Upload
gordana-brzakovic-mitic
View
254
Download
9
Embed Size (px)
Citation preview
12.3.2012
1
Alimentarne bolesti
Predmet Higijena ishrane
Doc dr Aleksandra Stankovic
Alimentarni faktori rizika
Unutrašnji
Spoljašnji
Unutrašnji faktori rizika
Toksične gljive (amatoksin,psilokain)
Solanin u krompiru (alkaloid)
Leguminoze, koštunice voća (cijanidi)
Voće, povrće (tanini)
Leguminoze (inhibitori proteaze)
Mekinje (fitinska kiselina)
Spanać (oksalatna kiselina)
Spoljašnji faktori
Hemijski (rezidue pesticida, teški
metali, aromatični ugljovodonici,
polihlorovani bifenili, veterinarski
lekovi, radioaktivni kontaminenti)
Biološki (bakterije, paraziti, virusi,
plesni,alge)
Fizički faktori (delovi stakla, opiljci metala, tvrdi materjali)
Biološki faktori (bakterije, virusi, paraziti)
Hemijski faktori (metali, pesticidi, đubriva)
Važno je imati podatak o prosečnom dnevnom nutritivnom unosu namirnica koje su pod rizikom kontamaincije određenim faktorom
Poreklo alimentarnih faktora
Industrijsko zagađenje spoljašnje sredine i hrana
Poljoprivredna proizvodnja i zagađenje hrane
Postupci u proizvodnji namirnica kao izvor zagađenja hrane
Prirodni toksini u hrani
Mikotoksini u hrani
Toksini u algama
12.3.2012
2
Industrijsko zagađenje spoljašnje
sredine i hrana
Hemijska industrija
Teški metali (Hg, Pb,Cd,
polihlorovani bifenili)
Hg Metilirana Hg je najtoksičnije
jedinjenje (oštećuje CNS)
U rekama i jezerima bakterije vrše
metilaciju Hg
Lanac ishrane (ribe, školjke)
Hg iz vazduha može dospeti
vodotok
Pb Oštećuje CNS,
krvne ćelije i
urogenitalni
sistem
Industrija i
izduvni gasovi
Lanac ishrane
Cd, Ni i polihlorovani bifenili
Cd kumulatorno svojstvo, deca posebno osetljiva
Ni kancerogeni element, kumulativni efekat
Polihlorovani bifenili kancerogeni, ribe su najviše kontaminirane
Poljoprivredna proizvodnja i
zagađenje hrane
Organohlorni pesticidi akumulacija u masnim tkivima životinja i ljudi
Propisi o njihovoj ograničenoj upotrebi
Mleko, riba, životinjske masti, jaja
Nerazvijene zemlje i dalje koriste DDT u cilju suzbijanja malarije
12.3.2012
3
Poljoprivredna proizvodnja i
zagađenje hrane Organofosforni pesticidi
Ne akumuliraju se ali su veoma toksični
Prilikom transporta ili magacioniranja posebno praškastih supstanci (brašno, šećer) zajedn osa pesticidima
Tretiranje semena koje se transportuje ili magacionira na duži vremesnki period
Zadesna trovanja
Pogrešna upotreba u poljoprivredi (prekomerna) Poljoprivredna proizvodnja i zagađenje hrane
Poljoprivredna proizvodnja i
zagađenje hrane
Rezidue veterinarskih lekova (antibiotici)
Rezistencija na antibiotike i alergijski efekti
Preporuka da antibiotici koji se koriste u lečenju životinja se ne koriste u lečenju ljudi
Hormonski preparati (dozvoljene vrednosti propisima)
Postupci u proizvodnji namirnica
kao izvor zagađenja hrane
Ambalaža za čuvanje namirnica
posebno ako hrana ima izrazito
kiseli karakter
Prehrambeni aditivi (konzervansi,
emulgatori,boje, arome, regulatori
kiselosti)
Nitriti i nitrati (u minimalnim
količinama imaju konzervirajući
efekat)
Toksini u hrani
Prirodni
Glukozinolati (brokoli, kupis) kuvanjem se koncentraciaj smanjuje, samnjuju rizik od kancera digestivnog trakta i utiču na pojavuendemske gušavosti
Solanin u krompiru (proklijalom i zelenom), ne uništava se kuvanjem, inhibitor holinesteraze, digestivne i neurološke smetnje
Toksini u hrani
Mikotoksini
Plesni od digestivnih simptoma do kancera
Aflatoksin, uglavnom tropski predeli, kancerogen, toksičnost zsvisi od vrste plesni koja ga produkuje, povezuje se sa hepatitisom B
Najčešće u žitaricama, otporni na metode tretiranaj namirnica
Toksini u hrani
Toksini u algama
Termostabilni su, tropski predeli
Digestivni i neurološki simptomi
Konzumiranje školjki
12.3.2012
4
Zastupljenost alimetarnih bolesti
Poslednjih godina dolazi do povećanja incidence
Unapređenje procesa prijavljivanja i evidentiranja
Urbana industralizacija i urban način života
Nizak nivo sanitacije u nerazvijenim zemljama
Povećanja potrošnja namirnica pogodnih za razvoj mikroorganizama (mleko, meso,jaja)
Povećan uvoz hrane
Češća upotreba brze hrane
Porast opšte populacije
Priroda alimetarnih bolesti Foodborne disease or illness
Definišu se kao bolesti infektivne ili
toksične prirode izazvane hranom
ili se prenose konzumiranjem hrane
ili vode
Dijareja zajednički klinički znak
Bakterije dva mehanizma delovanja
infekcija i intoksikacija
Alimentarne infekcije
Kada bakterije dospeju u tako
velikom broju u digestivni trakt da
prežive visok aciditet u želucu,
odlaze u tanko crevo gde se
razmnožavaju
Infekcija može biti invazivna i
neinvazivna
Alimentarne infekcije
Neinvazivna organizam radi odbrane ubrzava protok materjala kroz crevo
Kolonizacija površine creva
Enterotoksini menjaju funkciju endotelnih ćelija creva i dovode do sekrecije vode i elektrolita unutar intestinuma što dovodi do dijareje
Kolera,enterogena E.coli
Alimentarne infekcije
Invazivna bakterije penetriraju u
unutrašnje ćelije creva, zapaljiv
proces, stolica sadrži krv, gnoj
(salmonela)
Infiltracija u druge organe (brucela,
listerija)
12.3.2012
5
Alimentarne intoksikacije
Bakterije rastu i razmnožavaju se u
hrani i tako proizvoden toksin
dospeva u organizam
Kratak inkubacioni period 2 h
Infektivna doza
Određeni broj bakterija
Infekcija zavisi od virulencije
patogena i osetljivosti organizma
(starost, pol, imuni status,
ishranjenost)
Vrsta mikroorganizma Infektivna doza
Šigela 10-100
Salmonela <1000
Klostridijum perfrigens 1000000-100000000
Kamfilobakter 500
Vibrio kolere 1000000
Zdravstvene posledice alimentarnih
bolesti
Bolest Prateće komplikacije
Bruceloza Aortit, meningit, perikardit,spondilit
Kampilobakteriosa Artrit,holecistit, pankreatir, septikemija
E.coli Eritema nodozum, hemolitičko uremički
sindrom
Listerioza Endokardit, meningit, osteomijelit,
mrtvorođenost
Salmoneloza Holecistit, kolit,miokardit, reumatoidni
sindrom, septikemija
Šigeloza Eritema nodozum,
pneumonija,septikemija,periferna
neuropatija
Tenijaza Artrit
Toksoplazmoza Malformaciej fetusa, kongenitalno slepilo
Jersinijaza Apces jetre, limfadenit, pneumonija,
septikemija
Dečija populacija oboljeva češće od
odraslih
Dehidratacija, malnutricija
Ekonomski značaj (troškovi lečenja)
Preporuke za prevenciju
alimentarnih bolesti