1.12 - e-student.fpz.hr

1.12.2016

1

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti

Distribucijska logistika

SUDIONICI DISTRIBUCIJE

1.12.2016

2

Proizvodna poduzeća kao sudionici u distribuciji imaju značajnomjesto, bez obzira, radi li se o pomoćnoj karici sa snažnim utjecajemna ostale sudionike distribucije ili o nastojanju da se što izravnijestupi u kontakt s kupcima vlastitih proizvoda.

Sudjelovanje proizvodnih poduzeća u procesu distribucije imaprednosti i nedostataka.

Prednost je, što proizvodna poduzeća izravnom prodajom robepotrošačima imaju bolju kontrolu prodaje, ostvaruju izravan uvid uponašanje potrošača i njihove zahtjeve u pogledu kvalitete iasortimana robe. Nedostatak je, što često imaju veće troškovedistribucije, nego, da su je povjerili posredniku i što slabi njihovangažman u proizvodnji.

U razvijenim tržišnim gospodarstvima sve se češće disribucijskafunkcija prepušta specijaliziranim tvrtkama ili drugim posrednicima.

Proizvodna poduzeća proces distribucije

obavljaju putem:

odjela (ili službi) nabave i

odjela (ili službi) prodaje putem narudžbi,

trgovačkih putnika, vlastitih prodavaonica, "od

vrata do vrata ", kataloga, intemeta itd.

1.12.2016

3

Trgovačka poduzeća su najvažniji

nositelji distribucije.

Javljaju se u obliku:

trgovačkih poduzeća na veliko (grosisti),

trgovačkih poduzeća na malo (detaljisti), i

trgovačkih poduzeća na veliko i malo

(angrodetaljisti).

Trgovačka poduzeća na veliko

Trgovačka poduzeća na veliko pružaju trgovinske usluge

proizvođačima, trgovačkim poduzećima na malo i velikim

potrošačima (bolnice, radnički restorani, domovi i dr.).

Ti sudionici procesa distribucije, kroz držanje znatne količine zaliha

različite robe, omogućuju ravnomjerno odvijanje proizvodnje i

prodaje.

Postojanje ovih poduzeća ima svoje opravdanje, samo, ako

doprinose bržem i ekonomičnijem odvijanju proizvodnje i potrošnje,

tj. ukoliko pojeftinjuju i ubrzavaju cirkulaciju robe i usluga u procesu

distribucije.

1.12.2016

4

Trgovačka poduzeća na veliko

Trgovačka poduzeća na veliko predstavljaju jednu razinu

više u kanalu distribucije između proizvođača i krajnjih

potrošača, te je njihova korisnost u podmirivanju potreba

trgovine na malo i velikih potrošača opravdana u

slijedećim okolnostima:- kada na tržištu ima mnogo manjih potrošača,

- kada na tržištu ima mnogo malih detaljista koji s malim narudžbama se ne

mogu pojaviti izravno kod proizvođača,

- kada su u stanju formirati asortiman za svoje kupce i osloboditi ih velikog

broja kontakata s raznim specijaliziranim proizvonačima,

- kada kupcima omogućuju kupnju u manjim količinama,

Trgovačka poduzeća na veliko-nastavak

- kada drže robu na zalihama, a trgovcima na malo omogućuju kupnju u

potrebnom vremenu, smanjujući im troškove zaliha, a i rizik koji može nastati

gubicima na robi ili zbog zastarjelosti,

- kada osiguravaju bržu isporuku,

- kada financiraju svoje kupce prodajom na kredit,

- kada svojim kupcima dajući informacije o novim proizvodima, cijenama,

postupcima konkurenata pružaju transparentnost tržišta nabave,

- kada trgovcima na malo pružaju pomoć u poslovanju npr. podučavanjem

prodajnog osoblja, pružanje promotivnih usluga naročito unaprenenjem

prodaje.

1.12.2016

5

Uloga trgovačkih poduzeća na veliko postaje sve manja:

- jer se na strani prodavatelja javljaju veliki proizvođači koji mogu organizirati

svoju maloprodajnu mrežu,

- jer se trgovačka društva na malo udružuju i s velikim narudžbama izravno

povezuju s proizvođačima.

Zbog ovog razloga i sve veće konkurencije trgovačka poduzeća na veliko traže izlaz:

- većim angažiranjem u opskrbljivanju proizvođača sirovinama i drugim

repromaterijalom, držanjem zaliha, davanjem kredita i dostavama prema

potrebi,

- u tranzitnoj trgovini, bez preuzimanja fizičkih tokova robe, već samo

informacijskih i novčanih jer im je cilj zaračunati razliku u cijeni; prikupljanje

narudžbi kupaca prosljeđuju proizvođačima koji realiziraju i funkciju isporuke

robe kupcu; redukcijom vremenskog posredovanja kao i manipulativne

funkcije isporuke smanjuju investiranja u skladišne kapacitete i opremu

- modernizacijom poslovanja primjenom suvremenih i racionalnih metoda

prodaje npr: Cash&Carry kao prodajno skladište samoposlužne veletrgovine

eliminira funkcije poput prodaje na kredit i otprema robe, kupac sam otprema

robu, a prodaja je za gotovinu. Osim što su bitni kao dobavljači u opskrbi

trgovaca na malo, tzv. velikih potrošača, obrtnika, restorana, hotela,

podmiruju i potrebe malih kupaca..

1.12.2016

6

Trgovačka poduzeća na malo

Trgovačka poduzeća na malo prodaju robu izravno

potrošačima. To čine kroz različite institucionalne oblike koji

su izloženi stalnim promjenama. Najčešće se spominju:

klasične prodavaonice, pokretne prodavaonice, samoposluge,

supermarketi, hipermarketi, robne kuće, kataloške kuće,

diskontne kuće i robni automati.

Broj maloprodajnih objekata ovisi o slijedećim elementima:

- obujam proizvodnje

- kretanje broja stanovnika i njihove kupovne moći,

- migracije stanovništva u nova područja,

- specijalizacija i trgovina na malo,

-lakoća ulaska na tržište i težnja za neovisnošću

- kretanje troškova poslovanja u maloprodajnim objektima u gradskim

sredinama

1.12.2016

7

Trgovačka poduzeća na malo nabavljaju robu:

- od trgovačkih poduzeća na veliko,

- izravno od proizvođača,

- izravno iz uvoza,

- na veletržnicama,

- u distributivnim centrima,

- u C&C skladištima.

a prodaju je u malim količinama:

- potrošačima i

- pravnim osobama (obrtnicima, ustanovama) u obliku sitnih

nabavki.

Obilježja tipa prodavaonice:

- mikro i makro lokacija

- način posluživanja potrošača

- kombinacija asortimana robe i usluga te cijena

- dimenzije i organizacija (veličina prodajnog prostora,

skladišnog prostora, broj artikala u asortimanu)

- vanjska organizacija (položaj u odnosu na trgovinsku ili neku

drugu organizaciju u čijem se sastavu nalazi)

1.12.2016

8

Klasična prodavaonica

Klasične prodavaonice su manji prodajni objekti čija je organizacija i

tehnika rada temelji na izravnom posluživanju kupaca. One mogu biti više

ili manje specijalizirane za prodaju tekstila, obuće, prehrambene robe,

kristala i si. Klasična prodavaonica je karakteristična po skromnoj opremi

i inventaru.

Prikladne su za opskrbu područja koja nisu ekonomski isplativa za

otvaranje većih prodavaonica, kao što su samoposluge, supermarketi,

hipermarketi, robne kuće i dr. U svijetu, pa i kod nas, sve češće se, ovaj

tip prodajnih objekata modernizira i pretvara u samoposluge.

Pokretna prodavaonica

Pokretne prodavaonice su trgovinske radnje bez čvrste lokacije.

Prikladne su za opskrbu rijetko naseljenih područja i turističkih

aglomeracija za vrijeme sezone. Mogu biti u obliku kioska ili

motorizirane prodavaonice.

Samoposluga (Market)

Samoposluge su prodavaonice samoposlužnog tipa površine do 400

četvornih metara prodajnog prostora. Posluju, uglavnom, robom

široke potrošnje.

1.12.2016

9

Supermarket

Supermarket, kao tip prodavaonica, javljaju se tridesetih godina u SAD-a. Naziv jevezan uz lanac prodavaonica iz Los Angelesa kojemu je vlasnica, inače filmskazvijezda, dala atraktivno ime "super", što bi značilo "prodavaonica iznad sviju".

U današnjem poimanju supermarketa, to su veće prodavaonice samopos-Iužnog tipapovršine od 400 do 2.000 četvornih metara prodajnog prostora i širokim asortimanomprehrambene i neprehrambene robe (3000-5.000 artikla).

Za razliku od mješovitih klasičnih prodavaonica i manjih samoposluga koje prodajupretežno prehrambene proizvode (90%) i nešto malo proizvoda vezanih za higijenu,galanteriju i ostale svakidašnje potrebe, kod supermarketa, asortiman je uravnoteženizmeđu prehrambenih proizvoda (50%) i ostalih (50%).

Važno je napomenuti, roba treba biti izložena da kupcu da moguć i najbolji uvid nasvu robu koja se može kupiti, u dotičnom supermarketu.

Također je nužno voditi računa o odgovarajućim pravilima, koja se pri razmještajurobe primjenjuju. U neposrednoj blizini supermarketa treba postojati, odgovarajući,parking prostor. Jedan ili dva supermarketa, u pravilu se nalaze, u okviru trgovinskogcentra.

Hipermarket

Hipermarketi su mladi i najveći tip samoposlužnih

prodavaonica s površinom preko 2.000 četvornih metara

prodajnog prostora i vrlo širokog asortimana robe (u

većim objektima asortiman se kreće između 20.000 do

25.000 artikla).

Ovaj tip prodajnih objekata, osim što imaju veću površinu

prodajnog prostora i širi asortiman robe od

supermarketa, karakteristični su još po lokaciji. Nalaze

se na prostorno pristupačnom dijelu periferije grada i

imaju veliki parking prostor.

1.12.2016

10

Robne kuće

Robne kuće su, dosada, najveći tip prodajnih objekata i vrlo širokog asortimana robe

koja se prodaje u funkcionalno povezanom višekatnom prostoru. Karakteristične su,

što pod jednim krovom objedinjuju odjele u kojima se prodaju robu raznih robnih

struka, što čini njihovu organizacijsku strukturu odjelskom.

S obzirom na širinu i dubinu asortimana robe, postoji unverzalni i specijalizirani tip

robne kuće. Kod univerzalnog tipa robnih kuća daje se prednost širini, a kod

specijaliziranog dubini asortimana robe. Robne kuće univerzalnog tipa, koje imaju u

prodajnom asortimanu prehrambene proizvode, ti odjeli funkcioniraju po načelu

samoizbora.

Elektroničkom razmjenom podataka (EDI) uspostavaljena je integracija u poslovanju

s dobavljačima, špediterima, proizvođačima i drugim sudionicima opskrbnog lanca.

Podaci o artiklima memoriraju se u relacijskim datotekama

Kataloške kuće

Kataloške kuće su vrlo moderan tip trgovinskih objekata. Temelji se na

prodaji robe preko kataloga. Karakteristične su po tome što nemaju

prodajne prostore, već se pristigle narudžbe putem pošte, telefona,

telefaksa i osobnog računala (Internet), obrađuju na jednom mjestu, a

potom, u obliku poštanskih pošiljki, upućuju na kućnu adresu kupaca.

U nekim industrijsko razvijenim zemljama ima nekoliko kataloških kuća s

velikom tradicijom. Jedna od tih je poznata francuska katološka kuca "Trois

Suisses ", koja predstavlja diva međunarodne katološke prodaje s

prometom od 14 milIjardi francuskih franaka (preko 2.3 miljarde USD

dolara). 'Trois Suisses ima asortiman robe od oko 60.000 artikla, i odašilje 8

milijuna kataloga godišnje svojim kupcima (LJ. Nižić, 1996., str. 6). U

Njemačkoj su poznate robne kuće koje posluju po načelu kataloga "Otto

Versand" i "Neckermann". Prema procjenama, u Njemačkoj, Francuskoj i

Velikoj Britaniji se realizira putem kataloga oko 5% godišnje prodaje (EZ:

Suvremena trgovina 5-6/ 92., str. 80).

U posljednje vrijeme Internet sve više zamjenjuje klasičnu katalošku prodaju

te postaje dominirajući vid prodaje.

1.12.2016

11

1.12.2016

12

Diskontne kuće

Diskontne kuće su prodavaonice koje se javljaju pedesetih godinaovog stoljeća u SAD-a, a zatim i u Europi.

Predmet njihova poslovanja su, pretežno, bila trajna potrošna dobra(električni aparati za domaćinstvo, fotoaparati, igračke, satovi i si.),koje nisu obavezni servisirati u garantnom roku.

Roba se prodaje u tvorničkom pakiranju. Naplata se vrši samo ugotovini. Na temelju posebnih ugovora s proizvođačima, zanabavljenu robu dobivaju rabat, što je ujedno i razlog prodaje ponešto nižim cijenama, od drugih tipova prodavaonica, po čemu su ipostale čuvene.

Ne predstavljaju novinu po pitanju opremljenosti i načina prodaje(pretežno samoizbor).

Diskontne kuće

U ovakvom načinu poslovanja nastoji se reducirati troškove trgovine

po jedinici prodaje proizvoda, te popustima i nižim cijenama ostvariti

veći obrtaj i povećati tržišnu konkurentnost.

Izrazit primjer oblika prodaje koji se temelji na redukciji funkcija

trgovine u maloprodaji je diskontna prodaja, a u trgovini na veliko

Cash&Carry.

U diskontnim je prostorima roba na paletama ili kutijama, odakle je

kupci uzimaju, te je najveća ušteda u diskontu manji broj zaposlenih.

U nastojanjima za povećanje prometa trgovci šire asortiman i

povećavaju usluge, ali time i troškove, te izlaze iz sfere diskontne

prodaje. To otvara prostor novim ponuđačima s istom prodajnom

strategijom niskih cijena.

1.12.2016

13

Diskontne kuće

Ova je zakonitost u promjeni maloprodajnih objekata u literaturi

poznata kao „kotač maloprodaje.“ Robna kuća“ IKEA“ je dobar

primjer jer je na početku imala vrlo jednostavan namještaj koji je

kupac spajao, a to joj je omogućilo ponuditi nisku cijenu. Kada je

uspostavila visoki tržišni udio, uredila je prodajna mjesta i proširila

ponudu na ostale proizvode.

Robni automati

Robni automati predstavljaju prodaju robe prekoautomata, pri čemu se isključuje nazočnost prodavača,kao pružatelja trgovinske usluge.

Automati se stavljaju u pogon pomoću metalnog novcau apoenima koji odgovaraju cijeni robe.

Služe za prodaju strogo selekcionirane robe koja semože standarizirati i prilagoditi tehničkim mogućnostimaautomata.

Najpovoljnije su lokacije smještaja automata javnamjesta i drugi prostori gdje je velika frekvencijapotencijalnih kupaca.

1.12.2016

14

Tržišne okolnosti koje omogućuju veću efikasnost manjih prodajnih

objekata:

- kada su prodajne mogućnosti na određenom tržištu ograničene i

veća trgovačka društva ne bi mogla rentabilno poslovati,

- kada postoje izrazito sezonske oscilacije potražnje i drugi

kratkoročni ciklusi prodaje (turistička sezona),

- kada se radi o ponudi brzo kvarljivih proizvoda ili proizvoda u kojih

je modni faktor odlučujući pri odluci o kupnji,

- kada su kupovne navike potrošača povezane s određenim

prostornim ili vremenskim zahtjevima potrošača, što veća trgovačka

poduzeća ne mogu pratiti.

Najvažniji su razvojni pravci u maloprodaji slijedeći:

- neprestana pojava novih oblika maloprodaje

- skraćenje životnog ciklusa maloprodaje,

- maloprodaja izvan prodavaonice,

- povećanje konkurencije različitih (svih) vrsta maloprodaje,

- mijenjanje pojma kupovanja u hodu; skup specijaliziranih

prodavaonica nasuprot npr. robnim kućama,

- rastuće poteškoće pri zadržavanju produktivnosti u postojećim

maloprodajnim površinama i osoblja u postojećim objektima,

- rast vertikalnih marketing sustava,

- sve veća primjena tehnologije u maloprodaji,

- pojava elektroničke prodaje - virtualno tržište (virtualne

prodavaonice),

- koncentracija i internacionalizacija kao ključni trendovi razvoja

maloprodajnih kapaciteta.

1.12.2016

15

High-end strategija

• Visoke cijene

• Ekskluzivni objekti i

usluga

• Zahtjevni korisnici

Strategija niskih cijena

• Niske cijene

• Ograničena oprema

objekata, osnovna razina

usluge

• Korisnicima važna cijena

Strategija umjerenih

cijena

• Umjerene cijene

• Specijalizirani,

prilagođeni objekti

• Široka baza korisnika

svjesnih vrijednosti

usluga za novac

Osnovne strategije prodaje vezane uz cijenu robe

Trgovinska poduzeća na malo i veliko

Trgovinska poduzeća na veliko i malo imaju određene

prednosti u odnosu na prethodne oblike trgovinskih

poduzeća.

Prednost se sastoji u tome, što povezuju proizvodnju i

potrošnju, a to uvjetuje veću proizvodnost rada i bolje

korištenje raspoloživih kapaciteta.

1.12.2016

16

Mnogofilijalna poduzeća

Mnogofilijalno poduzeće ili lanac prodavaonica - maloprodajno

poduzeće koje raspolaže većim brojem prostorno odvojenih

prodavaonica, velike prepoznatljivosti po vrsti, imenu i izgledu.

Konkurentske prednosti postižu iz prednosti ekonomije količine i

centralizacijom niza poslovnih funkcija.

Mnogofilijalna poduzeća

Više je razloga za rast ovog oblika organizacije jer im veći kapital

omogućuje:

- širi manevarski pristup na tržištu,

- više alternativa pri izboru strategije i taktike trženja,

- izbor povoljnije lokacije prodajnih objekata,

- prednosti ekonomije obujma nabavnog i skladišnog poslovanja te

fizičke distribucije,

- računalno vođeni distribucijski proces,

- stvaranje vlastitog i jedinstvenog imagea na tržištu,

- veći asortiman roba,

- razvoj svojih robnih marki,

- organizaciju prodajno promotivnih akcija,

- širenje prodajnih usluga,

- stabilne i konkurentne cijene.

1.12.2016

17

Trgovačka poduzeća za pružanje usluga u kupovini i prodaji

U sustav trgovačke mreže u širem smislu ubraja se i niz posebnih

institucija koje su organizacijsko tehnički oblikovane za pružanje

mogućnosti povezivanja ponude i potražnje odnosno prodavača i

kupaca.

One se ne bave kupnjom i prodajom robe u svoje ime i za svoj

račun, ne javljaju se kao vlasnici robe pružaju različite usluge u

procesu distribucije.

Dijele se u više kategorija:

a) Komercijalno uslužna poduzeća za:

- zastupničke usluge

- agencijske usluge

- usluge komisione prodaje

- usluge osiguranja robe

- usluge skladištenja robe

- usluge kontrole kvalitete i kvantitete robe

- usluge otpreme i dopreme robe

- usluge gospodarske propagande

- davanje tržišnih informacija

- usluge kreditiranja

1.12.2016

18

b) Poduzeća za osiguranje poslovnog prostora

- tržnice na malo i veliko,

- trgovinski centri

c) Tržišne institucije (priredbe)

- sajmovi

- sajmovi uzoraka

- privredne izložbe

- robne burze

- aukcije

Komercijalno uslužna poduzeća

Trgovačke agencije zaključuju ugovore u ime i za račun

komitenta, posreduju u robnom prometu te daju

informacije o ponudi i potražnji kao i drugim podacima sa

tržišta.

Javna skladišta preuzimaju i čuvaju robu za treće

osobe, bave se i sporednom djelatnošću kao što je

utovar, istovar, pretovar, otprema, pakiranje i osiguranje

robe.

Komisiona poduzeća prodaju tuđu robu u svoje ime, a

za račun komitenta odnosno vlasnika robe.

1.12.2016

19

Komercionalno uslužna poduzeća

Špediteri prevoze robu domaćim i međunarodnim

transportom te se bave sortiranjem, čišćenjem,

pakovanjem robe kao i plaćanjem vozarina, carina,

osiguranja, ležarina i sl.

Poduzeća za ispitivanje kvalitete i kvantitete izdaju

certifikate i ateste o stanju robe vezano uz kvalitetu i

količinu prema nalogu komitenta.

Propagandne agencije unapređuju plasman robe i

usluga na tržištu kod promocije novih proizvoda i usluga

ili kada je zastoj u plasmanu postojećih proizvoda i

usluga.

Specijalizirana distribucijska poduzeća pružaju

distribucijske usluge (ekskluzivne, za posebne

proizvode, regionalno, itd.)

Poduzeća za osiguranje poslovnog prostora

Ovu kategoriju čine tržnice i trgovinski centri koji se oboje dijele

prema obujmu ostvarenog prometa, dakle na veliko i malo.

Obje institucije, bez obzira na promet, bave se pružanjem usluga

iznajmljivanja prostora i ostalih popratnih aktivnosti povezanih sa

okupljanjem ponuđača robe i potražnje za istom.

1.12.2016

20

Sa stanovišta distribucije mogu se razlikovati dva

pokazatelja:

- stupanj distribucije

- gustoća distribucije

Drugi su pokazatelji distribucije vezani uz pokazatelje

trgovina na malo.

Pokazatelji distribucije

Stupanj distribucije: odnos realiziranih i mogućih

prodajnih mjesta koja žele proizvođači, a očekuju

potrošači. Stupanj distribucije označava prisutnost nekog

proizvoda u trgovini ili mogućnost njegove kupovine.

U razmatranju stupnja distribucije postoji pojam kvota

distribucije koji predstavlja udio distribucijskih subjekata

koji nude određene proizvode ili ih imaju uskladištene.

1.12.2016

21

Gustoća distribucije: odnos mjesta ponude i broja

stanovnika ili površine nekog prodajnog područja. Kao

pokazatelji gustoće distribucije obično se uzimaju:

- broj stanovnika na 1 prodavaonicu

- broj prodavaonica na 1 km2 površine promatranog

područja

Umjesto prvog pokazatelja može se razmatrati i

slijedeće:

- broj prodavaonica na 10 000 stanovnika

- broj prodavaonica na 1000 stanovnika

Gornji pokazatelji su ujedno pokazatelji stupnja razvijenosti trgovine.

Pri istraživanju razvijenosti trgovine, se također koriste:

promet (u novčanom jedinicama) po stanovniku,

prodajna površina (u metrima kvadratnim) po stanovniku,

Osim navedenih pokazatelja, za iskazivanje razvijenosti trgovine,

koriste se i slijedeći pokazatelji: površina pojedinih vrsta i tipova

poslovnih subjekata, broj novouvedenih proizvoda u promet, stupanj

opremljenosti trgovine na malo i veliko (kapaciteti rashladnih uređaja

i skladišnog prostora), razina proizvodnosti rada, prosječna

profitabilnost trgovinskih poduzeća itd.

1.12.2016

22

Pri analizi gustoće distribucije bitan je i prostorni raspored

maloprodajne mreže, koji je povezan sa strukturom naselja (naselja

bez prodavaonica i naselja sa prodavaonicama).

Temeljem tih analiza traže se alternativni načini stvaranja

maloprodajnih mreža: pokretne trgovine, kataloška prodaja, e-prodaja.

Iako postoje trendovi okrupnjivanja prodajnih mjesta u smislu stvaranja

veletrgovina, dobro strukturirane prodajne mreže oslanjaju se na

srednje velika i mala maloprodajna mjesta.

Pokazatelji stupnja razvijenosti trgovine na malo

Mjerila razine trgovinske usluge su

- prodajna površina po stanovniku

- promet trgovine po prodavaču

- proizvodnost prodajne površine ili promet po 1m2 prodajne

površine

Promet po m2 prodajne površine naziva se i indeks maloprodajne

zasićenosti i koristi se u izboru makrolokacije prodavaonice.

1.12.2016

23

Indeks maloprodajne zasićenosti računa se po robnim grupama, jer iste

uvjetuju različito iskorištenje prodajne površine.

Računa se prema obrascu:

ij

2

ij

grupu Wrobnu za površine prodajne

Wgrupe robnekupcu 1 popromet pros. kupaca Broj

mWij

Prema pokazateljima razvijenosti maloprodajne strukture:

- broj maloprodajnih tvrtki na 1000 ili 10000 stanovnika,

- broj prodavaonica na 1000 ili 10000 stanovnika,

- broj stanovnika po prodavaonici,

- prodajna površina po stanovniku,

- promet po stanovniku,

- struktura prodavaonica prema njihovim pojavnim oblicima.

Tako je veličina prodajne površine po stanovniku u razvijenim zemljama

normativ uspostavljen komercijalnim urbanizmom od 1,5 do 5 m2, što je iznad

hrvatskog prosjeka od 0,5 m2.

Osnovna obilježja Hrvatske maloprodaje

1.12.2016

24

U razvijenim zemljama povećava se trend smanjenja apsolutnog broja prodajnih

objekata uz istovremeno njihovo okrupnjavanje, dok se u tranzicijskim zemljama gdje

je niža razina ekonomske razvijenosti broj maloprodajnih tvrtki i broj prodavaonica

nalazi u poziciji daljnjeg rasta.

Koncentracija kao proces koji je jako prisutan u europskoj maloprodaji, a posebno u

sferi mješovitog robnog asortimana očituje se u:

- apsolutnom smanjenu broja prodavaonica,

- jačanju značaja krupnih objekata,

- uvođenju sve suvremenijih maloprodajnih tehnologija,

- podizanju kvalitete maloprodajne usluge



1.12.2016

25



1.12.2016

26

Usporedba strukture maloprodajnih objekata

Usporedba strukture maloprodajnih objekata

1.12.2016

27

Distribucijski sustav je sastavljen niza različitih, ali međusobno povezanih elemenata, kao što su:nabava,

skladištenje,

upravljanje zalihama,

manipulacija,

prijevoz (unutrašnji i vanjski),

informacijski logistički sustav.

ELEMENTI DISTRIBUCIJE

Dostavljanje, obrada i isporuka narudžbi je osnova robnih i

informacijskih tijekova u logističkom i distribucijskom sustavu.

Najvažniji je cilj logistike i distribucije osigurati vremenski i prostorno

optimalan, a troškovno povoljan protok dobara (ili usluga) i

odgovarajućih informacija u poduzeću. Dostavljanje, obrada i isporuka

narudžbi su najznačajniji dijelovi distribucijskog menadžmenta.

1.12.2016

28

CILJEVI I ZADACI TIJEKA NARUDŽBI

Pod tijekom narudžbi podrazumijeva se kretanje dobara i uz njih,

potrebnih dokumenata od prodavatelja do kupca, uključujući prijenos i

obradu podataka i kontrolu narudžbi, od trenutka naručivanja do

isporuke narudžbe kupcu.

U cilju što učinkovitije fizičke distribucije robe i što boljeg servisa

isporuke, potrebno je:

- skratiti vrijeme od naručivanja do isporuke robe,

- uspostaviti što bolje komunikacijske veze između potrošača i

dobavljača,

- zaštititi robu od oštećenja i

- osigurati točnost isporuke.

Skraćenje vremena isporuke, može znatno povećati troškove

transporta i skladištenja, te je potrebno naći ravnotežu između

brzine isporuke robe i troškova isporuke.

Tako npr., umjesto da se za prijevoz koristi zračni promet koji je

najbrži, ali i najskuplji, može se koristiti kombinirani zračni i brodski

promet, što znatno povećava brzinu isporuke robe, ali ne u tolikoj

mjeri i cijenu isporuke

1.12.2016

29

Učinkovitost fizičke distribucije u dobroj mjeri ovisi o komunikacijskoj

povezanosti dobavljača i potrošača. Komunikacija se mora odvijati kroz

primanje i dostavu narudžbi.

Kako potrošači, sve više zahtijevaju brzu i nepogrešivu isporuku,

komunikacija među partnerima u opskrbnom lancu sve je važnija

komponenta učinkovitosti sustava.

Stoga sve više kompanija u svijetu uvodi elektroničke komunikacije u

proces dostavljanja i obrade narudžbi.

Zaštita proizvoda prvotno zavisi o adekvatnom pakiranju i pažljivom

rukovanju s robom, tijekom prijevoza.

Proizvodne tvrtke koje uključuju u distribucijski kanal veletrgovce i špeditere

moraju posvetiti veliku pozornost njihovom izboru.

Kada je u pitanju roba osjetljiva na oštećenja (npr. stakleni proizvodi i

elektronika) i opasna roba, mora se velika pozornost posvetiti izboru

prijevoznog sredstva, pakiranju i rukovanju s robom.

To se čini na način da se za prijevoz pošiljke izabere najpouzdanije

prijevozno sredstvo. Pri pakiranju i rukovanju robom, trebaju se obvezno

primijeniti posebni standardi i pravila.

1.12.2016

30

Strateški zadaci nabave:

- organizacija nabave

- predlaganje nabavne politike upravi poduzeća za određeno plansko

razdoblje te nakon usvajanja njezina provedba

- istraživanje i praćenja trendova ponude roba i potražnja na tržištu nabave

- izbor sustava nabavljanja koji osigurava i kontinuitet i ekonomičnost

opskrbe

- kontrola i analiza i troškova nabavljanja i nabavnih cijena

- optimizacija zaliha

- racionalizacija skladišnog poslovanja analiza potencijalnih dobavljača i

suradnja s dobavljačima

- izrada programa nabave po vrstama količini i vremenu

- analiza nabave i podnošena redovitih izvješća o radu i izvršavanju planova

nabave upravi poduzeća

- uspostava komunikacijskih i informacijskih odnosa u poduzeću i s

dobavljačima

-izbor kadrova nabave i njihova izobrazba

- donošenje odluka o smanjenu rizika

Operativni zadaci prema redoslijedu odvijanja procesa nabave:

- kontaktiranje s dobavljačima

- zaključivanje ugovora o nabavi i naručivanja nabave u skladu s planovima

prodaje

- kontrola izvršavanja ugovorenih termina i rokova od strane dobavljača

- kvantitativna i kvalitativna kontrola preuzimanja robe na skladištu zajedno s

skladišnom službom

- likvidacija dobavljačkih faktura i njihovo kompletiranje s prijamnom

dokumentacijom i prodaja na likvidaturu i naplatu financijskoj službi

- skladišno poslovanje

- organizacije prijevoza robe po potrebi

- vođenja evidencije upita i ponuda za nabavu robe po dobavljačima,

sklopljenih ugovora s dobavljačima o uvjetima i rokovima isporuke roba, o

plaćanju pristiglih faktura i o instrumentima plaćanja, o reklamacijama po

dobavljačima o kvaliteti robe i nepoštivanju rokova isporuke i promjena

nabavnih cijena.

1.12.2016

31

Narudžbe su veza između distribucijske logistike dobavljača i nabavne

logistike kupaca. U tijek narudžbi uključene su slijedeće aktivnosti:

- dostava narudžbi i praćenje njihova izvršenja,

- obrada narudžbi,

- priprema narudžbe,

- otprema i isporuka naručene robe,

- preuzimanje i plaćanje naručene robe.

1.12.2016

32

Proces nabave i naručivanja

Nakon odluke o nabavi i drugih aktivnosti, koje su potrebne prije

dostave narudžbe dobavljaču (istraživanje tržišta nabave, analize

kartoteka i datoteka dobavljača, dostave upita dobavljačima, usporedbe

ponuda, vođenje pregovora, izbora najpovoljnijeg dobavljača,

eventualnog sklapanja ugovora o kupnji robe i si.), kupac donosi odluku

o kupnji robe.

Naručivanje je osnovna aktivnost, a narudžba najvažniji dokument pri

kupnji robe. Narudžba se može sastaviti na temelju već zaključenog

ugovora o kupnji robe, ali i bez njega, što je u suvremenom poslovanju

češći slučaj.

DOSTAVA NARUDŽBI I PRAĆENJE NJIHOVA IZVRŠENJA

1.12.2016

33

Zbog mogućnosti spora, uslijed nesporazuma oko različitog tumačenja

pojedinih podataka navedenih u narudžbi ona mora obuhvati što jasnije

i preciznije podatke, kao što su:

- naziv i adresa poduzeća kupca (naručitelja) koje ispostavlja

narudžbe,

- broj narudžbe,

- datum narudžbe,

- znak (odnosi se na organizacijsku jedinicu koja je ispostavila

narudžbu ili referenta koji je sastavio narudžbu, a to su najčešće

kratice izražene slovima ili brojevima, a može i kombinirano).

- naziv, adresa, E-mail, broj telefona i faksa dobavljača,

- oznake i količina robe,

- cijena s PDV (jedinična i ukupna)

- uvjeti prodaje, rabat, časa popust i sl.

- način transporta (brod, kamion, željeznica, zrakoplov, ekspres,

sporovozno, brzovozno itd.),

- troškovi prijevoza,

- mjesto i rok isporuke,

- rok i način plaćanja,

- vrsta ambalaže i pakiranja,


Ponekad se na poleđini narudžbe ili na posebnom prilogu tiskaju opći

uvjeti nabave, koji obvezuju dobavljača, ako nije drugačije dogovoreno.

Opći uvjeti nabave su zajednički većem broju roba (npr. rok i način

plaćanja, način pakiranja pojedinih roba, tehnička dokumentacija,

garancija, penali, način rješavanja sporova i si.).

Pismena narudžba može biti u obliku poslovnog pisma ili formulara, što

je najčešće.


1.12.2016

34

Elektroničkim slanjem narudžbi osim skraćenja vremena naručivanja,

smanjuju se greške pri sastavljanju narudžbi, koje često izazivaju

određene troškove i druge probleme, što u potpunosti opravdava

ulaganja u informacijsku tehnologiju.

Istovremeno, naručivanjem robe, kupac odlučuje i način praćenja

izvršenja isporuke naručene robe. Praćenje isporuke počinje

istovremeno s naručivanjem, a završava isporukom naručene robe.

Nakon određenog vremena po dostavi narudžbe, treba provjeri je li od

prodavatelja pristigla potvrda o njenom prihvaćanju.


Originalna narudžba i kopije dostavljaju se :

- original narudžbe i jedna kopija prodavaocu. Original narudžbe

prodavalac zadržava za svoje potrebe, kopiju vraća kupcu, koju

potpisuje i na njoj označava datum isporuke, stoje ujedno dokaz daje

narudžba prihvaćena,

- kopija nabavnoj službi (odgovornom referentu nabave),

- kopija menadžeru za logistiku (ukoliko je organizirana logistička

služba),

- kopija planskoj službi radi evidencije i kontrole rokova isporuke

materijala,

- kopija financijskoj službi radi upoznavanja kad će biti potrebno

angažirati financijska sredstva i u kojem iznosu,

- kopija ulaznoj kontroli materijala, odnosno prijemnoj službi za

omogućavanje pripremnih radova i olakšavanja identifikacije materijala,

- kopija skladišnoj službi radi pripreme skladišnog prostora,

- kopija prodajnoj službi radi evidencije cijena i

- kopija nabavnoj službi za centralnu evidenciju ili službu za praćenje

izvršavanja narudžbi.


1.12.2016

35

Istovremeno, naručivanjem robe, kupac odlučuje i način praćenja

izvršenja isporuke naručene robe.

Praćenje isporuke počinje istovremeno s naručivanjem, a završava

isporukom naručene robe.

Nakon određenog vremena po dostavi narudžbe, treba provjeri da lije

od prodavatelja pristigla potvrda o njenom prihvaćanju.

U pogledu praćenja narudžbe nema čvrstih pravila, koja bi vrijedila za

sva poduzeća i u svim situacijama.


Postoje opća pravila kojih bi se trebalo, po mogućnosti, pridržavati.

Neka od tih pravila su slijedeća:

1. Praćenje izvršenja narudžbi mora biti selektivno. Obavlja se: ako je

potrebno, ako se na održavanje rokova isporuke može utjecati i ako

su koristi od praćenja veće od troškova,

2. Potrebno je pratiti izvršenje narudžbi materijala s kritičnim rokovima

isporuke, čije zakašnjenje znatno utječe na poremećaje, zastoje i

troškove proizvodnje i poslovanja (materijali s dugim rokovima

isporuke, materijali velike vrijednosti, novi proizvodi i hitne

narudžbe).


1.12.2016

36

Dobavljač počinje obradu narudžbi kada primi narudžbu. Nakon što

narudžbu zaprimi dobavljač (prodavatelj) provjerava njenu točnost,

kredima sposobnost kupca.

Traže se i dodatne informacije, ako su potrebne.

Nakon toga, u okviru logističkog odjela, planira se realizacija

narudžbe.

Skladište dobavljača predstavlja ključnu kariku u distribucijskom

kanalu, pri čemu, lokacija, veličina, tehnička opremljenost i kvaliteta

kadrovskog sastava, može, značajno pridonijeti sposobnosti

dobavljača da pravovremeno i kvalitetno realizira narudžbu

potrošača (kupaca).

OBRADA NARUDŽBI

Međutim, ukoliko poduzeće nema dovoljnu količinu zaliha da bi se

realizirale sve prispjele narudžbe dobavljača, postavlja se pitanje:

kako postupiti? Neka od realnih rješenja su :

- dati prednost potrošačima koji uredno plaćanju,

- ispuniti narudžbe koje su prve došle,

- svakome dati samo dio od naručene količine, npr. 25%,

- dati prednost većim potrošačima,

- dati prednost novim potrošačima,

- ispuniti samo dio narudžbi čije količine omogućuju isporuku

čitave zalihe bez ostatka.

Tako npr., ako se na zalihi nalazi 20 komada proizvoda, a kupci su

ispostavili pojedinačne narudžbe od 3, 1, 2, 6,4, i 9 komada

(ukupno 32 komada), isporučit će se roba kupcima koji su

naručili 1, 2, 4, 6, i 7 komada (ukupno 20 komada).

OBRADA NARUDŽBI

1.12.2016

37

Narudžba se mora realizirati u sklopu logističkog i distribucijskog

sustava.

Temeljni je zadatak svakog poduzeća da što brže i potpunije ispuni

narudžbe kupaca. Da bi se to ostvarilo, za tijek narudžbi, neophodne

su odgovarajuće informacije.

Zato je informacijski logistički sustav "srce" kanala distribucije i

temeljna pretpostavka pravovremene realizacije narudžbi.

Prikupljanju (komisioniranju) robe za isporuku, prethodi raspored

pojedinih narudžbi, prema karakteristikama robe, hitnosti i

mogućnosti združivanja pošiljki za prijevoz u jednom transportnom

sredstvu. Temeljna je pretpostavka realizacije narudžbe,

raspolaganje isporučitelja s dovoljnom količinom zalihe robe koja je

naručena.

PRIPREMA NARUDŽBI

Otpremom narudžbi ispunjavaju se dva temeljna cilja i to: kupac

dobiva naručenu robu, a prodavač osigurava naplatu isporučene

robe.

Stoga je, u opskrbnom lancu, uz fizičko kretanja robe i za to

potrebnih informacija, potrebno i kretanje odgovarajućih dokumenata

koji prate tijek robe.

U prijevoznim dokumentima se nalaze potrebni podaci za otpremu i

isporuku robe. Odnose se na: naziv isporučitelja i primatelja robe,

mjesto isporuke, način transporta, vrstu, količinu (broj) i težinu robe,

broj tovarnih jedinica (koleta, paleta i kontejnera, itd.).

OTPREMA I ISPORUKA NARUČENE ROBE

1.12.2016

38

Nakon pregleda dokumentacije koja prati robu i njenog uspoređivanja s ostalim

priloženim ili pripremljenim dokumentima, kupac pristupa preuzimanju robe.

Ovlaštena osoba za preuzimanje robe, prispjelu robu pregledava i

uspoređuje s podacima u dokumentima. Posebno treba voditi računa:

• da su komadi tereta, odnosno kolete, palete, kontejneri i omoti neoštećeni,

da nisu nasilno otvarani, i da su po vanjskom izgledu ispravni,

• da su vreće i bale pune, neoštećene i po vanjskom izgledu ispravne,

• da nema loma, napuknuća i oštećenja, kod odljevaka, otkivaka, metalnih i

drugih proizvoda,

• kod stakla, staklenih proizvoda, porculana, keramike, i ostale lako lomljive

robe valja, naročito paziti da koleta nisu oštećena. Da sadržaj koleta nije

oštećen može se provjeriti opreznim rješenjem pojedinih koleta,

• da ne curi tekućina iz cisterna i da na njima nije oštećena plomba,

• da su strojevi, transportna sredstva, uređaji, bačve, koturi s kablovima,

konstrukcije, razna kotrljajuća roba učvršćeni podmetačima i da su isti na

svom mjestu,

• da bačve i baloni ne cure i da su baloni međusobno povezani, da je gornja

površina ugljena, gorivog drva i slične robe poprskana vapnenim mlijekom.

PREUZIMANJE I PLAĆANJE NARUČENE ROBE

Ukoliko pošiljka robe tijekom transporta pretrpi šteta uslijed krađe,

požara, prometnog udesa i sl., štetu osigurane robe snosi

osiguravajući zavod. Ako roba odgovara podacima navedenim u

prijevoznom dokumentu, a preuzimač robe nije utvrdio manjak,

vanjska oštećenja robe ili neki drugi nedostatak na, robi koji se

odnosi na količinu i kvalitetu, roba se zaprima u skladište i odmah

izdaje dokument, koji se naziva skladišna primka.

PREUZIMANJE I PLAĆANJE NARUČENE ROBE

1.12.2016

39

Osnovni princip politike nabave trgovačkog poduzeća je ostvariti

planiranu prodaju sa što manjim iznosom novca vezanim u

zalihama, tj. uz što nižu razinu zaliha.

Taj se princip u segmentu upravljanja zalihama ostvaruje držanjem

samo optimalnih zaliha kod kojih je zbroj troškova naručivanja i

troškova održavanja zalihe nakon nabave minimalan.

POVEZANOST UPRAVLJANJA ZALIHAMA I SUSTAVA NABAVE

U troškove naručivanja spada:

- pregovaranje

- prijevoz i osiguranje

-manipulacija, preuzimanje

Troškovi održavanja zalihe nakon nabave:

- skladištenje i rukovanje

- kamata na sredstva uložena u robu, osiguranje

- gubitak

- administracija


1.12.2016

40


Optimalna je količina robe ona kod koje su ukupni troškovi po jedinici nabavljene robe

najniži. Troškovi naručivanja su manji ako se roba kupuje rjeđe i u većim količinama, ali

će se zbog većih zaliha troškovi skladištenja i održavanja povećati po jedinci proizvoda.


Problem optimalne količine kao najekonomičnije može se promatrati s aspekta sigurnosti

opskrbe. Kako su ekonomičnost i sigurnost dva suprotna načela i tu se traži optimalno

rješenje u određenim okolnostima.

1.12.2016

41


Optimalna se zaliha samo iznimno javlja kao konkretna zaliha. Ona je u stvari jedna

pretpostavljena veličina koja služi kao instrument kontrole pri konkretnim nabavkama.

Nabavljač se trudi da konkretna zaliha bude što bliže optimalnoj zalihi tj.

da konkretna zaliha:

- ne padne ispod optimalne toliko da dođe u pitanje kontinuitet prodaje

- ne poraste iznad optimalne toliko da osjetno poveća vezana sredstva i smanji

ekonomičnost poslovanja

Minimalne zalihe se ne određuju za robu:

- sa izrazito kratkim vremenom nabave i rokom isporuke

-na raspolaganju u većim količinama u svakom vremenu i u blizini

Veličina minimalnih zaliha ovisi o: protoku vremena u danima od momenta ispostavljanja

narudžbe do momenta primitka zaliha, i veličini prosječne prodaje u određenom vremenu


Odlučivanje o visini minimalnih zaliha teže je kada se poduzeće mora prilagođavati:

- neizvjesnostima u potražnji i ponudi

- sezonskim oscilacijama

- raspoloživosti robe za daljnju dobavu i

- poteškoćama u nabavi npr. dužem vremenu isporuke nabavljene robe

Tada je nužno postojanje zaštitnih zaliha, sigurnosnih količina koje su manje što je

kraće prosječno vrijeme isporuke i manje oscilacije u potražnji.

gdje su:

p = prosječne godišnje potrebe

v = prosječno vrijeme dobavljanja

s = sigurnosni dodatak kojim se izražavaju prekoračenja i kašnjenja u rokovima

isporuke

Zm = izračunata prodaja u vrijeme nabave + dodatak za oscilacije u potrošnji i nabavi

)100/1( svpZm

1.12.2016

42


Maksimalne zalihe se primjenjuju i kada su optimalne zalihe robe veće od maksimalnih

jer ne treba ići preko potreba poduzeća. Za nabavnu službu određivanje minimalnih i

maksimalnih zaliha za pojedine proizvode je operativni instrument pomoću kojeg se što

više približava optimalnim zalihama.

RSPDPNZ )(max

Zmax=maksimalne zalihe

PN=vrijeme između dvije narudžbe

PD=vrijeme potrebno za dostavu od trenutka kada je dana narudžba do

trenutka kada je roba spremna za prodaju

S=očekivani obujam prodaje

R=planirane rezerve zalihe obzirom na očekivane oscilacije u prodaji


Previsoke zalihe vrijednih proizvoda mogu se smanjiti i uspostavljanjem partnerskih

odnosa s dobavljačima, te narudžbe slati u najkasnijem mogućem roku.

Za najtraženije proizvode podložne sezonskim oscilacijama potražnje nije moguće

izračunati optimalne zalihe, ali je važno utvrditi visinu maksimalnih zaliha kako bi se

spriječilo gomilanje robe koja se neće prodati.

Preporučljivo je manjom količinom tih artikala ispitati potražnju, a onda po potrebi naručiti

ostatak.

1.12.2016

43


Od optimalnih se zaliha odustaje i zbog:

- oskudice određene robe na tržištu nabave te se često odjednom kupi cijela potrebna

količina za podmirivanje budućih narudžbi

- limita u isporuci koje određuje dobavljač

- porasta cijena u narednom periodu

- pada cijena u narednom periodu

- pomanjkanja financijskih sredstava

- pomanjkanja skladišnog prostora

- ostvarivanje količinskih popusta u nabavi

- brže ispunjavanje narudžbi

- veće fleksibilnosti u prodaji.

VRSTE PROCESA NABAVE

Nabavna služba primjenjuje tri različita pripremna postupka i načina kupovine ovisno o

tome je li to:

- nova kupovina

- izmijenjena kupovina

- uhodana kupnja ustaljene vrste robe

Vrsta procesa nabave

Nova kupnja Izmijenjena kupnja Uhodana kupnja

Razdoblje nabave Duže Srednje Kratko

Pregled dobavljača Detaljniji Nekoliko Nema

Potrebne informacije Detaljne Nekoliko Minimalne

Utjecaji Značajni Srednja razina Mali

1.12.2016

44

VRSTE PROCESA NABAVE

Kupci često u novoj kupovnoj situaciji traže pravodobne i

pouzdane informacije iz različitih izvora:

OSNOVNE METODE NABAVE

Ovisno o tome treba li provjeravati robu prilikom kupnje, uzimati uzorke, opisati

specifikacije za naručenu robu, ili omogućiti naknadne promjene, nabavljači koriste četiri

osnovna pristupa za procjenu i kupovinu proizvoda:

a) inspekcija

b) uzimanje uzoraka

c) opis

d) ugovaranje s mogućnošću izmjene

1.12.2016

45


Inspekcijska kupovina podrazumijeva pregled svakog artikla. Primjenjuje se za

nestandardizirane proizvode. Često se prodaju na otvorenim tržištima ili na dražbi ako

postoji nekoliko potencijalnih kupaca.

Kupci provjeravaju robu i cjenkaju se sa proizvođačem ili se natječu s drugim

mogućim kupcima.

Kupnja na osnovi uzoraka znači samo pregled dijela od potencijalne kupnje jer ne postoji

mogućnost neposrednog susreta s dobavljačem.

Kupovina je po uzorku moguća kod roba koje su kvalitativno ujednačene, kod

standardiziranih proizvoda i kod kojih se iz uzorka mogu uočiti najvažnija svojstva robe.

Cijena može varirati i ovisi o kvaliteti određenog uzorka u određenom trenutku. Ovi se

načini kupnje primjenjuju u uglavnom manje razvijenim gospodarstvima.


Kupnja na osnovi specifikacije i standarda znači kupiti robu prema usmenom ili pisanom

opisu. Mnogi se tvornički, a i poljoprivredni proizvodi kao sirovine, kupuju na ovaj način.

kupnja prema opisu ili specifikaciji zadovoljava kada je unaprijed špznata očekivana

razina kvalitete, a posebno kada postoji obostrano povjerenje između kupaca i

prodavača.

Ova metoda smanjuje troškove i kupci je koriste kad god je praktično, a kod nabave

većih količina standardiziranih roba koriste se robne burze. Na ovaj se način mogu

nabavljati i tipizirani proizvodi visokih tehničkih mogućnosti poznatih svjetskih

proizvođača kao i proizvodi s poznatom markom. Usluge se kupuju prema opisu jer se

često ne mogu pokazati.

1.12.2016

46


Sklapanje ugovora o kupnji koji omogućuju promjene često je ako kupac poznaje samo

informativno svoje potrebe. Kad ne može napraviti detaljnu narudžbu unaprijed, sklapa

ugovor sa dobavljačem koji omogućuju s vremenom promjenu specifikacije ili kupovnog

zahtijeva.

Ovo je na primjer česta situacija kod narudžbi za opreme zgrada.

PLANIRANJE NABAVE

Osnova za planiranje nabave u trgovini je planiranje prodaje i istraživanje tržišta prodaje i

tržišta nabave.

Planiranjem nabave postiže se:

- organizirano pristupanje nabavama i praćenje nabave

- opskrba poduzeća ritmom koji odgovara potrebama prodaje

- primjena načela optimalnih zaliha

1.12.2016

47

PLANIRANJE NABAVE

Plan nabave kao i sama nabava ovise o:

- mogućnostima prodaje

- prodajnim kapacitetima

- skladišnim kapacitetima

- financijskim sredstvima

- stanju na tržištu nabave

- budućem stanju na tržištu nabave

- povezivanju i udruživanju kanala distribucije

PLANIRANJE NABAVE

Planovi nabave mogu biti kratkorični i dugoročni

Dugoročni se planovi nabave odnose na:

- artikle iz osnovnog asortimana trgovačkog poduzeća

- artikle značajne vrijednosti

- artikle kritične za nabavu

1.12.2016

48

PLANIRANJE NABAVE

Planirani asortiman trgovačko poduzeće ne nabavlja odjednom u ukupno potrebnoj

količini već se njegove zalihe održavaju višekratnim obnavljanjima. Zbog toga se

donose operativni planovi koji usklađuju dinamiku nabavljanja po količini i vrsti sa:

- dinamikom prodaje

- stanjem zaliha

- vremenom potrebnim za izvršenje narudžbe

Pri tome treba uzeti u obzir i:

- stanje i tendencije na tržištu nabave

- mogućnosti ostvarivanja količinskog rabata

- ekonomične količine nabave

- optimalne količine zaliha nabave robe

PLANIRANJE NABAVE

Planiranje nabavnih količina

Pri planiranju nabavnih količina pojedinih artikala utvrđuje se najviše stanje zaliha za

planski period, a u obzir se uzimaju:

- planirani obujam prodaje

- zalihe na početku planskog perioda (potrebne zalihe za početak prodaje

jednake su zalihama na kraju prethodnog razdoblja)

- planirane zalihe na kraju planskog perioda (količine potrebne za prodaju na

početku sljedećeg razdoblja) i

- planirane redukcije (kalo, rasip, kvar i lom)

1.12.2016

49

PLANIRANJE NABAVE

Planiranje nabavnih količina

Model 1

Planirane zalihe na kraju planskog perioda

150 jedinica robe

Planirani obujam prodaje 2000 jedinica robe

Planirane zalihe na početku planskog razdoblja 200 jedinica robe

Planirane redukcije 300

Potrebna količina robe 2250 jedinica robe (150+2000+300-200)

Planirani obujam prodaje 2000 jedinica robe

Planirane redukcije 300 jedinica robe

Početne zalihe 200 jedinica robe

Konačne zalihe 150 jedinica robe

Potrebna količina robe 2250 jedinica robe (2000+300-50)

Model 2

PLANIRANJE NABAVE

Planiranje nabavnih količina i financije

Trgovačka poduzeća A, B i C planirala su 600 tona prodaje neke robe u vrijednosti od

1.550.000 kuna uz ovakve zalihe:

Izračunajte potrebna novčana sredstva za pojedinačnu nabavu.

Trgovačko poduzeće A=(94+93+81+52)/4=80

Koeficijent obrtaja=600/80=7,5

Potrebna novčana sredstva za nabavu robe=1.550.000/7,5=206.667 kuna

1.12.2016

50

PLANIRANJE NABAVE


Trgovinsko poduzeće planira godišnji promet od 40.000 kuna računano po nabavnoj

cijeni. Koliko će trebati novčanih sredstava za taj promet ako je vrijeme zadržavanja

robe na skladištu 45 dana?

Najprije se računa koeficijent obrtaja zaliha: 365/45=8

Pri tome za nabavu robe treba nam 5.000 kuna ili 40.000/8=5.000 kuna

PLANIRANJE NABAVE


Iz gornjih primjera je vidljivo da količine sredstava potrebnih za pojedinačnu nabavu robe

ovisi o:

- prosječnoj količini robe na zalihi

- brzini obrtaja tih zaliha

1.12.2016

51

Hvala na pažnji!

Documents

1.12 - e-student.fpz.hr