastavničkog vijeća

KOLOVOZ I POČETAK RUJNA- plan popravnih ispita, realizacija upisa, završni ispiti i razredništvo- analiza rada u protekloj školskoj godini- uspjeh učenika na drugom popravnom roku

RUJAN- izvješća sa stručnih seminara- planiranje izleta i školskih ekskurzija- planiranje roditeljskih sastanaka i informacija za roditelje- izrada godišnjeg plana i programa rada

LISTOPAD- analiza plana škole za ovu školsku godinu- sudjelovanje na duhovnim vježbama za zaposlene

STUDENI - organizacija nastave- izvješća o radu u sklopu slobodnih aktivnosti- informacije

PROSINAC- seminari- realizacija programa- sjednica Nastavničkog vijeća- analiza uspjeha- izostanci, mjere- pohvale - pripreme za proslavu božićnih blagdana

SIJEČANJ- izvješće sa stručnih seminara- analiza uspjeha u I. polugodištu- sjednica Nastavničkog vijeća- razne informacije oko početka novog polugodišta- estetsko uređenje škole- proslava blagdana sv. Ivana Bosca

VELJAČA- pripreme oko sudjelovanja učenika na raznim natjecanjima (Lidrano, zemljopis, biologija,

kemija, hrvatski, engleski, njemački….)

OŽUJAK- sjednica Nastavničkog vijeća- razmatranje realizacije programa nastave- izvješća o slobodnim aktivnostima- razne informacije

TRAVANJ- obilježavanje uskrsnih blagdana

109

- analiza plana rada nastave- organiziranje nacionalnih ispita

SVIBANJ- analiza uspjeha završnih razreda- organiziranje nacionalnih ispita- završni ispiti- provedba ispita državne mature- analiza realizacije nastavnog plana i programa završnih razreda- obilježavanje Dana državnosti- obilježavanje Dana škole- razne informacije

LIPANJ- uspjeh učenika na kraju školske godine- sjednica Nastavničkog vijeća- analiza realizacije svih planova i programa škole- razne informacije

SRPANJ- sjednica Nastavničkog vijeća- organizacija budućeg rada- organizacija rada preko ljetnih praznika- sudjelovanje u izradi Izvješća o radu škole- upis učenika u prvi razred

11.1.2 Program i plan rada stručnih aktiva

Stručni aktiv predmeta: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik, Grčki i Latinski jezik

Voditelj aktiva: Ana Pelčić, prof. (zamjena za Jadranku Gorički, prof.)Sastanci stručnog vijeća održavat će se prema planu i programu rada aktiva te prema potrebi.

Članovi stručnog vijeća: Mirjana Baždarić, prof. Hrvoje Buger, prof. (zamjena za Jadranku Gorički) Ana Burburan, prof. Petra Čulinović, prof. Darko Dugac, prof. Ružica Jauk, prof. Andrea Lerga Mičetić, prof. Nika Marijanović, mag. edu. angl. et germ. Sunčana Martinčević, prof. Ana Pelčić, prof. (zamjena za Jadranku Gorički, prof.)

Sadržaj radaRujan 2019. - usvajanje plana i programa rada Aktiva

- izvješće članova Aktiva o aktivnostima vezanim uz provedbu kurikularne reforme (izrada GIK-a, tematskog planiranja, vrednovanje itd.)

- planiranje projekata u šk. god. 2019./2020.- dogovor o nabavci potrebne opreme i potrošnog materijala

110

- izborna, fakultativna nastava i slobodne aktivnosti te podjela zaduženjaStudeni 2019. - izvješće članova Aktiva o aktivnostima vezanim uz provedbu kurikularne reforme

- izvješće članova Aktiva o provedenim projektima planiranim kurikulom - prijedlog tema za ogledna predavanja- razmatranje individualiziranog pristupa učenicima- predlaganje inovacija programske, organizacijske ili metodičke prirode- prijedlog tema za Nastavnička vijeća i rad stručnih službi- planiranje posjeta Interliberu te Sveučilišnoj i nacionalnoj knjižnici- praćenje stručne periodike- analiza kriterija i mjerila vrednovanja - posjet Spomeničkoj knjižnici „Vila Ružić“ u Rijeci- prezentiranje nove stručne literature- izvještavanje o tijeku stručnog usavršavanja

Siječanj 2020. - izvješće članova Aktiva o aktivnostima vezanim uz provedbu kurikularne reforme- pripreme učenika za školska natjecanja iz jezika- realizacija školskih natjecanja u poznavanju jezika- uređivanje panoa – obljetnice- tekući problemi- izvještavanje o tijeku stručnog usavršavanja

Ožujak 2020. - izvješće članova Aktiva o aktivnostima vezanim uz provedbu kurikularne reforme- županijska natjecanja i postignuća- suradnja s drugim aktivima - praćenje rada učeničkih slobodnih aktivnosti - dodatni rad i pripreme za državnu maturu- priprema programa obilježavanja Dana škole- pjesnička/književna večer- konzultacije vezane uz državnu maturu- izvještavanje o tijeku stručnog usavršavanja

Lipanj 2020. - izvješće članova Aktiva o aktivnostima vezanim uz provedbu kurikularne reforme- analiza realizacije nastavnih planova i programa- predlaganje pohvala i nagrada kao i drugih odgojnih mjera za RV i NV

Tijekom školske godine stručni aktiv kontinuirano surađuje s ravnateljem, stručnom službom, Nastavničkim vijećem i odgovarajućim nastavnim institucijama izvan škole i zdravstvenim ustanovama.

111

Stručni aktiv predmeta Matematika, Kemija i Biologija

Voditelj aktiva: Janja LinardićSastanci stručnog vijeća održavat će se jednom mjesečno te prema potrebi.

Članovi stručnog vijeća: Tamara Stipčić Jelenović, prof. savjetnik Janja Linardić, prof. Marina Glažar,prof. mentor Melita Peršić, prof. Daniel Ljutić, prof. pripravnik

Plan i program:

RUJAN● upoznavanje novih kolega u aktivu s planovima i programima, literaturom, e-dnevnikom● uključivanje novih kolega u međusobnu komunikaciju unutar aktiva (elektronička pošta, Viber grupa)● edukacija o načinu pohranjivanja i pohranjivanje izrađenih dokumenata ● analiza plana i programa stručnog aktiva● potreba za novim nastavnim sredstvima i pomagalima (udžbenici, geometrijski pribor....)● izrada i dopuna dokumenata za GIK, GPP i kurikul (projekti, programi, planovi…)● izvješće sa stručnih skupova ● sudjelovanje na stručnim skupovima● stručna usavršavanja u školskoj godini● stručno predavanje

LISTOPAD● sudjelovanje na stručnim skupovima ● izvješća sa stručnih skupova● sudjelovanje na duhovnoj obnovi za djelatnike škole● priprema za blagdan BDM● praćenje stručne literature● rad na projektima

STUDENI● rješavanje tekućih problema● matematičko-informatičke radionice● sudjelovanje na stručnim skupovima ● izvješće sa stručnih skupova● razmjena iskustva iz nastave● analiza uspjeha nakon prvog tromjesečja● ocijenjenost učenika● stručna predavanja

PROSINAC● realizacija planova i programa● stručno usavršavanje nastavnika● sudjelovanje na stručnim skupovima● mjere za poboljšanje uspjeha učenika● sudjelovanje u inventuri

112

● sudjelovanje u blagdanu BDM● priprema i sudjelovanje u blagdanu u trodnevnici don Bosca

SIJEČANJ● analiza rada u proteklom razdoblju● rješavanje tekućih problema● nadareni učenici – natjecanje● intenzivna priprema učenika za natjecanja● sudjelovanje na školskom natjecanju iz Matematike● analiza rezultata natjecanja● sudjelovanje na školskom natjecanju iz Kemije● analiza rezultata natjecanja● sudjelovanje na školskom natjecanju iz Bioloije● analiza rezultata natjecanja● stručno predavanje

VELJAČA● intenzivna priprema učenika za natjecanja ● priprema za natjecanje Tetragon● sudjelovanje na županijskom natjecanju iz matematike● analiza rezultata natjecanja● sudjelovanje na županijskom natjecanju iz kemije● analiza rezultata natjecanja● sudjelovanje na županijskom natjecanju iz biologije● analiza rezultata natjecanja● pripreme za državnu maturu● sudjelovanje na stručnim skupovima● izvješće sa stručnih skupova● razmjena iskustava iz nastave● posjet odjelima za matematiku i informatiku Sveučilišta u Rijeci● stručno predavanje

OŽUJAK● sudjelovanje na stručnim skupovima● izvješća sa stručnih skupova● rješavanje tekućih problema● suradnja s ostalim aktivima● dogovor oko pisanja članaka za školsku spomenicu● sudjelovanje na državnim natjecanjima● sudjelovanja na Riječkim matematičkim susretima● analiza rezultata natjecanja● posjet Tehničkom fakultetu u Rijeci● stručno predavanje

TRAVANJ● sudjelovanje na državnim natjecanjima● analiza rezultata natjecanja● stručno predavanje● analiza rada aktiva● sudjelovanje na natjecanju Tetragon● praćenje predavanja u okviru Festivala znanosti u Rijeci● odlazak na Dane otvorenih vrata sveučilišnih odjela u Rijeci● odlazak na Dane otvorenih vrata PMF-a● realizacija planova i programa

113

● ocijenjenost učenika● stručno predavanje

SVIBANJ● sudjelovanje na stručnim skupovima● izvješća sa stručnih skupova● analiza rezultata na kraju školske godine - maturanti● rad u komisijama na ispitima državne mature● stručna ekskurzija● izvješće sa stručne ekskurzije● sudjelovanje na Festivalu matematike u Puli● izvješće sa skupa● stručno predavanje● rad s pripravnicima● sudjelovanje na Danu škole

LIPANJ● rad u komisijama na ispitima državne mature● sudjelovanje na ispravljanju i moderiranju ispita državne mature● priprema dopunske nastave● analiza učeničkog uspjeha na kraju nastavne godine

SRPANJ● provedba dopunske nastave● samovrednovanje (pojedinačno)● izrada stručnih planova i programa za iduću školsku godinu● prijedlog zaduženja nastavnika za iduću školsku godinu

KOLOVOZ● provedba popravnih ispita● izrada stručnih planova i programa za iduću školsku godinu● izrada plana stručnog usavršavanja za iduću školsku godinu● analiza učeničkog uspjeha na kraju školske godine

Sastanci stručnog aktiva održavat će se jednom mjesečno, te prema potrebi. Teme i zaključci sastanaka bit će evidentirani zapisnicima aktiva.

Stručni aktiv predmeta Fizika, Geografija, Informatika

Voditelj aktiva: Elizabeta Maričević, prof.Sastanci stručnog vijeća održavat će se jednom mjesečno te prema potrebi.

Članovi stručnog vijeća: Martina Tomljanović Molnar, prof. (rodiljni) Elizabeta Maričević, prof. Sanda Daus, prof. Andrija Novaković, prof. Dorotea Luzina, prof. Nikolina Tolj, prof.

114

Plan i program:

RUJAN● upoznavanje novih kolega u aktivu s planovima i programima, literaturom, e-dnevnikom● uključivanje novih kolega u međusobnu komunikaciju unutar aktiva (elektronička pošta, Viber grupa)● edukacija o načinu pohranjivanja i pohranjivanje izrađenih dokumenata ● analiza plana i programa stručnog aktiva● potreba za novim nastavnim sredstvima pomagalima (udžbenici, geometrijski pribor....)● izrada i dopuna dokumenata za GIK, GPP i kurikul (projekti, programi, planovi…)● izvješće sa stručnih skupova ● sudjelovanje na stručnim skupovima● stručna usavršavanja u školskoj godini● stručno predavanje

LISTOPAD● sudjelovanje na stručnim skupovima ● izvješća sa stručnih skupova● sudjelovanje na duhovnoj obnovi za djelatnike škole● priprema za blagdan BDM● praćenje stručne literature● rad na projektima

STUDENI● rješavanje tekućih problema● matematičko-informatičke radionice● sudjelovanje na stručnim skupovima ● izvješće sa stručnih skupova● razmjena iskustva iz nastave● analiza uspjeha nakon prvog tromjesečja● ocijenjenost učenika● stručna predavanja

PROSINAC● realizacija planova i programa● stručno usavršavanje nastavnika● sudjelovanje na stručnim skupovima● mjere za poboljšanje uspjeha učenika● sudjelovanje u inventuri● sudjelovanje u blagdanu BDM● priprema i sudjelovanje u blagdanu u trodnevnici don Bosca

SIJEČANJ● analiza rada u proteklom razdoblju● rješavanje tekućih problema● nadareni učenici – natjecanje● intenzivna priprema učenika za natjecanja● sudjelovanje na školskom natjecanju iz Informatike (Infokup)● analiza rezultata natjecanja● sudjelovanje na školskom natjecanju iz Geografije● analiza rezultata natjecanja● sudjelovanje na školskom natjecanju iz Fizike● analiza rezultata natjecanja● stručno predavanje

115

VELJAČA● intenzivna priprema učenika za natjecanja ● priprema za natjecanje Tetragon● sudjelovanje na županijskom natjecanju iz Informatike● analiza rezultata natjecanja● sudjelovanje na županijskom natjecanju iz Fizike● sudjelovanje na županijskom natjecanju iz Geografije● analiza rezultata natjecanja● pripreme za državnu maturu● sudjelovanje na stručnim skupovima● izvješće sa stručnih skupova● posjet muzeju starih računala Peek & Poke u Rijeci● posjet Gradskoj knjižnici Rijeka (predstavljanje 3D printera)● razmjena iskustava iz nastave● posjet odjelima za matematiku i informatiku Sveučilišta u Rijeci● stručno predavanje● rad sa studentima Odjela za informatiku

OŽUJAK● sudjelovanje na stručnim skupovima● izvješća sa stručnih skupova● rješavanje tekućih problema● suradnja s ostalim aktivima● dogovor oko pisanja članaka za školsku spomenicu● sudjelovanje na državnim natjecanjima● sudjelovanja na Riječkim matematičkim susretima● analiza rezultata natjecanja● posjet Tehničkom fakultetu u Rijeci● stručno predavanje

TRAVANJ● sudjelovanje na državnim natjecanjima● analiza rezultata natjecanja● stručno predavanje● analiza rada aktiva● sudjelovanje na natjecanju Tetragon● praćenje predavanja u okviru Festivala znanosti u Rijeci● odlazak na Dane otvorenih vrata sveučilišnih odjela u Rijeci● odlazak na Dane otvorenih vrata PMF-a● realizacija planova i programa● ocijenjenost učenika● stručno predavanje

SVIBANJ● sudjelovanje na stručnim skupovima● izvješća sa stručnih skupova● analiza rezultata na kraju školske godine - maturanti● rad u komisijama na ispitima državne mature● stručna ekskurzija● izvješće sa stručne ekskurzije● stručno predavanje● rad s pripravnicima● sudjelovanje na Danu škole

116

LIPANJ● rad u povjerenstvima na ispitima državne mature● sudjelovanje na ispravljanju i moderiranju ispita državne mature● priprema dopunske nastave● analiza učeničkog uspjeha na kraju nastavne godine

SRPANJ● provedba dopunske nastave● samovrednovanje (pojedinačno)● izrada stručnih planova i programa za iduću školsku godinu● prijedlog zaduženja nastavnika za iduću školsku godinu

KOLOVOZ● provedba popravnih ispita● izrada stručnih planova i programa za iduću školsku godinu● izrada plana stručnog usavršavanja za iduću školsku godinu● analiza učeničkog uspjeha na kraju školske godine

Sastanci stručnog aktiva održavat će se jednom mjesečno, te prema potrebi. Teme i zaključci sastanaka bit će evidentiranizapisnicima aktiva.

Stručni aktiv predmeta Povijest, Sociologija, Politika i gospodarstvo, Filozofija, Logika, PsihologijaVoditelj aktiva: Alen Milosavljević, prof.

Plan i program:- dogovor o radu (pregled plana i programa za školsku 2019./2020. god.)- podjela zaduženja- pregled sredstava za rad- razmatranje individualiziranog pristupa učenicima- predlaganje inovacija programske, organizacijske ili metodičke prirode- prijedlog tema za Nastavnička vijeća i rad stručnih službi- analiziranje kriterija ocjenjivanja – vrednovanje- analiza efikasnosti realizacije plana i programa rada- realizacija stručnih izleta - prezentiranje nove stručne literature- izvještavanje o tijeku stručnog usavršavanja- analiza realizacije nastavnih planova i programa- predlaganje pohvala i nagrada kao i drugih odgojnih mjera za RV i NV

Tijekom školske godine stručni aktiv kontinuirano surađuje s ravnateljem, stručnom službom, Nastavničkim vijećem i odgovarajućim nastavnim institucijama izvan škole i zdravstvenim ustanovama.

117

Stručni aktiv predmeta TZK, Likovna kultura, Glazbena kultura, VjeronaukVoditelj aktiva: Lucilla Micheli Marušić, prof.

Program rada:- dogovor o radu (pregled plana i programa za školsku 2019./2020.god.)- podjela zaduženja- pregled sredstava za rad- razmatranje individualiziranog pristupa učenicima- predlaganje inovacija programske,organizacijske ili metodičke prirode- prijedlog tema za nastavnička vijeća i rad stručnih službi- analiziranje kriterija ocjenjivanja- analiza efikasnosti realizacije plana i programa rada- realizacija stručnih izleta - prezentiranje nove stručne literature- izvještavanje o tijeku stručnog usavršavanja- analiza realizacije nastavnih planova i programa- predlaganje pohvala i nagrada kao i drugih odgoj. mjera za RV i NV.

11.1.3 Rad s pripravnicima i stručni ispiti

Ove su školske godine dvije pripravnice na stručnom osposobljavanju za rad, bez zasnivanja radnog odnosa, iz predmeta engleski jezik.

U Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji održava se stručni ispit iz glazbene umjetnosti i povijesti.

11.2 Razredno vijeće

11.2.1 Program rada razrednika 1. razreda klasične gimnazije

Razrednik 1.K razreda je Boris Barbarić, prof.U 1.K razred upisano je 27učenika od toga 20 djevojka i 7 mladića.

Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, razvoj i samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:1. 1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. sat razrednika3. život i rad u školi 70 sati

a. psihički razvoj i prilagodbab. kreativno ponašanje i samoostvarenjec. živjeti zdravo (ZO)d. prevencija nasilničkog ponašanja (ZO)e. prevencija ovisnosti (ZO)f. odgovorno spolno ponašanje (ZO)

4. 3. sat primanja roditelja 32 sata5. 4. roditeljski sastanci 5 sati6. 5. sjednice Razrednog vijeća 4 sata7. 6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata8. 7. izleti i ekskurzije 4 sata

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 139 sati

118

Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji Nastavnog plana i programa i godišnjeg plana rada- prati rad učenika odjela i skrbi o njima- ispunjava razrednu dokumentaciju- podnosi izvješća o radu razrednog odjela- izvješćuje učenike i njihove roditelje, odnosno skrbnike, o postignutim rezultatima- priprema sjednice Razrednog vijeća- predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga- organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima- skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika.

Oblici i metode rada kojima će se to ostvariti su:- sati razredne zajednice- održavanje individualnih informacija- održavanje roditeljskih sastanaka- vođenje sjednica RV- pojedinačni razgovori i suradnja s učenicima- obilježavanje raznih važnih datuma- izlet i ekskurzije.

Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:- život i rad u školi- učenička prava i dužnosti- kako učiti- psihički razvoj i prilagodba- čuvanje i razvoj zdravlja- život u prirodi i s prirodom- kreativno ponašanje i samoostvarenje- bonton.

Uz gore nabrojena područja predviđeno je i organiziranje susreta s gostima, stručnjacima – predavačima vezano za određene teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 1. K

PREDMETIME I PREZIME

PROFESORATJEDNI FOND SATI GODIŠNJI FOND SATI

HRVATSKI JEZIK MIRJANA BAŽDARIĆ 4 140

ENGLESKI JEZIK NIKA MARIJANOVIĆ 3 105

LATINSKI JEZIK RUŽICA JAUK 3 105

GRČKI JEZIK DARKO DUGAC 3 105GLAZBENAUMJETNOST EDIN PECMAN 1 35

LIKOVNA UMJETNOST LUCILLA MICHELI MARUŠIĆ

1 35

POVIJESTDORIAN ŠKROBONJA

SANDA DAUS - zamjena 2 70

GEOGRAFIJA NIKOLINA TOLJ 2 70

119

MATEMATIKA JANJA LINARDIĆ 4 140

FIZIKA ELIZABETA MARIČEVIĆ 2 70

KEMIJA MARINA GLAŽAR 2 70

BIOLOGIJA MELITA PERŠIĆ 2 70

INFORMATIKA ANDRIJA NOVAKOVIĆ 2 70

TZK RAJKA HUSEJINI 2 70

VJERONAUK BORIS BARBARIĆ 2 70


Razrednik 2.K razreda je prof. Alen MilosavljevićRazred ima 26 učenika. Od toga je 21 djevojka i 5 mladića.


Oblici rada, poslovi i zadaće:1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. sat razrednika 70 sati3. sat primanja roditelja 32 sata4. roditeljski sastanci 5 sati5. sjednice Razrednog vijeća 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. izleti i ekskurzije 4 sata

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 139 sati

Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji Nastavnog plana i programa i godišnjeg plana rada- prati rad učenika odjela i skrbi o njima- ispunjava razrednu dokumentaciju- podnosi izvješća o radu razrednog odjela- izvješćuje učenike i njihove roditelje, odnosno skrbnike, o postignutim rezultatima- priprema sjednice Razrednog vijeća- predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga- organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima- skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika.


120

Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:- život i rad u školi- učenička prava i dužnosti- kako učiti- psihički razvoj i prilagodba- čuvanje i razvoj zdravlja- život u prirodi i s prirodom- kreativno ponašanje i samoostvarenje- bonton.


Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 2. K



HRVATSKI JEZIK ANA PELČIĆ 4 140

ENGLESKI JEZIK PETRA ČULINOVIĆ 3 105


GRČKI JEZIK RUŽICA JAUK 3 105

GLAZBENAUMJETNOST

EDIN PECMAN 1 35

LIKOVNA UMJETNOSTLUCILLA MICHELI

MARUŠIĆ1 35

POVIJEST ALEN MILOSAVLJEVIĆ 2 70

GEOGRAFIJA BARBARA RUŽA ČIRJAK 2 70

MATEMATIKATAMARA STIPČIĆ

JELENOVIĆ4 140





TZK MIRNA BAČIĆ 2 70



Razrednik 3.K razreda je prof. Sanda DausRazred ima 32 učenika, od čega 27 učenica.

Cilj razrednikovog djelovanja je dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, zdrav učenički rast i razvoj k samoostvarenju pozitivnih osobnih vrijednosti i vrlina te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Različiti su načini kako će razrednik prepoznati potrebe svojih učenika, ali to će najčešće biti razgovor s učenicima, njihovim roditeljima i nastavnicima.

121

122

Poslovi i zadaće razrednika bit će:1. 1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. 2. sat razrednika 70 sati

a. život i rad u školib. uspješno učenje

I. međusobna suradnja učenikaII. čuvanje i razvoj zdravlja

c. psihički razvoj i prilagodbad. kreativno ponašanje i samoostvarenjee. nacionalni identitet i domoljubljef. obljetnice – Međunarodni dan snošljivosti

I. Svjetski dan ljudi s invaliditetomII. Tjedan solidarnosti – Hrvatski crveni križ

III. Međunarodno priznanje Republike HrvatskeIV. Europski dan zaštite podatakaV. Međunarodni dan života

VI. Dan planeta zemljeVII. Međunarodni dan obitelji

3. 3. sat primanja roditelja 32 sata4. 4. roditeljski sastanci 5 sati5. 5. sjednice razrednog vijeća 4 sata6. 6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. 7. izleti i ekskurzije 4 sata

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------UKUPNO SATI GODIŠNJE: 139 sati

Predviđeno je i organiziranje susreta s gostima – predavačima o aktualnim temama vezanim za učeničko zanimanje i dob, te teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.

Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i godišnjeg plana rada- prati rad učenika odjela i skrbi o njima- ispunjava razrednu dokumentaciju- podnosi izvješća o radu razrednog odjela- izvješćuje učenike i njihove roditelje, odnosno skrbnike, o postignutim rezultatima- priprema sjednice razrednog vijeća- predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga- organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima- skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika


123

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 3.K






GRČKI JEZIK DARKO DUGAC 3 105

NJEMAČKI JEZIK ANDREA LERGA MIČETIĆ 2 70

GLAZBENAUMJETNOST

EDIN PECMAN 1 35


MARUŠIĆ1 35

POVIJEST ALEN MILOSAVLJEVIĆ 2 70



JELENOVIĆ 3 105






SOCIOLOGIJA BARBARA RUŽA ČIRJAK 2 70

11.2.4. Program rada razrednika 4. razreda klasične gimnazijeRazrednik 4. razreda je Lucilla Micheli Marušić, prof. Razred broji 28 učenika, od čega 21 učenica.

Cilj razrednikovog djelovanja je dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, zdrav učenički rast i razvoj ka samoostvarenju pozitivnih osobnih vrijednosti i vrlina te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.Različiti su načini kako će razrednik prepoznati potrebe svojih učenika, ali to će najčešće biti razgovor s učenicima, njihovim roditeljima i nastavnicima.

Poslovi i zadaće razrednika bit će:1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. sat razrednika 70 sati

- život i rad u školi- uspješno učenje- čuvanje i razvoj zdravlja- psihički razvoj i prilagodba- kreativno ponašanje i samoostvarenje- nacionalni identitet i domoljublje- život u prirodi i s prirodom

3. sat primanja roditelja 32 sata4. roditeljski sastanci 5 sati

124

5. sjednice razrednog vijeća 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. izleti i ekskurzije 4 sata

-------------------------------------------------------------------------------------------------------UKUPNO SATI GODIŠNJE: 139 sati

Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i god. plana rada- prati rad učenika odjela i skrbi o njima- ispunjava razrednu dokumentaciju- podnosi izvješća o radu razrednog odjela- izvješćuje učenike i njihove roditelje, odnosno skrbnike, o postignutim rezultatima- priprema sjednice razrednog vijeća- predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga- organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima- skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika.

Oblici i metode rada kojima će se to ostvariti su:- satovi razredne zajednice- održavanje individualnih informacija- održavanje roditeljskih sastanaka- vođenje sjednica RV- pojedinačni razgovori i suradnja s učenicima- obilježavanje raznih važnih datuma- izlet i ekskurzije.

Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:- život i rad u školi- učenička prava i dužnosti- kako učiti- psihički razvoj i prilagodba- čuvanje i razvoj zdravlja- život u prirodi i s prirodom- kreativno ponašanje i samoostvarenje- bonton- nacionalni identitet i domoljublje.

Predviđeno je i organiziranje susreta s gostima – predavačima o aktualnim temama vezanim za učeničko zanimanje i dob, te teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 4.K







GRČKI JEZIK DARKO DUGAC 3 96

GLAZBENAUMJETNOST

EDIN PECMAN 1 32


MARUŠIĆ1 32

FILOZOFIJA LINDA MARAŠ KRAPIĆ 2 64

125

POL. I GOSPOD. BARBARA RUŽA ČIRJAK 1 32

POVIJEST LINDA MARAŠ KRAPIĆ2 64

GEOGRAFIJA NIKOLINA TOLJ2 32


JELENOVIĆ3 96





VJERONAUK JOSIP DAVID NEMIR 2 64

11.2.4 Program rada razrednika 1.SA razreda opće gimnazije za sportaše

Razrednik 1.SA razreda opće gimnazije za sportaše je prof. Hrvoje Buger.Razred ima 24 učenika, od čega 12 djevojaka.


Oblici rada, poslovi i zadaće:1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. sat razrednika 70 sati

a. život i rad u školiI. uspješno učenje

II. psihički razvoj i prilagodbaIII. kreativno ponašanje i samoostvarenjeIV. život u prirodi i s prirodom

3. sat primanja roditelja 32 sata4. roditeljski sastanci 5 sati5. sjednice razrednog vijeća 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. organizacija maturalne zabave 4 sata-------------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 139 sati


Oblici i metode rada kojima će se to ostvariti su:- satovi razredne zajednice- održavanje individualnih informacija- održavanje roditeljskih sastanaka- vođenje sjednica RV- pojedinačni razgovori i suradnja s učenicima

126

- obilježavanje raznih važnih datuma- izlet i ekskurzije.



Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 1. SA

PREDMET IME I PREZIME PROFESORATJEDNI FOND

SATIGODIŠNJI FOND

SATI

HRVATSKI JEZIKJADRANKA GORIČKI (zamj.

HRVOJE BUGER)4 140




GLAZBENAUMJETNOST

EDIN PECMAN 1 35

LIKOVNA UMJETNOST

LUCILLA MICHELI MARUŠIĆ 1 35

POVIJESTDORIAN ŠKROBONJA (zamj. ALEN

MILOSAVLJEVIĆ)2 70


MATEMATIKA TAMARA STIPČIĆ JELENOVIĆ 4 140



BIOLOGIJA DANIEL LJUTIĆ 2 70

INFORMATIKAMARTINA TOMLJANOVIĆ MOLNAR

(zamj. Sanda Daus)2 35



11.2.5 Program rada razrednika 1. SB razreda opće gimnazije za sportaše

Razrednik 1.SB razreda opće gimnazije je Ružica Jauk, prof. i Martina Tomljanović Molnar, prof.Razred ima 24 učenika, od čega 11 djevojaka.


127

Oblici rada, poslovi i zadaće:1. 1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. sat razrednika 70 sati



3. sat primanja roditelja 32 sata4. roditeljski sastanci 5 sati5. sjednice razrednog vijeća 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. izleti i ekskurzije 4 sata

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 139 sati





128

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 1. BS



HRVATSKI JEZIKJADRANKA GORIČKI (zamjena: ANA PELČIĆ)

4 140



LATINSKI JEZIK DARKO DUGAC 2 70

GLAZBENAUMJETNOST

EDIN PECMAN1 35


MARUŠIĆ1 35

POVIJEST

DORIJAN ŠKROBONJA(zamjena: ALEN

MILOSAVLJEVIĆ)2 70


MATEMATIKADOROTEA LUZINA

4 140

FIZIKA DOROTEA LUZINA 2 70

KEMIJADANIEL LJUTIĆ

2 70





11.2.6 Program rada razrednika 2.SA razreda opće gimnazije za sportaše

Razrednik 2.SA razreda opće gimnazije za sportaše je Petra Čulinović, prof.Razred ima 28 učenika, od čega 14 djevojaka.


Poslovi i zadaće razrednika bit će:1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. sat razrednika 70 sati

- život i rad u školi- uspješno učenje- čuvanje i razvoj zdravlja- psihički razvoj i prilagodba

129

- kreativno ponašanje i samoostvarenje- nacionalni identitet i domoljublje- život u prirodi i s prirodom

3. sat primanja roditelja 32 sata4. roditeljski sastanci 5 sati5. sjednice razrednog vijeća 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. izleti i ekskurzije 4 sata

-------------------------------------------------------------------------------------------------------UKUPNO SATI GODIŠNJE: 139 sati





Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 2. SA




4 140

ENGLESKI JEZIKPETRA ČULINOVIĆ

3 105

NJEMAČKI JEZIK130

ANDREA LERGA MIČETIĆ 2 70


GLAZBENAUMJETNOST

EDIN PECMAN1 35


MARUŠIĆ1 35

PSIHOLOGIJA VANDA IGIĆ 1 35

POVIJEST

DORIAN ŠKROBONJA(zamjena ALEN

MILOSAVLJEVIĆ)2 70



JELENOVIĆ 4 140

FIZIKADOROTEA LUZINA

2 70



INFORMATIKA

MARTINA TOMLJANOVIĆ MOLNAR (zamjena

ANDRIJA NOVAKOVIĆ)2 35

TZKMIRNA BAČIĆ

2 70

VJERONAUKBORIS BARBARIĆ

2 70MEDIJSKA KULTURA –

fakul.HRVOJE BUGER 1 35

WEB DIZAJN – fakul. ANDRIJA NOVAKOVIĆ 1 35

FRANCUSKI JEZIK – fakult.

ANA BURBURAN 1 35

131

11.2.7 Program rada razrednika 2.SB razreda opće gimnazije za sportaše

Razrednik 2.SB razreda opće gimnazije za sportaše je Nika Marijanović. mag.edu.angl.et germ.Razred ima 29 učenika, od čega 15 djevojaka.


Oblici rada, poslovi i zadaće:1. 1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. sat razrednika 70 sati



3. sat primanja roditelja 32 sata4. roditeljski sastanci 5 sati5. sjednice razrednog vijeća 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. organizacija stručne ekskurzije 4 sata

---------------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 139 sati




132

Uz gore nabrojena područja predviđeno je i organiziranje susreta s gostima, stručnjacima - predavačima vezano za određene teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 2. SB




4 140

ENGLESKI JEZIKNIKA MARIJANOVIĆ

3 105



GLAZBENAUMJETNOST

EDIN PECMAN 1 35


MARUŠIĆ1 35


POVIJESTLINDA MARAŠ KRAPIĆ

2 70


MATEMATIKAJANJA LINARDIĆ

4 140

FIZIKA DOROTEA LUZINA 2 70



INFORMATIKAMARTINA TOMLJANOVIĆ

MOLNAR2 35



WEB DIZAJN ANDRIJA NOVAKOVIĆ 1 35

FRANCUSKI JEZIK – fakult.

ANA BURBURAN 1 35

MEDIJSKA KULTURA HRVOJE BUGER 1 35

133

11.2.8 Program rada razrednika 3.sA razreda opće gimnazije za sportaše

Razrednik 3.sA razreda je Andrija Novaković, prof., a u razredu je 26 učenika od toga 15 djevojaka.Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, razvoj i samoostvarenje

osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:1. administrativni poslovi i vođenje evidencije 10 sati2. sat razrednika 70 sati3. sat primanja roditelja 32 sata4. roditeljski sastanci 5 sati5. sjednice razrednog vijeća 4 sata6. svečanosti, proslave, veselice 4 sata7. izleti i ekskurzije 4 sata

----------------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 139 sati





134

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 3.SA (17 predmeta)



HRVATSKI JEZIKMIRJANA BAŽDARIĆ 4 140

ENGLESKI JEZIKPETRA ČULINOVIĆ 3 105

NJEMAČKI JEZIKANDREA LERGA MIČETIĆ 2 70

GLAZBENAUMJETNOST

EDIN PECMAN 1 35


MARUŠIĆ1 35

PSIHOLOGIJAVANDA IGIĆ 1 35

LOGIKADORIAN ŠKROBONJA

(zamj.ALEN MILOSAVLJEVIĆ)

1 35

POVIJESTLINDA

MARAŠ KRAPIĆ2 70

GEOGRAFIJANIKOLINA TOLJ 2 70

MATEMATIKATAMARA STIPŠIĆ

JELENOVIĆ4 140

FIZIKA ELIZABETA MARIČEVIĆ2

70

KEMIJA MARINA GLAŽAR2

70





FRANCUSKI ANA BURBURAN 1 35

MEDIJSKA KULTURA HRVOJE BUGER 1 35


Razrednik 3.sB razreda je. U razredu je 25 učenika od toga 13 djevojaka. Razrednik: Elizabeta MaričevićCilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, razvoj i samoostvarenje

osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.


----------------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 139 sati

135





Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 3.SB (18 predmeta)






GLAZBENAUMJETNOST

EDIN PECMAN 1 35


MARUŠIĆ1 35


LOGIKA ALEN MILOSAVLJEVIĆ 1 35

SOCIOLOGIJA BARBARA RUŽA ČIRJAK 2 70

POVIJESTLINDA

MARAŠ KRAPIĆ 2 70


MATEMATIKA TAMARA STIPČIĆ- 3 105

136

JELENOVIĆ







FRANCUSKI ANA BURBURAN 1 35

MEDIJSKA KULTURAHRVOJE BUGER

1 35


Razrednik 4.sB razreda je Linda Maraš Krapić, profesor povijesti i filozofije, a u razredu je 20 učenika od toga 11 djevojaka i 9 dječaka.



----------------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 139 sati



Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:

137

- život i rad u školi- učenička prava i dužnosti- kako učiti- psihički razvoj i prilagodba- čuvanje i razvoj zdravlja- život u prirodi i s prirodom- kreativno ponašanje i samoostvarenje- bonton- nacionalni identitet i domoljublje.


Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 4.SB (17 predmeta)




4 140

ENGLESKI JEZIKNIKA MARIJANOVIĆ

3 105

NJEMAČKI JEZIK ANDREA LERGA MIČETIĆ2 70

GLAZBENAUMJETNOST

EDIN PECMAN1 35


MARUŠIĆ 1 35

FILOZOFIJALINDA MARAŠ KRAPIĆ

2 70

POVIJESTLINDA

MARAŠ KRAPIĆ 2 70

GEOGRAFIJANIKOLINA TOLJ

2 70


3 105

FIZIKAELIZABETA MARIČEVIĆ

2 70

KEMIJAMARINA GLAŽAR

2 70

BIOLOGIJAMELITA PERŠIĆ

2 70

INFORMATIKA

MARTINA TOMLJANOVIĆ MOLNAR(zamjena:

SANDA DAUS)2 35

POLITIKA I GOSPODARSTVO

BARBARA RUŽA ČIRJAK 1 32

TZKRAJKA HUSEJINI

2 70

VJERONAUKBORIS BARBARIĆ

2 70FRANCUSKI JEZIK -

fakultativnoANA BURBURAN

1 35

MEDIJSKA KULTURAHRVOJE BUGER 1 35

138

11.2.11 Program rada razrednika 4.sA razreda opće gimnazije

Razrednik 4. sA razreda je Andrea Lerga Mičetić, prof..U razredu je 19 učenika, od čega je 10 djevojaka.



-----------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 140 sati

Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i god. plana rada- prati rad učenika odjela i skrbi o njima- ispunjava razrednu dokumentaciju- podnosi izvješća o radu razrednog odjela- izvješćuje učenike i njihove roditelje odnosno skrbnike o postignutim rezultatima- priprema sjednice razrednog vijeća- predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga- organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima- skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika.




139

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 4.sA (17 PREDMETA)



HRVATSKI JEZIK HRVOJE BUGER 4 140


NJEMAČKI JEZIK ANDREA LERGA MIČETIĆ2 70

GLAZBENAUMJETNOST EDIN PECMAN 1 35


MARUŠIĆ 1 35

FILOZOFIJALINDA MARAŠ KRAPIĆ

2 70

POVIJESTLINDA

MARAŠ KRAPIĆ 2 70



3 105




INFORMATIKA

MARTINA TOMLJANOVIĆ MOLNAR

SANDA DAUS (zamjena za rodiljni)

2 35

POLITIKA I GOSPODARSTVO

BARBARA RUŽA ČIRJAK 1 32


VJERONAUK JOSIP DAVID NEMIR 2 70FRANCUSKI JEZIK -

fakultativno ANA BURBURAN

1 35

MEDIJSKA KULTURA HRVOJE BUGER1 35

11.3 Stručno usavršavanje nastavnika

Seminari i savjetovanja u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i županije Primorsko-goranske obvezni su za sve djelatnike, ako se organiziraju na području naše regije. Isto tako, nastoji se omogućiti sudjelovanje djelatnika na seminarima i savjetovanjima koja se organiziraju izvan naše regije, ako to dopuštaju financijska sredstva.

11.4 Rad Školskog odbora

Temeljem članka 29. i 30. Statuta Salezijanske klasične gimnazije školom upravlja Školski odbor koji broji sedam članova - tri su člana iz reda nastavnika, jedan iz reda roditelja učenika, a tri člana iz reda salezijanaca (osnivač). Članove Školskog odbora iz reda salezijanaca imenuje osnivač na prijedlog poglavara salezijanskog samostana u Rijeci. Dok članove iz reda nastavnika bira

140

Nastavničko vijeće, a iz reda roditelja predstavnici roditelja u Vijeću roditelja. Predsjednik Vijeća roditelja je ujedno i član Školskog odbora.

Program rada:- sastaje se jednom mjesečno - odobrava plan i program škole - razmatra izvješća o radu profesora - donosi odluke o projektima, njihovu financiranju - izvješćuje osnivača o radu škole

11.5 Vijeće učenika

Na početku nastavne godine svaki razred zasebno bira svog predstavnika u Vijeće učenika. Ove školske godine čine ga sljedeći učenici:

1.K - Zara Doričić 1.SA – Laura Radmilo 1.SB – Lara Udovič 2.K – Tea Tomljanović 2.SA – Luka Martinović 2.SB – Noel Nikolić 3.K – Roberta Stevanović 3.SA – Lucija Kristić 3.SB - Klara Kurtović 4.K – Noel Vilić 4.SA – Luka Čovo 4.SB – Ana Paulina Milardović

Vijeće učenika broji dvanaest članova, koliko je i razreda u školi.

Program rada:- sastaje se jednom mjesečno - odobrava plan i program škole - iznosi prijedloge učenika vezane uz rad škole Nastavničkom vijeću- iznosi primjedbe učenika vezane uz rad škole i profesora Nastavničkom vijeću.- za predsjednika Vijeća učenika u školskoj godini 2019./2020. izabrana je učenica 3SA razreda Lucija Kristić.

11.6 Vijeće roditelja

Na početku nastavne godine roditelji (na prvom roditeljskom sastanku) biraju svog predstavnika u Roditeljsko vijeće. Roditeljsko vijeće broji dvanaest članova.

Program rada:- sastaje se jednom mjesečno – dogovor na prvom sastanku, koji je bio 26. 9. 2019., je da to bude zadnji četvrtak u mjesecu- odobrava plan i program škole - iznosi prijedloge roditelja vezane uz rad škole Nastavničkom vijeću- iznosi primjedbe roditelja vezane uz rad škole i profesora Nastavničkom vijeću.

Članovi vijeća: 1.K - Gabrijela Lukanić 1.sA – Patrizia Čudina 1.sB – Kolanović Ines 2.K - Rossana Malkoč 2.sA – Lolita Jurić

141

2.sB – Zoran Hunčak 3.K - Romina Alkier 3.sA - Sanja Stašić 3.sB – Davor Bedi 4.K – Damjan Srdoč 4.sA – Krunoslav Čovo 4.SB - Sanja Golić

Predstavnik Vijeća roditelja je gospođa Sanja Golić (2.SB) koja je ujedno i član Školskog odbora.

11.7 Rad ravnatelja

Ovaj plan zasniva se na poslovima i zadacima koji su u nadležnosti ravnatelja na temelju Zakona o srednjem školstvu i općih akata škole, određeni nastavnim planom i programom za srednje škole i proizlaze iz odluka Školskog odbora te stručnih organa škole.

Svi navedeni poslovi i zadaci ravnatelja mogu se svrstati u nekoliko kategorija:- organizacijsko-upravni poslovi- materijalno-financijski poslovi- pedagoško-instruktivni rad- rad s učenicima- rad s roditeljima i ostalim građanima- rad sa Školskim odborom i Vijećem roditelja- rad sa stručnim tijelima- rad s pedagoškom službom- kadrovska pitanja- rad na vlastitom stručnom usavršavanju.

Ovi poslovi i zadaci raspoređuju se ravnomjerno i izvršavaju tijekom cijele školske godine prema značenju i aktualnosti.Raspored poslova i zadataka, njihova konkretizacija i utvrđivanje termina za izvršenje određeno je mjesečnim planom

rada.

Mjesečni plan rada ravnatelja

Rujan 2019.1. Formiranje odjela2. Prihvat novih učenika3. Rješavanje kadrovskih problema4. Izrada plana i programa škole te usvajanje programa rada škole za šk. 2019./20. god.5. Formiranje stručnih aktiva u školi6. Sjednica Nastavničkog vijeća - Program rada škole7. Pregled pedagoške dokumentacije - programi rada8. Sjednica Školskog odbora9. Sastanak Vijeća roditelja - Program rada10. Usvajanje zaduženja od strane svakog profesora11. Administrativno-financijski poslovi12. Savjetodavni razgovor sa svim djelatnicima13. Organiziranje marende učenicima14. Organiziranje izvannastavnih aktivnosti15. Organiziranje sportskih aktivnosti za nesportaše16. Individualni rad s roditeljima17. Individualni rad s profesorima18. Stručno usavršavanje19. Predavanje za roditelje učenika SKG-a

142

Listopad 2019.1. Organiziranje sastanka trenera, profesora i roditelja2. Konstituiranje Školskog odbora3. Formiranje školskih društava4. Pedagoško-instruktivni pregledi nastave5. Roditeljski sastanci6. Sudjelovanje u radu školskih stručnih aktiva7. Uvid u slobodne aktivnosti učenika8. Uvid u rad dopunske i dodatne nastave9. Realizacija mjera zaštite na radu10. Individualni rad s roditeljima11. Individualni rad s profesorima12. Stručno usavršavanje13. Organiziranje druženja učenika, roditelja, profesora i trenera (kestenijada)14. Sudjelovanje na kongresu u Münchenu15. Organiziranje izleta za prve razrede u Torino16. Organiziranje izleta za druge razrede u Rim17. Organiziranje izleta za treće razrede u Beč18. Predavanje za roditelje u školi19. Organiziranje duhovne obnove za djelatnike škole

Studeni 2019.1. Sjednica Nastavničkog vijeća2. Pedagoško-instruktivni pregled nastave3. Sjednica Školskog odbora4. Pedagoško-instruktivni pregled rada skupina izvannastavnih aktivnosti5. Pedagoško-instruktivni pregled rada razrednika6. Predavanje za roditelje7. Praćenje igre nesportaša 8. Praćenje rada u izvannastavnom programu9. Individualni rad s roditeljima10. Individualni rad s profesorima11. Priprema za adventske aktivnosti u školi12. Stručno usavršavanje

Prosinac 2019.1. Sjednice Razrednih vijeća - kraj prvog polugodišta2. Sjednica Nastavničkog vijeća3. Pedagoško-instruktivni pregled nastave4. Pregled rada stručnih suradnika - realizacija programa5. Sjednica Školskog odbora6. Sjednica Vijeća roditelja - analiza uspjeha7. Proslava Božića i Nove godine8. Organizacija zimovanja učenika9. Individualni rad s roditeljima10. Individualni rad s profesorima11. Stručno usavršavanje12. Priprema učenika, djelatnika i roditelja za božićne blagdane13. Organiziranje duhovne obnove za učenike

Siječanj 2020.1. Rad na izvješću o uspjehu učenika u I. polugodištu2. Sjednica Školskog odbora3. Pregled pedagoške dokumentacije

143

4. Analiza godišnjeg obračuna za 2019.5. Sjednica Nastavničkog vijeća (analiza uspjeha - prijedlozi i primjedbe Školskog odbora i Vijeća roditelja)6. Razmatranje izvješća profesora7. Roditeljski sastanci za sve odjele8. Individualni rad s roditeljima9. Individualni rad s profesorima10. Stručno usavršavanje11. Organiziranje proslave blagdana sv. Ivana Bosca

Veljača 2020.1. Analiziranje rezultata prvog polugodišta2. Sjednica Nastavničkog vijeća s posebnim osvrtom na realizaciju programa i profesorsko praćenje rada učenika3. Organizacija izleta na snijegu4. Pedagoško-instruktivni pregled nastave5. Pregled rada školskih stručnih aktiva6. Organizacija natjecanja iz pojedinih predmeta7. Individualni rad s roditeljima8. Individualni rad s profesorima9. Stručno usavršavanje10. Predavanje za roditelje11. Sastanak s trenerima naših učenika12. Organiziranje državne mature

Ožujak 2020.1. Dogovor sa sudionicima o programu priprema za korizmu2. Pedagoško-instruktivni pregled nastave3. Sjednica Nastavničkog vijeća - izborna nastava, dodatna i dopunska te rad u izvannastavnim aktivnostima4. Sastanak s voditeljima stručnih aktiva - problemi i prijedlozi za unapređivanje rada5. Sjednica Školskog odbora6. Individualni rad s roditeljima7. Individualni rad s profesorima8. Stručno usavršavanje9. Priprema za natjecanje iz klasičnih jezika10. Organiziranje seminara za djelatnike katoličkih škola

Travanj 2020.1. Sjednica Nastavničkog vijeća (analiza uspjeha)2. Sjednica Vijeća roditelja (analiza uspjeha) 3. Sjednica Školskog odbora4. Praćenje realizacije programa škole5. Pripreme za proslavu uskrsnih blagdana6. Pedagoško-instruktivni pregled nastave7. Roditeljski sastanci8. Individualni rad s roditeljima9. Individualni rad s profesorima10. Stručno usavršavanje11. Praćenje državne mature

Svibanj 2020.1. Organizacija proslave Dana Škole te proslave blagdana Dominika Savija, zaštitnika škole2. Pedagoško-instruktivni pregled redovite nastave, dopunske i dodatne nastave, rada školskih društava3. Sjednica Nastavničkog vijeća4. Roditeljski sastanci5. Kontrola realizacije nastavnih planova i programa

144

6. Upis učenika u 1. razred7. Individualni rad s roditeljima8. Individualni rad s profesorima9. Stručno usavršavanje10. Proslava blagdana Marije Pomoćnice11. Organiziranje maturijade za maturante iz Rijeke12. Praćenje državne mature

Lipanj 2020.1. Sjednice stručnih aktiva u školi (analiza rada)2. Sjednice razrednih vijeća (uspjeh na kraju školske godine)3. Formiranje komisija za popravne ispite4. Rad u komisijama za praćenje rezultata rada profesora, stručnih suradnika i ravnatelja5. Raspored zaduženja profesora za sljedeću školsku godinu6. Sjednica Nastavničkog vijeća: završna sjednica - analiza rada i postignuti rezultati7. prijedlozi za program rada škole za šk. 2020./2021. godinu8. Sjednica Vijeća roditelja (analiza uspjeha i prijedlozi za program rada škole)9. Sjednica Školskog odbora (analiza uspjeha, vrednovanje nastavnika, kadrovska problematika, prijedlozi za program rada

škole)10. Organiziranje polaganja mature11. Rad na godišnjem izvješću12. Formiranje komisija za primanje dokumenata pri upisu učenika13. Organiziranje podjele svjedodžbi učenicima sa svetom misom14. Završetak državne mature

Srpanj 2020.1. Polugodišnja bilanca za 2020. godinu2. Pripreme za školsku 2020./2021. godinu3. Upisi učenika u prve razrede4. Organiziranje popravnih ispita5. Sjednica Školskog odbora 6. Sjednica Nastavničkog vijeća.

Kolovoz 2020.1. Program rada za školsku 2020./2021. godinu2. Popravni i razredni ispiti3. Formiranje odjela4. Sjednica Nastavničkog vijeća:

a. uspjeh učenika na popravnim ispitimab. rasprava o programu rada škole za školsku 2020./2021. godinu

5. Sjednica Školskog odbora - problemi na početku školske godine

Ovaj program i mjesečni plan može se mijenjati i usklađivati, ako se za to ukaže potreba, s planom rada škole kao cjeline, odnosno planovima rada organa upravljanja i stručnih tijela.

Posebna pažnja u školskoj 2019./2020. godini bit će usmjerena na instruktivno-pedagošku djelatnost s posebnim naglaskom na unapređenju nastave, tj. poduzimanju odgovarajućih mjera radi poboljšanja kvalitete rada i rasterećenja učenika, poticanja aktivnosti svih djelatnika, unapređenju međuljudskih odnosa (posebno odnosa učitelj-učenik), stvaranju zdrave radne atmosfere u školi.

145

11.8 Rad stručnih suradnika

Stručni suradnici su knjižničarka i pedagog.

11.8.1 Pedagog

Polazeći od toga da je cilj Salezijanske klasične gimnazije u Rijeci mladima pružiti temeljnu izobrazbu, razviti zdravu kritičnost i trijezno prosuđivanje, pomagati im u otkrivanju kršćanskih vrednota, razviti ljubav i odanost prema Crkvi i svome narodu da budu „dobri kršćani i pošteni građani“ (don Bosco), rad pedagoga obuhvatit će sljedeće aktivnosti:

TIJEKOM GODINE:- u suradnji s ravnateljem sudjelovati u izradi školskog kurikuluma, planova, programa i izvješća za školu- sudjelovati u stručnim tijelima škole i drugim poslovima koje nije uvijek moguće predvidjeti- sudjelovati u društvenim i crkvenim događanjima u gradu gdje se planira sudjelovanje naše gimnazije- rad i suradnja s učenicima- rad i suradnja s roditeljima- unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog rada i suradnja s nastavnicima- suradnja s mentorom- suradnja s ravnateljem u pripremi mjesečnih susreta s roditeljima i trenerima

Suradnja:- s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa- sa socijalnim i zdravstvenim ustanovama- sa stručnim suradnicima osnovnih i srednjih škola- s odgojnim, društvenim i kulturnim ustanovama u gradu i županiji- s katoličkim školama u Hrvatskoj i Visokom teološkom školom u Rijeci i Riječkom nadbiskupijom- suradnja s ustanovama koje prate pedagošku problematiku mladih- sudjelovanje na tečajevima i seminarima u organizaciji Ministarstva, Županijskog ureda za prosvjetu, strukovnih

organizacija i dr.

RUJAN- upoznavanje sa školom - njezinim obilježjima, Statutom, planom i programom rada i pravilnicima kao i radnim

kolektivom- upoznavanje s učenicima - statistička obrada podataka o protekloj i na početku ove šk. godine- prikupljanje podataka o socijalnim, zdravstvenim i obiteljskim prilikama učenika- sudjelovanje u izradi godišnjeg plana i programa- stručno usavršavanje

LISTOPAD- individualni razgovori s učenicima sa svrhom unaprjeđenja rada i prevladavanja eventualnih teškoća u učenju i ponašanju- inicijalni razgovori s učenicima prvih razreda- razgovori s nastavnicima, napose s razrednicima te roditeljima o školskim aktivnostima i mogućnostima pojedinih učenika- sudjelovanje u pripremi kestenijade- izrada Školskog kurikuluma- razrada programa putovanja učenika prvih razreda u Torino

STUDENI- u suradnji s ravnateljem analizirati rad školskih službi i djelatnika u ostvarivanju plana i programa škole- praćenje rada učenika u školskim i izvanškolskim aktivnostima- uspostavljanje komunikacije sa sportskim klubovima naših učenika- održavanje povezanosti s roditeljima i stručnim službama izvan škole

146

- priprema za izradu odgojnog plana škole- sudjelovanje u pripremi duhovne obnove za nastavnike- suradnja s nastavnicima u pripremi putovanja učenika drugih razreda u Rim i trećih razreda u Beč

PROSINAC- intenzivnije praćenje rada učenika uoči kraja polugodišta- priprema adventske i božićne inicijative u suradnji s učenicima i nastavnicima kao i animacija završne svete mise s

učenicima i roditeljima- u dogovoru s ravnateljem priprema duhovne obnove učenika- priprema prigodne izložbe sa suradnicima- izrada odgojnog plana škole- sudjelovanje na roditeljskim sastancima

SIJEČANJ- analiza rada i uspjeha učenika u prvom polugodištu i planiranje prilagodbe rada u skladu s dobivenim rezultatima- sudjelovanje u pripremi izvješća o uspjehu učenika i ostvarenju nastavnih planova i programa- praćenje i vrjednovanje ciljeva postavljenih školskim kurikulumom- sudjelovanje u organizaciji i pripremi učenika u školskim natjecanjima- formacija djelatnika u duhu preventivnog odgojnog sustava s naglaskom na nove djelatnike- sudjelovanje u pripremi proslave blagdana sv. Ivana Bosca

VELJAČA- prema potrebi, rad s učenicima s teškoćama u učenju i ponašanju te suradnja s nastavnicima, roditeljima i stručnim

službama- sudjelovanje u pripremi susreta za roditelje i roditeljskih sastanaka i njihovoj realizaciji- rad na dokumentaciji škole- sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu

OŽUJAK- praćenje rada učenika u školskim i izvanškolskim aktivnostima i poticati sve sudionike u odgojno-obrazovnom procesu na

suradnju- sudjelovanje u organizaciji korizmenog vremena i pripremi za uskrsne blagdane- sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu

TRAVANJ- analiza rada i uspjeha učenika u prvom razdoblju drugog polugodišta- u suradnji s nastavnicima pratiti rad učenika završnih razreda- sudjelovanje u pripremi proslave Dana škole- sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu

SVIBANJ- proslava Dana škole i suradnja s učenicima i nastavnicima u pripremi prigodnog programa- priprema i praćenje učenika škole na Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži - u suradnji s ravnateljem sudjelovanje u informiranju učenika i njihovih roditelja o mogućnosti upisa u prvi razred naše

gimnazije za sljedeću šk. godinu- sudjelovanje na roditeljskim sastancima i individualni rad s roditeljima- sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu

LIPANJ- rad s učenicima koji će imati popravne ispite i konzultacije s nastavnicima i roditeljima- provjera uspjeha učenika na kraju nastavne godine u učenju i drugim aktivnostima tijekom godine- informirati o školi i njenom radu učenike zainteresirane za upis u našu gimnaziju- sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu- sudjelovati u organizaciji i radu maturalnih ispita i danu podjela svjedodžbi

147

SRPANJ- sudjelovanje u organizaciji i provođenju upisa u prvi razred- sudjelovanje u izradi izvješća o radu škole i stručnog suradnika - pedagoga- rad na dokumentaciji škole

KOLOVOZ- statistička obrada podataka o protekloj školskoj godini- pisanje izvješća o radu škole- priprema rada za iduću školsku godinu

148

12. PROGRAMI PREVENCIJE U SALEZIJANSKOJ KLASIČNOJ GIMNAZIJI U RIJECI ZA 2019./2020. GODINU

Nositelji programa:

Marija Maja Dolenec, prof.Jadranka Gorički, prof./ Ana Pelčić, prof. (zamjena)vjeroučitelj Boris Barbarić, mag. teol.

149

PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI

Glavni nositelj programa: Marija Maja Dolenec, prof.

Cilj programa je pomoći učenicima da odrastaju u skladu sa zdravim stilovima života.

CILJEVI ISHODI AKTIVNOSTI TKO KADA

Informirati ozdravstvenim,socijalnimi pravnim posljedicama korištenja sredstava ovisnosti

Razvijati i poticatisamopouzdanje,samopoštovanje tepozitivnu sliku o sebi

Živjeti zdravo(prevencija i

očuvanje zdravlja)

- dobiti saznanja i informacije o konzumaciji sredstava ovisnosti

- prepoznati ovisnika među vršnjacima

- sudjelovati na predavanjima, radionicama

i živjeti zdravo - donositi ispravne

odluke- poticati na

neovisničko ponašanje među vršnjacima

- razviti kod učenika osjećaj samopouzdanja i samopoštovanja

- izraziti vlastite stavove i mišljenja

- slobodno izražavati svoje osjećaje

- razviti osjećaj kompetentnosti za školu i rješavati te umanjiti strah od škole

- izrađivati informativne panoe i plakate

- biti aktivan u svakodnevnom životu

- razviti naviku bavljenja sportom i rekreacijom

- uključiti se u rad

- predavanje i izrada plakata

- obilježavanje mjeseca borbe protiv alkoholizma,

nikotina i ovisnosti o drogama

- razgovori u odgojnim skupinama

- radionice:Razlozi za i protiv pušenjaMoji razlozi zašto ne

pijemMoji razlozi zašto ne

koristim ostala sredstva ovisnosti

„Zdrav za 5“ MUP

Kakav želim biti?Donošenje odlukaNaučiti reći NE- predavanje-suradnja

ZZJZ- razgovori i aktivnosti u

odgojnim skupinama

- pravilan ritam životnih aktivnosti

- redovita tjelovježba- vježbanje u fitnes

dvorani u domuTema.Zdrava prehranaStimulativna sredstva i

ProfesoriSalezijanskeklasičnegimnazijeRijeka


ProfesoriSalezijanske

rujan,studenitijekomgodine

studeni

tijekomgodinekontinuirano

rujan,tijekomgodine,listopad

rujan,

150

Provoditi aktivno slobodno vrijeme.

Usmjeravati energiju na pozitivne

aktivnostiu svakodnevnom

životu i radu

izbornih i drugih aktivnosti

- pratiti sportska i kulturna događanja

- izražavati kreativnost

posljedice u sportu (steroidi i doping

sredstva). Obilježavanje svjetskog dana zdravlja- pano poruke

- motiviranje učenika da se u što većem broju aktivno uključe u izborne aktivnosti u domu i izvan doma.

- organizacija sportskih susreta na razini škole i šire

- postavljanje izložbi učeničkih

radova i postignuća

klasične gimnazije Rijeka

tijekomgodine

Savjetovati o novim ovisnostima:(računalni softver,igre na sreću,

kladionice)

Razvijati humanemeđuljudske odnosau školskoj sredini

Uočavati rizične čimbenike i suočavanjes problemom ovisnosti(razvijanje partnerstvasa školom i širom zajednicom, posebnovažna suradnja sroditeljima)

- biti informiran o štetnosti ostalih

mogućih ovisnosti- donositi ispravne

odluke- koristiti primjereno računalo - preispitati sustav

vrijednosti

- uključivati se u aktivnosti vršnjačke pomoći

- poštivati kućni red- razviti toleranciju- izražavati empatiju

- prepoznati opasnost ovisnosti u svom okruženju

- odabrati pozitivne i poticajne aktivnosti i načine

dokazivanja

- izrada prigodnih plakata s porukama


Teme:Nove ovisnosti

- obraditi teme prema interesima učenika

- zadužiti učenike u skupinama za pomoć vršnjacima (u adaptaciji,

socijalizaciji, učenju)

- izrada plakata s pozitivnim porukama na odgojnim skupinama

- suradnja sa roditeljima, roditeljski sastanci savjetovalištima i zdravstvenim ustanovama

ProfesoriSalezijanskeklasičnegimnazije Rijeka

Stručni suradnik pedagog


veljača

rujan,kontinuirano

kontinuirano

151

PROGRAM PREVENCIJE NASILJA


Cilj programa je prije svega pomoći učenicima da odrastu u osobe koje ne vrše nasilje nad sobom, drugima i nad prirodom.

CILJEVI ISHODI AKTIVNOSTI TKO KADA

152

Informirati učenike o nasilju i vrstamanasilja

Razvijatisamopoštovanje isamopouzdanje

Nenasilno rješavatisukobe (poučiti učenike kakoprepoznati ljutnju itjeskobu, važnostsamokontrole)

Razvijati humane međuljudske odnose ihumane odnose međuspolovima

- znati ljudska prava (pravo na život bez

nasilja)- prepoznati nasilje- naučiti poštivati i

uvažavati različitosti- uključiti se u

programe i aktivno sudjelovati u njihovoj

provedbi u razrednom odjeljenju i u školi

- poštivati pravila u školi i uopće

- imati pozitivnu sliku o sebi i osjećaju vlastite vrijednosti

- izražavati slobodno kritičko mišljenje

- izražavati svoje osjećaje

- razviti osjećaj kompetentnosti za školu i izvršavati svoje školske obveze

- upoznati načine ophođenja s neugodnim emocijama

- prepoznati svoje i tuđe neugodne osjećaje

- naučiti pravilno komunicirati

- primijeniti tehnike nenasilnog rješavanja sukoba

- ukazati na kršenje svojih i tuđih prava

- pridržavati se pravila lijepog ponašanja i

Obilježavanje značajnih datuma:

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan za uklanjanje nasilja nad ženama (pano)

Dan čovjekovih prava (UN)- svakodnevne aktivnosti i zajednički život u školiSuradnja sa školom za dnevni boravak djece „Tić“ Rijeka (Savjetovalište

„Tić“)-zaštita djece od zlostavljanja i zanemarivanja-predavanje na temu: Vršnjačko nasilje

Tema: Sigurnost na društvenim

mrežamaTema: Uvažavanje

različitosti

- rad u odgojnim skupinama kroz svakodnevne

aktivnosti- radionica „Tihana“ -grupa

učenika koji aktivno sudjeluju i djeluju u programu prevencije

(vršnjaci za vršnjake)

Teme:Prepoznaj emociju

(radioniceu odgojnim skupinama)

razgovori na Vijeću učenikaSuradnja s domom sv. Ane iCentrom za mir i nenasilje(radionice)

- razgovori u odgojnim skupinama, pano poruke

- predavanja:Teme:Adolescentske veze


učenicistručni

suradnik pedagog

Vanjskasuradnica

stručni suradnik pedagog

učenici

profesoriSalezijanskeklasičnegimnazijeRijeka,učenici


i grupaučenikaaktivna uprogramu


rujan,tijekom g.

22.09.25.11.

10.12.

16.11.

veljača

rujan

tijekomgodine

listopad,studeni,veljača,ožujak

tijekomgodine

ožujak

listopad153

ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM


Cilj ovog programa je ukazati učenicima na štetnost korupcije te odlučno djelovati na mogućnost pojave spomenutog djelovanja u školi.

ZADAĆESADRŽAJ TKO KADA

154

Informiranje učenikao pojavi i značenjukorupcije i njenimnegativnim posljedicama

Upoznavanje učenika s Etičkim kodeksom škole tj. moralnim načelima prema kojima se trebaju ponašati svi zaposlenici, korisnici i suradnici škole

Razvijati moralne idruštvene vrijednostikod učenika

Razvijanje i važnostidostojanstva u životu

Razvijanjesamopoštovanja isamopouzdanja kao ipoštivanje i uvažavanjedrugih

Učenje iskrenosti, poštenja , povjerenja

i pravednosti

Razvijanje kritičkog stava prema informacijama

Razvijanje navika življenja prema pravilima i prema zakonima

Razvijanje povjerenjai sigurnosti uprofesore i ostale

zaposlenike škole

- razgovori u skupinama i diskusije na temu korupcije

-izrada plakata s korisnim porukama i razmišljanjima

obrada teme na sastancima odgojnih skupina

- razgovori na temu na sastanku Vijeća učenika

Tema:Biti savjestan

Radionice:Tko sam ja?Što ne želim čuti o sebi?


- rad u izbornim aktivnostima i posebnim programima

-razgovori u odgojnim skupinama

Tema: Mediji i dostupnost informacija

- razgovori i raspravena sastancima odgojnih skupina

-razgovori, odgovori na pitanja, transparentnost

odluka, poštivanje propisanih načela u

svakodnevnom radu

profesori Salezijanske klasične gimnazije Rijeka, učenici



profesori Salezijanske klasične gimnazije Rijeka



tijekom godine

tijekom godine

tijekom godine

tijekom godine

tijekom godine

tijekom godine

tijekom godine

tijekom godine

tijekom godine

tijekom godine

13. Knjižničar

CILJEVI I ZADACI RADA:

155

- učiniti knjižnicu informacijskim, medijskim, komunikacijskim i kulturnim središtem škole- integrirati rad knjižnice u nastavni proces: osigurati stručnu potporu za potrebe redovite nastave, izvannastavnih i

izvanškolskih aktivnosti, sudjelovati u planiranju i provedbi međupredmetne korelacije građanskog odgoja - informacijski opismenjavati učenike (osposobiti ih za pronalaženje, vrednovanje, korištenje i predstavljanje informacija)- osposobljavati učenike za samostalan rad i cjeloživotno učenje utemeljeno na istraživačkom pristupu- njegovati ljubav prema knjizi, promicati čitanje i korištenje knjižničnim uslugama u školi i izvan nje- odgajati učenike kao pozitivne osobe (kulturno ponašanje, razvoj vrijednosti: obiteljski život, ljubav, domoljublje –

vrijednosti nacionalne kulture, jezika, ekološka svijest, sloboda mišljenja, kritičko mišljenje, pozitivna slika o sebi, odgoj za demokraciju i ljudska prava…)

- njegovanje duhovnoga ozračja škole

Aktivnosti Nositeljaktivnosti

Vrijeme aktivnosti

Broj sati

1. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S UČENICIMA

– edukacija korisnika– timska nastava– knjižnična družina– stvaralačke radionice– izložbena djelatnost

– uvođenje učenika prvih razreda u rad knjižnice: upoznavanje s organizacijom rada, smještajem fonda, Pravilnikom o radu, aktivnostima školske knjižnice, načinom korištenja informatičke opreme

– razvijanje navike posjećivanja školske knjižnice– sustavno upoznavanje učenika s knjižničnom građom i aktivnostima

školske knjižnice u redovitim i slobodnim aktivnostima– upoznavanje s vrstama i funkcijama kataloga te njihovim korištenjem – upoznavanje s osnovama UDK sustava– sustavno upućivanje u služenje svim izvorima znanja– upoznavanje knjižnične građe: knjiga, časopisa, referentne zbirke, AV

građe– pomoć u korištenju svih izvora znanja, poticanje i navikavanje na čitanje

predgovora, pogovora, bibliografija, kazala, sažetaka– pomoć pri izboru građe uz korištenje različitih izvora informacija, u

obradi zadanih tema, referata iz pojedinih nastavnih područja, pretraživanje elektroničkih izvora uz razvijanje navike navođenja korištenih izvora, citiranja bibliografskih podataka i poštivanje autorskoga prava

– pomoć pri izradi edukativnih plakata i postera, prezentacija, referata– upućivanje u korištenje računala za učenje i istraživanje– posudba lektire, beletristike, stručne literature, časopisa, audiovizualne

građe– upoznavanje sa sustavom knjižnica te mogućnošću korištenja knjižničnih

usluga (GKR, Pitajte knjižničara, međuknjižnična posudba…)– promicanje čitanja i poboljšanje čitalačke pismenosti– sustavno poučavanje i pomoć u samostalnom radu, učenju kako učiti,

služenju izvorima znanja kao putokaz za cjeloživotno učenje

knjižničarkasvi učenicinastavnici

učenici 1. razreda

rad s cijelim razredima, manjim skupinama učenika, individualni rad

tijekom školske godine

rujan


880

156

2. STRUČNI RAD I INFORMACIJSKA DJELATNOST

– organiziranje i vođenje rada u knjižnici i čitaonici– nabava – ispitivanje, prikupljanje, raščlamba zahtjeva korisnika, katalog

deziderata, plan nabave knjižne (lektira, beletristika, stručna literatura, referentna zbirka) i neknjižne građe, izbor i narudžba

– tehnička i stručna obrada građe: inventarizacija, signiranje, sadržajna analiza, klasifikacija, reklasifikacija, katalogizacija, predmetna obrada (računalna obrada u programu METEL WIN)

– zaštita građe – pravilan smještaj, popravak, čuvanje– pročišćavanje, izlučivanje– redoviti godišnji otpis knjižne građe– informacijska djelatnost: izrada biltena prinova, tematskih i bibliografskih

popisa literature za potrebe učenika i nastavnika, pretraživanja – referentna zbirka, dostupne baze podataka, kataloga, međuknjižnična posudba

– izrada izvješća (otpis, inventura, aktivnosti) i statističkih podataka

knjižničarka tijekom školske godine

12. mjesec6., 7. mjesec

4433. KULTURNA I JAVNA DJELATNOST KNJIŽNICE

– povezivanje škole sa širom zajednicom– sudjelovanje u osmišljavanju i izradi promidžbenog materijala– obilježavanje značajnih obljetnica i datuma iz povijesti i kulture– obilježavanje vjerskih blagdana i svečanosti– sudjelovanje u uređivanju duhovnoga kutka škole – priprema i postavljanje tematskih izložaba– suradnja s organizacijama i udrugama– organiziranje predstavljanja knjiga, književnih susreta, pjesničkih večeri– suradnja s medijima radi promocije škole i knjižnice– uređenje stranice knjižnice na mrežnoj stranici škole– suradnja s čimbenicima javnog, kulturnog i gospodarskog života lokalne

zajednice– informiranje o kulturnim zbivanjima u gradu te posjećivanje izložbi,

predavanja, predstavljanja knjiga – suradnja s knjižnicama, knjižarama, nakladnicima, muzejima,

antikvarijatima

knjižničarkaučenicinastavnicivanjski suradnici


2084. STRUČNO USAVRŠAVANJE

– sudjelovanje u oblicima usavršavanja u organizaciji: Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (županijska stručna vijeća, Proljetna škola školskih knjižničara), matične službe, Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara, Nacionalnog ureda HBK za katoličke škole

– sudjelovanje u radu stručnih knjižničnih udruga– usavršavanje za računalnu obradu građe (program METEL WIN)– individualno stručno usavršavanje – praćenje literature, recenzija, prikaza,

različiti oblici edukacije

knjižničarka tijekom školske godine

121

157

5. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE, RAD U STRUČNIM TIJELIMA, DRŽAVNA MATURA, SURADNJA S DJELATNICIMA ŠKOLE

– izrada godišnjeg plana i programa rada knjižnice, plana nabave, kulturnih i javnih djelatnosti

– izrada godišnjih izvješća– planiranje uključivanja knjižnice u školski kurikulum, programe

prevencije, međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja

– suradnja s ravnateljem, nastavnicima, pedagogom, tajnicom, računovotkinjom pri izradi planova i programa te radi poboljšanja uvjeta rada knjižnice, nabave knjižnične građe, suradnje u kulturnom i javnom djelovanju škole, organizaciji nastave i slobodnih aktivnosti

– sudjelovanje na sjednicama Nastavničkog vijeća, Školskog odbora, stručnih vijeća pojedinih predmeta

– sudjelovanje u provedbi državne mature

knjižničarkaravnateljpedagognastavnicitajnicaračunovotkinja

8. i 9. mjesec


116

14. Program rada tajnika škole

Početak školske godine za tajnika SKG obilježen je sudjelovanjem u pripremi kao i u izradi Godišnjeg plana i programa škole. To je posao u koji su uključeni svi profesori i sve osoblje kako bi se što kvalitetnije pripremila nova školska godina.

Tajnik također početkom šk. godine izrađuje razne statističke izvještaje koji se odnose na strukturu djelatnika škole, broj upisanih učenika u razredna odjeljenja, broj razrednih odjeljenja, uspjeh učenika na popravnim ispitima te ostala izvješća.

Da bi se nesmetano odvijala nastava, potrebno je prije početka nastave nabaviti i pedagošku dokumentaciju o čemu se također brine tajnik škole.

Nakon pripreme nastave slijede i ostali poslovi tajnika:- sređivanje dosjea učenika i upisivanje novih učenika i osnovnih podataka o njima u matični registar, e-maticu (kao

administrator imenika) - izdavanje raznih potvrda i uvjerenja učenicima- davanje raznih informacija strankama vezanih za početak nastave, udžbenike- sređivanje dosjea zaposlenika i unošenje promjena u e-maticu, registar zaposlenika i CARNet sučelje- u suradnji s ravnateljem škole izrađuje ugovore o radu i anekse ugovora za zaposlene, usklađivanje broja radnih sati sa

ostalim školama u kojima profesori nadopunjavaju svoju radnu normu, sastavljanje sporazuma s drugim školama u svezi istih djelatnika.

- ispunjava e- maticu škole za kraj školske godine i e-maticu škole za početak školske godine te unosi promjene u e-maticu vezano za djelatnike i rad škole

- sudjeluje u svom djelokrugu u izradi Godišnjeg plana i programa škole- administrator imenika je u CARNet sučelju za izdavanje korisničkih imena i lozinki učenicima i djelatnicima- briga i uvođenje promjena u CARNet aplikaciji kao administrator imenika- izrada tablice tjednih zaduženja kao i izrada tjednih zaduženja za svakog pojedinog nastavnika i stručnog

suradnika te tablični prikaz navedenih tjednih zaduženja u god. planu i programu rada škole.

Ostali poslovi tijekom godine:

- kadrovski poslovi vezani za izradu i izdavanje svih rješenja iz oblasti radnih odnosa za djelatnike škole- prijava i odjava te promjena vezana za djelatnike u Registru zaposlenih i svih ostalih podataka za svakog djelatnika

posebno, bolovanja, promjena u radnom vremenu, račune, raspodjela olakšica, i sveg ostalog o čemu ovisi i plaća djelatnika.

- prijava i odjava kao i unošenje promjena u vezi djelatnika na mirovinsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje

- vođenje matične knjige djelatnika i vođenje brige o dosjeima djelatnika, te vođenje e-matice – za djelatnike, unošenje promjena u podatke o djelatnicima i školi, te učenicima škole…

- vođenje brige o radnom stažu djelatnika - objava natječaja za radna mjesta na HZZ, na stranici škole i oglasnoj ploči škole, obavještavanje - Županijskog ureda o viškovima i manjkovima

158

- briga oko evidencije rada – tablični prikazi na kraju mjeseca evidencije koji se daju u računovodstvo za izračun plaće- tablični prikaz svaki mjesec daje u računovodstvo za sate preko norme i prekovremene sate- prati područja radnog zakonodavstva- primanje, urudžbiranje i otpremanje pošte- briga oko donošenja općih akata škole (pravilnici)- priprema prijedloge općih akata, te njihovu izmjenu i dopunu- brine se o žigu škole i arhivi škole- izdavanje duplikata svjedodžbi- piše dopise po nalogu ravnatelja- u ISGE sustav upisuje račune o potrošnji energenata i početkom i završetkom tjedna mjerenja potrošnje el.energije i vode- Na kraju šk. godine poslovi tajnika vezani su za:- statističke izvještaje o uspjehu učenika- izvještaji o realiziranim nastavnim satovima- izvještaji o broju učenika na kraju šk. godine- izvješća o aktivnostima u školi tijekom godine.

15. Program rada računovođe

Osnovni zadatak svakog računovođe je organizacija i vođenje knjigovodstva prema računskom planu koji propisuje Pravilnik o knjigovodstvu, a uz to brine se i o ažurnosti poslovanja.

U okviru tog zadatka postoje poslovi koji se obavljaju svakodnevno, mjesečno, tromjesečno, postoje polugodišnji i godišnji poslovi.

Poslovi koji se obavljaju svakodnevno:- likvidiranje i kontroliranje financijskih dokumenata- kontiranje financijskih dokumenata - knjiženje svih poslovnih događaja na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava- vođenje salda konta dobavljača- vođenje knjige blagajne - o svim gotovinskim uplatama i isplatama- dnevno zaključivanje blagajničkih izvještaja i sravnavanje salda u gotovom s knjižnim saldom- supotpisivanje financijskih dokumenata s bankovnim i drugim poslovanjem- plaćanje pristiglih računa- vođenje knjige ulaznih računa i ostalih poslovnih knjiga- vođenje knjige izlaznih računa- vođenje knjige sitnog inventara- vođenje knjige osnovnih sredstava- izdavanje potvrda djelatnicima vezano za prihode.

Poslovi koji se obavljaju mjesečno:- obračun plaća - obračun naknada djelatnicima- obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak iz nesamostalnog rada i ažurno dostavljanje podataka poreznoj upravi- vodi se briga o visini blagajničkog maksimuma- radi se obračun bolovanja i ostalih naknada djelatnicima- popunjavanje statističkih izvješća koja se odnose na financijsko poslovanje- popunjava Račun plaća.

- obračun prijevoza djelatnika - obračun stručnog osposobljavanja zaposlenika koji nemaju zasnovan radni odnos - obračun putnih naloga - upis i dostava računa u županijsku riznicu - dostava izvješća HZMO - dostava izvješća poreznoj upravi - potraživanje refundacija - izdavanje i naplata računa za najam prostora u holu naše škole.

159

Poslovi koji se obavljaju periodično, tromjesečno i polugodišnji poslovi:

- izrada periodičnih obračuna i usklađivanje s doznakama Ministarstva prosvjete i sporta- usklađivanje sa FIN-om- izrada polugodišnjeg financijskog izvješća- izrada polugodišnje bruto-bilance- dostava izvješća i obrazloženje školskom odboru- dostava izvješća uz obrazloženje županiji- sastavljanje tromjesečna izvješća za Fond MIO- popunjavanje statističkih izvješća koja se odnose na financijsko poslovanje tog razdoblja- usklađivanje i sastavljanje zapisnika s dobavljačima.

Krajem godine izrađuje se:- godišnja bruto-bilanca- zaključni list za završni račun- račun prihoda i rashoda te druga izvješća propisana Uredbom o računovodstvu- popunjavaju se godišnja statistička izvješća koja se odnose na financijsko poslovanje- izrada financijskog plana za narednu godinu po smjernicama županije Primorsko-goranske- izrada financijskog plana za naredne tri godine po smjernicama Ministarstva financija- obračun i obrazloženje financijskog plana županije- vrši se obračun amortizacije - knjiže se otpisi pojedinačno za svako osnovno sredstvo u kartoteci osnovnih sredstava- knjiže se otpisi pojedinačno za svaki sitni inventar u kartoteci sitnog inventara- na temelju izvješća komisije o popisu osnovnih sredstava vrši se usklađivanje u Glavnoj knjizi II i na analitičkim

karticama osnovnih sredstava- na temelju izvješća komisije o popisu sitnog inventara vrši se otpis i usklađenje sa Glavnom knjigom i na analitičkim

karticama sitnog inventara- vodi knjigu inventara - vode se inventurne liste - osnovnih sredstava i sitnog inventara- sastavlja godišnje izvješće za Fond MIO i za Fond ZO – obračuna i uplate doprinosa iz plaće - usklađivanje i sastavljanje zapisnika s dobavljačima po godišnjim obračunima- zaključivanje Računa plaća za tekuću godinu, i otvaranje za nastupajuću godinu, te predaje Ip obrasce za prethodnu

godinu- godišnji obračun poreza na dohodak za svakog zaposlenika- usklađenje isplaćenih naknada djelatnicima koji su koristili bolovanje, sa HZZO i MIO- sastavljanje i popisivanje liste primopredaje računovodstvenih spisa u arhivu škole- sastavljanje izvješća za reviziju- sastavljanje i ispunjavanje fiskalnog upitnika o poslovanju i radu škole- zaključivanje plana rashoda sa županijom- i drugi poslovi po nalogu ravnatelja škole.

Osim toga, zadatak računovođe je da sudjeluje u izradi financijskog plana, da prati propise u svezi s financijskim poslovanjem i obračunom plaća, da odlaže i čuva svu dokumentaciju koja se odnosi na financijsko poslovanje i na djelokrug svog radnog mjesta.

160

16. Program rada satničara

Sanda Daus, prof. povijesti i informatike obavlja poslove satničara.Škola ove godine ima 12 odjeljenja (8 općih gimnazijskih smjerova za sportaše i 4 klasična).

Njihovo tjedno opterećenje: I. k --- 37 h I. SA --- 35 h I. SB --- 35 h II. k --- 37 h II. SA --- 37 h II. SB --- 37h III. K --- 38 h III. SA --- 37 h III. SB --- 37h IV. K --- 38 h IV. SA --- 36 h IV. SB --- 36 h

Posao satničara je izrada satnice i organizacija zamjena u slučaju izostanka nastavnika.Nastavu ostvaruju 30 nastavnika, od kojih je 7 radi i u drugim školama, pa to predstavlja jedan od većih problema u

ostvarivanju rasporeda.

U Rijeci 30. 9. 2019.

Ravnatelj:_______________________doc. dr. sc. Niko Tunjić

Predsjednik Školskog odbora:________________________Dragutin Detić, prof.

161

Documents

gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hrgimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr/upload/... · Web viewUvjeti rada u školi su povoljni, jer škola posjeduje sva potrebna pomagala